Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-15317/2023-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv CA zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70 /19, 42/20, 85/22, 114/22) odlučujući o prigovoru okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split pod klasom: 211-07/23-4/41759, Ur.broj: 511-12-36-23-1 od 11. lipnja 2023., nakon provedenog žurnog postupka, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) dana 08. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
okrivljenik CA, pok. C i H, rođ. **.**.1958. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje odrasle djece, državljanin RH, nekažnjavan,
k r i v j e
što je 18. svibnja 2023. u 11,30 sati u u Splitu, u Vinkovačkoj ulici kbr. 15, kao vozač vozila N1 marke Mazda reg. oz. [registarska oznaka] izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da nakon što se nalazio zaustavljen s navedenim osobnim automobilom na benzinskoj postaji INA Sućidar kod pumpe br. 2 prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera poduzeo radnju vožnje unazad od smjera sjevera prema jugu, a da se prethodno nije uvjerio može li to učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o brzini i smjeru kretanja, prilikom čega je stražnjim dijelom vozila (kuka) udario u prednji branik osobnog automobila marke Opel reg. oz. [registarska oznaka] koji se nalazio zaustavljen kod pumpe br. 4 prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera od strane HA,
čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavaka 1. i 2. kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa mu se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 EURA (sto trideset)
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom novčana kazna naplatiti prisilno.
Izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako u navedenom roku okrivljenik plati dvije trećine (2/3) novčane kazne.
Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je okrivljenik platiti iznos od 70,00 eura (sedamdeset) u roku od 15 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom ovlaštenog tužitelja CA proglašen je krivim zbog prometne nesreće opisane i pravno označene kao u izreci ove presude te je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura, uz obvezu snošenja troškova postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura.
2. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, pa je isti stavljen van snage i nastavljen žurni postupak.
3. U tom postupku u kojem je pobijani obavezni prekršajni nalog prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja, okrivljenik je očitujući se o prekršaju radi kojeg se tereti i svojoj krivnji, izjavio da se ne smatra krivim, navodeći u svojoj obrani da nije počinio prekršaj i da je jedino točno da se tada nalazio na benzinskoj pumpi INA Sućidar.
4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja ispitana je u svojstvu svjedoka druga sudionica prometne nesreće HA koja je upozorena po Zakonu i upitana na okolnosti ove prometne nesreće izjavila kako je navedene prigode došla na benzinsku postaju u Vinkovačku 15 u Splitu i stala kod pumpe broj 4., izašla iz automobila te počela točiti gorivo. Tada je ugledala veći osobni automobil čiji je vozač htio stati na pumpu broj 2., ispred nje, pa je prošao pored njezinog automobila te se počeo vožnjom unatrag približavati pumpi kako bi ulio gorivo. Odmah joj se učinilo da bi mogao udariti u njezin automobil te mu je počela mahati rukama kako bi ga upozorila, međutim on se nije se zaustavljao, nego je udario u prednji dio njezinog automobila, i to u prednji branik kojeg je malo oštetio. Prišla je tom automobilu i otvorila suvozačke vrata te rekla vozaču da ju je udario. On je izašao iz automobila, pogledao svoj i njezin automobil, i to dok su još bili u kontaktu, odnosno dok je kuka na stražnjem dijelu njegovog automobila još bila prislonjena na njen prednji branik, a baš kada je htjela mobitelom snimiti situaciju, taj vozač da je sjeo u svoj automobil i odmaknuo se. Nakon toga je pogledao branik njezinog automobila, rekao da nema štete jer da su oštećenja od ranije i da ona od njega samo želi naplatiti štetu koju je napravio netko drugi. Tada da mu je rekla kako se na braniku njezinog automobila točno vidi njegov udarac, a da na braniku ima još jedno manje oštećenje, ali koje nije nastalo od njegovog automobila. Taj vozač da je uporno negirao da ju je udario te ju je čak i vrijeđao, nije htio da potpišu Europsko izviješće o nesreći, tako da je na kraju zvala policiju. Kada je došla policija on im je tvrdio da je nije udario, već da je ona njega udarila, unatoč tome što je u trenutku kontakta ona bila izvan automobila i točila gorivo. Na koncu, tijekom ispitivanja od policije on da im je odgovarajući na pitanja ipak potvrdio da je ona stajala i da je vožnjom unatrag htio stati na drugu pumpu ispred nje.
6. Kada je sud ovoj svjedokinji pročitao obranu okrivljenika i njegov prigovor na obavezni prekršajni nalog, ona je ponovila da nije udarila u automobil CA, već da je on vožnjom unatrag, dok je bila zaustavljena pored pumpe, zadnjom stranom automobila, i to "kukom", udario u njen prednji branik, pri čemu je nastala manja šteta. Što se tiče njegovog navoda da mu je rekla "što serem", HA je priznala da mu je nakon što ju je on počeo vrijeđati i zastrašivati govoreći joj da ako zove policiju oboje će morati platiti po 4.000,00 kuna te da će im reći da je ona njega udarila jer nema kamera na benzinskoj postaji, rekla: "gospodine, nemojte srati", jer je bila iznervirana time što je govorio takve neistine.
7. Okrivljenik je pozvan na Sud kako bi se očitovao na iskaz svjedokinje HA, a kada ga je čuo izjavio je da po njegovom mišljenju svjedokinja nije govorila istinu. Kao prvo da nije rekla kako je najprije došao jedan policajac koji je bio parkiran na ulazu u benzinsku postaju i koji je pogledao automobile i rekao da štete nema, a svjedokinja je tada mobitelom pozvala policiju kada je taj policajac otišao. Kada je došla prometna policija, pregledali su automobile i izmjerili visinu štete na prednjem braniku automobila Opel požeških registracija. Tom prilikom da je rekao policajcu da nije udario u taj automobil, a dok policija još nije bila došla da joj je odmah da je nije udario i da joj je branik od ranije oštećen te da ne želi plaćati štetu koju nije napravio. Rekao je i to da je prednji branik njezinog automobila bio vezan plastičnim vezicama i da mu nije jasno zašto joj je njegova osiguravajuća kuća već nakon mjesec dana isplatila štetu na braniku, ne sjeća se točno u kojem iznosu, iako ih je istog dana, ubrzo nakon ovog događaja nazvao, rekao im što se dogodilo i da ne isplaćuju štetu s njegove police osiguranja, a kasnije im odnio i službenu bilješku policije.
8. U dokazne svrhe pročitan je prigovor na obavezni prekršajni nalog, službena bilješka prometne policije od 11. lipnja 2023. o postupanju policijskog službenika istražitelja povodom zaprimljene dojave o događaju, zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu koji su negativni za oba sudionika, preko sudskog računala pregledana je fotodokumentacija sačinjena prilikom postupanja policije, službena zabilješka o zaprimanju prijave o događaju koja je zaprimljena u Postaji prometne policije 18. svibnja 2023. u 11,42 sati putem telefona te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine CA nije prekršajno kažnjavan.
9. Iz rezultata provedenog postupka, u kojem je sud izvedene dokaze cijenio po slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i one koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno proizlazi da je CA počinio prekršaj zbog kojeg se tereti, odnosno da je kriv za nastanak ove prometne nesreće u kojoj je nastala samo manja materijalna šteta na vozilu reg. oz. [registarska oznaka].
10. CA je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj izjavio da se ne smatra krivim, jer da uopće nije udario u prednji branik automobila Opel požeških registracija, a u toj tvrdnji ustrajao je i nakon što je čuo iskaz HA koja je tom prilikom došla na benzinsku postaju INA Sućidar natočiti gorivo u automobil. Njezino svjedočenje bilo je logično te sukladno ostalim izvedenim materijalnim dokazima u spisu, osobito podacima iz službene bilješke prometne policije u kojoj su evidentirani podaci o sudionicima i vozilima te su opisana oštećenja na vozilu reg. oz. [registarska oznaka], koje se jasno vidi i na pregledanoj fotodokumentaciji, a na kojoj je također vidljivo da na tom automobilu nema velikih oštećenja, ili se barem ne vide. Plastične vezice vidljive su samo na registarskoj tablici koja je takvim vezicama pričvršćena za branik. Također je s fotografija vidljivo da automobil kojim je upravljao CA na stražnjoj strani ima postavljenu kuku i da se oštećenje na prednjem braniku vozila Opel nalazi na visini od 50 cm od razine kolnika u vidu udarca (podatak iz službene bilješke), odnosno ulubljenja, što odgovara visini na kojoj je ugrađena kuka na Mazdi i načinu nastanka ove prometne nesreće. Šteta koja je nastala doista nije velika tako da je sasvim moguće da CA to nije ni osjetio te ostao u uvjerenju kako uopće nije udario kukom u prednji branik Opela, držeći kako HA nije govorila istinu i misleći da je htjela s njegove police osiguranja naplatiti oštećenja koja su nastala ranije.
10.1. Međutim, sud je prihvatio vjerodostojnim svjedočenje HA koja je razložno i logično opisala kako je došlo do kontakta, što je sukladno ostalim izvedenim materijalnim dokazima, a činjenica da je došla svjedočiti na Sud u Split iz mjesta Ratkovica kod Pleternice gdje joj je prebivalište te njezino priznanje da je CA reagirajući na njegove uvrede u jednom trenutku rekla: "Gospodine nemojte srati", dodatno upućuje na to da je iskrena osoba i da je govorila istinu. Stoga obrana CA nije mogla biti prihvaćena ekskulpirajućom i nije dovela u sumnju zaključak suda njegovoj odgovornosti za nastalu prometnu nesreću. Očito ga smatra krivim i njegova osiguravajuća kuća koja je, prema njegovim riječima, isplatila štetu koja je tada nastala na automobilu Opel reg. oz. [registarska oznaka] s njegove police osiguranja, iako ih je on opisujući događaj, upozorio da to ne čine, ali su prometni stručnjaci osiguravajuće kuće očito procijenili da je on kriv te s njegove police osiguranja isplatili štetu HA. S obzirom na opće poznatu činjenicu da osiguravajuće kuće ne isplaćuju olako materijalne štete na vozilima, jasno je da tako nisu postupili niti u ovom konkretnom slučaju, već iz razloga što su nesumnjivo utvrdili da je za nastalu štetu odgovoran CA.
11. Člankom 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je propisano da vozač koji namjerava na cesti i drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prije započinjanja takvih radnji dužan je uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pri tom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
12. S obzirom na citiranu odredbu Zakona i utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud smatra dokazanim da su se navedene prigode u postupanju CA ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret, odnosno da je kriv za predmetnu prometnu nesreću, pa ga je stoga trebalo proglasiti krivim i kazniti.
13. Za taj prekršaj propisana je novčana kazna u iznosu od 130,00 eura, a ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom, kažnjava se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura, dakle ukupno 260,00 eura koliko mu je i bilo izrečeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom.
14. Pri odlučivanju o sankciji uvažene su sve okolnosti koje djeluju na to da ista po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i njegovo imovinsko stanje, pa je kao olakotne okolnosti okrivljeniku sud cijenio to što što uslijed prometne nesreće nije nastala značajnija materijalna šteta na vozilima, što je umirovljenik i što u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavan. Kako posebno otegotnih okolnosti nije bilo, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena mu je ublažena novčana kazna koja se u konkretnom slučaju čini adekvatnom težini počinjenog djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te je za vjerovati da će se tom kaznom ostvariti propisane svrhe kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona, odnosno utjecati na okrivljenika da ubuduće bude pažljiviji u prometu i ne čini prometne ili druge prekršaje, kao da će djelovati i na sve druge da ne čine prekršaje.
15. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u ostavljenom roku.
12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 1. i 2. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal koji je određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te materijalne prilike okrivljenika, pri čemu je uvažen broj poduzetih radnji u postupku, kao i činjenica da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13).
U Splitu 08. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš, v.r.
Ljiljana Vuko, v.r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude žalba nije dopuštena sukladno članku 244. stavku 1. Prekršajnog zakona.
Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju i ovdje