Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

Posl.br. P-988/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika u pravnoj stvari tužiteljica: 1. EK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. JK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnicima odvjetničkog društva Hrvatin i Makovac j.t.d Rovinj, protiv tuženika: 1. Općine Bale-Valle, Trg Tomaso Bembo 1, OIB: 05198666627, zastupane po punomoćniku Velimiru Šoštariću, odvjetniku u Rovinju; 2. GK, 3. TK i 4. AK, 2.-4. nepoznata mjesta boravka i zastupani po privremenoj zastupnici Ani Kranjčić, odvjetnici u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne i javne rasprave 25. ožujka 2026. godine u prisutnosti stranaka i punomoćnika stranaka, dana 08. svibnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 1.tuženika u 93/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i suvlasničkog dijela nekretnine 1.tuženika u 93/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], što je 1.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 1.tuženika, sve u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici nekretnine 1.tuženika označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to 1. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-1) Posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju i jedne prostorije u I katu sl. "b", tipa 15, sa pravom suvlasništva hodnika u prizemlju sl. c, hodnika i stuba u I katu sl. d., te svih nerazdijeljenih dijelova kuće i odgovarajućeg dijela zračnog prostora (colona d' aria), što je 1.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 1.tuženika, sve u roku od 15 dana.

III. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 2.tuženika u 12/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i suvlasničkog dijela nekretnine 2.tuženika u 12/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], što je 2.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 2.tuženika, sve u roku od 15 dana.

IV. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 2.tuženika označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to

2. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-2) Posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju , jedne prostorije na I katu sl. "a", tipa 15, sa pravom suvlasništva hodnika sl. c, i stepenica sl. b., kao i svih nepodijeljenih dijelova zgrade i odgovarajućeg zračnog prostora, u 24/360 dijela, što je 2.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 2.tuženika, sve u roku od 15 dana.

V. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 3.tuženika u 3/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i suvlasničkog dijela nekretnine 3.tuženika u 3/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], što je 3.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 3.tuženika, sve u roku od 15 dana.

VI. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 3.tuženika označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to

2. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-2) Posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju , jedne prostorije na I katu sl. "a", tipa 15, sa pravom suvlasništva hodnika sl. c, i stepenica sl. b., kao i svih nepodijeljenih dijelova zgrade i odgovarajućeg zračnog prostora, u 6/360 dijela, što je 3.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 3.tuženika, sve u roku od 15 dana.

VII. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 4.tuženika u 16/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i suvlasničkog dijela nekretnine 4.tuženika u 16/180 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], što je 4.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena 4.tuženika, sve u roku od 15 dana.

VIII. Utvrđuje se da su tužitelji svaki u ½ vlasnici suvlasničkog dijela nekretnine 4.tuženika označene kao k. č. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to

2. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-2) Posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju , jedne prostorije na I katu sl. "a", tipa 15, sa pravom suvlasništva hodnika sl. c, i stepenica sl. b., kao i svih nepodijeljenih dijelova zgrade i odgovarajućeg zračnog prostora, u 32/360 dijela, što je 4.tuženik dužan priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime tužitelja, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena

4.tuženika, sve u roku od 15 dana.

IX. Nalaže se prvotuženoj da tužiteljicama naknadi parnični trošak u iznosu 2.796,33 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana zaključenja glavne rasprave pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 17. studenoga 2023. pod poslovnim brojem P-988/2023 zaprimljena je tužba tužiteljica EK i JK protiv Općine Bale, Domenice Pallazziol, TK i AK, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama označenim kao k. č. [katastarska čestica], k.č. *207/2 i k.č. *206/2, sve k. o. [katastarska općina].

1.1. U tužbenoj osnovi se navodi:

- da su tužiteljice računajući posjed svojih prednika, oduvijek, više od 100 godina u posjedu nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] Z i k. č. [katastarska čestica] Z, sve k. o. [katastarska općina] u cijelosti;

- da navedene nekretnine u naravi predstavljaju kuću koja se sastoji od prizemlja, prvog i drugog kata te tavana i prostire na sve prethodno navedene katastarske čestice;

- da niti tužiteljicama, niti njihovim pravnim prednicima nitko nikada nije osporavao njihov posjed navedenih nekretnina, pa tako niti tuženici;

- da su tužiteljice i njihovi prednici oduvijek smatrali da predmetne čestice predstavljaju njihovo vlasništvo u cijelosti;

- da su tužiteljice u stvarnom vlasništvu predmetnih nekretnina kao pravni slijednici pok. ĆK koji je bio njihov otac, a on je bio slijednik pok. ZK;

- da je u posjedovnom listu kao posjednik navedenih nekretnina naznačen isključivo ĆK, što dodatno govori u prilog prethodno iznesenim tvrdnjama;

- da su tužiteljice jedine vlasnice predmetnih nekretnina, a iste su same i putem svojih prednika u posjedu predmetnih nekretnina više od 100 godina;

- da tužiteljice nikada nisu imale razloga sumnjati u zakonitost svojeg vlasništva i posjeda, niti im je ikada netko isto osporavao;

- da je tek 2015. godine, prvotužena podnijela prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice te je to trenutak kada su tužiteljice saznale da u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama u jednom dijelu dolaze upisani tuženici;

- da se postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice vodio pri Općinskom sudu u

Pazinu, pod posl.br. Pu P-3510/2019;

- da su u toku navedenog postupka, uvidom u zk. izvadak, tužiteljice došle do saznanja da pored njih, tuženi dolaze upisani kao suvlasnici nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] Z, obje k. o. [katastarska općina] u preostalom dijelu, i to 1.tuženik u 93/180 dijela, 2.tuženik u 12/180 dijela, 3.tuženik u 3/180 dijela i 4.tuženik u 16/180 dijela;

- da su u toku navedenog postupka razvrgnuća, uvidom u zk. izvadak, tužiteljice došle do saznanja da, pored njih, prvotužena dolazi upisana kao suvlasnik nekretnine označene kao k.č. *206/2, i to 1. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-1), posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju i jedne prostorije u I. katu sl. "b", tipa 15, sa pravom suvlasništva hodnika u prizemlju sl. c, hodnika i stuba u I. katu sl. d., te svih nerazdijeljenih dijelova kuće i odgovarajućeg dijela zračnog prostora (colona d' aria);

- da tuženici dolaze upisani kao suvlasnici nekretnine označene kao k.č. *206/2, k. o. [katastarska općina], i to 2. Suvlasnički dio: 1/2 etažno vlasništvo (E-2), posebni dio zgrade koji se sastoji od jedne prostorije u prizemlju, jedne prostorije na I. katu sl. "a", tipa 15, sa pravom suvlasništva hodnika sl. c, stepenica sl. b., kao i svih nepodijeljenih dijelova zgrade i odgovarajućeg zračnog prostora, i to prvotužena u 186/360 dijela, drugotuženik u 24/360 dijela, trećetuženik u 6/360 dijela i četvrtotuženik u 32/360 dijela;

- da tužiteljice skreću pozornost na činjenicu da su predmetne nekretnine u posjedu isključivo tužiteljica već dugi niz godina te iste vode računa o predmetnim nekretninama da ne propadnu, odnosno održavaju ih i brinu o njima (postavljale škurnice na prozore) i podmiruju sve troškove vezane za iste (komunalnu naknadu);

- tužiteljice su niz godina plaćale komunalnu naknadu, a sami računi komunalne naknade slove na tužiteljicu EK.

1.2. Slijedom svega navedenog tužiteljice predlažu da sud usvoji tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci ove presude.

2. Dana 21. veljače 2024. zaprimljen je odgovor na tužbu prvotužene Općine Bale- Valle (list 44) u kojem se osporavaju tužbeni navodi tužiteljica glede posjeda spornih nekretnina kao neistiniti te osporava i postojanje zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, ali ni po kojem drugom pravnom temelju.

3. Tuženicima GK, TK i AK imenovana je privremena zastupnica u osobi Ane Kranjčić, odvjetnice u [adresa] rješenjem posl.br. P-988/2023-9 od 29. srpnja 2024. godine, kako su iste nedostupne i nepoznata boravka i o tome izdat oglas u Narodnim novinama.

4. Privremena zastupnica odvj. Ana Kranjčić protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti odgovorom na tužbu od 02. kolovoza 2024. godine (list 64).

5. U daljnjem tijeku postupka radi utvrđenja relevantnih okolnosti za presuđenje ove pravne stvari sud je proveo slijedeće dokaze:

- uvidom u zk. izvatke (list 9-14);

- uvidom u izvod iz posjedovnog lista (list 15-16);

- uvidom u fotografije (list 17-18);

- uvidom u račune (list 19-32);

- uviđajem uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Milke Kosanović, dipl. ing. geod. na ročištu od 19. prosinca 2024. godine (list 87-88);

- čitanjem pisanog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke (list 99-104);

- saslušanjem svjedoka: ŽK, BK, EKT i IK na ročištu od 17. prosinca 2024. godine (list 88-91) te CK na ročištu od 25. ožujka 2026. godine (list 109-110) ;

- saslušanjem tužiteljica na ročištu od 25. ožujka 2026. godine (list 111-114).

6. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljica na utvrđenje da su iste stekle pravo vlasništva na nekretninama označenim kao k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] Z i k. č. [katastarska čestica] Z, sve k. o. [katastarska općina], u cijelosti, dosjelošću putem svojih prednika, na kojim nekretninama iste dolaze upisane u suvlasništvu s tuženicima.

8. Sporno je, da li su se u odnosu na predmetne nekretnine ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću po tužiteljicama računajući i posjed njihovih pravnih prednika.

9. Iz dostavljenih z.k. izvadaka sud je utvrdio istinitost navoda tužiteljica glede knjižnog upisa tuženika na spornim k.č. *206/2 kuća pov. 50 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.č. *207/2 pov. 28 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina].

10. Dana 17. prosinca 2024. godine održana je glavna rasprava na licu mjesta kada je provedeno vještačenje po vještaku geodetske struke Milki Kosanović, dipl. ing. geod. koja je identificirala predmetne nekretnine te su saslušani svjedoci FK, BK, JKT i IK.

11. Mjernični vještak dipl. ing. geod. Milka Kosanović identificirala je pokazane nekretnine po tužiteljicama, kada se i neposrednim opažanjem suca po izvršenoj identifikaciji utvrdilo da iste predstavljaju dvije konobe u prizemlju, koje se protežu preko cijele k. č. [katastarska čestica] Z i u dijelu k. č. [katastarska čestica] Z, dok u odnosu na gornje etaže k. č. [katastarska čestica] Z pokazano je korištenje i posjed u cijelosti po vertikali gornjih dviju etaža koje etaže ni na koji način nisu povezano s k. č. [katastarska čestica] Z. Pregled nekretnina omogućen je kroz zaseban ulaz u zgradu zapadno s k. č. [katastarska čestica] Z, u koju se ušlo i obišlo po svim etažama odnosno ukupno četiri etaže pokazane u cijelosti u posjedu tužiteljica, a sve detaljnije opisano i prikazano u pisanom nalazu i mišljenju vještaka dostavljenog 31. listopada 2025. godine.

11.1. U pisanom nalazu vještakinja je na fotografijama prikazala identificirane nekretnine koje su u posjedu tužiteljica po više namijena i to stambene namijene i spremišta, a sve tri nekretnine k. č. [katastarska čestica] Z, k. č. [katastarska čestica] Z i k. č. [katastarska čestica] Z, imaju jednu adresu u [adresa], kako je evidentirana jedna stambena jedinica s ulazom sa k. č. [katastarska čestica] gdje je cijela zgrada po vertikali stambena, a na I. i II. katu postoje prolazi bočno na k. č. [katastarska čestica] Z, gdje su na I. katu utvrđene prostorije namijene kuhinje, a na II. katu spavaća soba. U prizemlju zgrade prikazana su tri ulaza od kojih prvi kao manje spremište koje se u cijelosti nalazi na k. č. [katastarska čestica] Z. Drugi ulaz omogućava pristup do dužeg spremišta koje se proteže najprije preko dijela k. č. [katastarska čestica] Z i dalje preko dijela k. č. [katastarska čestica] Z, a bočno konstatiran prolaz na sjeveroistočnom zidu koji vodi iz dijela k. č. [katastarska čestica] Z, na susjednu k. č. [katastarska čestica] Z, u kojem prostoru su zatečene bačve, preša i dr. Treći ulaz omogućava pristup u spremište na k. č. [katastarska čestica] Z sa stepeništem i nastavnim prostorom na I. katu koji se proteže iznad spremišta u prizemlju ("L") gdje je otežan prolaz zbog oronulosti stepeništa i kojeg dijela spremišta je u posjedu susjede ŽK gdje drži privremeno svoje stvari uz dopuštenje tužiteljica. Identifikacija vještakinje ukazala je da predmetne nekretnine predstavljaju stambene dijelove i spremišta tako da se prostori odnosno prolazi prostiru preko svih k.č. raznoliko u odnosu na etaže, ali sve unutar jedne cjeline, a ovi ulazi za pojedinačne prostore prikazani u grafičkom prilogu broj 3 u pisanom nalazu vještaka gdje se vrlo zorno može utvrditi sve naprijed opisano i pregledano po sudu (list 103).

12. Saslušana svjedokinja ŽK (rođena 1938. godine) iskazivala je sudu o svojim neposrednim saznanjima glede predmeta identifikacije iz razdoblja od listopada 1964. godine kada je u susjednu zgradu došla stanovati udajom, a u predmetnim spornim nekretninama stanovali roditelji tužiteljica, pok. E i J i njihove kćeri JKT i JK. Po dolasku ove svjedokinje u susjedstvu predmetnih nekretnina, navodi da prednika roditelja tužiteljica nije bilo, no da znade po pričanju da je djed tužiteljica bio baljanin koji se služio isključivo njihovim dijalektom. Navodi da su u to vrijeme tužiteljičini roditelji imali krave, pa bi ona svaku večer kod njih dolazila po mlijeko i to ulazeći na ulaz kućnog broja 45 (*207/2), a onda po stepenicama na I. kat gdje je bila kuhinja koja je identificirana takvom i na dan uviđaja. Nadalje opisuje i prostorije iznad kuhinje kao spavaće sobe dok glede prostora u prizemlju, prvi ulaz do ulaznih vrata kuće opisuje kao podrum i magazin gdje se držalo vino, a pristup do tog dijela kroz vrata oker boje, vidljivih na dan uviđaja i prikazanih na fotografijama 1., 2 i 3 nalaza vještaka. U odnosu na prostor kroz koji se ulazi kroz treća vrata, tamno smeđe boje, navodi da je riječ o prostoru koji ona koristi još po dopuštenju tužiteljičinih roditelja kao spremište za drva, a vidljive stepenice u tome prostoru da vode na kat u kuhinju iza tužiteljičine kuće. Svjedokinja nema saznanja o tome kada su tužiteljičini roditelji preminuli, koji su posljednji stanovali u toj kući, a kćerke (ovdje tužiteljice) i unuci da povremeno dolaze obilaziti kuću. Tvrdi da je bila uvjerena da je sve pregledano bilo od tužiteljičinih roditelja i da joj nije poznato kako se Općina Bale upisala. Konačno, tvrdi da nikada nije čula da bi tužiteljicama prije njih njihovim roditeljima, itko bilo što branio ili priječio u svezi nekretnina u kojima su stanovali i koristili, a tužiteljice ovdje i rođene.

13. Svjedok BK (rođen 1956. godine) iskazuje sudu o svojim neposrednim saznanjima kao susjed predmeta spora na kućnom broju 49, od 1963. godine u kontinuitetu do danas, pa pominje G, J i kćerke JKT i T, koji su tada stanovali kao obitelj u predmetnoj zgradi, a on ih posjećivao ulazeći u njihovu kuću upravo na kućnom broju 45 (*207/2). Svjedok opisuje kuda se kretao od pomenutog ulaza da bi stigao do prostorije gdje je s njima boravio, pa navodi da se od ulaza penjao na prvi kat stepenicama u prostoriju s lijeve strane gdje se nalazi kamin, a desno kuhinja i istim stepenicama da se dalje išlo na gornji kat gdje su bile dvije sobe u koje nije zalazio kao gost. U prizemlju kamene kuće gdje nema fasade navodi da je u sredini bio prostor za bačve i vino, a desno od toga misli prostor gdje su se odlagala drva u koji nije zalazio. Predmetna kuća da je uvijek u takvom stanju u smislu fasade od koje se jedan dio obnavljao, a drugi bio u kamenu, u kojoj da su posljednji stanovali A i J, a sada viđa samo kćerke (ovdje tužiteljice). Svjedoku nije poznato da se njihova kuća proteže na više čestica, niti mu je poznato zemljišnoknjižno stanje tog objekta, a isto tako nema saznanja o tome da bi se u svezi ove kuće vodili bilo kakvi sporovi, te je isti bio uvjerenja da je kuća od obitelji tužiteljica mada ne zna tko je prije njihovih roditelja koristio kuću iako znade da je riječ o baljanima i da je nadimak njihova oca Ć.

14. Svjedokinja EKT (rođena 1973. godine) inače kćerka drugotužiteljice i nećakinja prvotužiteljice, iskazivala je sudu o svojim saznanjima iz razdoblja djetinjstva kada je već u dobi od tri godine s roditeljima dolazila u Bale gdje su je pok. ĆK i J čuvali jer su joj oba roditelja radili u turizmu. Za majku navodi da je iselila iz roditeljskog doma 1973. godine kada se udala, ali da je nastavila dolaziti kod roditelja često. [adresa] ĆK da je preminuo 1988. godine, a nona J moguće 2001. godine, koji da su posljednji živjeli u toj kući stečene od prednika, pradjeda ZK i prabake Z, roditelja njezina djeda ĆK koji je i rođen u toj kući. Pored ĆK navodi da su ZK i Ž imali još dvoje djece koja su između dva rata otišla u Argentinu i dalje kontakata da više nije bilo. Opisujući zgradu svojih prednika navodi da se ulazilo na ulaz kućnog broja 45, a onda stepeništem na prvi kat gdje se nalazila prostorija s kaminom s desne strane, dok je s lijeve bila kuhinja, a onda stepenište dalje vodilo u dvije sobe na sljedećem katu. U prizemlju ulaznog dijela desno da je bio wc, a ravno do stepeništa drvarnica dok za preostali prostor u prizemlju navodi da se u njemu držao alat za poljoprivredu i potrepštine, a lijevo od toga odvojen prostor za vino i bačve tako da između ta dva prostora nije bilo komunikacije već izravni ulaz s ulice. Treći prostor s opisanim tamnosmeđim vratima u prizemlju da je koristila susjeda ŽK, a u njemu su bile stepenice za kat koji prostor na katu je nona koristila kao ostavu. Ova svjedokinja također nije imala saznanja da zgrada ima više čestica, što da je saznala kada je tužena uputila pismo suvlasnicima. Tvrdi da tu nije bilo nikada ništa spornoga, niti se djedu i baki išta sporilo vezano za ovu kuću, ali niti nakon njihove smrti, njihovim nasljednicima. Razvrgnuće suvlasništva navodi da je riješeno nakon zaprimljenog pisma tuženika 2014. godine, kada su braća podijelila imovinu pa su majka i teta ostale suvlasnice na predmetnoj kući to pokušale s Općinom Bale naći rješenja. Međutim, tužena da je pokrenula postupak razvrgnuća, a one osporile suvlasništvu prvotuženoj navodom da je cijela kuća njihova i u njihovom posjedu, a naslijeđena od roditelja.

15. Svjedokinja IK (rođena 1955. godine) iskazivala je sudu o svojim saznanjima od 1963. godine od kako stanuje u [adresa], u blizini spornih nekretnina, prisjećajući se iz tog razdoblja obitelji ĆK i to konkretno J, ĆK i tužiteljica kao njihovih kćeri. Tvrdi da su se svakodnevno družili jer je u prvo vrijeme stanovala na kućnom broju 49, odnosno svega dva ulaza udaljenog od njihovog i tako do 1973. godine, tako da bi k njima išla na ulaz kućnog broja 45, uspinjući se na prvi kat u prostorije na desnoj strani gdje je bio dnevni boravak, a lijevo kuhinja, koja je zapravo na susjednoj zgradi kamene fasade. Iznad tih prostorija da su nalazile sobe, dok u prizemlje navodi da nije zalazila iako misli da su tamo držali bačve. Ova svjedokinja istovjetno ostalima navodi da je bila uvjerena da je cijela kuća njihova jer su u njoj kao obitelj i stanovali što im nikada nitko to nije branio, a posljednji tu upravo bili J i A dok sada viđa samo tužiteljice koje dolaze i imaju ključeve.

16. Svjedok KK iskazivao je sudu o svojim saznanjima kao mještanin Općine Bale, s obzirom da je osobno poznavao roditelje tužiteljica koji su živjeli u toj kući, a sve zato što je i on rođen u [adresa] i tu stanovao tako da poznaje i tužiteljice koje su i živjele s roditeljima u predmetnoj kući. Ovaj svjedok istovremeno iskazuje o svojim saznanjima na temelju službenih podataka, s obzirom je obnašao funkciju načelnika Općine Bale-Vale od 2004. godine do 2025. godine, kada je i saznao za suvlasništvo Općine u toj zgradi koja je bila napuštena jer u njoj nitko nije živio, a onda provjeravali zemljišnoknjižno stanje između ostalog i na toj nekretnini kada su pravili popis imovine. Svjedok tvrdi da po smrti roditelja tužiteljica u predmetnoj kući više nitko nije živio i da je bila situacija pred desetak godina da su komunalni redari utvrdili da jedna škura prozora visi, a onda po njegovom saznanju se i ušlo u prostor kada su na vratima stavili lokot. Iza toga tvrdi da se redarima obradio PK koji je tvrdio da je kuća njegova i po toj izjavi lokot skinut. Nakon toga pred možda 5-6 godina da je njega osobno kontaktirala saslušana svjedoka EKT, iskazujući interes za otkup suvlasničkog dijela Općine pri čemu da isti ne zna da li je govorila u svojem ime ili u ime svoje majke ili cijele obitelji. Njegov je odgovor bio da očekuje prijedlog što bi se s tim prostorom radilo s obzirom se nalazi u starogradskoj jezgri i da je zaštićeno po Konzervatorskom odjelu. No, nekoliko godina od toga da se ništa nije po tom pitanju događalo sve dok Općina Bale nije pokrenula postupak razvrgnuća koji postupak da je u prekidu zbog ove parnice. Svjedok ističe da osobno kao načelnik općine za cijelo vrijeme njegove funkcije nije kontaktirao suvlasnike pa tako ni nazočne tužiteljice da ih upozna s činjenicom da je Općina suvlasnik nekretnina, niti je bilo što predlagao. Osobno tvrdi da nije primijetio da tužiteljice dolaze u nekretninu niti da se ona koristi ili održava, a glede upisanog suvlasnika prvotužene, da pretpostavlja da je u pitanju nacionalizacija. Po njegovom sjećanju roditelji tužiteljica su preminuli prije nego li je on postao načelnik Općine Bale, a u vrijeme razgovora s EKT navodi da je vlasnička struktura na kući bila drukčija i da su se nakon toga suvlasnici dogovorili i podijelili imovinu u sadašnje knjižno stanje. Glede pomenutog pisma kojeg bi navodno Općina slala suvlasnicima, isti o tome nema saznanja, no ne isključuje mogućnost da je to slano po komunalnom referentu.

17. Iz stranačkog iskaza tužiteljice JK (rođene 1955. godine) proizlazi da su njezini roditelji J i ĆK u tom braku imali samo nju i sestru EKT. Međutim, da su oboje iz prethodnih brakova imali drugu djecu, i to majka J, vanbračno dijete ĐK, rođenog 1947. godine, a otac E trojicu sinova. Predmetna kuća navodi da je starina oca B odnosno njegovih roditelja ZK i Z, u kojoj da je E stanovao s prvom suprugom I s kojom je imao troje sinova, od kojih je najstariji ČK, a on bio preko 20 godina stariji od nje. Njezina majka J navodi da je došla udajom u tu kuću i od rođenja ona i sestra EKT tu stanovale, s tme da su već tada djed ZK i baka Ž bili mrtvi, tako da ona o njima znade samo po pričanju roditelja. U njezinom djetinjstvu da je predmetna ulica imala naziv Ulica Pina Budicina, s kućnim brojem 132, a tek kasnije dobila naziv Via Castelli, s kućnim brojem 45. Iz roditeljskog doma navodi da je odselila u Rovinj 1973. godine udajom, a sestra i prije nje, možda godinu dana. Otac ĆK da je preminuo 1988. godine u domu za odrasle Domenico Pergolis u [adresa] gdje je bio smješten tri mjeseca prije smrti, dok je majka J preminula 2001. godine također u domu, tako da od njihova smještaja u dom 1988. godine u toj kući u [adresa] doista više nitko nije stanovao. Njezin polubrat ČK, navodi da je stanovao u [adresa], u neposrednoj blizini predmetne kuće, koji da je imao ključ ulaznih vrata kako bi povremeno pogledao nekretninu, s obzirom su obje stanovale u [adresa], a osim toga da su mu dopustile da koristi podrum u prizemlju. Tvrdi da su obje sestre dolazile pregledavati nekretninu, povremeno zračiti i počistiti, a što god da bi se radilo u [adresa] po pitanju infrastrukture da se njih zvalo za suglasnost. Tužiteljica tvrdi da nju osobno nitko iz Općine nije zvao, niti u svezi škura, koje pominje bivši načelnik, niti u pogledu suvlasništva a kao nasljednici iza pok. oca da su proglašena sva djeca tako da je ona znala za suvlasništvo s braćom no, ne i drugih osoba, sve do 2015. godine kada je dobila pismo Općine Bale i po pisanom shvatila da su i oni suvlasnici zgrade skoro 50% i po tom saznanju doživjela šok. Predmetno pismo da je dobila i sestra jer su kontaktirale, a u ostavinskom postupku iza oca da je naslijeđeno više imovine, tako da su s ostalom braćom krenuli tek tada rješavati imovinu između njih samih i postigli dogovor na način da ona i sestra ostanu u toj kući, a oni dobili ostalu imovinu koju su naslijedili. Tužiteljica tvrdi da je tek na ročištu saznala da bi se načelnik sastajao sa njezinom kćeri EKT u svezi ove nekretnine, niti joj je poznato o čemu su razgovarali. Međutim znade da je Općina Bale pokrenula postupak i da su zainteresirani da riješe suvlasnički dio bilo da oni isplate njih ili obratno, no to sve pred godinu dana. Tužiteljica je opisala predmetne prostorije upravo onako kako su pregledane i identificirane po vještaku navodeći u bitnome da se u stambenu jedinicu ulazilo iz ulice gdje je u prizemlju odmah bio mali hodnik, wc i drvarnica i stepenice kojima se išlo na prvi kat u prostorije kuhinje sa kaminom lijevo, a desno druga kuhinja gdje se doista i kuhalo, a onda tim stepenicama dalje na drugi kat, gdje su opet bile dvije spavaće sobe, lijevo i desno od tih stepenica. Opisuje i prostoriju koja se nalazila iza kuhinje u drugoj zgradi gdje je majka imala špajzu, a onda dalje komunikacija u druge prostorije koje nisu koristili, a niti itko drugi. Pristup do tih prostorija koje nisu koristili opisuje stepeništem iz prizemne prostorije koju koristi kao podrum susjeda ŽK. Tužiteljica je izričita u navodima da je predmetna kuća bila u posjedu još njezina djeda ZK, oca njezina oca ĆK, koji je stanovao u kući s bakom Ž, s time da je tu njezin otac i rođen 1906. godine.

18. Iz iskaza tužiteljice EK (rođene 1950. godine) proizlazi istovjetno rečeno i po sestri JK, uz pojašnjenje da su računi dolazili doista na njeno ime, a onda bi joj drugi davali svoj dio iznosa to da je osobno u Elektri i Vodovodu isključila račune tako da nemaju više tih troškova. Ni ova tužiteljica nema saznanja o postupanju komunalnih redara zbog škure, niti da se na kuću postavljao lokot, a pomenuti PK potvrđuje da je to njihov polubrat, koji da je moguće i otišao u Općinu jer je u to vrijeme imao ključeve kuće da ju obilazi. Tvrdi da su se ulazna vrata kuće zatvarala, a podrumi imali lanac i lokot. Pomenuto pismo od Općine da je i ona dobila kada je saznala da je i prvotužena suvlasnica i za to odmah kontaktirala sestru u nevjerici pročitanog da bi nakon ovog pismena tek podijelili imovinu između braće, tako da su njih dvije ostale kao suvlasnice uz tuženu.

19. Tužiteljice svoj tužbeni zahtjev temelje na institutu dosjelosti. Dosjelost (usucapio) je stjecanje prava vlasništva tuđe stvari kroz zakonom određeno vrijeme od strane kvalificiranog, odnosno bar savjesnog posjednika. Dosjelost spada u originarno ili izvorno stjecanje prava vlasništva, što znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne zasniva na pravu vlasništva prednika. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da su ispunjene slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari, posjed određene kvalitete te vrijeme dosjelosti određeno zakonom. Posjed je kvalificiran ukoliko je zakonit, istinit i pošten, te u tom slučaju potreban je kraći rok dosjedanja, nego u slučaju kada se radi o poštenom posjedu (ali ne i kumulativno istinitom i zakonitom) kad je potreban dvostruki rok dosjedanja nego kod kvalificiranog posjeda.

20. Tužiteljice tvrde da je njihov otac u posjedu predmetne kuće koja obuhvaća tri zgradbene čestice, od rođenja 1906. godine, kada su u njoj stanovali njegovi roditelji ZK i Ž, a onda po njihovoj smrti on ostao u kući s prvom suprugom, a kasnije i njihovom majkom gdje su obje tužiteljice i rođene.

21. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/54, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak, dalje: ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nepokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nepokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Međutim, kada je u pitanju stvar u vlasništvu jedinice lokalne samouprave kao što je ovdje slučaj Općine Bale, tada samostalni posjednik može steći vlasništvo te stvari dosjelošću tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga što je propisano za prethodno navedene situacije, dakle u konkretnom slučaju 40 godina.

22. Odredbom čl. 160. ZV propisano je vrijeme potrebno za dosjelost, a ono počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjih posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

23. Dakle, za stjecanje vlasništva dosjelošću traži se posjed zakonom određene kakvoće, pa s tim u svezi valja imati na umu odredbu čl. 11. i čl. 18. ZV kojima je definiran samostalan i pošten posjed.

23.1. Naime, odredbom čl. 11. ZV propisano je da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednog posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik. Stavkom 2. istoga članka ZV propisano je da se posjed smatra samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

23.2. Odredbom čl. 18. ZV-a propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Nadalje je istom odredbom čl. 18. u st. 5. propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

23.3. Dakle, posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjedu nije njegova. Za savjesnost je dovoljno da je posjednik uvjeren da stvar drži na temelju valjanog naslova. Međutim, nepošten je posjednik, naime, onaj koji mora pretpostavljati (koji zna ili iz okolnosti mora znati) da stvar pripada nekom drugom. Nepošteni posjednik već je i onaj koji samo sumnja u zakonitost svoga posjeda.

24. S obzirom na prednje uračunavanje valja navesti kako je odredbom čl. 388. st. 2. ZV-a propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

25. Imajući u vidu odredbu čl. 388. st. 2. ZV valja preispitati pretpostavke propisane zakonom koji je vrijedio do tada odnosno prethodno važećeg (do 01. siječnja 1997. godine), odnosno Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80 - dalje: ZOVO) koji je stupio na snagu 01. rujna 1980. godine.

25.1. Odredbama čl. 28. do 30. ZOVO bile su propisane iste pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću jer se zapravo pretpostavke nisu izmijenile ni u pogledu osobe koja dosjeda, stvari ili predmeta dosjedanja, kvalitete posjeda i roka za dosjedanje. Ovdje se radi o izvanrednoj dosjelosti koja se utemeljuje na posjedu koji je samo pošten i koji mora neprekidno trajati zakonom određeno vrijeme odnosno najmanje 20 godina kako ovaj zakon nije propisivao duže rokove.

26. Do 01. rujna 1980. godine primjenjivala su se pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) temeljem Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 06. travnja 1941. godine kojim je za nekretnine posebnih kategorija vlasnika (države, crkve i slično) bilo propisano stjecanje vlasništva protekom 40 godina po paragrafu 1472. OGZ.

27. Analizom iskaza saslušanih svjedoka sud je izveo zaključak da tužiteljice nisu imale razloga za sumnju da njihov otac pok. ĆK ne bi bio vlasnik predmetne kuće imajući u vidu da je u toj kući stanovao i sa prvom suprugom i da je tu rođen 1906. godine kada su u predmetnoj kući stanovali njegovi roditelji ZK i Ž.

28. Svi saslušani svjedoci istovjetno su naveli da od najranijeg sjećanja 1963./1964. godine u predmetnoj kući pamte samo tužiteljičine roditelje i tužiteljice kao njihove kćeri, a po smrti istih da samo one dolaze i u posjedu su prijepora ne znajući za zemljišnoknjižno stanje.

29. Nije sporno da je čl. 29. ZOVO bilo propisano da se na stvarima u društvenom vlasništvu, pravo vlasništva ne može steći dosjelošću Nadalje nesporno je i to, da je navedena odredba bila brisana Zakonom o preuzimanju ZOVO (NN 53/91), što znači da se od 08. listopada 1991. godine na stvarima u društvenom vlasništvu moglo steći pravo vlasništva dosjelošću, a kako je 01. siječnja 1997. godine stupio na snagu ZV koji je čl. 284. st. 4. propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koja je na dan 08. listopada 1991. godine bila u društvenom vlasništvu, kao i stjecanje stvarnih prava tih nekretnina dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, onda je dana 01. siječnja 1997. godine ostvarena zakonska mogućnost da se posjednici čija je kvaliteta posjeda omogućavala stjecanje prava vlasništva dosjelošću i prije 08. listopada 1991. godine uračuna u rok stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

30. Ovaj sud cijeni tužiteljice samostalnim i poštenim posjednicama i njihovo poštenje ocijenjeno da postoji i prije smrti roditelja imajući u vidu da su u ovoj kući rođene i da ne znaju za drugi roditeljski dom u koji je njihova majka došla kao druga supruga oca ĆK.

31. Slijedom navedenog zaključak je ovog suda da su tužiteljice u ovom postupku dokazale da su u posjedu predmetnih nekretnina zasigurno od njihova rođenja u roditeljskom domu (1950. i 1955. godine), a koji posjed traje neprekidno i da ih nitko u tome nije smetao pa stoga stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i čl. 388. st. 4., one bi stekle pravo vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama, jer se u rok za stjecanje tog prava uračunava i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, a s obzirom da su dosjedali zasigurno od njihova rođenja 1950. i 1955. godine da je proteklo i daleko više od 40 godina neprekinutog posjeda predmetnih nekretnina, pa bi u tom trenutku i stekli vlasništvo temeljem čl. 159. u svezi s čl. 388. st. 4. ZV cijeneći objavljenu odluku Ustavnog suda RH broj OU I-58/997 od 17. studenoga 1999. godine (NN 137/99), kojom su ukinute odredbe čl. 388. st. 4. ZV (NN 91/96) stupanjem na snagu Zakona o izmjeni i dopuni ZV, čl. 388. st. 4., kojim se i propisalo u odnosu na dosjelost nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu da se ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana i da te odredbe prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok, pa je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZV prestala važiti 14. prosinca 1999. godine. Kako je na snazi bila odredba koja je omogućavala uračunavanje u rok za stjecanje dosjelošću i vrijeme posjedovanja proteklo prije 08. listopada 1991. godine, zaključak je ovoga suda da bi u konkretnom slučaju bila primjenjiva kao odredba i time se ostvarile zakonske pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću zbog proteklog vremena potrebo za dosjedanje prema čl. 159. ZV.

32. O navedenom shvaćanju se ovaj sud slaže sa tužiteljem jer je ono doneseno na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske, Radomilja i drugih protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske i Gaši protiv Hrvatske, vezano uz propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi cijeneći da nije važno da li je tužba podnesena u razdoblju od 01. siječnja 1997. godine do 17. studenoga 1997. godine.

33. Dakle, cijeneći utvrđeno činjenično stanje da su tužiteljice samostalne i poštene posjednice predmetne nekretnine, što su ključne kvalitete posjeda koje posjednik mora imati da bi stekao vlasništvo dosjelošću, valjalo je stoga usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljica i odučiti kao u izreci.

34. Sukladno tako odlučenome, pristupilo se razmatranju zahtjeva tužiteljica za naknadu parničnog troška primjenom odredbe čl. 154. i čl. 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika.

35. Sud je priznao sve tražene troškove zastupanja sastojeće od troška sastava tužbe (200,00 eura), pristupa na ročišta od 28. listopada 2024. godine, 17. prosinca 2024. godine i 25. ožujka 2026. godine (svako po 200,00 eura), trošak pristupa na ročište za objavu presude (100,00 eura), sastava podnesaka od 12. srpnja 2024. godine, 21. kolovoza 2024. godine i 11. prosinca 2024. godine (svako po 50,00 eura), uz uvećanje za zastupanje više osoba od 10% (105,00 eura), uvećano za trošak PDV- a (288,75 eura - 25% od 1.155,00 eura), trošak vještačenja 586,67 eura, trošak rada privremenog zastupnika i objave oglasa 659,73 eura i trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 106,18 eura. Dakle, tužiteljicama je priznat parnični trošak u ukupno traženom iznosu 2.796,33 eura to je odučeno kao u točki IX. izreke ovoga rješenja, temeljem odredaba čl. 154. i 155. ZPP, primjenjivih Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tbr. 7., 8.4, 9.1., 46. i 54.) i Zakona o sudskim pristojbama.

U Rovinju, 08. svibnja 2026. godine.

Sutkinja:

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.