REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj Psp-62/2017-25

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu tog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: MĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku OĆ, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika: ad 1. TĆ i ad 2. ZĆ, oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Anzuloviću Miroševiću, odvjetniku u Supetru, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 9. travnja 2026. godine u prisutnosti tužitelja MĆ osobno uz punomoćnika odvjetnika OĆ te tuženika ad 2. DĆ uz punomoćnika tuženika ad 1. i ad 2. odvjetnika Josipa Anzulovića Miroševića, dana 8. svibnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da su time što su tuženici neutvrđenog dana a za što je tužitelj saznao 17.05.2015.g. uklonili učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke čime su napravili pristup sa svojih nekretnina na nekretninu tužitelja označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istim zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu ove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa im se nalaže da u roku od 8 dana o svom trošku uspostave ranije posjedovno stanje na način da na isto mjesto vrate učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke i tako zapriječi pristup sa svojih nekretnina na predmetnu nekretninu tužitelja te se ubuduće kane svakog takvog i/ili sličnog smetanja posjeda navedene nekretnine tužitelja."

II. Dužan je tužitelj u roku od 8 dana isplatiti tuženicima iznos od 400,00 EUR na ime troškova postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj u ovom sudu dana 27. svibnja 2015. godine navodi se da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su tuženici vlasnici i posjednici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje su u međi sa predmetnom nekretninom tužitelja. Da je tužitelj već odavno na svojoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavio metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke kojima je ogradio svoju nekretninu u odnosu na nekretnine tuženika te je time onemogućio tuženicima prolaz i prilaz na svoju nekretninu što da su oni neovlašteno ponekada znali činiti. Radi toga da je već protiv tuženika ustao tužbom radi nepačanja, postupak koji se pred ovim sudom vodi pod posl. brojem P- 178/14. Tuženici da su neovlašteno, za što je tužitelj saznao dana 17.05.2015.g., uklonivši učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke napravili pristup sa svojih nekretnina na nekretninu tužitelja označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te istim zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu ove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom svega navedenog predlaže kao u izreci rješenja.

2. Odgovarajući na navode tužbe, tuženici se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći kako tuženici ničim nisu zasmetali tužitelja na njegovoj čest. zem. [katastarska čestica] ZU 512 k. o. [katastarska općina], te da je tužba izvandobna. Navode kako je uistinu prvotužena svojedobno formirala prolaz u svom kamenom suhozidu s drvenim vratima, ali isključivo unutar svoje čest. zgr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a radi lakše komunikacije unutar svoje predmetne parcele. Kada je tužitelj metalnim stupovima zapriječio navedeni prolaz koji se nalazi u isključivom vlasništvu i posjedu tuženika, da je prvotužena protiv ovdje tužitelja ustala tužbom radi smetanja posjeda koji se pred ovim sudom vodi pod posl. brojem P- 247/14. Nadalje da je netočan navod iz tužbe da bi tužitelj predmetne metalne stupove i šipke postavio odavno već da ih je postavio 2. siječnja 2014.g. a na što je prvotužena reagirala ustajanjem navedenom tužbom u P-247/14. Iz navedenog da proizlazi da tužitelj niti je bio posjednik niti je posjed stekao na zakonit način, niti je njegov posjed postao mirnim jer da je prvotužena u zakonskom roku od 30 dana ustala navedenom tužbom.

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: posjedovni list broj 213, skica lica mjesta, službena zabilješka PP Brač od 27.6.2014.g., nalaz vještačenja vještaka za geodeziju Tomislava Čipčića od 7.6.2016.g u predmetu ovog suda Pst-250/15, fotografije predmeta spora, kopija katastarskog plana, izvod iz posjedovnog lista broj 240, uvjerenje Ureda za katastar od 16.12.2015.g., kopije snimke iz zraka, rješenje ovog suda P-158/07 od 30.listopada 2012.g., rješenje R1-316/17 od 4.12.2019.g., rješenje Gž-522/2020. od 30.9.2020.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Nikše Petkovića koji je svoj pisani nalaz vještačenja dostavio 13.3.2023.g., , izveden je dokaz saslušanjem tužitelja MĆ, tužene ad 1. TĆ te tuženika ad 2. DĆ, svjedoka AĆ, IĆ, BĆ, EĆ, pregledani su spisi ovog suda P-497/07, P-516/03, Psp-250/15, P-245/19 i P-490/97.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Prema odredbi članka 21. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

6. Odredbom članka 22. stavka 1. ZVDSP-a je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

7. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda u smislu odredbe članka 441. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, u daljnjem tekstu ZPP ) se ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastaloga smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8. Tužba u ovom predmetu podnesena je dana 27. svibnja 2015. godine, o činu smetanja tužitelj je navodno saznao dana 17. svibnja 2015. godine, a sam čin smetanja dogodio se, prema navodima iz iskaza samih tuženika „ ...kada je tužitelj postavio željezne šipke koje su predmet postupka navodim da je to bilo 26. lipnja 2014. godine, tada nismo reagirali jer smo znali da bi tužitelj agresivno postupio, već smo zvali policiju nakon njegovog odlaska i to vrlo kratko nakon toga kako bi oni konstatirali da je tužitelj postavio željezne šipke. Kratko nakon toga netko je skinuo željezne šipke, meni nije poznato tko...“ iz čega bi proizlazilo da se čin smetanja dogodio svakako nakon 26. lipnja 2014.g. ( kada je tužitelj postavio predmetne željezne šipke ) a tužba je podnesena dana 27. svibnja 2015. godine , znači svakako unutar roka od 1 godine od počinjenja predmetnog smetanja posjeda.

9. U ovoj pravnoj stvari sporna je činjenica posljednjeg mirnog stanja posjeda, prvenstveno metalnih stupova i na njima poprečno postavljenih metalnih šipki, te podredno i posljednji mirni posjed na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom da tužitelj u tužbi navodi da su:“...tuženici uklanjanjem metalnih šipku napravili pristup sa svojih nekretnina na nekretninu tužitelja čime su zasmetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu njegove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Na okolnost mirnog posjeda čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pregledani su spisi ovog suda i to: posl. broj P-131/01 koji se vodio po tužbi tužitelja TĆ ( ovdje tužene) kao tužiteljice protiv MĆ ( ovdje tužitelja ) kao tuženika, radi utvrđenja i prestanka uznemiravanja na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pregledan je spis posl. broj P-516/03 po protututužbi tuženika MĆ protiv MĆL radi utvrđenja da je protutužitelj vlasnik 15/36 idealnog dijela cjeline nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], spis posl. broj P- 247/14 po tužbi tužiteljice TĆ protiv tuženika MĆ, radi smetanja posjeda, P-497/07, Psp-250/15, P-245/19 i P-490/97.

11. Iz sadržaja pregledanih spisa proizlazi da je između stranaka ( još od 2001. godine od kada datira tužba tužiteljice TĆ u P- 131/01), sporno jeli suhozid ( u kojem je TĆ otvorila prolaz a koji je kasnije tužitelj zatvorio postavljanjem metalnih šipki a koje su tuženici u ovom postupku TĆ i ZĆ, sukladno tvrdnji tužitelja MĆ, uklonili kako bi nesmetano mogli pristupati na dio nekretnine za koji tuženici tvrde da čini sastavni dio čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok tužitelj smatra da navedeni dio parcele predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju parcelu je stekao kupoprodajom ) predstavlja granicu posjeda i vlasništva stranaka, odnosno jeli isti leži na međi između čest. zgr. [katastarska čestica] ( vlasništvo tuženika ) i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( vlasništvo tužitelja ), ili isti ne predstavlja među između navedenih parcela već u potpunosti lezi na parceli čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasnosti tuženika za cijelo. Različiti sudski sporovi između stranaka u ovom postupku, koji se odnose na istu nekretninu traju već duže od petnaest godina pa je dvojbena tvrdnja tužitelja da se nalazi u mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine odnosno dijela zida koji su tuženici porušili i na to mjesto montirali drvena vrata a čije je otvaranje tužitelj onemogućio postavljanjem metalnih šipki koje su tuženici navodno uklonili. Pregledan je spis Psp-250/15 (ranije P- 247/14), u pravnoj stvari tužiteljice TĆ iz [adresa], ovdje tužene ad 1. protiv tuženika MĆ, ovdje tužitelj, radi smetanja posjeda, u kojemu je dana 14. listopada 2016. godine, doneseno rješenje kojim je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: „Time što je tuženik dana 26. 06. 2014. godine na kamenom suhozidu tužiteljice na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš na dijelu istog na kojem se nalazi prolaz s drvenim jednokrilnim vratima širine cca 1,00 m izbušio na kamenom suhozidu rupe i u iste stavio željezne ankere te na njih postavio dva okomita željezna stupa (cijevi) na međusobnoj udaljenosti od cca 1,50 m i povezao ih željeznim šipkama, zatvorivši time prolaz u suhozidu s drvenim jednokrilnim vratima tužiteljice, tuženik je zasmetao tužiteljicu u zadnjem mirnom posjedu njezinih nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa je dužan tuženik u roku od 15 dana i u cijelosti o svom trošku, a sve prema pravilima građevinske struke kumulativno ukloniti s kamenog suhozida na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš na dijelu istog na kojem se nalazi prolaz s drvenim jednokrilnim vratima tužiteljice širine cca 1,00 m, željezne ankere s popunjavanjem betonom izbušenih rupa u kojima su ankeri bili postavljeni, te ukloniti na predmetne ankere postavljena dva okomita željezna stupa (cijevi) međusobno udaljena cca 1,50 m, te time učiniti nesmetano prolaznim otvor u predmetnom suhozidu s drvenim jednokrilnim vratima tužiteljice, te se ubuduće kloniti svakog takvog i/ili sličnog smetanja posjeda tužiteljice.“

12. Proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je u svom nalazu prikazao položaj i oblik predmetnih nekretnina i iz kojeg proizlazi da se suhozid sa kojega su tuženici "uklonili učvršćene metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke" nalazi u cijelosti na čest. zgr. [katastarska čestica], koje su vlasnici tuženici za cijelo, pa navodi iz tužbenog zahtjeva tužitelja da bi tužitelj „već odavno na svojoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavio metalne stupove i na njima poprečno postavljene metalne šipke kojima je ogradio svoju nekretninu u odnosu na nekretnine tuženika te je time onemogućio tuženicima prolaz i prilaz na svoju nekretninu što da su oni neovlašteno ponekada znali činiti“ jednostavno ne odgovaraju činjeničnom stanju utvrđenom na terenu, jer su predmetni metalni stupovi postavljeni na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica], zbog čega istima tužitelj nije mogao priječiti tuženicima pristup na svoju čest. zem. [katastarska čestica] jer suhozid na kojemu je tužitelj postavio metalne stupove ne predstavlja među između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] što je utvrđeno i pravomoćnim rješenjem ovog suda u predmetu R1-316/17. od 4. prosinca 2019.g., nakon čijeg donošenja tužitelj u parnici nije dokazao da bi međa između navedenih nekretnina bila na drugom mjestu.

13. Na okolnost počinjenog smetanja pojeda izveden je dokaz saslušanjem svjedoka. Tako je svjedok BĆ u svom iskazu naveo da od rođenja živi u [adresa] tako da mu je predmetni spor poznat s obzirom da živi u blizini predmetne nekretnine. Poznato mu je da je tužitelj svoju nekretninu prije nekih 15 godina od obitelj M. Na predmetnoj nekretnini postojao je ulaz sa javnog puta, a prema nekretnini u vlasništvu tuženika ista je ograđena suhozidom u kojemu je kasnije netko otvorio prolaz - otvor, kojega je kasnije tužitelj pregradio željeznom ogradom, koje je uklonjena s tim da su sada na tom mjestu postavljena vrata. Posebno upitan od strane pun. tužitelja, navodi kako je tužitelj oduvijek svoju parcelu (čest. zem. [katastarska čestica] ) oduvijek koristio samostalno u cijeloj površini sve do suhozida, te da ga pri tome nitko nije smetao niti mu je itko to pravo osporavao. Na daljnje pitanje navodi kako je u mjestu čuo kako je otvor u suhozidu otvorio tuženik. Na daljnje pitanje navodi da postojeći suhozid nije bilo moguće lako prekoračiti za to se trebalo dobro potruditi, tako da nikada nije vidio da bi neto preko njega prolazio. Na daljnje pitanje navodi da se sjeća prednice tuženika, međutim nije nikada vidio da bi ona prelazila preko tog suhozida prema dvorištu sada u vlasništvu tužitelja ili koristila taj dio na neki način. Posebno upitan od strane pun. tuženika navodi da nije bio prisutan kada su željezna vrata uklonjena. Svjedok EĆ u svom je iskazu naveo kako je do svoje 17 godine živio u [adresa], poznato mu je da se nekretnina koju je kupio tužitelj zvala Serdarov zagon. Na istoj se nalazila kućica, zagon sa lijeve strane i kotac sa desne strane. Tu nekretninu osim O koristili su i T koji su u blizini stanovali i kojima su to Z dopustili. U [adresa] se vratio 1992. godine, a puno kasnije je primijetio da je netko otvorio prolaz kroz suhozid, vidio je da je postavljena željezna ograda, a nije primijetio da bi je netko uklonio. Na pitanje pun. tužitelja, navodi da na tom suhozidu nije nikada postojao otvor. Na daljnje pitanje navodi kako pokojna majka tuženice nije nikada koristila dio dvorišta iza suhozida.

13.1. Svjedok AĆ naveo je da poznaje tužitelja i tuženike 20-ak godina s tim da je u kući tuženika bio možda jednom godišnje kada bih im došao u posjet. Nema saznanja o tome je li u zidu koji se nalazi između dva dijela dolazilo do nekih promjena jer o tome nije vodio računa, međutim da mu je TĆ od kada je poznaje govorila kako jedan dio zemljišta koji se nalazi sa druge strane suhozida kojim je omeđeno njihovo dvorište,

pripada njihovoj parceli.

Nije mu poznato da su tuženici otvorili prolaz u zidu niti to što se kasnije u vezi tog prolaza događalo. Posebno upitan od strane pun. tužitelja je li na tom zidu bio nekakav otvor svjedok navodi da koliko je njemu poznato nije bilo otvora. Posebno upitan od strane pun. tuženika kako izgleda gornji dio poviše zida svjedok navodi da je taj dio popločan, a na daljnje pitanje istog punomoćnika svjedok navodi kako je taj popločani dio viši od ovog dijela sa sjeverne strane zida. Svjedokinja ČĆ navela je da poznajem tužene dok tužitelja ne poznaje. Poznavala je i majku tužene pok. D obzirom da je do 1966. – 1967. godine živjela u [adresa]. Sjeća se da se uz rub dvorišta kuće tuženika nalazila gomila, na kojoj su se kao djeca igrali. Kada su tuženici doselili u tu kuću počistili su cijelo dvorište i taj sporni dio, a iza gomile su zasadili ruže. Iza te gomile nalazio se kotac koji se koristio kao WC, kada se

na

susjednoj

parceli

igralo

na

balote.

Upitana je li se kotac nalazio na parceli tužene navodi da nije, međutim kada malo bolje razmisli navodi da se kotac nalazio "malo ovamo, a malo onamo". navodi da nije bilo otvora u zidu već tuženici su koristili ulaz sa glavne ceste.

13.2.. Saslušani svjedoci iskazivali su iskreno i logično o činjenicama o kojima imaju neposrednih saznanja, no kako iz njihovih iskaza nije bilo moguće utvrditi okolnosti vezane uz sam čin smetanja posjeda te posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine, isti nisu doprinijeli odlučivanju o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

14. Kako je jedna od zakonskih pretpostavki za pružanje posjedovne zaštite upravo posljednji miran posjed stvari u trenutku počinjenjna čina smetanja, a iz ranije izloženog proizlazi utvrđenim da se posjed tužitelja na predmetnim metalnim stupovima i čeličnim šipkama nije umirio, osobito zbog činjenice da je rješenjem Psp- 250/15. od dana 14. listopada 2016. godine, utvrđeno da je tuženik ovdje tužitelj MĆ počinio smetanje posjeda tužiteljice ovdje tužene ad 1. TĆ iz [adresa], : "time što je dana 26. 06. 2014. godine na kamenom suhozidu tužiteljice na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš na dijelu istog na kojem se nalazi prolaz s drvenim jednokrilnim vratima širine cca 1,00 m izbušio na kamenom suhozidu rupe i u iste stavio željezne ankere te na njih postavio dva okomita željezna stupa (cijevi) na međusobnoj udaljenosti od cca 1,50 m i povezao ih željeznim šipkama", to se na strani tužitelja nije ostvarila zakonska pretpostavka za pružanje posjedovne zaštite, obzirom na to da tužitelj nije dokazao svoj miran posjed stvari, pa je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen, te je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.

15. Odluka o trošku temelji se na članku 154. st. 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, stoga su tuženici priznati slijedeći troškovi: za vođenje postupka 200 bodova x 2,00 EUR ( vrijednost boda s paušalom ) što iznosi 400,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom II.

U Supetru, dana 8. svibnja 2026.

Sutkinja:

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dostave rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu.

Dostaviti

1. odvj. OĆ, [adresa]

2. odvj. Josip Anzulović Mirošević, Supetar