REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-889/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice ZH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Marino Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi rješenja o izvedenom stanju, 8. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23-26/452, URBROJ: 531-03-25-3 od 16. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju , Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula, KLASA: UP/I-361-05/13-06/7880, URBROJ: 2163-18-06/11-23-9 od 19. rujna 2023. odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/452, URBROJ: 531-03-25-3 od 16. travnja 2025. odbio tužiteljičinu žalbu kao neosnovanu.

3. Upravna tijela utemeljila su svoja rješenja na utvrđenju da zgrada na koju se odnosi zahtjev za ozakonjenje nije vidljiva na snimci DOF 5/2011, već da su na toj snimci vidljive krošnje stabala i bijela ili siva površina, višestruko manje od zgrade na koju se odnosi zahtjev, a koja može odgovarati manjem objektu ili začetku gradnje, dok se na kasnijim snimkama DOF vidi progresivna gradnja zgrade. Stoga upravna tijela utvrđuju da zgrada na koju se odnosi zahtjev ne predstavlja nezakonito izgrađenu zgradu u smislu čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ).

4. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, tužiteljica u tužbi ističe da je sukladno odredbama čl. 2. st. 1. podst. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u tijeku postupka dostavi la uvjerenje DGU-a o vidljivosti predmetne zgrade na snimci DOF 5/2011, a koji dokaz sukladno citiranoj odredbi te sudskoj praksi predstavlja jedini dopušteni dokaz u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju. Ističe da upravna tijela nisu bila ovlaštena provoditi slobodnu ocjenu dokaza glede u odnosu na dostavljeno uvjerenje o vidljivosti, budući da je zakonodavac izričito odredio dokaze na temelju kojeg se utvrđuje vidljivost zgrade, a to je upravo dostavljeno uvjerenje. Smatra nedopuštenim dokaze korištene od strane upravnih tijela (ortofoto snimke iz kasnijih razdoblja s Geoportala, Google Earth zračne snimke), ističući da se sve činjenice o vremenu gradnje mogu utvrđivati isključivo uvidom u DOF 5/2011, odnosno u drugu digitalnu ortofoto kartu izrađenu do 21. lipnja 2011., te uvjerenjem DGU-a o evidentiranosti zgrade na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi do tog trenutka. Navodi da su razlike između objekta vidljivog na snimci DOF 5/2011 i izvedenog stanja posljedica dogradnje krova u sklopu redovnog održavanja, što je tužiteljica izvršila u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a kako objekt ne bi propao. Ukazuje da je ravna ploča na zgradi bila betonska i okružena zelenilom, dok se preostali dio objekta ne vidi jer ne pokriven šumom, pa smatra stav upravnih tijela suviše formalističkim. Smatra da su upravna tijela u svakom slučaju morala utvrditi stanje na dan 21. lipnja 2011., te eventualno narediti uklanjanje krova ili slično u smislu čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika te tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

5. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 7. svibnja 2026., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužiteljice (saslušanje tužiteljice kao stranke, provođenje dokaza po vještacima geodetske i građevinske struke na okolnosti utvrđenja vidljivosti građevine na snimci DOF 5/2011), smatrajući da je činjenično stanje u upravnom postupku utvrđeno van granica razumne sumnje na potpun i ispravan način, te da stoga provođenje daljnjih dokaza nije svrsishodno.

9. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, Sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica 19. lipnja 2023. podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je dopunila dostavom dokumentacije 29. svibnja 2014.

11. Nastavno iz spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo 14. siječnja 2016. sačinilo službenu bilješku kojom je konstatiralo da predmetna zgrada nije nedvojbeno vidljiva na snimci DOF 5/2011, te je zaključkom od 25. siječnja 2016. tužiteljica pozvana da dostavi drugi zakonom propisani dokaz o vidljivosti odnosno evidentiranosti na katastarskom planu u smislu čl. 2. ZPNIZ-a. Tužiteljica je dostavila uvjerenje DGU-a od 30. lipnja 2016., a tijelo je potom službenom bilješkom od 25. srpnja 2017. konstatiralo da predmetna zgrada nije vidljiva na DOF 5/11, da ono što je prikazano u uvjerenju ne odgovara predmetnoj zgradi, te da je zgrada vidljiva na snimci DOF 2014/15.

12. Spisu upravnog postupka prileži i zapisnik o očevidu od 15. rujna 2023. (s fotografijama) iz kojeg proizlazi da zatečeno stanje ne odgovara onome iz projektne dokumentacije (dograđena je etaža potkrovlja i stavljen jednostrešni kosi krov), kao i službene bilješke od 19. rujna 2023., s izlistima snimaka DOF 5/11, DOF 5/2014 -16, DOF 5/2022, te Google Earth Pro na dane 18. travnja 2012., 20. lipnja 2012., 3. kolovoza 2013. i 27. kolovoza 2018.

13. Rješenje prvostupanjskog tijela, koje i tuženik prihvaća, temelji se na zaključku da zgrada koja je predmetom ozakonjenja nije vidljiva na snimci DOF 5/11, na kojoj je vidljiva samo mala površina bijelo-sive boje, već je zgrada koja odgovara zgradi iz zahtjeva (projektne dokumentacije) vidljiva tek na snimci DOF 5/2014-16, dok je zgrada u stanju zatečenom na očevidu (dogradnja kosog krova) vidljiva tek na snimci DOF 5/2022.

14. Iznijeto činjenično stanje prihvaća i ovaj Sud kao pravilno i potpuno utvrđeno, budući da isto proizlazi iz navedenih službenih digitalnih ortofoto karti, a čiji izvadak prileži spisu uz službenu bilješku od 19. rujna 2023., a koje stanje je sukladno i onome prikazanome na snimkama s Google Earth pro servisa, koje također prileže spisu.

15. Odredbom čl. 2. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

16. Sukladno čl. 2. st. 2. ZPNIZ-a nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

17. Pravilno su upravna tijela utvrdila da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 2. ZPNIZ-a, odnosno da zgrada koja je predmet ozakonjenja ne predstavlja nezakonito izgrađenu zgradu u smislu te odredbe. Naime, iz citirane službene bilješke i spisu priležeće dokumentacije nedvojbeno proizlazi - kako to pravilno utvrđuju upravna tijela - da objekt koji je vidljiv na snimci DOF 5/2011 (a na kojoj snimci je vidljiva zapravo samo mala bijela točkica) ne odgovara zgradi koja je predmet zahtjeva, a koja je zgrada vidljiva tek na naknadnoj snimci DOF 5/2014-16, dok je u sadašnjim dimenzijama vidljiva tek na DOF 5/2022. Istovjetno stanje proizlazi i iz snimaka sa servisa Google Earth Pro. Pritom nisu osnovani navodi tužiteljice kojima osporava ovlast upravnih tijela da samostalno utvrđuju činjenično stanje u pogledu vidljivosti zgrade koja je predmet ozakonjenja na snimci DOF 5/2011 odnosno da u tu svrhu koriste i kasnije službene snimke sačinjene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja od Državne geodetske uprave. Naime, u nadležnost Državne geodetske uprave jest izdavanje uvjerenja o vidljivosti, no to tijelo ne utvrđuje o kojoj se zgradi radi niti provjerava istovjetnost između zgrade koja je vidljiva i zgrade koja je predmetom ozakonjenja, već je navedeno u nadležnosti upravnih tijela koja odlučuju u postupku ozakonjenja. Stoga sama činjenica dostavljenog uvjerenja o vidljivosti (neke zgrade) na DOF-u 5/2011 ne znači da upravno tijelo koje odlučuje o postupku ozakonjenja nije ovlašteno provjeriti činjenicu vidljivosti uvidom u istu tu kartu. Jednako tako, neosnovani su i navodi tužiteljice glede nedopuštenosti korištenja kasnijih snimki, budući da iste nisu korištene u cilju dokazivanja vidljivosti, već je riječ o također službenim snimkama iz zraka korištenim kao pomoćno sredstvo, ne u cilju utvrđivanja vidljivosti neke zgrade na DOF-u 5/2011, već u cilju utvrđivanja i provjere istovjetnosti između zgrade vidljive na DOF-u 5/2011 s eventualno različitom zgradom vidljivom na kasnijoj snimci.

18. Zaključno, nisu osnovani ni navodi tužiteljice o mogućnosti primjene odredbe čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a, a za koju tužiteljica smatra da su upravna tijela neosnovano propustila primijeniti. Naime, navedenom odredbom propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositel j zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.). Međutim, u konkretnom slučaju ne radi se o nedostatku koji se može otkloniti, budući da na snimci DOF 5/11 uopće nije vidljiva zgrada s nužnim konstruktivnim dijelovima, koja bi mogla biti predmetom ozakonjenja, već je vidljiva mala sivo-bijela površina.

19. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, sve uz pravilnu primjenu materijalnog prava i u zakonom propisanom postupku, pa je stoga na temelju čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i riješiti kao u izreci ove presude.

20. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužiteljici, koja je u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 8. svibnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice Marinu Folu, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20