Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-1868/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, upravnom sporu tužiteljice BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik u Zagrebu, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa opunomoćenik UT, radi poništenja rješenja u predmetu obnove postupka, 8. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Grada Zagreba, Gradonačelnika KLASA: UP/II-551-06/24-014/133, URBROJ: 251-02-01/001-24-3 od 12. veljače 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem Grada Zagreba, Gradonačelnika KLASA: UP/II-551- 06/24-014/133, URBROJ: 251-02-01/001-24-3 od 12. veljače 2024. odbija se prigovor tužiteljice izjavljen protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektora za socijalnu politiku, Odjela za demografski razvoj, Odsjeka za pronatalitetnu politiku, KLASA: UP/I-551-06/22- 013/1838, URBROJ: 251-09-22-1/005-24-4 od 9. siječnja 2024. (točka I. izreke). Istim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova (točka II. izreke).

1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem od 9. siječnja 2024. odbačen je zahtjev tužiteljice za obnovom postupka okončanog rješenjem istog tijela KLASA: UP/I -551- 06/22-013/1838, URBROJ: 251-09-22-01/003-23-2 od 10. ožujka 2023. donesenog u postupku usklađivanja novčane pomoći za roditelja odgojitelja na temelju Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja („Službeni glasnik Grada Zagreba“ broj: 25/22).

2. Tužiteljica tužbom i tijekom spora osporava zakonitost rješenja tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Ističe da je protiv rješenja kojim je odlučeno o obnovi postupka propisan pravni lijek – žalba, a ne prigovor kako to navodi i o kojemu odlučuje tuženik.

2.1. Navodi kako rješenje nema valjano obrazloženje te se ne može ispitati, a odluka o pravodobnosti je posljedica pogrešnog pravnog shvaćanja, zbog kojeg je propušteno utvrđivanje odlučnih činjenica. Za subjektivni rok nije relevantno kada su nastupili uvjeti koji egzistiraju odnosno otkada oni postoje, već je bitno od kada je tužiteljica kao predlagateljica iste mogla spoznati i znati.

2.2. Tužiteljica navodi kako je osporenim rješenjem nezakonito riješeno da ne postoje razlozi za izuzeće službene osobe koja je donijela prvostupanjsko rješenje, budući da su postojala čak dva razloga za izuzeće koje detaljno obrazlaže.

2.3. Osporava da bi rješenje bilo potpisano od gradonačelnika Grada Zagreba, ističući da naznačeni rukopis sadržajno ne predstavlja potpis odnosno napisano ime i prezime, što je nužni sadržaj svakog upravnog akta. Također navodi kako je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo, jer da navedeno tijelo nema ovlast rješavanja upravnih poslova.

2.4. Nezakonitim smatra i odluku o troškovima postupka.

2.5. Tužbom zahtjeva poništiti osporena rješenja uz naknadu troškova.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju rješenja, protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu, budući da su pobijano rješenje i rješenje prvog stupnja u cijelosti zakoniti iz razloga navedenih u obrazloženjima istih.

3.1. Ističe da je Odluka o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/18, 20/21 i 25/22) sukladno stavu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VUSRH) zakonita, pa tako i odredba članka 10. iste koja određuje prigovor gradonačelniku kao pravni lijek. Navodi da je VUSRH presudom, broj: Usoz-254/2023 od 19. prosinca 2023. odbio zahtjev i prijedlog za ocjenu zakonitosti odredbe članka 10. Odluke 25/22, uz obrazloženje da određivanjem prigovora kao pravnog lijeka protiv pojedinačnog upravnog akta, o kojem odlučuje gradonačelnik, nije onemogućeno pravo stranke na kontrolu zakonitosti pojedinačnog upravnog akta od strane suda pune jurisdikcije. VUSRH ističe kako je zakonom propisana mogućnost pokretanja upravnog spora protiv pojedinačnog upravnog akta te je time osigurana sudska kontrola takvih pojedinačnih upravnih akata, a slijedom čega je prigovor kao takav definiran navedenom Odlukom zakonit.

3.2. Poziva se na stajalište izraženo u navedenoj presudi VUSRH u kojoj se ističe stanovište Ustavnog suda RH (dalje: USRH) iz odluke, broj: U-I-2911/2017, od 5. veljače 2019. prema kojem sustav zaštite ljudskih prava uspostavljen Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda pravo na žalbu protiv sudske odluke u prvom stupnju, kao temeljno pravo, prepoznaje samo u okviru kaznenog postupka. Također se navodi kako ni konvencijski sustav zaštite ljudskih prava, ni EU sustav zaštite temeljnih prava zajamčenih Poveljom o temeljnim pravima Europske unije ne prepoznaju pravo na žalbu u okviru građanskih odnosno upravno sudskih postupaka kao temeljno pravo. Ujedno se navodi kako oba navedena sustava jamče pristup sudskoj zaštiti odnosno pravo na sudski nadzor nad odlukama tijela državnih vlasti kojima se odlučuje o konkretnim interesima građana, ali ne jamči pravo na žalbu protiv odluke suda u građanskim odnosno upravnim sporovima. (iz točke 10.1 odluke USRH).

3.3. Nadalje, tuženik navodi da se protiv rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku može izjaviti žalba samo kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Iz navedenog jasno proizlazi kako je ratio predmetne odredbe (čl. 127. ZUP-a) da se žalba protiv rješenja kojim je odlučeno o prijedlogu za obnovu postupka kao i žalba protiv rješenja donesenog u obnovljenom postupku može izjaviti drugostupanjskom tijelu u konkretnom slučaju, a ne nekom trećem tijelu koje uopće nije bilo nadležno postupati u postupku čija se obnova predlagala. Odredba članka 127. stavka 2. ZUP-a ne propisuje posebnu vrstu žalbe o kojoj bi odlučivalo neko drugo tijelo, a ne drugostupanjsko, nego isključivo propisuje daljnji pravni put ovisno koje je tijelo (prvostupanjsko ili drugostupanjsko) donijelo rješenje o prijedlogu za obnovu odnosno rješenje u obnovljenom postupku. Shodno tome, u cijelosti se primjenjuje opća odredba o izjavljivanju žalbe iz članka 105. stavka 1. ZUP-a koja propisuje da protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom žalba nije isključena. Dakle, o žalbi, protiv bilo kojeg rješenja protiv kojeg žalba nije isključena, nesporno odlučuje drugostupanjsko tijelo, a koje je u konkretnom slučaju gradonačelnik Grada Zagreba. Također, prigovor gradonačelnik kao pravni lijek u predmetima roditelja odgojitelja ekvivalent je žalbi sukladno općim odredbama ZUP-a o žalbi i izjavljivanju žalbe što je nedvojbeno pravomoćno potvrđeno od strane VUSRH.

3.4. U konkretnom slučaju tužiteljica je podnijela prijedlog za obnovom postupka iz razloga propisanih odredbom članka 123. stavka 1. točke 3. ZUP-a tvrdeći da je rješenje u postupku čija se obnova predlagala donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje. Predmetni razlog za obnovu podrazumijeva da se radi o službenoj osobi inače nadležnog tijela, ali koja nije imala ovlast za donošenje predmetnog rješenja. Dakle, ne radi se o nenadležnosti tijela nego osobe. Pri tom tuženik navodi da je subjektivni rok za podnošenje prijedloga za obnovu postupka 30 dana od dana saznanja za razlog obnove sukladno članku 123. stavku 3. ZUP -a, a da je prijedlog za obnovu predan u propisanom roku, mora dokazati stranka, što tužiteljica nije učinila niti na razini vjerojatnosti s obzirom na navode u prijedlogu za obnovu, da je za razlog saznala „prilikom razgovora s odvjetnikom Martinom Sherrijem, odvjetnikom u Zagrebu kojeg je kontaktirao krajem studenog, 2023.“ Navedena argumentacija ne može biti prihvatljiva budući da je rok za podnošenje prijedloga za obnovu postupka prekluzivan te se isti mora fiksirati i decidirano odrediti kako njegov početak tako i njegov kraj. Dakle, ne može se kao početak roka uzeti neki dan krajem studenog 2023. kada je tužitelj navodno odlučio kontaktirao odvjetnika bez obzira što je sporno rješenje zaprimio 7 mjeseci ranije. Činjenica je da je tužitelj ica mogla kontaktirati odvjetnika radi pravne pomoći i u roku za redovni pravni lijek i u roku za obnovu postupka te saznati koje sve potencijalne razloge za osporavanje predmetnog rješenja ima.

3.5. U vezi prigovora tužiteljice o nenadležnosti tijela prvog stupnja za donošenje rješenja tuženik se poziva odredbe članka 15. Odluke o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/21) kao i Pravilnik o unutarnjem redu nadležnog Ureda (Službeni glasnik Grada Zagreba 13/22,) navodeći da je odredbom točke 2. članka 5. ovog Pravilnika određeno kako je u djelokrugu Sektora za socijalnu politiku, među ostalim, rješavanje i ostvarivanje novčanih pomoći za opremu novorođenog djeteta i novčanih pomoći za roditelja odgojitelja , dok je točkom 2.2. istoga članka određeno kako Odjel za demografski razvoj obavlja poslove koji se, među ostalima, odnose na rješavanje i ostvarivanje novčane pomoći za roditelja odgojitelja prema Odluci o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/18, 20/21 i 25/22, u daljnjem tekstu: Odluka).

3.6. Protivi se prijedlogu tužiteljice za održavanjem rasprave, tužbu smatra neosnovanom, pa istu predlaže odbiti.

4. Sud održao usmenu i javnu raspravu, na koju je pozvao stranke spora, pa je time strankama, u skladu s odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje u tekstu: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

4.1. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu. Izvođenje daljnjeg dokaznog postupka stranke nisu predložile.

5. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Prvostupanjsko rješenje doneseno je u postupku po zahtjevu tužiteljice podnesenom 19. prosinca 2023 za obnovom postupka okončanog rješenjem prvostupanjskog tijela od 10. ožujka 2023. Isti je odbačen uz obrazloženje da nije pravodoban, pozivom na odredbe članka 123. stavka 3. i 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje u tekstu: ZUP). U obrazloženju rješenja navodi se da je tužiteljici rješenje doneseno u postupku čiju obnovu traži dostavljeno 29. ožujka 2023. sukladno pravilima o osobnoj dostavi pismena, a da razlog na kojemu temelji zahtjev za obnovu, o postojanju kojega je saznala prilikom razgovora s odvjetnikom Martinom Sherrijem kojeg je kontaktirala 28. studenog 2023., nije učinila vjerojatnim.

7.1. Zahtjev za naknadu troškova tijelo je cijenilo neosnovanim, te je isti odbijen u skladu s odredbama članka 161. do 163. ZUP-a uz obrazloženje troškovi zastupanja odvjetnika nisu redoviti troškovi postupka koje snosi javnopravno tijelo.

8. Tuženik je odbio kao neosnovan prigovor tužiteljice izjavljen protiv prvostupanjskog rješenja u bitnome iz razloga koji su navedeni i u odgovoru na tužbu.

9. Odredbom članka 123. stavka 3. ZUP-a propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

10. Odredbom članka 126. stavka 1. ZUP-a propisano je da je kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka dužno ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

11. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, prema ocjeni suda navodima tužbe i tijekom spora pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje, a nisu utvrđene niti povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito.

11.1. Kao što je iz obrazloženja rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija prigovor kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute prigovore tužiteljice, pa je time u cijelosti postupio sukladno odredbama članka 98. stavka 5. ZUP-a kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati.

11.2. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj Sud, jer za iznesene razloge postoji uporište u dokumentaciji dostavljenog spisa i propisima na koje se poziva tuženik.

12. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, te sud u cijelosti prihvaća kao pravilno i utemeljeno na odredbi članka 126. stavka 1. i 2. ZUP-a obrazloženje upravnih tijela da je predmetni prijedlog za obnovu postupka podnesen protekom roka od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove. Ovo stoga što pravilno zaključuje tuženik da budući da razlog za podnošenje prijedloga za obnovu (da je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje) egzistira u samom rješenju koje je dostavljeno tužiteljici zastupanoj po odvjetniku 29. ožujka 2023. da je zaprimanjem istog (29. ožujka 2023.) tužiteljica stekla saznanja i mogućnost da isto pobija iz razloga predviđenih ZUP-om, a da je zahtjev za obnovu postupka podnesen 19. prosinca 2023., dakle protekom roka od 30 dana od saznanja za razloge za obnovu propisanim člankom 123. stavkom 3. ZUP-a.

13. Također, je o prijedlogu i žalbi riješilo nadležno tijelo sukladno propisima o organizaciji i nadležnosti tijela grada Zagreba, a koju nadležnost tužiteljica nije s uspjehom dovela u pitanje.

14. Odredbom članka 10. Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj: 10/18, 20/21 i 25/22 .) propisano je da se prigovor na pojedinačne akte nadležnog gradskog upravnog tijela donesene na temelju ove odluke podnosi gradonačelniku Grada Zagreba u roku od 8 dana od dostave pojedinačnog akta, preko nadležnoga gradskoga upravnog tijela. Gradonačelnikova odluka o prigovoru je konačna.

15. Navedene odredbe članka 10. Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj: 10/18, 20/21 i 25/22) i članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj: 25/22) bile su predmetom ocjene zakonitosti u postupku pred VUSRH, povodom čega je donesena pravomoćna presuda poslovni broj Usoz- 254/23 od 19. prosinca 2023., kojom su odbijeni zahtjev i prijedlog za ocjenu zakonitosti članka 10. Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba,10/18, 20/21, 29/21 i 25/22), dok je obustavljen postupak ocjene zakonitosti članaka 3., 4. i 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba, 25/22). U navedenoj presudi je sud iznio stav da pravni lijek iz ove odredbe ne onemogućuje sudsku zaštitu, jer se nakon odluke o prigovoru može pokrenuti sudski spor pred sudom pune jurisdikcije, u kojem sporu je sud ovlašten preispitati sva činjenična i pravna pitanja, a stranka u sporu ima sva prava zajamčena Ustavom RH. Osim toga, da je nakon odluke prvostupanjskog upravnog suda, pod zakonom propisanim uvjetima, moguće izjaviti žalbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, čime se osigurava dvostupanjska sudska zaštita. U odnosu na članak 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja sud je naveo da je zakonitost Odluke o izmjenama/22, uključujući i navedenu odredbu, bila predmet ocjene u objektivnom upravnom sporu pred istim sudom, koji spor je okončan presudom, poslovni broj: Usoz-143/22-91 od 27. veljače 2023. kojom su odbijeni prijedlozi za ocjenu zakonitosti te Odluke. Navedenu presudu VUSRH ocijenio je USRH ustavnopravno prihvatljivom (odluka i rješenje, broj: U-III-1744/2023 i dr. od 14. studenoga 2023.).

15.1. Stoga, navodi tužiteljice kojima osporava da bi prigovor kao pravni lijek bio protivan propisima na koje se poziva, kao i osporeno i prvostupanjsko rješenje ne bi bilo doneseno od strane nadležnih tijela i osoba sud nije prihvatio osnovanima.

15.2. U tom smislu ističe se da je tuženik dao detaljno očitovanje o iznesenim prigovorima tužiteljice u odgovoru na tužbu, a koje obrazloženje prihvaća i ovaj Sud.

16. Naime, u konkretnom slučaju, kao što je to već ocijenio VUSRH nije postojala obveza donošenja odluka o novčanoj pomoći roditeljima odgojiteljima s obzirom na činjenicu da prava koja su uređena tim odlukama nisu zakonom zajamčena prava niti je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna urediti pitanja koja su uređena tim odlukama. Polazeći od navedenoga kao i neupitne ovlasti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da autonomno uređuje dodjelu novčane pomoći u okviru svog samoupravnog djelokruga, i prema mišljenju ovog suda nadležnost za donošenje odluke o dodjeljivanju novčane pomoći, visini novčane pomoći i prestanku novčane pomoći u nadležnosti je jedinice lokalne samouprave, pa onda i rješavanje o obnovi postupka.

17. U nedostatku konkretnih i osnovanih prigovora tužiteljice u predmetnoj upravnoj stvari, osporavanje potpisa od strane gradonačelnika na osporenom rješenju i osporavanje da bi potpisnik prvostupanjskog rješenja bio ovlaštena službena osoba za donošenje predmetnog rješenja je prema ocjeni ovoga suda, samo usmjereno na odugovlačenje upravnog spora. Prema mišljenju ovog suda utvrđivanje vjerodostojnosti predmetnog potpisa u situaciji u kojoj tuženik čiji je potpis sporan ne osporava da se radi o njegovom potpisu, protivno je načelu učinkovitosti spora propisanom člankom 8. ZUS-a. Navedeni prigovori tužiteljice su neosnovani i nisu doveli u pitanje zakonitost osporenih rješenja koja su prema ocjeni ovoga potpisana od za to ovlaštenih osoba i na način koji prihvaća ovaj sud.

18. Paušalni prigovori tužiteljice kojima osporava i odluku tuženika u dijelu koji se odnosi na troškove, a u odnosu na koju ne iznosi konkretne razloge, nisu osnovani. Ista je obrazložena pozivom na odredbe članka 161. ZUP-a navodeći da je postupak pokrenut po prijedlogu/zahtjevu tužiteljice i isti nije povoljno okončan za tužiteljicu pa ne ostvaruje pravo na naknadu troškova upravnog postupka, niti nagrada za rad odvjetnika u konkretnom slučaju, ulazi u troškove na čiju bi naknadu podnositelj prigovora imao pravo, budući se isti ne ubrajaju u redovite troškove upravnog postupka. Ovakvo obrazloženje prihvaća i ovaj Sud.

19. Ostali navodi tužbe ponovljeni su navodi prigovora, na koje se na sudu prihvatljiv način očitovao tuženik u osporenom rješenju, odnosno radi se i o ponovljenim navodima koje su korisnici mjere isticali u postupku zakonitosti Odluke pred VUSRH i pred USRH, s kojima je tužiteljica kroz odluke tuženika u njenom predmetu upoznata, a na koje se pozvao i ovaj Sud u presudi.

20. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim.

21. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke na koje sud, sukladno odredbi članka 47. stavka 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, nisu utvrđeni.

22. Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci presude, pod točkom I.

23. O zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev za poništenjem osporenog rješenja, to je i zahtjev za naknadom troškova valjalo odbiti.

23.1. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 8. svibnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Martin Sherri, [adresa] Zagreb, Kordunska 1

2. Grad Zagreb, Gradonačelnik, [adresa] Zagreb, Trg Stjepana Radića 1

3. U spis