REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Poslovni broj P Ob-170/2020-55

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

D J E L O M I Č N A

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirna Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja UZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Vesni Kovačević Fras, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika ŠZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Marina Pibernik, odvjetnik iz Pule, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 16.travnja 2026. godine, u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tužitelja, tuženika osobno, punomoćnika tuženika, a obavljene dana 08.svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je UZ suvlasnik u 89/100, a ŠZ u 11/100 nekretnine sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, [adresa] [broj poduloška] do 5., upisanoj u ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 5.suvlasnički udio 1560/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji u naravi predstavlja – stan označen slovom „A5“ koji se nalazi na drugom katu zgrade, površine posebnog dijela 60,98 m2 i sporednog dijela 9,29 m2 ukupne površine 70,27 m2 koji se sastoji od: hodnika, kupaonice, ostave, kuhinje sa blagovaonicom i dnevnim boravkom, lođe, dvije spavaće sobe, spremišta i parkirnog mjesta, sve to u Planu posebnih dijelova zgrade obojano plavom bojom.

Nalaže se tuženoj ŠZ da UZ prizna pravo suvlasništva i dozvoli uknjižbu na suvlasničkom udjelu 39/100 ETAŽNO VLASNIŠTVO s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji u naravi predstavlja – stan označen slovom „A5“ koji se nalazi na drugom katu zgrade, površine posebnog dijela 60,98 m2 i sporednog dijela 9,29 m2 ukupne površine 70,27 m2 koji se sastoji od: hodnika, kupaonice, ostave, kuhinje sa blagovaonicom i dnevnim boravkom, lođe, dvije spavaće sobe, spremišta i parkirnog mjesta, sve to u Planu posebnih dijelova zgrade obojano plavom bojom, u protivnom će istu zamijeniti ova presuda.

Utvrđuje se da se na dan 6.srpnja 2020. u sefu u stanu [adresa], nalazio iznos od 150.000,00 kn.

Utvrđuje se da je iznos od 100.000,00 kn posebna imovina tužitelja, a iznos od 50.000,00 kn bračna stečevina tužitelja i tužene.

Nalaže se tuženoj da tužitelju nadoknadi troškove ovog postupka.“

II Nalaže se tužitelju da tuženoj nadoknadi troškove parničnog postupka odmjerene u ukupnom iznosu od 10.000,00 eura sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I U odnosu na toč.III tužbenog zahtjeva kojom se zahtijeva utvrđenje da je kupoprodajna cijena za nekretninu k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] isplaćena u iznosu od 110.000,00 kn od strane UZ njegova posebna imovina određuje se prekid postupka temeljem čl. 213. st. 1. ZPP-a.

II Postupak će se nastaviti kada se pravomoćno okonča postupak koji se vodi kod Trgovačkog suda u Pazinu pod poslovnim brojem P-492/20, ili kada sud ustanovi kako više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tog postupka.

II Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:

„Nalaže se tuženoj ŠZ da tužitelju UZ preda iznos od 125.000,00 kn i to 100.000,00 kn posebne imovine i 25.000,00 kn bračne stečevine.“

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je sa tuženom u barku od 15.5.2010 te da je u tijeku postupka radi razvoda braka. Tužena da je kod Trgovačkog suda u Pazinu protiv tvrtke Istra Gas j.d.o.o. u vlasništvu tužitelja pokrenula postupak koji .se vodi pod posl. br. P- 492/20 kojim traži utvrđenje prava vlasništva na 1/2 dijela imenovanog društva kojem je jedini osnivač tužitelj. Nadalje navodi da se u stanu u [adresa] u sefu nalazio iznos od 150.000,00 kn koji iznos je jednim djelom bračna stečevina a jednim djelom posebna imovina tužitelja .Također navodi da je zajedno sa tuženom u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik na stanu u [adresa] svaki u ½ dijela. Predmetni stan da su kupili kreditom banke u iznosu od 95.000,00 eura. Ističe kao je sva navedena imovina stečen u najvećem djelu od posebne imovine tužitelja. Prije braka sa tuženom da je bio vlasnik nekretnine označen kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća. Predmetnu nekretninu da je kupio 2006 od Maltar Gorana gdje je uz pomoć svojih roditelja sagradio obiteljsku kuću u [adresa] . Sve radove na predmetnoj kući da su obavili tužitelji i njegov otac ZZ. Ističe kao je osim toga imao i posebnu imovinu u vidu štednje u iznosu od 200,000,00 kn koja je nastala na način da je od svoje zarade od 18 . godine života štedio. Nadalje navodi da je kuću u [adresa] proda za iznos od 850.000,00 kn od čeka je vraćen kredit banci ,kupljen je imovina za tvrtku Istra Gas j.d.o.o. i dio novaca je stavljen na štednju. Od tih novac da je vratio sebi iznos od 100.000,00 kn njegove posebne imovine - ušteđevine, koji iznos je pozajmio društvu da bi se kupila nekretnina u Marčani kč. br. [katastarska čestica] te je na štednju stavljen iznos od 100.000,00 kn u kućni sef. Stoga tužitelj smatra da su suvlasnički omjeri na stanu [adresa] netočni te da njemu pripada 89/100 dijela a tuženoj 11/100 djela predmetnog stan, da je u potpunosti investirao svoj novac u tvrtku Istra Gas j.d.o.o. i da mu pripada iznos od 125.000,00 kn novčanog iznosa kao njegove posebne imovine. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska na listu 1294 spisa predlaže da sud utvrdi kako je tužitelj suvlasnik u 89/100, a ŠZ u 11/100 nekretnine sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, [adresa] [broj poduloška] do 5., upisanoj u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 5. suvlasnički udio 1560/10000 etažno vlasništvo s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji u naravi predstavlja – stan označen slovom „A5“ koji se nalazi na drugom katu zgrade, površine posebnog dijela 60,98 m2 i sporednog dijela 9,29 m2 ukupne površine 70,27 m2 koji se sastoji od: hodnika, kupaonice, ostave, kuhinje sa blagovaonicom i dnevnim boravkom, lođe, dvije spavaće sobe, spremišta i parkirnog mjesta, sve to u Planu posebnih dijelova zgrade obojano plavom bojom; da mu je to tužena dužna priznati; da je kupoprodajna cijena za nekretninu k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] isplaćena u iznosu od 110.000,00 kn od strane UZ njegova posebna imovina; da se na dan 6.srpnja 2020. u sefu u stanu [adresa], nalazio iznos od 150.000,00 kn te da je iznos od 100.000,00 kn posebna imovina tužitelja, a iznos od 50.000,00 kn bračna stečevina tužitelja i tužene. Predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva i potražuje trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tužena tvrdi da kada je tužitelj napustio bračnu zajednicu da je u kućnom sefu ostalo 60.000,00 kn . Taj novac iz sefa da se trošio za potrebe cijele četveročlane obitelji i to na režije, hranu, odjeću i sve druge stvari koje su bile potrebne za svakodnevni život. Ističe da je bila u vezi sa tužiteljem od rujna 2001 a u izvanbračnoj zajednici od studenog 2004 g. te da su se vjenčali 15.5.2010.g. U početku braka da su živjeli u kući tužiteljevih roditelja u [adresa] na Valdebeku te da je tužitelj zajedno sa roditeljima ulagao u tu kuću. Tijekom 2006 tužitelj da je nesporno kupi kč. br. [katastarska čestica] u [adresa] pa iako nisu bili u formalnom braku da su bili u izvanbračnoj zajednici te da su zajednički ulagali u predmetnu nekretninu ( kuća u [adresa]) zbog čega je prodala svoj stan u [adresa] kojeg je naslijedila od majke, podigla kredita , davala svoju plaću i ušteđevinu u gradnju kuće. Ne osporava da je tužitelj radio na kući u [adresa] zajedno sa ocem ali mu je za to tužitelj plaćao tjedno 500 kn. U predmetnu nekretninu da je od svoje posebne imovine uložila 136.000,00 kn, te krediti od 5.000,00 eura. Taj novac da je dobila od prodaje naslijeđenog stan iza majke ,da je u kuću u [adresa] uložila 12.500,00 eura te da je tužitelju pozajmila 2009 iznos od 185.000,00 kn na ime gradnje kuće . U gradnju kuće da je uložila svoju posebnu imovinu i podizala kredite. Osporava da bi tužitelj imao ušteđevine od 200.000,00 kn jer tada ne bi posuđivao novce od roditelja i tuženice. Stan u [adresa] da nije kupljen novcima od prodaje kuće u [adresa] već kreditima na kojima je ona bila sudužnik a tužitelj dužnik. Predmetni kredit da je sam otplaćivala jer je tužitelj u to vrijeme bio duže vremena nezaposlen. Tvrdi da je tijekom 2013 počela izgradnja plinare u koju je uložila za kupnju zemljišta 110.000,00 kn vlastitog novca kojeg je dobila od prodaje stan od pok oca , koji stan je prodan za 56.000,00 eura. Stambenu štednju u iznosu od 36.579,91 kn da je zatvorila i predmetni iznos uložila u gradnju plinare a od prodaje zemlje u Omišlju da je također uložila u plinaru i stan u [adresa] . Plinara se vodila na ime tužitelja ne zato što je nastala od njegove posebne imovine već je tužena u to vrijem radila u Uljaniku d.d. i vodila brigo o dvije mlt. kćerke. Smatra da je zahtjev tužitelja neosnovan pa predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku pročitana su porezna rješenja, potvrde Grada Vodnjana, vlasnički listovi, kupoprodajni ugovori, obavijest o otplaćenim kreditima, ugovori o kreditu , podaci sa štednih knjižica, potvrde o pozajmicama, rješenja o nasljeđivanju, nalozi za isplatu, pročitane su izjave o suglasnosti, zadužnice, plan otplate kredita, izvodi prometa po računu izvršen je uvid u račune na str 146-163,171- 179, pročitane su prometne dozvole i uvjerenje stanice za tehnički pregled vozila, pročitane su porezne kartice, podaci HZMO, podaci o kratkoročnom zajmu plinare, porezna rješenja, izvršen je u vid u fotografije, pročitan je ugovor o kupnji stana, prijave poreza na dohodak, izvršen je uvid u preslik sms poruka, pročitano je rješenje ministarstva mora, ugovor o korištenju veza, ugovor o kupoprodaju plovila, ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice, pročitani su dopisi HZMO sa prilozima, potvrde o visini dohotka, prijave poreza, godišnja financijska izvješća, bilanca po kontima Istra Gas j.d.o.o. ,izvješća o primcima i porezu na dohodak , odluka o rasporedu dobiti, pročitan je iskaz tužitelja i tuženika, pročitan je ugovor o uređenju međusobnih imovinsko pravnih odnosa, izvadak iz sudskog registra, ugovori o pozajmici, pročitani su iskazi svjedoka LZ, OZ, KZ, GZ, FZ, SZ, VZ, JZ, ZZ, EZ, AZ, BZ, ĆZ, izvršen je uvid u preslik osmrtnica, pročitan je popis troškova gradnje kuće u [adresa] sa fotografijama.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5.Između parničnih stranaka nije sporno:

-da su tužitelji i tuženik sklopili brak dana 15.svibnja 2010.;

-da su u vrijeme trajanja braka rođene dvije zajedničke mlt.kćerke;

-da su za vrijeme trajanja bračne zajednici kreditom kod Erste banke d.d. kupile stan u [adresa], nekretnina sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, [adresa] [broj poduloška] do 5., upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 5.suvlasnički udio 1560/10000 etažno vlasništvo s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji u naravi predstavlja – stan označen slovom „A5“ koji se nalazi na drugom katu zgrade, površine posebnog dijela 60,98 m[2] i sporednog dijela 9,29 m ukupne površine 70,27 m[2] koji se sastoji od: hodnika, kupaonice, ostave, kuhinje sa blagovaonicom i dnevnim boravkom, lođe, dvije spavaće sobe, spremišta i parkirnog mjesta, sve to u Planu posebnih dijelova zgrade obojano plavom bojom;

-da je tužitelj ugovor o kreditu sklopio kao korisnik kredita, a tužena kao sudužnik;

-da je navedeni kredit za vrijeme trajanja bračne zajednice u cijelosti otplaćen prije njegova isteka jednokratnom uplatom;

-da je tužitelj za vrijeme trajanja braka 24.04.2015. prodao nekretninu u k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] za cijenu od 850.000,00 kn;

-da je tužitelj nekretninu u k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] kupio 24.04.2006. za cijenu od 204.198,40 kn (kako to proizlazi iz poreznog rješenja na str.7 spisa)

-da je 28.01.2013. pri trgovačkom registru Trgovačkog suda Rijeka pod brojem Tt-13/596-2 registrirano trgovačko društvo ISTRA GAS j.d.o.o. za skladištenje i trgovinu plinom na adresi [adresa], sa tužiteljem kao jedinim osnivačem i osobom ovlaštenom za zastupanje;

-da je tijekom 2013.g. trgovačko društvo ISTRA GAS j.d.o.o. za skladištenje i trgovinu plinom kupilo nekretninu kč. [katastarska čestica] livada površine 740 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

-da se pred Trgovačkim sudom u Pazinu pod brojem P-492/2020 između stranaka vodi postupak radi utvrđenja da li je trgovačko društvo ISTRA GAS j.d.o.o. za skladištenje i trgovinu plinom bračna stečevina stranaka;

-da je bračna zajednica prestala tijekom 2020.g.

6.Između stranaka je sporno da li su prije formalnog zaključenja braka u periodu od 2004. do sklapanja braka 2010. živjeli u izvanbračnoj zajednici (kako to tvrdi tuženica) ili je prije formalnog zaključenja braka 2010. zajednica trajala kraće vrijeme kako to tvrdi tužitelj.

7.Ocjenom izvedenih dokaza koje će sud nastavno analizirati i obrazložiti utvrđeno je da je između stranaka prije formalnog zaključenja braka postojala izvanbračna zajednica.

8.Odredbom čl.11 Obiteljskog zakona određeno je da se izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neoženjenog muškarca i neudane žene koja traje najmanje tri godine i koja prema st.2. iste norme stvara osobne i imovinske učinke imanentne bračnoj zajednici.

9.Da bi se zajednica dviju osoba smatrala izvanbračnom zajednicom i proizvodila pravne učinke moraju se kumulativno ispuniti četiri pretpostavke: postojanje životne zajednice, različitost spolova osoba, slobodan bračni status, vremensko trajanje životne zajednice najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili je zajednica nastavljena sklapanjem braka.

10.Nesporna je činjenica da su parnične stranke osobe suprotnog spola, da su obje u vremenskom periodu od 2004-2010 bile slobodnog bračnog statusa, da je zajednica prerasla u bračnu koja je trajala do 2020. te da je u vrijeme dok su bili zajedno rođeno dvoje zajedničke djece čime su ispunjene tri pretpostavke za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.

11.Životna zajednica dviju osoba suprotnog spola kao četvrta pretpostavka jest ono po čemu se brak i izvanbračna zajednica ne razlikuju, dok je osnovna razlika u nastanku i prestanku. Nastanak i prestanaka izvanbračne zajednice su neformalni pa su često sporni, za razliku od braka čiji su nastanak i prestanak formalni i nesporni. Upravo zbog neformalnosti nastanka i prestanka izvanbračne zajednice otvara se pitanje postojanje i načina dokazivanja animusa (unutrašnje volje) za ostvarivanje izvanbračne zajednice.

12.Izvanbračna zajednica postoji samo tamo gdje se istovremeno susreću sve sastavnice životne zajednice: zajedničke stanovanje, emocionalna, imovinska i seksualna povezanost koja je vidljiva kako izvanbračnim drugovima tako i neposredno bliskim osobama.

13.Po ocjeni suda više je dokaza koji govore u prilog zaključku da je između stranaka počevši od 2004/2005 pa do formalnog sklapanja braka postojala zajednica života koja odgovara navedenim zakonskim odredbama izvanbračne zajednice.

14.U dokaznom postupku saslušano je više svjedoka koji su o spornom pitanju različito iskazivali. U bitnom prema iskazima svjedoka zajednica je započela 2004/2005. (LZ, OZ, KZ, GZ, FZ i tužiteljev otac ZZ) dok drugi svjedoci (VZ, SZ, JZ, U, AZ, BZ, majka tužitelja ĆZ) u bitnom navode kako je izvanbračna zajednica započela 2009.

15.Brižljivom i savjesnom ocjenom svakog iskaza posebno, te svih iskaza zajedno, a posebno povezujući iskaze sa drugim izvedenim dokazima (o čemu nešto malo kasnije u ovoj točki obrazloženja) sud smatra kako su stranke zajednički život započele 2004. u kući tužiteljevih roditelja nakon smrti majke tužene. Pri utvrđenju te važne činjenice sudu su od posebnog značaja bile strankama bliske osobe i to tužiteljev otac ZZ koji u iskazu tvrdi da su stranke prije sklapanja braka zajedno počele živjeti 2005. u njegovoj kući na Valdebeku dok sestra tužene LZ govori da je to bilo 2004.g. i početak zajedničkog života veže za smrt njihove majke 2004. sa kojom je tužena do tada živjela. U prilog ozbiljnosti veze (koja je nesporno kasnije prerasla u bračnu zajednicu i u kojoj je rođene dvoje mlt.djece) govori i činjenica da je po smrti majke tužene MZ na posljednjem pozdravu u novinama uz tuženu kao kćerku naveden i tužitelj (list 1211 spisa). Naime, prema mjesnim običajima od pokojnika se putem medija opraštaju uglavnom njemu bliske osobe te osobe koje su blisko povezane sa osobama u žalosti (ovdje tužena kao kćer u žalosti sa tužiteljem svojim tadašnjim partnerom). Sve su to okolnosti koje sagledane u cjelini, međusobno povezane i svaka za sebe, govore u prilogu ozbiljnosti veze.

16.Sagledavajući cjelokupno provedeni dokazni postupak, posebno pojedine dokaze (primarno iskaze svjedoka) koji o spornim činjenicama različito iskazuju (vjerojatno sa ciljem da stranci koja ih je predložila pomognu u ostvarenju što boljeg uspjeha u sporu) sud smatra kako upravo ranije opisani iskazi dvoje strankama bliska svjedoka (tužiteljev otac i sestra tuženice) s jedne strane te isprava na listu 1211 spisa s druge strane, koji se u bitnom vremenski podudaraju, ukazuju da su stranke sa zajednicom života koja je iz prvotno izvanbračne prerasla u bračnu započele tijekom 2004/2005 godine. Kada se tome pridoda činjenica da je izvanbračna zajednica prerasla u bračnu, da je kasnije rođeno dvoje zajedničke djece sud zaključuje da je namjera stranaka od samoga početka 2004/2005 bila ozbiljna i usmjerena na zajednički život, emocionalnu, seksualnu i ekonomsku povezanost.

17.Prema odredbi čl.36 ObZ bračnom stečevinom smatra se imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

18.Stan u [adresa], na adresi [adresa] kupljen je 2011. kreditom kod Erste Banke d.d. Tužitelj je bio korisnik kredita, a tuženica sudužnik. Kredit se nekoliko godina otplaćivao, a nakon toga je zatvoren jednokratnom uplatom. Stranke su vlasništvo stana stekle uknjižbom u zemljišne knjige svaki u ½ dijela. Cijeneći da je stan kupljen u vrijeme dok su stranke bile u braku, da je kupljen kreditom u kojem pravnom poslu su učestvovale obje stranke (na način kako je ranije opisano) da su po kupnji upisane kao suvlasnici u jednakim dijelovima sud zaključuje da se radi o bračnoj stečevini sukladno čl.36 ObZ-a. Da su stranke imale namjeru stjecati imovinu na drugi način i sa drugačije određenim suvlasničkim udjelima tada su to pitanje mogle urediti npr. bračnim ugovorom.

19.Tvrdnje tužitelja da mu pripada veći suvlasnički udio jer je kredit zatvorio jednokratnom uplatom sud ne prihvaća. Naime, tijekom 2015. nesporno je prodana kuća u [adresa] u kojoj su stranke neko vrijeme prije odlaska u predmetni stan zajedno živjele za cijenu od 850.000,00 kn kako to proizlazi iz ugovora na listu 12 spisa. No, sud smatra da ta nekretnina nije vlastita imovina tužitelja u smislu čl.39 ObZ- a. Prema sudu predočenim dokazima predmetna nekretnina kupljena je 24.04.2006. za iznos od 204.000,00 kn kada su stranke već bile u izvanbračnoj zajednici (kako to proizlazi iz poreznog rješenja na listu 7 spisa). U naravi se radilo o građevinskom zemljištu na kojem je od kupnje (2006.) do useljenja (netom prije rođenja prvog djeteta rođenog cca 2010.g. – sve prema iskazu tužitelja) gradila kuća. Cijeneći da je kuća građena u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, da je tuženica prema priznanju tužitelja i potvrdi na listu 49 spisa u izgradnju uložila 185.000,00 kn (približno jednako cijeni za koju je kupljena), sud smatra da je i ta imovina (izvan) bračna stečevina. To što je tužitelj pored novca gradnji kuće doprinosio svojim osobnim radom te što mu je u tom pomagao otac ne mijenja pravni režim stečene imovine. Za sud je odlučna činjenica da je imovina (kuća u [adresa]) stečena radom u vrijeme trajanja bračne zajednica da je zajedničkim doprinosom stranaka po njihovom dogovoru vrijednost te imovine višestruko uvećana (razlika kupljeno/prodano = ¼ : ¾) pa sud smatra da je i kuća u [adresa] bračna stečevina stranaka sa jednakim udjelima. Stoga sud nije prihvatio tužiteljeve tvrdnje da se radi o njegovoj vlastitoj imovini pa je tužbeni zahtjev na utvrđenje različitih suvlasničkih udjela (89/100 : 11/100) na stanu u [adresa] odbio kao neosnovan.

20.Dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje da gotov novac u sefu u trenutku prestanka braka jest vlastita imovina tužitelja u jednom dijelu, a u drugom dijelu bračne stečevina ( u nominalnim iznosima kako je navedeno u izreci presude) sud nije prihvatio. Naime, prema odredbi čl.219.st.1. ZPP-a stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev. Dokaze koje je na tu okolnost predložio tužitelj (vlastiti iskaz) te iskaz svjedoka JZ koji ni novce ni sef nije vidio već je o svemu saznao na način da mu je to rekao tužitelj nisu dostatni da bi sud na siguran i pouzdan način mogao utvrditi spornu činjenicu pa je sukladno čl.221.a ZPP-a o postojanju te činjenice zaključio primjenom pravila o teretu dokazivanja. Kako tužitelj na tu okolnost sudu nije predočio dokaze koji bi potvrdili postojanje novca u sefu na dan prestanka braka sud je taj dio tužbenog zahtjeva zbog nedostatka dokaza kao neosnovan odbio.

21.Glede dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje da je kupoprodajna cijena za nekretninu k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] isplaćena u iznosu od 110.000,00 kn od strane UZ njegova posebna imovina sud je odredio prekid postupka.

Pred Trgovačkim sudom u Pazinu pod posl. br. P-492/2020 između stranaka vodi se postupak radi utvrđenja da li je trgovačko društvo ISTRA GAS j.d.o.o. za skladištenje i trgovinu plinom bračna stečevina stranaka. Imajući u vidu nespornu činjenicu da je nekretnina k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] imovina u vlasništvu imenovanog trgovačkog društva o tom će pitanju meritorno odlučivati Trgovački sud, a ne ovaj sud kao o prethodnom pitanju sve sukladno čl.12 ZPP-a.

22.O dijelu tužbenog zahtjeva koji je povučen u podnesku tužitelja na listu 1294 sud nije odlučivao već je rješenjem utvrđeno da je u tom dijelu tužba povučena sukladno čl.193 ZPP-a.

23.Slijedom svega nevrednog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

24.Sud je tuženiku temeljem čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku dosudio naknadu parničnog troška koja se odnosi na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama Odvjetničke tarife i utvrđene vrijednosti predmeta spora. Tako je tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbe, i pristupa na sedam ročišta za glavnu raspravu, u sveukupnom iznosu od 4000 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 eura i PDV od 25%, sud je tuženiku na ime odvjetničkog troška dosudio iznos od 10.000,00 eura.

U Puli, 08.svibnja 2026.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku