P-4384/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Snježani Cvitanović, u pravnoj stvari tužiteljice MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku LI, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika ZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Iris Franić Tomić, odvjetnici u Omišu, radi zaštite prava vlasništva zabranom uznemiravanja i uklanjanjem, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2026 u nazočnosti tužiteljice sa punomoćnikom LI i tuženika osobno sa punomoćnicom Iris Franić Tomić odvjetnicom Omišu te na ročištu za objavu dana 08. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku ZI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana predati u posjed tužiteljici MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] slobodne od osoba i stvari na način da sa čest. zem. [katastarska čestica] ukloni 11 stabla masline a sa čest. zem. [katastarska čestica] (kat. č. [katastarska čestica]) obje KO [katastarska općina] ukloni 6 stabala masline koja je neovlašteno posadio te je isti dužan ubuduće kloniti se takvih ili sličnih radnji.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici u roku od 15 dana naknadi troškove postupka od 4.820,28 eura uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja presude suda prvog stupnja pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.", kao neosnovan.

II. Nalaže se tužiteljici MI, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana parnični trošak od 3.846,50 eura.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari Županijski sud u Zagrebu rješenjem br. Gž-2412/2025-2 od 07.10.2025. ukinuo je presudu ovoga suda broj P-749/2019 od 21. ožujka 2025. i predmet vratio na ponovno suđenje.

1.1. Iz ukidnog rješenja višeg suda u bitnome proizlazi da je predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice zahtjev za predaju u posjed čest. Zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slobodne od osoba i stvari na način da sa čestice zemlje [katastarska čestica] ukloni 11 stabala maslina a sa čest. zemlje [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) ukloni 6 stabala maslina koje je neovlašteno posadio te zahtjev da se isti ubuduće kloniti se takvih ili sličnih radnji. Nadalje, u postupku nesporno je da je tužiteljica upisana kao suvlasnik u 2/56 +42/672 dijela suvlasništva a tuženik u 1/12 dijela u zemljišnim knjigama na predmetnim česticama. Iz navoda tužbe nadalje proizlazi da tužiteljica tvrdi da je temeljem nasljeđivanja i sporazuma o diobi stekla vlasništvo predmetnih nekretnina u cijelosti a da tuženik drži u posjedu dio tih nekretnina na kojima su posađene predmetna stabla maslina. Iz takvih navoda tužbe proizlazi da se radi o tužbi predmjevanog vlasnika u smislu čl. 166 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dalje(„Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12- dalje ZV),u dijelu u kom tužiteljica traži predaju u posjed navedenih čestica dok se u dijelu u kom zahtjeva zabranu uznemiravanja tužiteljica u bitnom podnosi tužbu radi zaštite od uznemiravanja u smislu čl. 167. ZV-a.

1.2. Prvostupanjski sud je u cijelosti poklanja vjeru iskazu samo jedne svjedokinje dok je propustio ocijeniti iskaze ostalih saslušanih svjedoka na što osnovano u žalbi upire tuženik. Također smatra da je u vrijeme sadnje maslima i otac tuženika pok. VI, uvidom u katastar mogao utvrditi i vidjeti da su predmetne nekretnine upisane na pok. EI a poslije na MIN brata tužiteljice, čime je i on bio nesavjesni posjednik koji je svojatao predmetne nekretnine kao svoje. Takav zaključak nije pravilan budući da činjenica upisa prednika tužiteljice u katastru ne opravdava utvrđenje suda o nepoštenju posjeda već je potrebno utvrditi je li prednik tuženika posjedom u odgovarajućem vremenskom trajanju stekao pravo vlasništva na spornim dijelovima nekretnine izvanrednom dosjelošću a što bi opravdavalo isticanje prigovora koji u smislu čl. 163. ZV-a sprječavaju predaju predmetne nekretnine u posjed tužiteljici.

1.3. Nadalje prvostupanjski sud zaključuje kako tuženik kao i njegov prednik koji su bili nesavjesni, nisu mogli steći vlasništvo dosjelošću jer njihov posjed niti je istinit niti pošten a niti zakonit, time da je tužiteljica u ovom postupku dokazala kako pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, diobom i nasljeđivanjem od prednika, pa se ista ima smatrat vlasnikom predmetnih nekretnina (predmjevani vlasnik) prema tuženiku kao osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju, kao i što je dokazala činjenice na temelju kojih se predmjeva njezino vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njezinog zahtjeva prema posjedniku stvari, tj. tuženiku, koji na niti jedan način nije dokazao suprotno. Pri tom je prvostupanjski sud propustio dati valjano obrazloženje u pogledu činjenica koje je tijekom postupka isticao tuženik a ponavlja ih i u žalbi, da je on u odnosu na predmetnu česticu u pogledu zemljišno knjižnog stanja u istom pravnom položaju kao i tužiteljica tj. da je upisani suvlasnik, da tužiteljica nije dokazala da bi u sporazumu o diobi sudjelovali i prednici tuženika, što dovodi u pitanje da li takav sporazum svojim učincima veže prednike tuženika i samog tuženika, kao i činjenicu da tuženik tvrdi a isto bi proizlazilo i iz iskaza svjedoka citiranih u žalbi da tuženik osobno i putem svojih prednika drži u mirnom posjedu dio čestica označenih u tužbi u dijelu nekretnine gdje su posađene masline još od prije domovinskog rata (iskazi svjedoka ĐI, II) na način da je na tom dijelu nekretnine otac tuženika sadio krumpir,a poslije rata je zasadio i masline). Nadalje treba napomenuti da tužba predmjevanog vlasnika pretpostavlja da je tužiteljica predmjevani vlasnik a da je tuženik posjednik dok zaštitu od uznemiravanja ista može podnijeti kao vlasnik posjednik protiv osobe koja je na drugi način a ne oduzimanjem posjeda uznemirava u vlasništvu, o čemu će prvostupanjski sud voditi računa prilikom donošenja nove pravilne i zakonite presude budući da tužiteljica u postupku niti ne tvrdi da bi bila u posjedu dijela nekretnina na kojim su posađene masline čije uklanjanje zahtjeva.

2. U nastavku postupka parnične stranke ustraju u navodima tijekom ranijeg postupka a tuženik posebno kao u žalbi.

3. Naime, tužiteljica navodi kako je vlasnica za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], iako je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik predmetnih nekretnina za 2/56 +42/672 suvlasničkog dijela. Naime, Sporazumom o razrješenju odnosa na nekretninama u KO [katastarska općina] od 24.lipnja 2015. između tužiteljice i ĆI, LIN, JI, ČI i DI tužiteljici su pripale u vlasništvo navedene nekretnine. Usmenim sporazumom s drugim suvlasnicima donosno njihovim precima predmetne nekretnine pripale su ZIN odnosno nakon njegove smrti njegovim potomcima koji su sačinili Sporazum o diobi nekretnina. Da su predmetne nekretnine bile u posjedu i vlasništvu njezine obitelji vidljivo je iz katastra jer se u istome navodi njezin brat VIN, koji je 1980 promijenio prezime u VIN, time da je isti dao izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da je tužiteljica vlasnica i posjednica spornih nekretnina. Tuženik je bez znanja i odobrenja tužiteljice prije sedam godina na predmetnim nekretninama posadio masline kao ga je tužiteljica upozoravala da se radi o zemljištu u njenom vlasništvu te tražila od istoga da izvadi masline na što se isti oglušio. Ovo stoga što tuženik svojata predmetne nekretnine činjenicom da je upisan u zemljišnim knjigama za 3/24 dijela ali podatak nije točan jer su diobom između nasljednika HI pok. PI koji je umro 1910 predmetne nekretnine pripale HI M pok. BI ocu tužiteljice a njegovom unuku. Radi navedenog, tužiteljica je predložila sudu donijeti presudu kojom bi se naložilo tuženiku da u roku od 15 dana preda u posjed tužiteljici čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] slobodne od osoba i stvari na način da s tog zemljišta ukloni stabla maslina koja je neovlašteno posadio, te da se isti ubuduće kloni takvih ili sličnih radnji, kao i da joj tuženik naknadi parnični trošak sa zz kta od presuđenja do isplate.

3.1. Tužiteljica tijekom postupka u bitnome navodi, kako su još diobom 1910 predmetne nekretnine pripale u vlasništvo njene obitelji, što proizlazi iz zapisnika o diobi od 01.12.1910 gdje su predmetne nekretnine u [adresa] dijeljene nakon smrti pok. HI pok. PI, te su iste zvane Krušica oznake čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u posjedovnom listu 64. pripale UI pok. HI, time da su nakon diobe 1910. iste upisane u posjedovni list 537 na ime AI pok. HI a u posjedovni list 539 na ime AI don NI pok. HI. Nakon njihove smrti te nekretnine su pripale ocu tužiteljice FI M. UI. Iz elaborata o identificiranju katastarskih čestica vidljivo je da je 17 maslina posađeno na čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te je tužiteljica podneskom od 29. ožujka 2019. tako i postavila tužbeni zahtjev u točki I , i to sve prije zaključenja prethodnog postupka ( 27.01.2020. str 99 spisa), o kojem je odlučio ovaj sud u izreci presude.

3.2. Iz nalaza i mišljenje sudskog vještaka geometra proizlazi da je 11 stabala masline zasađeno na čest. zem [katastarska čestica] dok je 6 stabala zasađeno na čest. zem [katastarska čestica] sve KO [katastarska općina]. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je u katastru kao posjednik obje nekretine upisa brat tužiteljice VIN. Na nalaz i mišljenje vještaka agronoma tužiteljica ima primjedbi u odnosu na procijenjenu starost pojedinih maslina dok na dopunski nalaz i mišljenje nema primjedbi.

3.3. Nakon izvedenih dokaza saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka tužiteljica ističe da je između obitelji prednika tužiteljice i tuženika davno izvršena dioba vidljivo je iz činjenice da je otac tužiteljice ZIN još 1951. godine prodao dio nekretnina u [adresa], koje su njegovim prednicima pripale u dio to je vidljivo i iz rješenja Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu broj Z

– 35360/2020 od 05. ožujka 2021. godine, a prema kojem su na tom zemljištu u zemljišnim knjigama bili upisani kao suvlasnici svjedokinja SI i tuženik ZI, a koji nisu osporavali navedene činjenice. Prema tome očito je da zemljišnoknjižno stanje nije odgovaralo stvarnom stanju vlasništva zemljišta. Tuženik, a niti njegovi prednici nisu u katastru nikad bili upisani kao posjednici spornih nekretnina, pa makar i samo dijela tih nekretnina. Stoga je očito tuženik iskoristio činjenicu da je obitelj tužiteljice odselila u Split te se tamo bavila cvijećem te da nisu dolazili u [adresa], pa je bez ikakve pravne osnove zaposjeo dio nekretnina tužiteljice. Stoga je očito da se on ne može smatrati poštenim posjednikom jer je znao i mogao znati da te nekretnine ne pripadaju njemu. Kako su te nekretnine bile zapuštene, a tuženik je najranije 15 g. prije podnošenja tužbe na istom posadio masline, to je očito da takovim postupanjem nije mogao na spornom zemljištu steći bilo kakva vlasnička prava. Radi navedenog, tužiteljica predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice a tuženika obvezati na isplatu parničnog troška.

4. Tuženik tijekom postupka a već i u odgovoru na tužbu predlaže sudu tužbu odbaciti podredno odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz snošenje prouzročenog parničnog troška. Tuženik osporava navode tužiteljice iz tužbe jer da na dijelu predmetnih nekretnina je još djed tuženika a nakon njega njegov otac a sada tuženik obrađivali, saditi krumpir, djetelinu napasali stoku. Stabla maslina su posađena prije dvadeset godina time da su masline nakon velikog snijega i leda početkom 2012 smrzle te su obnovljene na način da su pojedine odrezane i posađene nove. Nikada nitko nije smetao ni tuženika ni njegove prednike u obrađivanju dijela predmetnih nekretnina kojih su vlasnici. Naime, dio u vlasništvu tuženika je jedini obrađeni dio na ovim nekretninama dok je preostali dio neobrađen i zapušten teren, šuma i koji je odvojen od njihovog ostatka. Tuženik navodi, kako iz tužbe nije vidljivo traži li tužiteljica zaštitu od uznemiravanja ili pak predaju u posjed, a posebno pak nije jasno kojeg dijela nekretnina jer tuženik ni ne posjeduje predmetne nekretnine u cijelosti.

4.1. Tuženik u žalbi na ukinutu presudu ovoga suda ističe kako se tuženik se ni ne nalazi u posjedu cjelokupne površine utuženih navedenih nekretnina, a što je nesporno utvrđeno, nitko od saslušanih svjedoka nije potvrdio da bi na predmetnim nekretninama ikada vidio bilo koga od tužiteljičine obitelji. Svjedok GI kojeg je upravo tužiteljica predložila , je iskazao sve suprotno navodima tužiteljice, odnosno da je na predmetnim nekretninama jedno i uvijek viđao pokojnog oca tuženika ŠI. Jedino svjedokinja OI iskazuje drugačije i na način da tvrdi kako je tuženik, a ne njegov otac posadio spornih 17 stabala maslina prije 10ak godina , premda je preko predmetnog dijela nekretnina prošla svega nekoliko puta i nikada na njima nije vidjela tužiteljicu. Njezin iskaz nije u suglasju ni s vještvom vještaka poljoprivredne struke, kao ni činjenicom smrti oca tuženika, sada pokojnog ŠI , a koji je preminuo 2014.godine i posadio sam masline kako su potvrdili svi drugi svjedoci- mještani , a prije toga godinama je na toj nekretnini uzgajao druge kulture na očigled cijelog sela. Činjenica je da tužiteljica, a prije toga ni njeni prednici nije nikada stupila u posjed predmetnog dijela nekretnine. Dilnica ili Diobeni ugovor iz 1910 godine kojeg sud razmatra nije cjelovit jer je prilože samo njegov dio koji opisuje nekretnine koje su dopale prednika tužiteljice u diobi i označen je kao Dilnica trećeg skupa III koja je dopala u dio UI pok. HI, dok istodobno sud s obzirom da isto unatoč traženju stranaka ne postoji u nijednoj arhivskoj građi nije imao na uvidu ostale tri dilnice, znači onu prvog I, drugog II i IV skupa. Međutim uz dilnicu pisanu rukom tužiteljica je priložila i njezin sastavni dio Nacrt na kojem je rimskim brojevima označeno na predmetnim nekretninama kojem skupu pripadaju, pa je tako razvidno da iste nisu L iz opisane diobe. Svakoga od četvorice braće su zapao je određeni dio na predjelu Krušice, te je tuženik zajedno sa svojim bratom u savjesnom i poštenom posjedu predmetnog maslinika , a prije njega njegov pokojni otac i djed i nikada mu sve do podnošenja ove tužbe nitko od tužiteljičine obitelji to nije osporavao ili na bilo koji način sprječavao. Tuženik nije imao razloga sumnjati da predmetno zemljište ne bi predstavljalo njegovu djedovinu jer su ga njegovi otac, a prije njega njegov otac a tuženikov djeda aktivno obrađivali i privodili raznim kulturama, pa tako i danas.

4.2. Radi navedenog, tužiteljica se na nijedan način ne može smatrati predmjevanom vlasnicom jer nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine ni ona ni njezini prednici već isključivo prednici tuženika i njegovog brata. Pored činjenice da je tuženik zajedno sa svojim bratom upisani suvlasnik predmetnih nekretnina i drži u posjedu desetljećima točno određeni njihov dio, dakle, na valjanom pravnom osnovu, nejasno je kako sud može tvrditi da je upravo tužiteljica vlasnica za cijelo predmetnih nekretnina na temelju potpuno pogrešnog upisa u katastru nekretnina za k. o. [katastarska općina] na ime njenog prednika. Tužiteljica nije dokazala pravnu osnovu kojim bi njezin pravni prednik stekao izvanknjižno vlasništvo spornog dijela nekretnine jer sama činjenica upisa u katastar, osobito u kontekstu utvrđenja o stanju predmetne nekretnine, te izostanku faktičnog posjeda tužiteljice ne daje osnova za zaključak o pravilnosti tvrdnji tužiteljice i navoda pobijane presude, a glede stečenog prava vlasništva predmetne nekretnine i nalaganja predaje u posjed dijela iste od tuženika kao savjesnog posjednika i upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika i uklanjanje postojećeg maslinika višegodišnje starosti.

5. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem izvatka iz zemljišne knjige ZK Ul [broj ZK uloška]. KO [katastarska općina] ( str 4,5.), Sporazum razrješenju odnosa na nekretninama u KO [katastarska općina] ( str 6-16.), rješenje Sekretarijata za opću upravu od 10.prosinca 1980., ( str 17.), Zapisnik o dionici trećeg skupa ( str 27-30.), List zemljištno-posiedni br.64. ZKUL [broj ZK uloška] na ime Z, p. EIN ( str 31-35.), List zemljištno posiedni br.537, ZKUL [broj ZK uloška] na ime NI po. HI ( str 36-41.), List zemljištno posiedni br. 539, ZKUL [broj ZK uloška] na ime Z NI pok. EIN, ( str 42-45.), sve KO [katastarska općina], Zaključak br. O 65/47, Z-595/50 ( str 46), Dosudnica iza smrti Z BI pok EIN br. 0.95/47 ( str 47.), Dosudnica br. O-176/40 od 1.veljače 1950 iza smrti AI pok. EIN ( str 48.), prijepis posjedovnog lista na ime ĐIN od 12.03.2019 izdano od Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš, ( str 54- 56.), popis posjeda na ime ŽI pok. V "Bajić" ( Str 65-67.), preslika i prijevod pisma TI od 24.10.1973. ( str 77-78.), povijesni izvadak ZU 159 KO [katastarska općina]( str 101-107.), saslušanjem tužiteljice i tuženika, list zemljištno posiedni br. 538 ZKUL [broj ZK uloška] na ime CI pok. EIN, KO [katastarska općina] ( str 117-125.), list zemljištno posiedni br. 540., ZKUL [broj ZK uloška]-159 na ime Z stipe pok, Josipa ko [katastarska općina] ( str 126-132.), očevid na licu mjesta od 27. studenog 2020., saslušanjem svjedoka OI, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Brbalića ( str 150-155. ( procjemberni elaborat o starosti stabala maslina od stalnog sudskog vještaka za agronomiju Željka Ajduka ( str 156- 168.) sa usmenom dopunom na ročištu od 23. veljače 2022. i pisanom dopunom na str 196-208. spisa, saslušanjem svjedoka KI, IIN, ĐI , RI, MC, SI, LC.

6. Parnične stranke su popisale parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

8. Predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice je predaja u posjed predmetnih nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]) temeljem odredbe članka 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV) navodeće kako je ista u odnosu na predmetne nekretnine isključiva vlasnica iako je ona upisana kao suvlasnica za 2/56 + 42/672 dijela a tuženik za 1/12 dijela cjeline.

8.1. Dakle, u ovoj pravnoj stvari valjalo bi primijeniti obzirom na predmet spora, činjenične navode i faktično stanje stvari:

- odredbu članka 161 st.1. ZV-a kojom je propisano da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari,

- odredbu članka 162. ZV-a st.1 kojom je propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu,

- odredbu članka 166. ZV-a kojom je propisano u st. 1. da onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju, u st.2. da predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on, st.3. da predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari, as t.4. da predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika,

- odredbu članka 167. ZV-a kojom je propisano u st. 1. da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, st.2. da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže, st.3. da kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete, st.4. da pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika.

9. Među strankama nije sporno:

- da su predmet spora čest. zem [katastarska čestica] (kat. č. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina],

- da je tužiteljica na predmetnim nekretninama upisa u zemljišne knjige kao suvlasnica za 2/56 + 42/672 dijela,

- da je tuženik na predmetnim nekretninama upisan u zemljišne knjige kao suvlasnik za 1/24 dijela cjeline, time da je ZI pok. CI upisan za 1/12 dijela cjeline a tuženik i njegov brat ZC pok. VI su upisani svaki za po 1/24 dijela cjeline, kako je to razvidno iz uvida u zk izvadak ( str 4,5 spisa),

- da su tužiteljica i tuženik potomci zajedničkih bliskih srodnika,

- zajednički prednik parničnih stranaka je pok. VC pok. PI koji je imao 4 sina, i to NI, UI, CI i EC,

- da su 1910. sinovi nakon smrti njihova oca pok. VC sačinili Diobu na način da su se isti podijelili tako da svakome od njih pripadaju točno opisane nekretnine i određene po tadašnjim nazivima, time da je tužiteljica priložila spisu samo dio te Diobe i to one koje se odnosi na njezinog prednika, djeda pok. UI pok. HI,

- da je tužiteljičin otac bio pok. ZIN pok. UI, da je njezin djed bio pok. AI pok. HI, a djed tuženika da je bio pok. ĐC pok HI, dok mu je otac bio pok VI.

10. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga sa čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] razvidno je da su kao suvlasnici upisani i to:

- EC pok. HI za ¼ dijela,

- ĆIN za 1/12,

- FI EIN pok. M za 3/56

- FI JIN pok. M za 3/56

- ČIN. M (MI ž. E ) za 2/56 + 42/672,

- IC rođ FI za 2/56+28/672

- JI rođ FI za 4/56+28/672

- SI rođ. FI za 1/12,

- Josip Bajić Tomasović za 28/672

- ČI za 42/672

- ZC pok. VI za 1/24

- ZI pok. VI za 1/12

11. Iz Sporazuma o razrješenju odnosa na nekretninama u KO [katastarska općina] između ZI EIN, JIN, ĆC, JI, ČI i IC od 24. lipnja 2015. je razvidno:

- da su gore navedeni suglasni da na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br O-929/69 od 22.-12.1970 iza smrti pok. FI Đ i na temelju Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu br. O-374/03 od 07.11.2005. iza smrti pok. FI JC ud. M naslijedili nekretnine upisane u ZI 158., 159., 160., 162., 188., 277., 281., 287., 541., 24., 758., 775., 172., 178., 356., 511 879 sve KO [katastarska općina] te da zemljišnoknjižno stanje i stanje u katastru nije usklađeno i ne odgovara stvarnom stanju na terenu, suglasni da je dioba predmetnih nekretnina između njihovih predaka izvršena prije više od 100 godina te da niže navedene nekretnine su u nesmetanom, samostalnom i poštenom posjedu stranaka i njihovih prednika pok. BI pok. PI i pok. UI pok. PI,

- da su stranke suglasno podijelile nekretnine navedene u Sporazumu na šest dijelova

- da je tužiteljica temeljem sačinjenog Zapisnika ( str 12,13) od 24. lipnja 2015. dobila "dio dva" u čijem sastavu su predmetne nekretnine i to 1252/3 i čest. 1253 ( koja je u katastru cijepana na čes. zem 1253/1., 1253/2 sve KO [katastarska općina],

- da iz Izjave Josipa Tomasovića (str. 16) ovjerene u potpisu 12.02.2019. proizlazi kako su čest. zem kat. Oznake 1253/1, 1253/2, 1252/3, 1251/3, 1154/1, 1266/14, 1266/17, 1160/3,672/2 i 673 u posjedu MI a time da je u posjedovnim listovima upisa kao VIN a ne DIN pok. I, koju izjavu je isti ovjerio u potpisu 12.02.2019. radi potrebe ovog postupka a nakon izvršene diobe od 2015. ( str 6-13.).

12. Uvidom u privatnu ispravu "Dilnice trećeg skupa" razvidno je koje su nekretnine iza smrti pok. VC pok. PI sporazumno dopale u dio AI ( str 28-30), koje se nalaze na str 29. spisa u "Opisu dobara trećeg skupa" u koje spadaju i " zemlje Krušica, i to " donji vinogradić sa 4 ježice i oranica sva sa dvi ježice vinograda" time da su na str. 30 spisa prikazane zemlje Krušice oznaka 1258, 1256., 1253/1,/2 , 1252/1,/2, 1255, 1251/6. Tu "Delnicu trećeg skupa" su potpisali ČC, UI, ĐC vještak Pavo Topić i Luka Tafra, i kao svjedoci ĐC i LC.

12.1. Dakle, na Mapi 4 ( str 30.spisa) u sastavu Krušica tada su postojale čest. zem. [katastarska čestica].

13. Uvidom u List zemljištno-posiedni br.64. ZKUL [broj ZK uloška] na ime LC don NI, p. EIN ( str 31-35.), razvidno je da su čest. zem kat. oznake 1252/2 površine 421 m21 prešle u posjedovni list br. 537, kao i čest. zem. kat. oznake 1253 površine 1309m2 u posjedovni list br. 537, 539, obje ukupne površine 1730 m2..

13.1. Uvidom u List zemljištno posiedni br.537, ZKUL [broj ZK uloška], iz 1913 g. na ime NI pok. HI ( str 36-41.), nalaze se čest. zem. pod oznakom je 1253/1 površine 950m2 a pod oznakom 1252/3 površine 421 m2. ukupne površine 1.371,00 m2.

13.2. Uvidom u List zemljišno posjedni br.539. ZKUL [broj ZK uloška]. na ime NI pok. HI ( str 42-45.), nalaze se čest. zem [katastarska čestica] površine 359m2 ( vinograd).

Dakle, iz posjedovnog stanja na ime NI pok. HI isti je kao posjednik bio upisan na čest. zem [katastarska čestica], površine 950 m2, čest. zem [katastarska čestica] površine od 421 m2, i čest. zem. [katastarska čestica] površine 359 m2 ili ukupno 1730 m2.

13.3. Uvidom u list zemljišno posjedni iz 1913. br. 540., ZKUL [broj ZK uloška]-159 na ime EC pok. Josipa KO [katastarska općina] ( str 126-132.), nema navedenih kao pripadajućih predmetnih nekretnina diobom iz 1910., kojega su naslijedili Z, ĐC, EC i AI svaki za ¼ dijela.

13.4. Iz list zemljišno posjedni iz 1913. br. 538 ZKUL [broj ZK uloška] na ime CI pok. EIN, KO [katastarska općina] ( str 117-125.) razvidno je kako nema navedenih kao pripadajućih predmetnih nekretnina diobom iz 1910.

14. Uvidom u popis posjeda na ime ŽI pok. V "Bajić" pod. oznakom 1253/1, zemlja od 950m2 ( oranica), 1253/2 površine od 359 ( vinograd) i 1252/3 površine od 421 m2 ( oranica), sve zvano Za draga tj ukupno 1.730,00 m2. ( str 65-67.)

15. Iz povijesnog izvatka ZU 159 KO [katastarska općina] ( str 101-107.), u 5. zemljišno knjižnom biću nalaze se čest. zem. [katastarska čestica] oranica i 1253 oranica bez oznake površine.

16. Iz Zaključka Kotarskog suda u Omišu od 08.09.1950. br. O-65/47, Z-595/50 proizlazi da je na temelju Dosudnice od 15.10.1947. ( str 47.) u ostavinskoj raspravi iza Z EIN ima se uknjižiti pravo vlasnosti na ime HIN sa pravom plodouživanja na korist DC u ZU.158,159,160,162,188,277,281,287 i 301. KO [katastarska općina].

18. Iz prijepisa posjedovnog lista na ime ĐIN od 12.03.2019. izdano od Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Omiš, ( str 54- 56.) proizlazi da su nekretnine oznake 1252/3 pašnjak (421m2), 1253/1 pašnjak (950m2), 1253/2 (šuma) od 359 m2 sve oznake "Draga", upisane na brata tužiteljice kao posjednika istih, koje su ukupne površine 1.730,00 m2.

18.1. Uvidom u Rješenje Sekretarijata za opću upravu od 10.prosinca 1980., ( str 17.) proizlazi da je EIN rođen **.**.1941. od oca HIN i majke JC rođene Ć, od tada prezime HIN.

18.2. Iz izjave ĆI (str. 16) ovjerene u potpisu 12.02.2019. proizlazi kako su čest. zem kat. Oznake 1253/1, 1253/2, 1252/3, 1251/3, 1154/1, 1266/14, 1266/17, 1160/3,672/2 i 673 u posjedu MI a time da je u posjedovnim listovima upisa kao VIN a ne DIN pok. I, koju izjavu je isti ovjerio u potpisu 12.02.2019. radi potrebe ovog postupka a nakon izvršene diobe od 2015. ( str 6-13.)

19. Tužiteljica MI u svom iskazu navodi kako je njezin pradjed VC pok. PI bio stvarni vlasnik nekretnina koje su predmet spora, kao i cijelog kompleksa nekretnina u [adresa]. Nakon njegove smrti u studenom 1910. njegova 4 sina i to BI, AI, ĐC i EC su se podijelili na "4 skupa dilnica". Svaki od sinova je izvlačio po 1 skup dilnica te je njezin djed AI pok. HI dobio "3. skup dilnica" u kojem skupu su bile nekretnine koje su obuhvaćene tužbom. Nakon smrti UI pok. HI istoga su naslijedili njezin otac EI pok. UI. EI pok. UI je imao šestoro djece. Nakon smrti majke, tužiteljica se zajedno sa svojim sestrama i braćom odlučila podijeliti, a kako je to navedeno u Sporazumu koji prileži spisu. Tom diobom nju su pripale nekretnine koje je u 3. skupu dilnica zvane kao L. Radi se o velikoj površini, nekretnine koje su predmet postupka nisu se obrađivale jer su ionako imali dosta nekretnina u Splitu, ali bi plaćali mještanima da ih uzoru kako ne bih obrasle. Prije podjele sa braćom i sestrama, stariji brat EIN je vidio da su na predmetnim nekretninama zasađene masline. Pokušala je razgovarati sa tuženikom koji joj je kazao da se radi o zemlji od pok. EC pok. HI te joj je isti osporio pravo vlasništva na predmetnim nekretninama. Jedan od sudionika diobe iz 1910. je bio i tuženikov djed. Dioba iz 1910. provedena je u katastarskom operatu, ali ne i u zemljišnim knjigama. Majka je osobno dok je mogla obrađivala nekretnine, na istima je bio vinograd i žito, i to negdje do 1960. Zemlja zvana Krušice imaju 3ili 4 meje, a na naj donjoj su posađene masline. Njezin sin da je čistio neka stabla, skraćivao grane, na početku uz cestu, donji dio ne može se dirati jer je tuženik posadio masline. Tužiteljica da je na predjelu Krušice uz predmetne sporne nekretnine, nedavno uredila i obradila površinu od oko 800 m2.

19.1. Tužiteljica u svom dopunjenom iskazu na ročištu od 12. prosinca 2024. navodi da joj je poznato zašto su predmetne nekretnine zvali " J". Ovo stoga što je njezin djed AI imao ženu Č i oni nisu imali djece. Č je imala sestru HC koja je došla živjeti kod svoje sestre. Sestra HC je rodila sina PC. Obzirom da AI i Č nisu imali djece molili su sestru HC da im da na odgoj i usvojenje sina HIN, tužiteljičinog oca. Sestra HC jer na to pristala ali je postavila uvjet da moj otac zadrži prezime HC te je on uz to prezime dodao i prezime AI. Dakle, tužiteljičinog oca HIN su AI i Č usvojili. Nakon smrti UI njezin otac je naslijedio svoga usvojitelja UI i to onaj dio koji je isti imao, a nakon smrti don ČC naslijedio je i cjelokupan dio koji je pripao don ČC. Poznato mi je da je brat od UI, sada pok. EC otišao u Čile. Do ovoga postupka njezin otac nije znao za nikakvu zabranu EC glede prodaje zemalja koje su njemu pripale. Ističe, kako je prilikom prodaja zemalja koje je vršio njezin otac na kupoprodajnim ugovorima je bio i potpis oca tuženika. Dakle, njezin otac nije znao za bilo kakvu zabranu glede prodaje zemalja koje su se prodavale. Inače, predmetne zemlje su se nazivale po osobama koje su ih obrađivale pa ih je tako u početku obrađivala baka BC jer je djed AI bio lošeg zdravlja i rano je umro, nakon toga njezina majka JC jer je otac HIN otvorio trgovinu u Splitu. Tako su te zemlje nazvali Bajušino prvo a potom Emilijine zemlje.

20. Svjedok PIN, inače sin tužiteljice, obzirom da mu dosta toga poznato po kazivanju tužiteljice, tj njegove majke, pa je u većem dijelu suglasan sa njezinim iskazom, uz dodatka kako je njegova majka, predmetne nekretnine stekla nasljedstvom i podjelom iz 2014. između svoje braće i sestara koji su iste naslijedili od svog oca pok. HIN. Pok. HIN je iste naslijedio od svog oca UI i od don ČC a koji su iz nasljedili od svoga oca PI. AI i njegova braća su se još davne 1910. podijelili na način da su se dijelila 4 skupa dilnica te je pok. AI dobio skup nekretnina a koje su predmet spora. Predmetne nekretnine sa prikazane na str. 155. spisa se nalaze u dilnicama pod rednim brojem 6. Da se radi o predmetnim nekretninama a koje su u dilnicama navedene pod rednim brojem 6, a koje su opisane vinogradarčić od 4 ježice (na skici vještva prikazan zelenom bojom), navedeno je još "su 2 ježice i oranica cijela" (na skici vještva označeno plavom i crvenom bojom). Od 1910. pa do trenutka podnošenja ove tužbe nije bilo nikakvih problema između nasljednika. Nakon smrti bake JC koja je preminula 1995. ili 1996. njeni nasljednici, dakle moja majka, njena braća i sestre, njih sve skupa 6, odlučili su podijeliti ono što je pripalo još mom djedu HIN koji je preminuo prije svoje supruge. Dakle, nakon smrti bake JC njena djeca su odlučila podijeliti zemlju na način da svatko izvuče 1 skup zemalja od ukupno 6. Kako su se odlučili podijeliti to je intenzivno počeo prikupljati dokumentaciju i obilaziti zemlje, pa tako i predmetne, a sve u pravcu da bi se formiralo 6 skupova za podjelu, relativno iste vrijednosti. U toj namjeri prolazio je pored Krušica 2008. kada su predmetne nekretnine bile neobrađene. 2014. su se izvlačili skupovi te je njegova majka izvukla skup koji je obuhvaćao predmetne parcele. Nakon što je njegova majka sa svojom braćom i sestrama izvukla skupove, otišli su obilaziti zemlje koje su joj pripale negdje 2016. ili 2017. te su tada prvi put vidjeli mlade masline posađene na parcelama koje su pripale mojoj majci. Krenuo je istraživati kako su se masline tu pojavile te se raspitivao po selu te je doznao da je tuženik posadio masline. Nakon bez uspješnog razgovora sa tuženikom išao je pregledati Geoportal te je na istom vidio i to na snimkama iz 2011. da je zemlja pripremljena za sadnju, uzorana, a na snimkama iz 2014. se vidi da su posađene masline. U razdoblju između 2008. i 2016. par puta je obilazio predmetne nekretnine. Njegova pok. baka JC većinu godine boravila je u Ljubljani gdje je prodavala cvijeće, a mjesec dana godišnje bi boravila u [adresa], kada je i obilazila svoje zemlje. Zadnji put je uzorala nekretninu koja je na skici vještva označena crvenom bojom i u produžetku plavom bojom, odnosno na kojima se nalaze masline, negdje 1989. ili 1990. i to na način da bi otišla u selo i zamolila nekoga tko ima traktor da ih uzore. GI mu je poznat, to je susjed, a to što isti nije vidio njegovu baku JC na tim nekretninama već samo tuženika i njegova oca, pretpostavlja da baku nije vidio jer se nisu susreli. Inače, ne posjeduje spisak Dilnica koje su pripali drugim dionicima iz 1910. te tako mu nije poznato je su li i oni dobili nekretnine zvane Krušice. Na tom području sada posjeduju posjeduju (na čest. zem. [katastarska čestica]) 5 meja, površine između 1.000 i 2.000 m2, a koje su počeli obrađivati 2018. ili 2019. Njegov djed je bio pok. ZIN. Dioba iz 1910. jer provedena u katastru 1913 ili1914. ali u zemljišnim knjigama nije, jer prema katastarskom operatu iz 1913. iako dioba nije označena katastarskih oznakama ona odgovara stvarnom stanju i izgledu nekretnina.

21. Svjedokinja OI, (stara 81 godinu u vrijeme davanja iskaza, 27.11.2020, na licu mjesta ) u svom iskazu navodi kako je udajom prije 60 godina, upoznavala tuženikovog i oca i djeda, kao i tužiteljičine roditelje. Poznato joj je da je ĆIN, odnosno da je tuženik posadio masline na Emilijinoj (majka tužiteljice) ježi (meji) prije više godina, ali ne zna kada, time da od kada je ona doselila nitko od JC ili njene familije nije obrađivao ježu, odnosno meju zvanu L. Ona da je uobičajeno prelazila preko Emilijine meje kako bi došla do svoje zemlje. Inače, da se iznad ježe tj. meje Emilijine, nalazi gaj koji bi pripao isto JC. Sjećam se da mi je tuženik, i to nedavno, kazao da ako mu uzoru (tužiteljica) u Borovišću donju ježu i da mu posade 17 maslina i da će im on nakon toga prepustiti dio na kojem je posadio masline u Krušicama. Ježa koju je tražio da mu uzore nalazi se blizu Krušica. Da se radi o zemlji tužiteljičine majke JC, doznala je od supruga kao i susjeda D GI. Nije joj poznato da bi pok. ĐC i pok. VI na Krušicama imali zemlju u svom vlasništvo. Na predmetnim nekretninama je bila dva puta tijekom 34 godine, u dužim razmacima. Tuženik je masline posadio prije 10 tak godina, nakon smrti njegova oca, dakle 2010. Inače, na predmetnoj nekretnini nisu bili sađeni krumpiri jer ih nije vidila.

22. Tuženik ZI, u svom iskazu navodi kako je točno da su se 1910. nakon smrti VC pok. PI, pradjeda, njegova 4 sina i to NI, AI, ĐC i EC podijelili i to tako da su sve njegove nekretnine podijelili na 4 jednaka dijela. Zemlja zvana Krušice sastoji se od 9 meja koje su podijeljene između 4 brata. Utužene nekretnine predstavljaju jednu dugu meju između juga i sjevera, dosta je duga i uska, duga otprilike 400 m. Na jednom dijelu opisane meje je još njegov djed, nakon njega moj otac, a potom i ja sadio krompir, sijao djetelinu, dakle, obrađivali. Divlje svinje uništile su krompri još prije 25 godina tako da je otac odlučio posaditi masline. Platio je bager te ih je osobno posadio, time da je 2012. kada su masline usahle od leda, on ih je prepilao tako da su izašle mlade grančice koje su se sada razgranale u pravo stablo maslina. Dok je otac bio živ, kao i njegova braća nije bilo nikakvih problema. Nije točno da ga je brat tužiteljice kontaktirao vezano za masline. Tužiteljica i njeni braća i sestre dolazili su svake godine, u blizini su imali trešnje koje su brali, dakle, vidjeli su da se ovaj dio Krušice obrađuje te nisu prigovarali. Problem je nastao 2014. nakon smrti njegova oca VI. Rodica SI kojoj je VC bio otac i ja osobno smo pokušali razgovarati sa tužiteljicom i njenim braćom i sestrama kako bi se dogovorili ne samo vezano za L već i za ostale nekretnine kojih smo suvlasnici, ali bezuspješno. Pok. EC je otišao u Čile još dok je bio mlad, a otac tužiteljice HIN je bez ičijeg odobrenja prodavao njegove nekretnine u [adresa] što je poznato i susjedima. Osim zemlje zvane Krušice, druge nekretnine koje su bile predmet diobe iz 1910., su bile Brižine, Opare, Donja lađa, Povilo, Brig, Dočiće, Dolac, Radića dolac, Zadoci, Sitnice, Mačkovac, Zastođe. Sinovi pok. HI, su se podijelili na 4 dijela. Još je djed ĐC i baka UC upozoravali PC da ne prodaje ono što nije njegovo. Na predjelu nekretnina zvane Krušice obitelj tužiteljice nikada nisu ništa sadili jedino je sin tužiteljice ove godine u proljeće počeo obrađivati od sjevera 6 meja i to tako da čisti kupinu i teren sve do donje meje gdje su masline. Prema Cetini, ispod meje na kojoj su masline nalaze se još 3 meje zvane Krušice. Zemlja zvana Krušice imaju ukupne površine i to svih 9 meja, sigurno 3.000 m2.

22.1. U svom dopunskom iskazu tuženik opetuje kako je njegov otac naslijedio svoga oca CI, te je njegov djed ĐC naslijedio ¼ parcele zvane Krušice koja ima 7 ježa "meja". Decidiran je u tvrdnji kako je njegov otac koji je naslijedio njegovog djeda zasadio masline na zemlji koja je njega pripala a sukladno diobi koju su braća napravila. Točno je da je EC doznavši da otac tužiteljice prodaje zemlje koje su ga pripale dakle EC koji je otišao u Ameriku, poslao pismo njegovom ocu CI, to je bilo negdje 1954. ili 1956., da ga upozori i zabrani mu daljnju prodaju zemalja koje su pripale EC. Tuženik navodi kako nisu sve zemlje naziva H njegove već samo dio i to 2 ježe, ostalo je tužiteljičino. Masline koje je posadio njegov otac, posadio je na svojoj zemlji. Ističe, kako je na tim zemljama u katastru bio upisan njegov otac tj djed. Na zemlji gdje je otac zasadio masline prije se uzgajao krumpir, na jednom dijelu je bila djetelina gdje sam čuvao krave brat i ja. Tužiteljičina zemlja neposredno graniči sa njegovom zemljom koja ima zajednički naziv Krušice. Ističe, kako nitko od tužiteljičine obitelji, dakle nje i njenih srodnika, u vrijeme dok je bio živ njegov otac nije mu branio obrađivanje te zemlje i tvrdio da je to njihova zemlja. Tek nakon smrti njegovog oca javila se tužiteljica i njena obitelj tvrdeći da je to njihova zemlja. Braće i sestre tužiteljice su također pristupile uređenju vlasništva na pojedinim zemljama, te su ti postupci dovršeni sporazumom između tuženika i njih jer su se o svemu dogovorili.

23. Svjedok GI u svom iskazu navodi kako su mu stranke poznate kao i pok VI, otac tuženika. Predmetne nekretnine su mu također poznate jer ima svoje nekretnine u blizini. Nakon što mu je pokazana skicu lica mjesta na listu 155 spisa potvrdio je da su parcele koje su označene crvenom, plavom i zelenom bojom parcele na kojima je viđao isključivo tuženika, kao i njegovog oca i to da ih krče, sade krumpir, potom i masline, jer nakon što su masline izrasle krumpir se više nije mogao saditi. Masline su posađene prije nekih 10-15 godina računajući da je svjedok dao iskaz 2022. Nikada nije vidio tužiteljicu na predmetnim nekretninama, osim što je prije neke 2 godine pojavio njen sin koji je krčio meje koje su južnije od predmetnih, one uz put ceste. Svoje parcele uredno obrađuje. PIN, sin tužiteljice, mu je kazao da je 7-8 godina prije nego što je počeo krčiti parcele južnije od predmetnih, bio na licu mjesta te da su ga same masline koje je zatekao iznenadile. Inače, za predmetno zemljište govorilo se da je Bajušino i to po jednoj gospođi koju je pok. don ČC doveo u župu, a što mu je poznato po kazivanju njegova oca. Njegova zemlja se nalazi također na području zvanom Krušice, time da tuženik na tom području ima oko 2.000,00 m2, a kako je to podijeljeno nije mu poznato. Na predmetnim zemljama da je vidio uvijek tuženika da obrađuje iste da ga nitko nije smetao ili branio u tome, a sina tužiteljice da je vidio kada je počeo krčiti te zemlje. Majka tužiteljice se zvala JC ali da nju nikada nije vidio na predmetnim zemljama.

24. Svjedok ĐI u svom iskazu navodi kako je poznavao oca tuženika pok. ŠI, jer ga je jedne prigode 1996. ili 1997., angažirao da mu iskopam rupe za masline. Na skicu lica mjesta na listu 155 spisa, potvrđuje da se radilo o parcelama ili sve 3 parcele, dakle, one koje su obojane zelenom, plavom i crvenom ili nekoj od njih, na kojima je iskopao 20 ili 21 rupu za masline u jedan dan, a što mu je uredno plaćano Sjeća se da se radilo o obrađenoj površini na kojoj je bio posađen krumpir. Nakon što je iskopao rupe na nekretnine više nije dolazio.

25. RI saslušan u postupku kao svjedok u svom iskazu navodi da je poznavao pok. ŠI, oca tuženika, jer ga je isti u više navrata angažirao da za njega obavi određene poslove na nekretninama koje su mu predočene na skici lica mjesta na listu 155 spisa. Na tim nekretninama prije rata sadio krumpir, a nakon rata posadio je masline, i to sve za pok. ŠI. Nakon što je posadio masline više nije dolazio. Inače, on da radi po selu za druge ljude kada me angažiraju, a za svoj rad i pok. VI bi mu ili platio ili kupio cigarete i slično.

26. MC saslušan u postupku kao svjedok u svom iskazu navodi kako tuženika poznaje cijeli svoj život, kao što je poznavao i njegovog pok. oca ŠI. Naime, cijeli svoj život živi u [adresa], a ima i parcele u blizini predmetnih, a koje prepoznaje na skici lica mjesta na listu 155 spisa označene crvenom, plavom i zelenom bojom. Sjećam da je pok. VI, otac tuženika, obrađivao iste parcele i to tako da je najprije sadio krumpir, a koji je uništen nakon najezde divljih svinja a 2 godine nakon Domovinskog rata pok. VI je posadio masline na predmetnim nekretninama. Obzirom da se u blizini predmetnih nekretnina nalaze njegove nekretnine navodi da nikada nije vidio nikoga drugog osim pok. VI i ĆIN. Tužiteljicu da nije nikada vidio tek u sudnici a za JC je čuo ali da mu je poznato kako je ista zajedno sa svojom obitelji davnih godina otišla u Split i to prije više od 60 godina. JC nikada nije vidio na predmetnim nekretninama. Za ime P da je čuo, a predmetne nekretnine da su vlasništvo pok. VI i njegovo četvoro braće.

27. U postupku je saslušana i svjedokinja SI, inače daljnja rođakinja tuženika, koja je navela, kako je njezin djed ĐC imao 3 sina ŠI, oca tuženika i njezinog oca pok. EIN i sina ĆIN. Otkada se sjeća, još kao dijete od 5, 6 godina sa djedom je odlazila na nekretnine koje mi predočujete na skici lica mjesta, list spisa 155 označene zelenom, plavom i crvenom bojom, koje je djed obrađivao sa svojim sinovima. Svako ljeto je odlazila u Krušice, provodila ljeto sa djedom i bakom. Nakon smrti djeda nekretnine su nastavili obrađivati njezin otac i stričevi. Nakon Domovinskog rata stric VI je posadio masline. JC je negdje 50-ih godina prošlog stoljeća otišli su u Split i nastanili se kod njenih roditelja u Split. Njezina majka je čak bila krštena kuma tužiteljici tako da smo bili u dobrim odnosima. Međutim, kako su tužiteljica i njena obitelj, dakle njezina majka i otac prodavali zemlju od pok. strica EC koji je još početkom 1900-te otišao u Čile bez znanja i suglasnosti ostalih nasljednika, to su se odnosi poremetili. Sjeća se da se pok. JC i njena obitelj 60-ih godina prošlog stoljeća počela baviti cvjećarstvom te da je pok. JC najviše vremena provodila u Sloveniji prodajući to cvijeće, a najmanje u RH. Pok. otac tužiteljice HIN i njegova djeca su radili u plastenicima. Za sve ove protekle godine nikada nije vidjela niti pok. JC, niti njenu kćer tužiteljicu, niti bilo koga od njihove familije na predmetnim nekretninama. Po izvršenoj podjeli od 1910. njezin djed pok. ĐC je dobio svoje nekretnine, a što su kasnije nasljeđivali njegovi sinovi time da su dobivene nekretnine obrađivao djed i njegovi sinovi time da zasigurno ne bi obrađivali tuđe zemlje. Roditelji tužiteljice su znali da predmetne nekretnine obrađuje njezin pok. djed ĐC i njegovi sinovi i nikada nisu stvarali problem oko toga.

28. LC u postupku ispitan kao svjedok, inače nesrodan sa parničim strankama, u bitnome za spor navodi, kako tuženika poznaje iz prolaza time da ne poznaje tužiteljicu.

29. Sud je u postupku proveo dokaz identifikacije predmetnih nekretnina od strane stalnog sudskog vještaka za geodezije Ivana Barbalića koji je za potrebne postupka izradio pisani nalaz i mišljenje 31.12. 2020. ( str 150-155.) u kojem je isti uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar Split, OKN Omiš i ZK Odjela Općinskog suda u Splitu, Ispostava Omiš, utvrdio je da:

- č. zem. [katastarska čestica] nije usklađena oblikom i površinom (ne postoji upis površine u ZU – Prilog 1)

- č. zem. [katastarska čestica] nije usklađena oblikom i površinom (ne postoji upis površine u ZU – Prilog 1), te je u pisanom i grafičkom dijelu katastarskog operata provedena parcelacija matične č. zem. [katastarska čestica] na č. zem. [katastarska čestica] (Prilog 2),

da je 27. studenog 2020. godine izvršen terenski očevid te je utvrđeno:

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik šrafiran crvenom bojom i označen točkama A, B, C,…, G, H, I, predstavlja maslinik s 11 (jedanaest) maslina. Predmetna čestica je sa zapadne strane djelomično omeđena suhozidom, dok s ostalih strana međe ne egzistiraju na terenu.

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik šrafiran plavom bojom i označen točkama F, J,K,…, R, G, F, u naravi predstavlja u svom južnom dijelu maslinik sa zasađenih 6 (šest) maslina, dok ostatak čestice predstavlja zemljište pod niskim raslinjem i šumom. Predmetna čestica je sa zapadne i južne strane omeđena suhozidom dok s ostalih strana međe ne egzistiraju na terenu.

- č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik šrafiran zelenom bojom i označen točkama M,N, O,…, P, R, M, u naravi predstavlja zemljište pod niskim raslinjem i šumom. Predmetna čestica je s južne strane omeđena suhozidom i pokosom, s istočne strane postojećim putem, dok sa ostalih strana međe ne egzistiraju na terenu.

- preko č. zem. [katastarska čestica] položeno je 7 (sedam) 'meja'.

30. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka geometra u bitnom proizlazi kako se preko čest. zem [katastarska čestica] nalazi 7 meja a čest. zem [katastarska čestica] jedna meja, da se na čest. zem. [katastarska čestica] nalazi 11 maslina 8 ( na skici sa str 155. obilježeno sa crvenom bojom) a na čest. zem [katastarska čestica] nalazi se 6 maslina ( na skici sa str. 155 obilježeno sa plavom bojom).

31. Radi potreba postupka izveden je dokaz vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka za agronomiju Željka Ajduka, koji je sačinio pisani nalaz i mišljenje time da se na primjedbe tužiteljice usmeno očitovao na ročištu glavne rasprave od 23.02.2022.

31.1. U pisanom nalazu i mišljenju od 05.01.2021. ( str 156-168) vještak za agronomiju na temelju očevida na terenu izvršio je procjenu starosti stabala maslina u masliniku na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te je zaključio na su na k. č. [katastarska čestica] ( 1253/1) ko [katastarska općina] nalaze 6 stabala a na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] nalaze 11 stabala maslina time da se masline nalaze na dvije čestice, starost je neujednačena ali sa sigurnosti može procijeniti da je starost 7 stabala u prosjeku od 10 do 12 godina, a preostalih 10 maslina u prosjeku su starosti od 15 do 18 godina.

31.2. U usmenoj dopuni nalaza i mišljenja na ročištu od 23.02.2022. vještak je vezano za primjedbe tužiteljice iz podneska od 26. siječnja 2021. isti ispravlja na stranici broj 5. nalaza tijekom pisanja nalaza i mišljenja pa umjesto veće starosti trebalo pisati manje starosti za 2 masline, a za 4 masline umjesto manje starosti trebalo pisati veće starosti, time da su dani nalazi na stranici 11 nalaza i mišljenja su točno u tablicama navedeni. Na stranici 12 zaključka za masline starosti od 15-18 godina je greškom napisano 11 stabala, a stvarno je 10 stabala. Moguće je da stabla koja su posađena u isto vrijeme budu različite starosti jer same sadnice mogu biti starosti 1-2 godine ili starosti 5 i više godina prilikom sađenja.

31.3. Obzirom, da je sudski vještak agronom otklonio primjedbe tužiteljice usmenom dopunom pisanog nalaza i mišljenja, iz istoga vještva koje je dano 2022. kako je 6 maslina starosti od 10 do 12 godina što znači da su zasađene u razdoblju od 2010. do 2012. godine a 11 stabala masline da su starosti 15 do 18 godina tj da su iste zasađene u razdoblju od 2004. do 2007., sve pod uvjetom da su zasađene mladice iste starosti, kako to objašnjava vještak u svojoj usmenoj dopuni, jer ukoliko su mladice starije to bi i stabla u vrijeme vještačenja bila starija.

32. Ocjenom gore izvedenih dokaza svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj ukupnosti temeljem odredbe članka 8. ZPP-a te uzimajući o obzir nesporne činjenice, ovaj sud je utvrdio:

- da je tužiteljica na predmetnim nekretninama upisa u zemljišne knjige kao suvlasnica za 2/56 + 42/672 dijela,

- da je tuženik na predmetnim nekretninama upisan u zemljišne knjige kao suvlasnik za 1/24 dijela cjeline, time da je ZI pok. CI upisan za 1/12 dijela cjeline a tuženik i njegov brat ZC pok. VI su upisani svaki za po 1/24 dijela cjeline, kako je to razvidno iz uvida u zk izvadak ( str 4,5 spisa),

- da su tužiteljica i tuženik potomci zajedničkih bliskih srodnika,

- zajednički prednik parničnih stranaka je pok. VC pok. PI koji je imao 4 sina, i to NI, UI, CI i EC,

- da su 1910. sinovi nakon smrti njihova oca pok. VC sačinili Diobu na način da su se isti podijelili tako da svakome od njih pripadaju točno opisane nekretnine i određene po tadašnjim nazivima,

- da je tužiteljičin otac bio pok. ZIN pok. UI, da je njezin djed bio pok. AI pok. HI, a djed tuženika da je bio pok. ĐC pok HI, dok mu je otac bio pok VI,

- da je pok. VC pok PI imao 4 sina i to UI, B, CI i EC, koji je otišao u Čile, kako to proizlazi iz iskaza parničnih stranaka, svjedoka IIN,

- da pok. AI i UC nisu imali djece, te su isti usvojili sina od Jeline sestre AC, djeda tužiteljice pok. EI, kako to navodi tužiteljica u svom iskazu,

- da je pok. EI imao šestoro djece, između kojih i tužiteljičinu majku JC,

- da je djed tuženika bio pok. ĐC koji je imao tri sina i to ĆIN, EIN i ŠI, koji je otac tuženika, kako to navodi tuženik i svjedokinja NC,

- da su Diobom iz 1910. u "Dilnici trećeg skupa" koje su pripale pok. AI pok HI bile obuhvaćene zemlja zvana Krušica, tadašnjih oznaka oznaka 1258, 1256., 1253/1,/2 , 1252/1,/2, 1255, 1251/6 KO [katastarska općina],

- da tužiteljica ni tuženik nemaju ostale dijelove Diobe iz 1910, tj ostale "Dilnice prvog, drugog i četvrtog skupa", ali po iskazima saslušanog tuženika i svjedokinje NC inače rođakinje tuženika a i tužiteljice, proizlazi kako su i ostali sinovi pok. UI u diobi dobili zamlje zvane Krušica,

- također, iz posjedovnih listova na ime UI NI pok. HI proizlazi da su predmetne nekretnine opisane kao oranica, šuma i vinograd 8 ( vidi točku 10., 10.1. i 10.2. obrazloženja) a iz posjedovnog lista na ime ŽI pok. V "Bajić" pod. oznakom 1253/1, zemlja od 950m2 ( oranica), 1253/2 površine od 359 ( vinograd) i 1252/3 površine od 421 m2 ( oranica), sve zvano Za draga tj ukupno 1.730,00 m2. ( str 65-67.), što potvrđuje navod tužiteljice da je na tom području bio vinograd, šuma i oranica,

- da iz iskaza tužiteljice, tuženika, te svjedoka GI i MC da su zemlje zv. Krušice nekretnina velike površine,

- da iz iskaza tužiteljice, svjedokinje OI , GI i MC proizlazi da su se te zemlje nazivale " L", ali su imale i nadimak "Bujišino", i to po upravo sestri pok. DC tj majke tužiteljičina oca pok. BIN, koju da je po iskazu GI, doveo upravo pok. don ČC,

- da je otac tuženika pok. VI a kasnije tuženik obrađivali predmetne nekretnine zvane Krušice, kako to proizlazi iz iskaza tuženika, svjedoka GI, RI, ĐI, MC i NC, i to na način da su sadili tu krompir, a potom nakon što se te usjeve uništile divlje svinje, zasadili njih dvojica masline, da ih u tome nitko nije uznemiravao, da su tužiteljica i njena obitelj dolazili na zemlje Krušice u neposrednoj blizini brati trešnje, sve dok je otac tuženika sada pok. U bio živ, te da tuženiku ni ocu nisu branili obrađivanje spornih zemalja,

- da je pok. VI otac tuženika i tuženik na predmetnim zemljama posadili masline i to po svjedoku GI prije 10-15 godina ( iskaz dan 2022) , dakle, od 2007.do 2012., po iskazu tuženika i svjedoka ĐI koji je kopao rupe 1996 ili 1997.da je pok. VI tada zasadio masline a da ih je tuženik obnovio 2012. jer su usahle radi leda, dok svjedokinja OI navodi kako je tuženik posadio masline 2010. nakon smrti svoga oca VI, što bi prema nalazu vještaka agronoma bilo djelomično točno, naime, isti je u svome nalazu i mišljenju utvrdio da je 6 maslina posađene u razdoblju od 2004-2007, a ostalih 11 u razdoblju od 2010-2012, sve pod pretpostavkom da su mladice pri sadnji bile iste starosti,

- da je majka tužiteljice otišla sa obitelji živjeti u [adresa] oko 1960-tih godina, a potom da je većinu godine radila u Sloveniji prodajući cvijeće, kako to iskazuje, kako tužiteljica, tako i tuženik kao i svjedokinja NC, inače u srodstvu sa parničnim strankama, radi čega nije dolazila niti obrađivala predmetne nekretnine, već bih ih ponekad dala razkričiti, kako to navodi tužiteljica,

- da svjedoci MC, FC, ĐI i RI prepoznaju na skici na str. 155. spisa predmetne nekretnine, te izjavljuju da su baš na tim nekretninama vidjeli tuženika i njegova oca da obrađuju iste.

32.1. Za zaključiti je, da tužiteljica kao upisana suvlasnica na spornim nekretninama nije u ovom postupku dokazala da je isključiva vlasnica predmetnih nekretnina sa kojih traži uklanjanje posađenih maslina, ovo stog što osim sto ista nije u posjedu istih već tuženik koji je istu nastavio posjedovati kao i njegov prednik sada pok. otac VI te djed pok. ĐC, već i stoga što to ne bih mogla osnovano tražiti temeljem odredbe članka 167.st.1. ZV-a jer su tuženik i njegov brat, upisani suvlasnici a time i suposjednici, te nisu treće osobe protiv kojih bi to tužiteljica osnovano mogla tražiti. Nastavno a u odnosu na prigovor tuženika da predmetne nekretnine isti, kao i njegovi pretci otac i djed, obrađuju dugi niz godina te da su ih obrađivali držeći i ponašajući se kao da su njihove, tj da su oni isključivi vlasnici i posjednici jer ih nitko nije ometao u tome, pa čak niti prednici tužiteljice, to se isti ima smatrati predmjevanim vlasnikom jačeg prava temeljem čl. 167. st.4. ZV-a koji temeljem odredbe članka 163.st.1 ZV-a ima pravo na posjed navedenih predmetnih nekretnina, radi čega osnovano ima pravo odbiti predaju posjeda tužiteljici. Osim toga Diobom iz 1910, kako to proizlazi iz iskaza kako tuženika tako i svjedokinje NC, svakoga od četvorice braće pok. VC pok. PI, je zapao određeni dio na predjelu Krušice, to je tuženik zajedno sa svojim bratom u savjesnom i poštenom posjedu predmetnog maslinika , a prije njega njegov pokojni otac i djed i nikada mu sve do podnošenja ove tužbe nitko od tužiteljičine obitelji to nije osporavao ili na bilo koji način sprječavao. Tuženik nije imao razloga sumnjati da predmetno zemljište ne bi predstavljalo njegovu djedovinu jer su ga njegovi otac, a prije njega njegov otac a tuženikov djeda aktivno obrađivali i privodili raznim kulturama, pa tako i danas. Sa druge strane, tužiteljica se na nijedan način ne može smatrati predmnjevanom vlasnicom jer nikada ni ona a niti njezina majka koja je još 1960 otišla u Split a potom u Sloveniju, kao ni njezini pretci, nije bila u posjedu predmetne nekretnine već isključivo prednici tuženika i njegovog brata. Stoga, valja cijeniti utvrđenje da je tuženik zajedno sa svojim bratom upisani suvlasnik predmetnih nekretnina i drži ih u posjedu desetljećima točno određeni faktički njihov dio, dakle, na valjanom pravnom osnovu i to na temelju dosjelosti čije posjedovanje je utemeljeno na Diobi iz 1910.

33. Odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („NN“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 dalje: ZV) propisano je kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Kako se u tužbi i u tijeku postupka ističe samostalni i kvalificirani posjed koji, računajući i pravne prednike tužiteljice, traje unatrag šezdeset i više godina, odnosno dosjelost kao osnova stjecanja prava vlasništva, u konkretnom slučaju valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje tog prava u skladu s pravnim pravilima iz paragrafa 1452.-1477. Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono započelo početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, a u svakom slučaju prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO).

33.1. Paragraf 1468. OGZ propisivao je 30 godina kao rok za dosjelost uz barem pošten posjed, međutim sudska praksa zauzela je stav kako je za dosjedanje dovoljan protek 20 godina takvog posjedovanja. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

33.2. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću na praktički istovjetan način reguliraju i odredbe iz čl. 159. ZV, koje propisuju kako zakoniti, istiniti i pošteni posjednik pravo vlasništva na nekretnini stječe protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno protekom 20 godina ukoliko je posjed barem pošten.

33.3. Odredbom čl.18.st.5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV), propisano je da se posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno.

33.4. Odredbom članka 129.st.1 ZV-a propisano je da kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka, a jedan od načina stjecanja vlasništva temeljem zakona je dosjelost koja je propisana člankom 159. ZV-a.

33.5. Odredbom članka 159.st.1. 2. i 3. ZV-a propisano je st.1. da se dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, st.2. samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je st.3. propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

33.5. Odredbom čl. 160. st.1 ZV-a propisano je vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, st.2. u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, st.3. nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati, st.4. kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, dok je odredbom članka 128. st.1. propisano je da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno.

33.6. Stoga, se može zaključiti kako je tuženik dokazao u ovom postupku da je posjedovanjem ne on već svi njegovi pretci su stekli isključivo pravo vlasništvo nad predmetnim nekretninama, jer je od 1960, kada je tužiteljičina majka otišla u Split, a zasigurno od prije Domovinskog rata do utuženja 20.02.2019. prošlo ne samo 10 godina već i 20.godina, ( čl. 159. ZV.a). Nasuprot tome, tužiteljica nije dokazala pravnu osnovu kojim bi njezin pravni prednik stekao izvanknjižno vlasništvo spornog dijela nekretnine jer sama činjenica upisa u katastar, osobito u kontekstu utvrđenja o stanju predmetne nekretnine i kontinuiranog obrađivanja od strane tuženika, njegova oca i djeda, te izostanku faktičnog posjeda tužiteljice ne daje osnova za zaključak o pravilnosti tvrdnji tužiteljice i nalaganja predaje u posjed dijela iste od tuženika kao savjesnog posjednika i upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika i uklanjanje postojećeg maslinika višegodišnje starosti, tj koji je posađen u razdoblju od 2004. do 2007.

34. Radi navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ove presude.

35. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

29.1. Obzirom da je tuženik u ovoj parnici uspio u cijelosti to ga pripada 100% priznatog parničnog troška prema VPS od 1.459,95 eura, i to za zastupanje na ročištima od 16.04.2019., 01.07.2019., 14.10.2019., 27.01.2020., 14.10.2020., 11.10.2021., 23.02.2022., 06.07.2022., 28.10.2022., 30.09.2024., 12.12.2024., 24.02.2026. za svaku radnju po 100 bodova, za pristup očevidu od 27.11.2020. od 150 bodova, za sastav žalbe 125 bodova, što ukupno iznosi 1.475 bodova, što prema vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 2.950,00 eura koje valja uvećati za 25% PDV-a od 737,50 eura te sudsku pristojbu odgovora na tužbu od 53,00 eura i žalbe od 106,00 eura pa ukupni priznati parnični trošak tuženika iznosi 3.846,50 eura koliko je isti i potraživao.

29.2. Radi navedenog valjalo je odlučiti kao u točki II izreke ove presude.

Split, 8. svibnja 2026.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun tužitelja

- pun. tuženika

- u spis