REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 137 P-762/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Goranu Devrnji, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, zastupan po punomoćniku Kruni Kneževiću, odvjetniku u OD Metelko, Knežević i partneri, radi ništetnosti, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 26. ožujka 2026. godine u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja, odvjetničkog vježbenika KV i zamjenice punomoćnika tuženika, odvjetničke vježbenice LV, dana 8. svibnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je ništetna odredba Ugovora o kreditu broj: 3205571869/2005 od 14.10.2005. tužitelja FV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ZAGREBAČKA BANKA d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473, a koja:
- u dijelu čl. 2. glasi: Korisnik kredita obvezuje se platiti sve naknade i troškove u skladu s Odlukom o Tarifi naknada za usluge u poslovima koje obavlja Kreditor.''
- u dijelu čl. 18. glasi: ''E) Korisnik kredita može izvršiti prijevremenu konačnu otplatu kredita uz plaćanje naknade prema važećoj Odluci o Tarifi naknada za usluge u poslovima koje obavlja Kreditor, odnosno općim uvjetima poslovanja Kreditora važećim u trenutku prijevremene otplate.''
II. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKA BANKA d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473 da isplati tužitelju FV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 220,20 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom počev od 07.11.2005. do isplate po stopi koja se do dana 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, do 31. prosinca 2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, do 31.12.2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1.1.2024. se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, u roku 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKA BANKA d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473 da isplati tužitelju FV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 147,48 EUR zajedno s pripadajućom zateznom kamatom počev od 30.03.2009. do isplate po stopi koja se do dana 31. srpnja 2015. određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, do 31. prosinca 2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, do 31.12.2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1.1.2024. se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, u roku 15 dana.
IV. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKA BANKA d.d., Trg bana Josipa Jelačića 10, Zagreb, OIB: 92963223473 da isplati tužitelju FV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 454,64 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj navodi da je sa tuženikom sklopio ugovor o kreditu dana 14. listopada 2005. te mu je banka isplatila iznos od 23.142,04 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a. Odredbom dijela čl. 2 prometnog Ugovora tuženik je obvezao tužitelja na plaćanje svih naknada i troškova sukladno odluci o tarifi naknada za usluge kreditora, no međutim bez da je tuženik prethodno a niti naknadno jasno i nedvosmisleno predočio strukturu navedenih troškova, od čega se isti sastoje, u kojem postotku tuženi tereti tužitelja, odnosno zbog čega baš taj postotak pa tužitelj smatra da je ta odredba sukladno odredbi čl. 270 Zakona o obveznim odnosima ista nepoštena. Radi se o tzv. ulaznoj naknadi. Tom prilikom tuženi je naplatio tužitelju iznos od 220,20 eura. Odredbom čl. 18 st. E predmetnog Ugovora tuženi je propisao da korisnik kredita može izvršiti prijevremenu otplatu uz zaračunavanje naknade. Također tužitelju nije decidirano objašnjeno koje ti troškove tuženi imao prilikom prijevremene otplate kredita. Tužitelj potražuje isplatu iznosa od 147,48 eura koliko je tuženi tužitelju i naplatio za prijevremenu otplatu kredita. U konačnici tužitelj traži isplatu, traži utvrđenje ništetnosti dijela čl. 2 i dijela čl. 18 E Ugovora o kreditu te traži isplatu parničnoga troška, a sve sa zakonskim zateznim kamatama kako je zatraženo tužbenim zahtjevom u tužbi.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu osporava status tužitelju kao potrošaču, stavlja prigovor zastare, osporava osnov tužbenog zahtjeva, no ne osporava visinu, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Ugovor o kreditu, dopis banka od 27.1.2021., saslušan je tužitelj, izvršen je uvid u obvezne radnje pri odobravanju kredita.
4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.
5. Nije sporno da je tužitelj potpisnik kredita sa ovdje tuženikom.
6. Odredba čl. 8 ZPP-a sadrži jedna od osnovnih načela procesnog prava, a to je načelo slobodne ocjene dokaza koje načelo nalazi odraz u ovlaštenju suda da na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice od kojih zavisi odluka o tužbenom zahtjevu uzeti kao dokazane, dakle, da prema svom slobodnom uvjerenju na osnovi ocjene izvedenih dokaza može sa sigurnošću utvrditi postojanje odnosno ne postojanje neke činjenice.
7. Prema tome sud u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a provedene dokaze prosuđuje po svom slobodnom uvjerenju ali je dužan stečeno uvjerenje obrazložiti uvjerljivim i logičnim razlozima kojima opravdava zaključke o dokaznoj snazi pojedinog dokaznog sredstva povezujući ih s rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka.
8. U ugovoru o kreditu je vidljivo da je tužitelj korisnik kredita a tuženi davatelj kredita te su se obvezali da će banka tužitelju isplatiti kredit od 23.142,04 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste banke važeće na dan korištenja kredita.
9. U istom ugovoru u čl. 2. se navodi da korisnik kredita se obrezuje paliti sve naknade i troškove u skladu s odlukom o tarifi naknada za usluge u poslovima koje obavlja kreditor. U čl. 18 Ugovora u točki E se navodi da korisnik kredita može izvršiti prijevremenu otplatu kredita uz plaćanje naknade prema važećoj odluci o tarifi nagrada za usluge u poslovima koje obavlja kreditor.
10. Sud je saslušao tužitelja koji je naveo da je kredit podigao za kupnju automobile, ugovor je letimično pročitao, je li video odredbu o prijevremenoj otplati kredita ne može se sjetiti, ništa mu nisu o tim naknadama objasnili, nije mogao o njima pregovarati. Auto je koristio u osobne svrhe i bio je zaposlen prije podizanja kredita.
11. Sud je povjerovao iskazu tužitelja jer je isti životan, logičan, istinit, pa ga je sud prihvatio u cijelosti.
12. U vrijeme zaključenja ugovora o kreditu na snazi je bio Zakon o zaštiti potrošača koji u čl. 81. st. 1. određuje da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, dok se prema st. 2. istog članka smatra da se o pojedinačnoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca. Nadalje, stavkom 4. čl. 81. Zakona o zaštiti potrošača određeno je da ako trgovac tvrdi da se o pojedinačnoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo dužan je to i dokazati.
13. U ovom postupku tuženi to dokazao nije pa prema tome u konačnici zahtjev tužitelja je osnovan.
14. Prema odredbi čl. 87. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača nepoštena ugovorna odredba je ništava, dok je u stavku 2. istog članka određeno da ništavnost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništavost iz samog ugovora ako on može opstati bez ništave odredbe. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.
15. U toku postupka, kao što je već rečeno, tuženi nije predložio niti jedan dokaz na okolnost da je zaista imao troškove zbog rješavanja tužiteljevog zahtjeva za prijevremenu otplatu kredita, nije dostavio sudu dokaz o visini troškova, banka nije dostavila dokaz iz kojeg se mogu iščitati jasne informacije o načinu određivanja te naknade, niti podatak o tome hoće li se primjenjivati odluka koje je važila u vrijeme nastanka ugovornih odnosa ili odluka koja će važiti u trenutku prijevremene otplate kredita. Iz ovoga je razvidno da je tuženi proizvoljno odredio visinu naknade, a o čemu se kao što je već rečeno nije pojedinačno pregovaralo.
16. Neovisno o odredbi čl. 1024. Zakona o obveznim odnosima, odnosno je li tuženi imao troškove zbog prijevremenog zatvaranja kredita, sud smatra da sporna ugovorna odredba koja je predviđena u slučaju prijevremene otplate kredita bilo u cijelosti bilo djelomično kojom banka može naplatiti naknadu u skladu sa odlukom o Tarifi naknada banke je nepoštena jer se o istoj odredbi nije unaprijed pregovaralo, tužitelj kao korisnik kredita nije mogao utjecati na sadržaj ugovorne odredbe te je prema tome nastala značajna neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, pa je takova odredba u smislu čl. 87. st. 1. Zakona o zaštiti potrošača ništava.
17. Glede prigovora zastare isti prigovor je neosnovan obzirom da je smisao zahtjeva tužiteljice povrat iznosa koji je banka naplatila temeljem prijevremene otplate kredita jer je naknada naplaćena na temelju ništave odredbe ugovora, a kao što je to već unaprijed obrazloženo, pa kako je odredba ugovora ništetna na istu se ne može istači prigovor zastare.
18. Zbog svega gore navedenoga odlučeno je kao u izreci ove presude u cijelosti.
19. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren prema OT i to za sastav tužbe 100 bodova, podnesak 27.10.2025 100 bodova, ročište 26.3.2026. 100 bodova, odnosno ukupno 300 bodova ili 600,00 eura. Tom iznosu treba pribrojiti 25% PDV-a tako da je trošak 375,00 eura. Sud priznaje tužitelju trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura kao i pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 eura, tako da je ukupan trošak tužitelja u ovom postupku 454,64 eura.
21. Sud nije dosudio tužitelju trošak objave presude iz razloga što navedeni trošak nije nužan obzirom da se presuda objavljuje putem e-oglasne ploče, a punomoćnik tužiteljice je u statusu e-komunikacije pa se navedena presuda može isti dan preuzeti.
U Zagrebu, 8. svibnja 2026. godine
Sudac
Ines Gutzmirtl Špehar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.
DNA:
- pun tužitelja
- pun. tuženika
