REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg. Dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Ovr-261/2026-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatski zavod za zapošljavanje, OIB 91547293790, Savska cesta 64, Zagreb, protiv ovršenice FV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Zubiću, odvjetniku u Krapini, radi naplate novčane tražbine ovrhom na novčanim sredstvima ovršenice, 8. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenice da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenice temeljem bjanko zadužnice ovjerene po javnoj bilježnici Martini Majcen, posl.br. OV- 4825/2022 od 15. rujna 2022.

i

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenica FV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Hrvatski zavod za zapošljavanje, OIB 91547293790, Savska cesta 64, Zagreb radi utvrđenja da izravna naplata pokrenuta podnošenjem Financijskoj agenciji zahtjeva za naplatu temeljem bjanko zadužnice ovjerene po javnom bilježniku Martini Majcen pod brojem OV-4825/2022 od 15. rujna 2022., nije dopuštena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 10. Ovršnog zakona.

Tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućena ovršenica može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknula u prijedlogu radi proglašenja nedopuštenim zahtjeva za izravnu naplatu.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 20. ožujka 2026. podnijela ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: Agencija) te prijedlog za odgodu izdavanje prijenosa zaplijenjenih sredstava.

2. U prijedlogu ovršenica u bitnome ističe da je ovrhovoditelj kod Agencije podnio zahtjev za izravnom naplatom protiv ovršenice, a sve temeljem bjanko zadužnice ovjerene po javnom bilježniku Martini Majcen pod brojem OV-4825/2022 od 15. rujna 2022. te da je zatražio naplatu prema ovršnoj ispravi u iznosu od 10.611,72 eura, a za što nije bilo zakonske osnove. Smatra da ovršenica nije u obvezi vratiti ovrhovoditelju bilo kakav iznos jer nije postupala suprotno ugovornoj obvezi. Stoga predlaže da se ovrha odgodi do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom jer bi provedba ovrhe dovela do nenadoknadive štete. Ističe da bi provedbom ovrhe ovršenica ostala bez sredstava za hranu, režije i osnovno uzdržavanje djece, što predstavlja tešku i nenadoknadivu štetu koja se naknadno ne može sanirati običnim povratom novca. Mišljenja je da postoji vjerojatnost da će u parnici uspjeti dokazati nedopuštenost ovrhe. Također predlaže da sud proglasi nedopuštenom pljenidbu i prijenos novčanih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu navodeći da ovrhovoditelj temelji svoje potraživanje na navodnoj povredi Ugovora o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja, a ovršenica u cijelosti osporava postojanje bilo kakve povrede ugovornih obveza. Dodaje da je tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa postupala isključivo u skladu s uputama, odgovorne osobe, pa da ne postoji pravna osnova za povrat sredstava jer ugovor nije raskinut krivnjom ovršenice.

3. Sud je po članku 65. stavku 2. i 3. te čl. 54. st. 1. OZ-a Ovršnog zakon ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje OZ) prijedlog ovršenice dostavio ovrhovoditelju na odgovor u roku od 8 dana.

4. Ovrhovoditelj se podneskom od 31. ožujka 2026. očitovao navodeći da ovršenica nema osnovu za utvrđivanje nedopuštenosti ovrhe, pa tako ni osnove da se odgodu izdavanje naloga bankama od strane Financijske agencije za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenice. Ističe da je ovršenica u radnom odnosu kod poslodavca Općine Radoboj od 19. veljače 2026., da ostvaruje redovna mjesečna primanja i da nije bila zainteresirana za obročnu otplatu koja joj je bila ponuđena kao povoljnije opcija, stoga predlaže da sud odbije prijedlog za odgodu ovrhe te prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

5. U postupku su pročitani: zahtjev za izravnu naplatu od 26. veljače 2026. (list 5-6 spisa), zahtjev za naplatu bjanko zadužnice broj OV-4825/2022 od 15. rujna 2022. i bjanko zadužnica (list 7-11 spisa), očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje bez specifikacije naplate od 2. veljače 2026. (list 12 spisa), Ugovor o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja od 16. rujna 2022. (list 13-19 spisa), dokumentacija ovrhovoditelja koja se odnosi na radni staž ovršenice (list 30 spisa), poziv za povrat sredstava od 25. studenoga 2025. (list 37-48 spisa), izvadak iz obrtnog registra (list 49 spisa), analitička kartica s dokumentacijom (list 50-101 spisa).

6. Prema odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenjem kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

7. Prema stavku 2. tog članka, na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

8. Prijedlog za davanje naloga Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

9. Naime, na ovaj se prijedlog, sukladno odredbi čl. 210. OZ-a, na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

10. Tako je odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: ako je ispunjen koji od uvjeta iz čl. 1. točke 1.-8., tog članka.

11. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, na koji se prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a, na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi, čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu sukladno odredbi čl. 65. st. 1. t. 5. OZ-a.

12. No, ovršenica nije niti iznijela bilo kakvu tvrdnju kojom bi učinila vjerojatnim da bi provedbom zahtjeva za izravnu naplatu pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ovršenica navodi da je samohrana majka i da nema nikakvih primanja i imovine, no te navode ničime ne potkrjepljuje tijekom postupka. Tek paušalno navođenje ovršenice da bi joj provedbom ovrhe nastala šteta koja bi ugrozila njezin socijalni status i egzistenciju, samo po sebi ne ukazuje da bi na strani ovršenice provedbom ovrhe doista i nastala šteta, i to nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Naime, posve je jasno da svaka provedba ovrhe otežava imovinske prilike svakog ovršenika. Napominje se da je ovrhovoditelj javna ustanova od kojeg tražbinu, u slučaju uspjeha u parnici, ne bi bilo problematično naplatiti.

13. Stoga je riješeno kao u toč. I. izreke.

14. Što se tiče prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenica tvrdi da ovrhovoditelj temelji svoje potraživanje na navodnoj povredi Ugovora o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja, a ovršenica u cijelosti osporava postojanje bilo kakve povrede ugovornih obveza, što predstavlja žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. t. 10. OZ-a.

15. Budući da ovrhovoditelj taj žalbeni razlog osporava, rješenje o tom žalbenom razlogu ovisi o utvrđivanju spornih činjenica koje ovršenica ne dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su te činjenice općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, valjalo je, temeljem odredbi čl. 55.

OZ-a, ovršenicu zaključkom uputiti na parnicu.

U Krapini 8. svibnja 2026.

Sutkinja

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog je rješenja dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 8 dana.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. OZ-a.).

Dostaviti:

1.HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

2.Odvjetnik Ivan Zubić