REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-895/2020-95
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Goranu Goluži, u pravnoj stvari tužitelja BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Azimiru Ceriću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 24. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Azimira Cerića, odvjetnika iz Zagreba i punomoćnika tuženika Hrvoja Lui, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb, dana 8. svibnja 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB 29743547503, isplatiti tužitelju BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete i tuđe pomoći iznos od 14.379,41 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7.09.2022. godine do isplate, i to do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja BS na ime neimovinske štete i tuđe pomoći za iznos od 30.540,59 eur zajedno sa zateznom kamatom, te za tijek zateznih kamata na dosuđeni iznos od 14.379,41 eur za razdoblje od 2.09.2022. do 6.09.2022. godine.
III. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB 29743547503, plaćati tužitelju BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova trajne tuđe pomoći mjesečni iznos od 83,62 eur počev od 01. rujna 2022. do 27.10.2022. godine, pa od 12. prosinca 2023. godine nadalje, tako da dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku 15 dana.
IV. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za plaćanje rente za tuđu pomoć u dosuđenom razdoblju za iznos od 35,83 eur te u cijelosti za razdoblje od 28.10.2022. do 11. prosinca 2023. godine.
V. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB 29743547503, isplatiti tužitelju BS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 9.295,10 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 8. svibnja 2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
VI. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.
VII. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 15. travnja 2020. godine navodi da se dana 25.05.2019. godine u mjestu Gata, dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj sudjelovao kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka]. Prometnu nesreću prouzročio je vozač VS, koji je upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka], a koje je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Tužitelj navodi da je u prometnoj nesreći zadobio po život opasne teške tjelesne ozljede koje su dovele do povrede slobodnog razvoja vlastite osobnosti i do povrede zdravlja. Radi navedenih teških ozljeda tužitelj je bio podvrgnut teškoj operaciji otvaranja trbušne šupljine, laparatomiji, te je učinjena spenektomija. Tužitelj je ostao bez svoje slezene, i lijevog bubrega, oštećena su mu crijeva, došlo je do nagnječenja pluća, a uslijed ozljede živaca lijeve ruke, lijeva ruka mu je gotovo van funkcije. Zadobio je težu ozljedu vrata i koljena, te je doživio izraziti postraumatski stresni poremećaj. Prema odredbama čl. 19., 1046., te čl. 1100. ZOO- a tužitelj, kako navodi, zbog povrede prava zdravlja ima pravo na novčanu naknadu štete. Pored trajne povrede fizičkog, duševnog, te socijalnog integriteta tužitelj trpi duševne boli, strah, fizičke boli te naruženost. Radi navedenog, tužitelj tužbom potražuje s osnova neimovinske štete iznos od 400.000,00 kuna, uvažavajući težinu povrede, okolnosti slučaja, jačinu i trajanje duševnih boli, fizičkih boli, straha, te stupanj oštećenja zdravlja u sva tri njegova segmenta, povreda tjelesnog, duševnog i socijalnog integriteta. S osnova imovinske štete za tuđu pomoć za razdoblje od ozljeđivanja pa ubuduće potražuje iznos od 50.000,00 kuna. Tužitelj nadalje navodi da će mu nadalje biti potrebna trajna tuđa pomoć oko težih kućanskih poslova i većih nabavka 30 sati mjesečno, tako da potražuje mjesečnu rentu s osnova trajne tuđe pomoći u iznosu od 750,00 kuna, tako da mu se ista plaća za tekući mjesec do 5-tog u mjesecu. Tužitelj nadalje navodi da trpi imovinsku štetu u vidu povećanih troškova prehrane, lijekova i vitamina, tako da mjesečno potražuje iznos od 1.500,00 kuna, počev od dana završetka liječenja pa nadalje. Isto tako navodi da trpi imovinsku štetu s osnova troškova liječenja 400,00 kn te s osnova uništenih stvari, motorističke odjeće, obuće, jakne, hlača, torbice, naušnice, mobitel, sve ukupno u iznosu od 7.000,00 kuna. Navodi da se obratio tuženiku u mirnom postupku, međutim, stranke nisu uspjele riješiti spor. Navodi da je tuženik isplatio nesporni iznos od 279.552,25 kn / 37.102,96 eur, pa tužitelj ovom tužbom potražuje daljnji iznos od 227.847,75 kn / 30.340,59 eur te rente. Slijedom navedenog, tužitelj tužbom traži isplatu iznosa od 227.847,75 kn / 30.340,59 eur s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 12.02.2020. pa do isplate, s osnova trajne tuđe pomoći mjesečnu rentu u iznosu od 750,00 kn / 99,54 eur, počev od dana podnošenja tužbe pa nadalje tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, s osnova povećanih troškova prehrane i liječenja mjesečnu rentu u iznosu od 500,00 kn / 66,36 eur počev od dana podnošenja tužbe pa nadalje, tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Međutim, podneskom od 9.07.2020. godine (list 105-107 spisa) tužitelj je preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva tako da istim traži 577.447,75 kn / 76.640,49 eur zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 12.02.2020. godine do isplate, zatim rentu s osnova tuđe pomoći u iznosu od 750,00 kn / 99,54 eur mjesečno počev od dana podnošenja tužbe do isplate tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, zatim s osnova povećanih troškova prehrane i liječenja mjesečnu rentu u iznosu od 500,00 kn / 66,36 eur počev od dana podnošenja tužbe do isplate tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Nadalje, tužitelj je podneskom od 20.10.2022. godine (list 269-272 spisa) ponovno preinačio tužbeni zahtjev glede neimovinske štete tako da istim sada traži 345.447,75 kn / 45.848,79 eur zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 2.09.2022. godine do isplate, s osnova trajne tuđe pomoći mjesečni iznos od 900,00 kn / 119,45 eur počev od 1. rujna 2022. godine pa nadalje tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Međutim, na zadnjem ročištu punomoćnik tužitelja ističe da je povukao tužbu odnosno smanjio tužbeni zahtjev za imovinsku štetu koja se odnosi na uništenu odjeću, obuću i mobitel te naušnice i jaknu. Naime, imajući u vidu podnesak tužitelja od 20.10.2022. godine (list 269-271 spisa), tužitelj konačno potražuje s osnova neimovinske štete 600.000,00 kn, za 600 sati tuđe pomoći po 30,00 kn ukupno traži 18.000,00 kn, što ukupno čini 618.000,00 kn, a budući da mu je tuženik već isplatio na ime neimovinske štete i tuđe pomoći nesporan iznos od 279.552,25 kn, potražuje daljnji iznos od 338.449,75 kn / 44.920,00 eur (dakle djelomično je povučena tužba za 7.000,00 kn / 929,06 eur na ime uništene odjeće…), s osnova trajne tuđe pomoći mjesečni iznos od 900,00 kn / 119,45 eur počev od 1. rujna 2022. godine pa nadalje tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Kako se tuženik nije protivio gore navedenim preinakama tužbe, posebice onima nakon provedenog medicinskog vještačenja sud ih je dopustio, a isto tako budući da se djelomičnom povlačenju tužbe tuženik također nije protivio, sud o istome nije izrijekom odlučivao.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora obzirom da ista ne iznosi 220.447,75 kn već 302.847,75 kn. Priznaje aktivnu i pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, kao i djelomičnu odgovornost svog osiguranika za nastanak istog. Međutim, tuženik ističe prigovor suodgovornosti tužitelja nastanku štetnog događaja i štete. Naime, tuženik smatra da je tužitelj kritične zgode pridonio nastanku predmetnog štetnog događaja i štete jer je:
- upravljao prekomjernom brzinom, a da je upravljao primjerenom brzinom do sudara ne bio došlo (ili ako bi do istog došlo, ozljede tužitelja bile bi kudikamo lakše, dok neke od ozljeda uopće ne bi zadobio);
- nije reagirao kočenjem i smanjio brzinu kretanja u trenutku kad je vidio, odnosno mogao vidjeti, osiguranika tuženika da se uključuje u promet sa makadamskog stajališta na glavnu cestu, a da je reagirao na navedeni način uspio bi kočenjem zaustaviti motocikl i do sudara ne bi došlo (ili ako bi do istog došlo, ozljede tužitelja bile bi kudikamo lakše, dok neke od ozljeda uopće ne bi zadobio);
- neadekvatno je reagirao u trenutku kad se osiguranik tuženika cijelim svojim vozilom i priključenom prikolicom već nalazio na njegovoj prometnoj traci, točnije umjesto da je pokušao zaobići vozilo tuženika s desne strane on je svoj motocikl skrenuo u lijevo s ciljem zaobilaženja vozila osiguranika s lijeve strane, a što je u konačnici, obzirom na smjer kretanja vozila osiguranika tuženika, izazvalo direktni bočni sudar motocikla i vozila. Tuženik nadalje osporava kako osnovu tako i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, tuženik navodi da je tužitelju u mirnom postupku isplatio dana 06.04.2020. godine na ime naknade imovinske i neimovinske štete zbog pretrpljenih ozljeda u predmetnoj prometnoj nezgodi iznos od 279.552,25 kn, a kao što to tužitelj i priznaje u tužbi, radi čega tuženik smatra da je isplatom navedenog iznosa tužitelj u cijelosti namiren u svom potraživanju naknade štete zbog pretrpljenih ozljeda iz predmetne nezgode. Slijedom navedenog, tuženik smatra da su iznosi koje tužitelj potražuje u tužbi na ime naknade imovinske i neimovinske štete zbog pretrpljenih ozljeda suviše visoki i neprimjereni karakteru pretrpljenih ozljeda. Tuženik osporava i potrebu tužitelja za mjesečnom rentom s osnova tuđe pomoći i njege, kao i visinu potraživanog mjesečnog iznosa navedene rente. Nadalje, osporava i da bi tužitelj imao povećane troškove prehrane, lijekova i vitamina, kao i visinu potraživanog mjesečnog iznosa na ime navedenih troškova. Tuženik, nadalje, predlaže da tužitelj u spis dostavi izvornike predmetne medicinske dokumentacije, kao i izvornike svih RTG, CT, MR snimaka koje su istom napravljene tijekom liječenja predmetnih ozljeda. Nadalje, tuženik u cijelosti osporava potraživanje tužitelja na ime troškova liječenja po računu br. 6000/001 u iznosu od 400,00 kn, kako u osnovi tako i u visini. Ovo iz razloga što se radi o računu plaćenom za zdravstvene usluge obavljene u privatnoj zdravstvenoj ustanovi (Poliklinici Korak iz Splita), a navedenu uslugu tužitelj je mogao obaviti redovnim putem preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, radi čega mu navedeni trošak ne bi nastao. Tuženik osporava i potraživanje tužitelja na ime naknade štete s osnova uništenih stvari, motorističke odjeće, obuće, jakne, hlača, torbice, naušnice, mobitela, kako u osnovi tako i u visini. Naime, navodi da tužitelj uz tužbu ne dostavlja dokaze iz kojih bi proizlazilo da su mu gore navedene stvari uništene odnosno oštećene u predmetnoj prometnoj nezgodi, a niti to proizlazi Tuženik prigovara tijeku zakonskih zateznih kamata kako to tužitelj naznačuje u svom tužbenom zahtjevu (od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 12.02.2020. godine). Slijedom svega gore navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Splitu poslovni broj K-767/2019, u medicinsku dokumentaciju (list 13-49, 170-175, 179-181 spisa), u račun (list 50 spisa), u preslike fotografija (list 51-59 spisa), u odštetni zahtjev (list 60-62 spisa), u dopis tuženika tužitelju (list 63-65 spisa), u policu osiguranja (list 66 spisa), u podatke o prometnoj nezgodi (list 127-129 spisa), provedeno je kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje po vještacima dr. Davoru Mayeru (list 138-140) i dipl. ing. Zvonku Ivašiću (list 142-149 spisa), izvršen je uvid u presliku zdravstvenog kartona (list 183-254 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima dr. Igoru Stipančiću, dr. BSJ i dr. ČS (list 255-261 spisa), saslušani su sudski vještaci dipl. ing. Zvonko Ivašić i dr. Davor Mayer (list 283-284 spisa), provedeno je prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu (list 328-334) te je na ročištu dana 10. ožujka 2026. godine saslušan stalni sudski vještak dipl. ing. Neven Ereš (list 359-360 spisa).
4. Druge dokaze sud nije izvodio budući da stranke nisu stavljale dokaznih prijedloga, a što su dužne temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP-a). Naime, punomoćnici stranaka su na zadnjem ročištu izjavili da nemaju dokaznih prijedloga i da od eventualno predloženih, a neizvedenih odustaju te da predlažu zaključenje glavne rasprave.
5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
6. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu posl. br. K-767/2019 od 7. listopada 2019. godine okrivljenik (osiguranik ovdje tuženika) VS proglašen je krivim "što je 25. svibnja 2019. godine oko 13,00 sati u Gatima, Grad Omiš, na kolniku državne ceste D-70, na udaljenosti 320 metara od sedmog kilometra dionice broj 1, upravljajući osobnim automobilom marke VW Golf Variant registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je vuklo priključno vozilo marke Stema registarskih oznaka [registarska oznaka], a prethodno se nalazeći na ravnom makadamskom neuređenom proširenju uz južni rub kolničke trake navedene državne ceste, postupio protivno odredbi članka 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne Novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17) time što je poduzeo uključivanje u promet na kolnik navedene državne ceste kretanjem vozila udesno na sjevernu kolničku traku ceste u smjeru zapada, a da pritom nije propustio sva vozila koja se kreću cestom na koju se uključuje, lakomisleno smatrajući da tako poduzetom vožnjom neće izazvati prometnu nesreću, budući da je uslijed tako poduzete vožnje došlo do udara između bočne lijeve strane vozila kojim je upravljao i prednje lijeve strane motocikla marke Yamaha registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao BS krećući se južnom kolničkom trakom navedene državne ceste od smjera zapada prema istoku, nakon čega se motocikl nastavio nekontrolirano gibati u smjeru istoka prethodno udarivši u bočnu lijevu stranu navedenog priključnog vozila a potom odbivši se u smjeru juga te padajući svojom lijevom bočnom stranom i kližući se južnom kolničkom trakom do svog zaustavljanja, uslijed kojeg udara je BS pao s motocikla a pri čemu je zadobio tjelesne povrede teške naravi...čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu - djelo opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona..."
7. U svom nalazu i mišljenju od 7.06.2021. godine prometni vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić (list 147 spisa) navodi da povedena analiza i proračuni pokazuju da je u trenutku nesreće tijekom kretanja od zapada prema istoku motorkotač tužitelja naletio brzinom od oko 64.7 km/h prednjim lijevim dijelom na stražnji lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika u predjelu stražnjih lijevih vrata, a zatim i na lijevi bočni dio prikolice, koju je vuklo vozilo osiguranika tuženika, tijekom dijagonalnog kretanja vozila osiguranika tuženika preko kolnika u pravcu sjevero-zapada, nakon uključivanja na kolnik sa južnog ruba kolnika. Prilikom opisanog međusobnog okrznuća prednje lijeve bočne strane motorkotača tužitelja i stražnje lijeve bočne strane vozila osiguranika tuženika, došlo je do kontakta lijeve bočne strane tužitelja sa stražnjom lijevom bočnom stranom vozila osiguranika tuženika. Do sudara vozila uslijedilo je u položaju motorkotača tužitelja približno na sredini njegove desne polovice kolnika i položaja vozila osiguranika tuženika u fazi skretanja u desno, unutar desne polovice kolnika tužitelja za oko 1,5 m, udaljenog od mjesta konačnog zaustavljanja za oko 15,2 m, popriječenog na pravac kretanja motorkotača tužitelja. U trenutku sudara uzdužne osi oba vozila zatvarale su međusobno kut od oko 6 stupnjeva. Od mjesta uključivanja na kolnik sa mekog terena južno od kolnika, vozilo osiguranika tuženika kretalo se do mjesta sudara sa motorkotačem tužitelja na putu od oko 15,6m, sa prosječnim ubrzanjem od oko 2,2 m/sek. Na mjesto sudara sa motorkotačem tužitelja vozilo osiguranika tuženika kretalo se brzinom od oko 29,8 km/h. Od mjesta uključivanja na kolnik sa mekog terena južno od kolnika, do mjesta sudara, vozilo osiguranika tuženika kretalo se dijagonalno preko kolnika u vremenu od oko 3,8 sek. Pri utvrđenoj brzini kretanja, zaustavni put motorkotača tužitelja, kočenjem u pravcu iznosi 34,2 m. Ukoliko je neposredno prije mjesta nesreće tužitelj upravljao motorkotačem brzinom kao i trenutku sudara, dakle brzinom od oko 64,7 km/h, proizlazi da se u trenutku započetog uključivanja vozila osiguranika tuženika na kolnik sa mekog terena južno od kolnika, tužitelj nalazio udaljen sa motorkotačem od mjesta sudara u pravcu zapada za oko 68,4 m, na kojem je razmaku tužitelj mogao zaustaviti motorkotač i izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika i prikočivanjem, pri brzini kojom se je kretao, ukoliko su postojali uvjeti vidljivosti na mjestu nesreće u dužini od 64,8 m. Zaključno, vještak ističe da je prije uključivanja na kolnik sa mekog terena južno od kolnika, osiguranik tuženika propustio motorkotač tužitelja, koji se kretao iz suprotnog pravca, do nesreće ne bi došlo.
8. Vještak dr. Davor Mayer (sudska medicina) u svom pisanom nalazu i mišljenju od 7.06.2021. godine (list 139-140 spisa) navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao vozač motocikla koji je prednjim lijevim dijelom naletio na lijevu bočnu stranu u susret nailazećeg osobnog vozila i lake prikolice koju je to vozilo vuklo, a koji su bili dijagonalno prepriječeni na putanju motocikla. Pri dinamici odigravanja prometne nesreće kakva je utvrđena prometnim dijelom vještačenja, tužitelj je istodobno s kontaktom motocikla i osobnog vozila snažno udario lijevom stranom tijela, prvenstveno trupa, o lijevi bok tog vozila, pri čemu je nastala glavnina ozljeda. U nastavku kretanja se tijelo tužitelja odvojilo od motocikla, preletjelo lijevu stranu prikolice te nakon leta zrakom približno u smjeru dotadašnjeg kretanja motocikla palo na kolnik. U opisanoj kinematici su ostvareni preduvjeti za nastanak svih ranije navedenih ozljeda. Skupno promatrano, radilo se o životno ugrožavajućim ozljedama koje su neupitno porijeklom iz predmetnog štetnog događaja. Prema tome, sve ozljede tužitelja navedene u prethodnom tekstu stoje u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim događajem. Prema dostupnim podacima sudjelovanja u ranijim prometnim nesrećama nisu rezultirala ozljedama, izuzev površinskih, niti su ta sudjelovanja imala bilo kakvog utjecaja na nastup i opseg ozljeda zadobivenih u ovopredmetnoj prometnoj nesreći. U slučaju realizacije neke od mogućnosti izbjegavanja nesreće, koje su obrađene u prometnom vještačenju, ne bi došlo do kontakta tužiteljeva tijela s vozilom osiguranika tuženika pa tako niti do tužiteljeva ozljeđivanja i nastupjelih posljedica tog ozljeđivanja.
9. Saslušan na ročištu dana 5.09.2023. godine (list 283-284 spisa) prometni vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić navodi da ostaje u potpunosti kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja od 29.03.2021. godine. Nakon što je proučio zapisnik od 1.02.2022. odgovara na pitanje tužitelja da je u trenutku uključivanja vozila osiguranika tuženika na kolnik, tužitelj sa motor kotačem bio udaljen od mjesta nesreće za 64,8 metara, na kojem razmaku se mogao zaustaviti i prikočivanjem pri brzini kojom se kretao, ukoliko je na takvom razmaku mogao vidjeti vozilo osiguranika tuženika. Naime, vještak navodi da u spisu nije utvrđena vidljivost na mjestu nesreće, pa da je zato napomenuo da je postojeća mogućnost izbjegavanja nesreće bila u slučaju mogućeg uočavanja vozila osiguranika tuženika u trenutku kada se počeo uključivati na kolnik. Na poseban upit vještak Ivašić je odgovorio da bi se eventualno rekonstrukcijom događaja na mjestu nesreće mogla pouzdano utvrditi vidljivost na mjestu nesreće. Napominje da su u vrijeme nesreće uvjeti bili u smislu dnevne svjetlosti budući je do nesreće došlo u 13 sati na suhom kolniku. Na daljnje pitanje odgovara da na mjestu nesreće nisu postojali tragovi kočenja motocikla tužitelja. Navodi da na licu mjesta nije jasna situacija jer skica lica mjesta obuhvaća samo uže mjesto nesreće, a ne vidljivosti u širem smislu, odnosno nešto više od 68 metara u pravcu kretanja iz kojeg je došao tužitelj.
10. Saslušan na ročištu dana 5.09.2023. godine (list 283-284 spisa) vještak sudske medicine dr. Davor Mayer navodi da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja. Na pitanje punomoćnika tuženika istaknutog na ročištu od 1.02.2022. vještak dr. Mayer iskazuje kako nema načina da se egzaktno utvrdi koje bi ozljede tužitelj zadobio u hipotetskoj situaciji da je na vozilo naletio brzinom od 50 km/h, a ne brzinom od 64,7 km/h. Dopušta mogućnost da bi u ovom slučaju ukupni opseg ozljeda bio nešto manji, ali se to ne može tvrditi jer se u oba slučaja dakle i u ovom stvarnom i u hipotetskom, radi o naletu visokog intenziteta sila s realnom mogućnošću opsežnog ozljeđivanja, pa je tako moguće da bi opseg ozljeda i u ovom hipotetskom slučaju bio približno jednak.
11. Nakon što je tijekom postupka prometni vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić preminuo, uz suglasnost stranaka na lice mjesta prometne nesreće izašao je sam prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš koji u svom pisanom nalazu i mišljenju od 15.06.2025. godine (list 328-334 spisa) navodi da je motocikl tužitelja svojim prednjim lijevim, više bočnim dijelom naletio na stražnji dio lijeve bočne strane vozila osiguranika tuženika, pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 5- 10 stupnjeva dok je u nastavku došlo do naleta motocikla tužitelja na lijevu bočnu stranu prikolice tužitelja. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja motocikla tužitelja, nalazilo se na desnoj polovini kolnika udaljeno od sredine kolnika oko 1-1,5 m i oko 9-10 m prije traga krvi tužitelja označenog u skici policije brojkom 4. Za izračun brzine kretanja oba vozila neposredno prije sudara nema elemenata dok je u trenutku sudara brzina kretanja motocikla tužitelja iznosila oko 64,8 km/h, a vozila osiguranika tuženika oko 30,1 km/h. Provedena analiza pokazuje da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika nalazilo u radnji uključivanja u promet, što znači da je vozilo osiguranika tuženika radnjom uključivanja u promet presjeklo put kretanja motociklu tužitelja koji se kretao svojom desnom polovinom kolnika pa je stoga radnja uključivanja u promet vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Osiguranik tuženika je, u odnosu na utvrđenu preglednost, prije započinjanja radnje uključivanja u promet mogao uočiti motocikl tužitelja udaljen od mjesta sudara oko 66,6 m pa da je odustao od radnje uključivanja u promet i popustio motocikl tužitelja, do sudara ne bi došlo. Tužitelj je mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika u trenutku započinjanja radnje uključivanja u promet kada se nalazio udaljen od mjesta sudara oko 66,6 m, pa da je tada pravovremeno reagirao čak i kočenjem manjeg intenziteta, uspio bi izbjeći sudar s vozilom osiguranika tuženika jer mu je zaustavni put intenzivnim kočenjem iznosio samo 37,6 m dok je na raspolaganju imao put od čak 66,6 m. Brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja ograničena je općim načelom izvan naseljenog mjesta na 80 km/h.
12. Saslušan na ročištu dana 10. ožujka 2026. godine (list 359-360 spisa), prometni vještak Ereš navodi da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja kojega je dao u ovom predmetu, a gdje je prethodno obavio očevid na mjestu štetnog događaja. Provedenim očevidom je utvrdio da se mjesto štetnog događaja nalazi izvan naseljenog mjesta, a sve kako je to opisao u posljednjem odlomku na listu 5 i 6 svog nalaza i mišljenja. Ograničenje brzine od 50 km/h konstatirano je zapisnikom o očevidu policije i taj su podatak vjerojatno koristili vještaci Smodlaka i Ivašić prilikom izrade svojih nalaza i mišljenja, pri čemu isti nisu bili na mjestu štetnog događaja kao on, dok ne može reći iz kojeg razloga su djelatnici policije zaključili da je tamo brzina ograničena na 50 km/h jer u samoj skici nisu naznačili nekakav položaj prometnog znaka ograničenja brzine, a niti se iz zapisnika o očevidu ne može zaključiti temeljem čega je utvrđena takva brzina. Isto tako vještak Ereš napominje da se iz fotografija policije jasno može vidjeti da se ne radi o naseljenom mjestu te da u blizini nema nikakvog prometnog znaka ograničenja brzine. Nadalje, vještak Ereš ispravlja omašku na način da bi opće ograničenje izvan naseljenog mjesto iznosilo 90, a ne 80 km/h kako je navedeno u nalazu. Na poseban upit pun. tuženika vještak Ereš je odgovorio da je neposrednim opažanjem utvrdio da prije mjesta štetnog događaja u smjeru kretanja motocikla tužitelja nema bilo kakvog prometnog znaka ograničenja brzine, pa je stoga obzirom na navedeno i činjenicu da se ne radi o naseljenom mjestu, zaključeno da je brzina bila ograničena na 90 km/h. Na poseban upit punomoćnika tuženika kada bi primjerice bila na tom mjestu ograničena brzina na 50 km/h da li bi to utjecalo na vještakove izračune i mišljenja odnosno zapažanja u pogledu dinamike predmetnog štetnog događaja, vještak Ereš je odgovorio da ne bi ništa promijenilo utvrđenu dinamiku i mogućnost izbjegavanja.
13. Sud je prihvatio kombinirano prometno-sudskomedicinsko vještačenje prometnog vještaka dipl. ing. Zvonka Ivašića i dr. Davora Mayera budući je isto izrađeno objektivno i po pravilima struke. Naime, vještaci su prvo svojim pisanim nalazima i mišljenjem, a nakon toga i dopunskim očitovanjem na ročištu, otklonili kod suda svaku sumnju na svoj nalaz i mišljenje. Isto je slučaj i s vještakom dipl. ing. Nevenom Erešom, na čiji nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora, međutim sud je nakon ponovnog otvaranja glavne rasprave htio otkloniti eventualne dvojbe oko ograničenja brzine na licu mjesta pa je smo iz tih razloga vještak Ereš saslušavan na ročištu.
14. Slijedom navedenog, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Ereša (čiji nalaz i mišljenje u bitnome ne odudara od nalaza prometnog vještaka pok. Ivašića), jasno proizlazi da je osiguranik tuženika u odnosu na utvrđenu preglednost, prije započinjanja radnje uključivanja u promet mogao uočiti motocikl tužitelja udaljen od mjesta sudara oko 66,6 m pa da je odustao od radnje uključivanja u promet i popustio motocikl tužitelja, do sudara ne bi došlo. Isto tako jasno proizlazi da je tužitelj mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika u trenutku započinjanja radnje uključivanja u promet kada se nalazio udaljen od mjesta sudara oko 66,6 m, pa da je tada pravovremeno reagirao čak i kočenjem manjeg intenziteta, uspio bi izbjeći sudar s vozilom osiguranika tuženika jer mu je zaustavni put intenzivnim kočenjem iznosio samo 37,6 m dok je na raspolaganju imao put od čak 66,6 m. Brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja ograničena je općim načelom izvan naseljenog mjesta na 90 km/h. Isto tako, na poseban upit punomoćnika tuženika kada bi primjerice bila na tom mjestu ograničena brzina na 50 km/h da li bi to utjecalo na vještakove izračune i mišljenja odnosno zapažanja u pogledu dinamike predmetnog štetnog događaja, vještak Ereš je odgovorio da ne bi ništa promijenilo utvrđenu dinamiku i mogućnost izbjegavanja.
15. Prema odredbi članka 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 41/05 - dalje ZOO) kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Prema st. 2. istog članka ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.
16. U konkretnom slučaju radi se o vozilima na pogon, pa imajući u vidu činjenična utvrđenja u ovom postupku, posebice prometnog vještačenja dipl. ing. Ereša kao i sadržaj citiranih odredbi, prema shvaćanju ovog suda u ovom konkretnom slučaju omjer krivnje osiguranika tuženika je 70%, a ovdje tužitelja 30%, a sve to upravo iz onih razloga, odnosno utvrđenih činjenica navedenih u vještačenju, koje se s jedne strane očituje u neadekvatnom vremenskom uključivanju u promet osiguranika tuženika, odnosno o isto takvoj, može se reći neadekvatnoj reakciji tužitelja. Naime, kako je već i navedeno, provedena analiza pokazuje da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika nalazilo u radnji uključivanja u promet, što znači da je vozilo osiguranika tuženika radnjom uključivanja u promet presjeklo put kretanja motociklu tužitelja koji se kretao svojom desnom polovinom kolnika pa je stoga radnja uključivanja u promet vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja jer je osiguranik tuženika u odnosu na utvrđenu preglednost, prije započinjanja radnje uključivanja u promet mogao uočiti motocikl tužitelja udaljen od mjesta sudara oko 66,6 m, pa da je odustao od radnje uključivanja u promet i popustio motocikl tužitelja, do sudara ne bi došlo. Međutim, i tužitelj je mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika u trenutku započinjanja radnje uključivanja u promet kada se nalazio udaljen od mjesta sudara oko 66,6 m, pa da je tada pravovremeno reagirao čak i kočenjem manjeg intenziteta, uspio bi izbjeći sudar s vozilom osiguranika tuženika jer mu je zaustavni put intenzivnim kočenjem iznosio samo 37,6 m dok je na raspolaganju imao put od čak 66,6 m. Slijedom navedenog, jasno je da do sudara ne bi došlo da je osiguranik tuženika odustao od radnje uključivanja u promet i popustio motocikl tužitelja, kao i da je na osiguraniku tuženika veća odgovornost koju ovaj sud cijeni sa 70%, međutim, isto tako jasno proizlazi da je i sam tužitelj u situaciji kada je vidio vozilo osiguranika tuženika na cesti i to na udaljenosti od 66,6 metara propustio pravovremeno reagirati jer bi čak i kočenjem manjeg intenziteta uspio bi izbjeći sudar s vozilom osiguranika tuženika jer mu je zaustavni put intenzivnim kočenjem iznosio samo 37,6 m dok je na raspolaganju imao put od čak 66,6 m. Stoga ovaj sud smatra da je suodgovornost tužitelja zbog navedene neadekvatne reakcije 30%.
17. Kao što je već i prethodno navedeno vještak sudske medicine dr. Davor Mayer u svom dijelu kombiniranog prometno-sudskomedicinskog vještačenja zaključuje kako nema načina da se egzaktno utvrdi koje bi ozljede tužitelj zadobio u hipotetskoj situaciji da je na vozilo naletio brzinom od 50 km/h, a ne brzinom od 64,7 km/h, ali dopušta mogućnost da bi u ovom slučaju ukupni opseg ozljeda bio nešto manji, ali se to ne može tvrditi jer se u oba slučaja dakle i u ovom stvarnom i u hipotetskom, radi o naletu visokog intenziteta sila s realnom mogućnošću opsežnog ozljeđivanja, pa je tako moguće da bi opseg ozljeda i u ovom hipotetskom slučaju bio približno jednak. Kad se ovome doda zaključak prometnog vještaka Ereša da je brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja ograničena općim načelom izvan naseljenog mjesta na 90 km/h te da u slučaju da je primjerice bila na tom mjestu ograničena brzina na 50 km/h da to ne bi utjecalo na vještakove izračune i mišljenja odnosno da to ne bi ništa promijenilo utvrđenu dinamiku i mogućnost izbjegavanja, jasno je da naletna brzina tužitelja i ograničenje brzine nemaju utjecaja na suodgovornost odnosno eventualni daljnji doprinos tužitelja nastanku i visini štete te da je utvrđena suodgvoornost tužitelja od 30% i osiguranika tuženika od 70% objektivna i realna.
18. U svom nalazu i mišljenju od 5.10.2022. godine (list 255-261 spisa) dr. Igor Stipančić, dr. VSJ i dr. ČS navode da je tužitelj 25.05.2019. ozlijeđen kao vozač motorkotača. U štetnom je događaju zadobio je Politraumu i šok uslijed iskrvarenja, razdor slezene i razdor lijevog bubrega, puknuće udvostručenja potrbušnice debelog crijeva (tzv. mezokolona) u području lijevog pregiba debelog crijeva, puknuće vanjskog sloja (seroze) debelog crijeva, puknuće ošita s lijeve strane, krvarenje u lijevo prsište, komplicirani (otvoreni) prijelom lijeve podlaktice, prijelom lijeve nadlaktice, ozljedu lijevog palčanog živca, prijelom poprečnog nastavka prvog slabinskog kralješka. Zbog gore navedenih teških i po život opasnih ozljeda je primljen na bolničko liječenje u KBC Split. Zbog krvarenja u trbušnu šupljinu izazvanog razdorom slezene, lijevog bubrega i puknuća udvostručenja potrbušnice debelog crijeva (tzv. mezokolona) u području lijevog pregiba debelog crijeva je hitno operiran. Izvađena mu je slezena i lijevi bubreg, sašiveno je debelo crijevo i puknuće ošita. Zbog krvarenja u prsnu šupljinu mu je postavljen s lijeve strane dren radi evakuacije istog. Po operaciji je liječen u jedinci intenzivnog liječenja, a bio je 6 dana na umjetnoj ventilaciji. Prijelomi lijeve nadlaktice i lijeve podlaktice su operirani po stabilizaciji njegovog stanja 03.06.2019. Otpušten je kući 11.06.2019. Po otpustu je provodio kontrole kirurga, fizijatra i neurologa. Kontinuitet kontrola i liječenja se prati do 24.10.2019. Potom nema dokumentacije o liječenju tijekom 2020. i 2021. Ali se u njegovom Kartonu vidi da je zbog izdržavanja zatvorske kazne od njegovog liječnika traženo niz uputnica za preglede kirurga, psihijatra, fizijatra i provođenje fizikalne terapije te EMNG preglede. Zbog zapletaja crijeva tj. priraslicama izazvanog prekida u prolasku sadržaja kroz tanko crijevo je operiran u OB Sisak 27.03.2022. Nije bilo komplikacija operacije. Kirurško liječenje se smatra završenim po vađenju šavi nakon ove operacije, dakle od travnja 2022. Po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice prijeloma lijeve nadlaktice i podlaktice koje se očituju bolovima pri fizičkom opterećenju te ograničenjem funkcije lijeve ruke zbog ograničenja kretnji lijevog ramena, lijevog lakta osobito za rotacijske kretnje tj supinaciju i pronaciju. I aktivna funkcija ručnog zgloba je ograničena zbog slabosti tj oštećenja desnog palčanog živca zbog čega ne može šaku u ručnom zglobu saviti prema gore (dorzalna fleksija). Tužitelju je odstranjena slezena i lijevi bubreg što također utječe na njegovo zdravlje. Odstranjenje slezene koja je najveći limfni organ u tijelu utječe na više funkcija a najvažnije su razgradnja dotrajalih crvenih krvnih zrnaca i obrana protiv infekcije (odstranjivanje bakterija iz krvi, stvaranje protutijela i druge imunosne reakcije). Zbog krvarenja u trbuh, otvaranja trbuha i šivanja crijeva su mu nastale priraslice u trbuhu zbog kojih je morao biti hitno operiran tri godine po štetnom događaju zbog ometenog prolaska sadržaja kroz crijevo odnosno zapletaja crijeva. Uvijek u budućem životu mu prijeti mogućnost ponovnog zapletaja crijeva. Tužitelj je na psihičkom planu prvotno razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0), te Poremećaja prilagodbe (F43.2), a nastavno elemenata PTSP-a (F43.1), uz razvoj koomorbiditetnog Depresivnog poremećaja (F43.1). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz liječenje i zaostale tjelesne posljedice, i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Status psihičkih funkcija stabiliziran je posljednjim nalazom psihijatra 6.9.2022. godine. Između štetnog događaja i ozljeda te njihovih posljedica, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Naime, vještaci duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno cijene 63%-64% te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Vještaci navode da je tužitelj pri štetnog događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 5 dana, potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Bol jakog intenziteta je trpio oko 6- 7 dana, srednjeg oko 20 dana, a manjeg još do 10 tjedana. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Uključeno sve provedene operacije i cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć mu je bila potrebna sveukupno u trajanju 2 mjeseca od 4 h na dan zbog mirovanja tegoba s trbuhom, odnosno nemogućnosti služenja lijevom rukom. Potom je još trebao pomoć sveukupno kroz 2 mjeseca 3 puta tjedno po 2 h zbog nemogućnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. Zbog stupnja smanjenje životne aktivnosti treba pomoć u daljnjem životu od 1 h na dan radi ostvarivanja osnovnih životnih aktivnosti (to uključuje i nabavu i pripreme posebne prehrane). Zaključno vještaci navode da je naruženje zbog zaostalih ožiljaka na trbuhu te lijevoj nadlaktici i podlaktici je srednjeg stupnja.
19. Sud je prihvatio izrađeni nalaz i mišljenje dr. Igora Stipančića, dr. VSJ i dr. ČS kao jasan, stručan i argumentiran, imajući u vidu da je isti izrađen na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužitelja. Naime, po mišljenju suda, vještaci su vrlo detaljno, jasno, logično iznijeli svoj nalaz i mišljenje, čime su kod suda otklonili svaku sumnju u isti, a da je to tako potvrđuju i same stranke koje na nalaz i mišljenje nisu imale nikakvih prigovora.
20. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a.
21. U ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a s obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede. Prilikom odlučivanja sud je vodio računa i o cilju kojem ta naknada služi te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
22. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir gore navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti pa po ocjeni ovog suda tužitelju na ime naknade štete po osnovi smanjenja životnih aktivnosti pripada naknada štete u iznosu od 63.000,00 EUR. Pri ocjeni visine štete, sud je uzeo u obzir da je tužitelj osoba mlađe životne dobi (rođen 1995. godine) te će duže vremena trpjeti štetne posljedice, kao i da se štetni događaj dogodio kada je imao 24. godine.
23. Tužitelju je na ime naknade štete po osnovi straha priznat iznos od 1.800,00 EUR, dok mu je po osnovi boli priznat iznos od 2.600,00 EUR.
24. Nadalje, tužitelju je po osnovi naruženja priznat iznos naknade štete u visini od 5.000,00 EUR.
25. Dakle, tužitelju pripada pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti u ukupnom iznosu od 72.400,00 EUR.
26. Također, tužitelju je trebala tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 288 sati (60 dana x 4 sata i 8 tjedana po 6 sati tjedno). U nedostatku bilo kakvih drugih dokaza na tu okolnost (povučen je dokazni prijedlog da se sasluša tužitelj), sud na temelju čl. 223. Zakona o parničnom postupku ZPP-a nalazi da je primjerena cijena sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 30,00 kn / 3,98 eur, a koliko je tužitelj i zatražio, pa bi po ovoj osnovi tužitelju pripadao iznos od 1.146,24 EUR.
27. Slijedom navedenog, tužitelju je na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege ocijenjen osnovanim ukupan iznos od 73.546,24 EUR.
28. Imajući u vidu suodgovornost tužitelja za nastanak štete od 30%, osnovan bi bio tužbeni zahtjev tužitelja na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege u iznosu od 51.482,37 eur.
29. Kao što je već ranije rečeno, među strankama nije sporno da je tuženik tužitelju na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći isplatio nesporan iznos štete od 279.552,25 kn / 37.102,96 eur. Stoga je potrebno ukupno utvrđenu novčanu naknadu (51.482,37 EUR) umanjiti za već ranije plaćeni iznos, pa tužitelju pripada naknada štete u ukupnom iznosu od 14.379,41 EUR te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
30. Međutim, budući da je tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tražio isplatu štete u iznosu od 338.449,75 kn / 44.920,00 eur, sud je odbio tužitelja s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 30.540,59 EUR i odlučio kao pod točkom II. izreke.
31. Temeljem čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.
32. Temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a navedeni stav izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci pod poslovnim brojem Rev-27/2022.
33. Tužitelj je tuženiku podnio odštetni zahtjev 12.02.2020., međutim, kako je iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka vidljivo da je status psihičkih funkcija stabiliziran 6.09.2022. godine, tužitelju je na neimovinsku štetu i tuđu pomoć dosuđena zatezna kamata od 7.09.2022. godine do isplate.
34. Odluka o visini kamatne stope donesena je na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.
35. Kako su vještaci medicinske struke u svom nalazu i mišljenju naveli, zbog stupnja smanjenja životne aktivnosti tužitelj treba pomoć u daljnjem životu od 1 sat na dan radi ostvarivanja osnovnih životnih aktivnosti (to uključuje i nabavu i pripremu posebne hrane). Slijedom navedenog, a imajući u vidu da tuženik ne osporava samu po sebi visinu mjesečnog iznosa rente od 119,45 eur, a imajući u vidu suodgovornost tužitelja od 30%, tužitelju je temeljem čl. 1095. st. 2. ZOO-a dosuđena renta od 83,62 eur mjesečno od 1.09.2022. godine nadalje, s time da je za razliku do zatraženog mjesečnog iznosa od 35,83 eur odbijen, kao i za razdoblje dok je bio na odsluženju zatvorske kazne za koje razdoblje nije dokazao da bi mu ta pomoć bila pružana (dopis na listu 363 spisa).
36. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, imajući u vidu vrijednost predmeta spora konačno postavljenog tužbenog zahtjeva budući da je isti smanjen (53.015,79 eur) i zatraženi trošak tužitelja, a sukladno važećoj odvjetničkoj tarifi. Tako je tužitelju priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva od 500 bodova, (Tbr. 7. toč. 1. OT), za sastav tužbe od 15.4.2020. 500 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), za sastav podneska od 03.06.2020. 500 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), za sastav podneska od 09.07.2020. 100 bodova (Tbr. 8. toč. 3. OT), za zastupanje na ročištu dana 14.07.2020. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 18.12.2020. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za sastav podneska od 31.08.2021. godine 500 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 01.02.2022. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za sastav podneska od 02.06.2022.godine 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. OT), za sastav podneska od 20.10.2022. godine 500,00 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 05.09.2023. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 04.10.2023. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 06.02.2024. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), za sastav podneska od 16.06.2025. 500 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 22.10.2025. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 10.03.2026. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), zastupanje na ročištu dana 24.03.2026. 500 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), što ukupno čini 7625 bodova, a pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 eura i uvećano za PDV od 25% ukupno iznosi 19.062,50 eur. Kada se ovom iznosu doda trošak sudske pristojbe na tužbu od 169,49 eur (koliko je i platio) i trošak sudske pristojbe na presudu od 576,61 eur, dobije se iznos od 19.808,10 eur.
37. Razmjerno uspjehu tužitelja u sporu od 37,60% tužitelju je priznat trošak od 7.447,85 eur. Kada se navedenom iznosu doda trošak nužnog medicinskog vještačenja od 597,25 eura i trošak prometnog vještačenja po vještaku dipl. ing. Erešu od 1.200,00 eur i pristupa vještaka Ereša na ročište od 50,00 eura, a koji je platio tužitelj, dobije se iznos od 9.295,10 eur, koliko je i dosuđeno tužitelju u izreci presude. Naime, tužitelju je dosuđen iznos od 14.379,41 eur, a odbijen je s dijelom zahtjeva od 30.540,59 eur na ime tuđe pomoći te mu je suđena renta za tuđu pomoć u iznosu od 83,62 eur, a odbijen je za 35,83 eur (računa se renta u vremenu od 5 godina). Slijedom navedenog, kako je tužitelj s osnovom uspio u cijelosti, a s visinom samo djelomično 19.690,39 : 52.380,78 dobije se postotak od 37,60% s kojim je pomnožen priznati trošak tužitelju.
38. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju su temeljem čl. 151. stav 3. ZPP- a dosuđene i zatezne kamate koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.
39. Budući da je tužitelju dosuđen trošak temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a, tuženik je u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.
40. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, dana 8. svibnja 2026. godine
Sudac:
Goran Goluža
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu, a žalba se podnosi putem ovog suda, pisanim putem, u pet primjeraka, u roku 15 dana.
DNA:
1. pun. tužitelja, uz rješenje o pristojbi na presudu 576,61 eur
2. pun. tuženika
