REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu Zagreb,

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-775/24.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Nadi Nekić Plevko, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d, OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćniku Stanislavu Ostojić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., OIB: 55545787885, 10000 Zagreb, Vončinina ulica 3, zastupan po punomoćniku IH, radi isplate, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 5. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, s danom objave presude 8. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.259,79 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 11.08.2022. do isplate, sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentan stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana. "

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 16. travnja 2024. podnio tužbu u kojoj je naveo da je dana 18. travnja 2022. u 17:05 sati, na cesti D-501 došlo je do prometne nezgode, na način da je osiguranik tužitelja, upravljajući vozilom, reg. oznake [registarska oznaka], naletio na srnu koja je istrčala na cestu kojom se kretao navedeni vozač čime je došlo do materi jalne štete na vozilu. Po predmetnom štetnom događaju nije utvrđeno da bi vozač počinio kakav prekršaj, a što znači da se kretao unutar ograničenja i sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Također, vozač nije bio pod utjecajem alkohola prilikom štetnog događaja. Nalet na divljač se dogodio unutar lovišta kojim gospodari osiguranik tužitelja. U dokaz navedenog tužitelj je dostavio potvrdu MUP- a, PU primorsko-goranska, PPP Rijeka, Klasa: 211-08/22-3/3196, Urudžbeni broj: 511- 09-34-22-3; Situacijski plan od MUP-a, PU primorsko-goranska, PPP Rijeka s fotografijama vozla, predložio je od MUP-a, PU primorsko-goranska, PPP Rijeka, zatražiti cjelokupni spis koji je oformljen povodom predmetne prometne nesreće; predložio je izvršiti uvid u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola; predložio je izvršiti uvid u prijavu i zahtjev za naknadu štete; predložio je saslušanje svjedoka JH, [adresa], na okolnost dinamike i uzroka nastanka štetnog događaja i saslušanje svjedoka ČH, adresi [adresa], 119, [adresa] na okolnost dinamike i uzroka nastanka štetnog događaja; saslušanje policijskih službenika koji su vršili očevid, a čija bi imena i adrese tužitelj dostaviti nakon pribave cjelokupnog spisa MUP-a, PU primorsko-goranska, PPP Rijeka, a na okolnost dinamike i uzroka nastanka štetnog događaja te zatečenog stanja po dolasku na očevid; te je predložio je provesti prometno vještačenje na okolnost utvrđivanja dinamike i načina nastanka predmetnog štetnog događaja i visine štete.

2. Tužitelj navodi da s obzirom da je u vrijeme nastanka prometne nezgode tužitelj imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koja nastane od divljači sa svim lovoovlaštencima u Republici Hrvatskoj, to je tužitelj temeljem prijave i zahtjeva za naknadu štete isplatio oštećenom vlasniku vozila iznos od 1.259,79 eur dana 10. kolovoza 2022. na ime štete nastale na vozilu. U dokaz navedenog tužitelj je dostavio policu osiguranja od odgovornosti broj: 804271894 s pripadajućim uvjetima; predložio je financijsko-knjigovodstveno vještačenje polovnih knjiga tužitelja na okolnost izvršenog plaćanja premije osiguranje; predložio je uvid u ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj koju je dostavio ; predložio je izvršiti uvid u prometnu dozvolu koju je dostavio kao i osobnu iskaznicu JH ; dostavio je izvid štete s fotografijama oštećenja nastalih na vozilu, obračun visine štete kao i račun s dokazom o isplati iznosa; te je predložio i po potrebi provođenje financijsko- knjigovodstvenog vještačenjem na okolnost izvršenog plaćanja novčanog iznosa koji se potražuje u ovoj tužbi; nastavno predložio je provođenje veterinarskog vještačenja na okolnost izuzete dlake te provođenje očevida i vještačenja po vještaku geometru.

3. Tužitelj navodi kako ima pravo na regresno potraživanje isplaćene naknade štete od tuženika, sukladno odredbama čl. 963. Zakona o obveznim odnosima. Do prometne nesreće došlo je uslijed propusta tuženika u održavanju ceste jer je isti postupio suprotno odredbi čl. 50. st. 2. Zakona o cestama. Tužitelj navodi da se tuženiku obratio s regresnim zahtjevom, međutim isti zahtjev je otklonjen kao neosnovan. Kao dokaz navedenog tužitelj predlaže saslušanje ĐH, predsjednika LD Srndać Hreljin, na adresi [adresa], 119, [adresa] na na okolnost postavljanja znakova za opasnost te je dostavio i regresni zahtjev.

4. U svom odgovoru na tužbu od 23. svibnja 2024. tuženik u bitnom osporava odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije te osporava tijek zateznih kamata, osporava subrogaciju prema čl 963 i čl. 965 Zakona o obveznim odnosima, osporava postojanje obvezno pravnog odnosa i iznosi prigovor zloupotrebe procesnih ovlaštenja, dovodi u pitanje pravni odnos tužitelja i tuženika , detaljno osporava odgovornost tuženika u odnosu na zakonske odredbe i to Zakona o cestama , Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Zakona o lovstvu i Zakona o zaštiti životinja, ukazuje na sudsku praksu vezano na okolnost odgovornosti lovačkog društva te osporava i tijek zateznih kamata.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu MUP RH PU Primorsko goranska PPP Rijeka od 26. travnja 2022. ( list 6-8 spisa); situacijski plan PPP Rijeka od 19.travnja 2022. ( list 9 spisa) ; Zapisnik MUP-a RH PPP Rijeka od 18. travnja 2022. o ispitivanju prisutnosti alkohola , opojnih droga ili lijekova u organizmu ( list 10 spisa); Prijavu i zahtjev za naknadu štete JH tužitelju od 25. travnja 2022. (list 11-12 spisa) ; Polica osiguranja od odgovornosti br. 804271894 ugovaratelja Ministarstva Poljoprivrede RH i osiguranika "svih davatelja prava lova i lovoovlaštenika u RH prema središnjoj evidenciji za vrijeme trajanja od 01. lipnja 2021. do 35. svibnja 2022 ( list 13 spisa); Ugovor EBN:95/2021/VV zaključen između Ministarstva poljoprivrede RH i tužitelja od 31. svibnja 2021. o osiguranju od građansko pravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u RH ( list 14-18 spisa); Uvjeti za osiguranje izvanugovorne odgovornosti tužitelja od 20.lipnja 2021 (list 19-27 spisa); Preslike osobne karte i vozačke dozvole za JH ( list 28-32 spisa); Izvid štete br. 220513422022/1 od 27. travnja 2022. za oštećenika JH za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] ( list 33 spisa); Fotografije vozila ( list 34-45 spisa); Obračun visine štete od 27. travnja 2022. ( list 46 spisa), račun popravka vozila izdan po Carmoto c.o. d.o.o. od 28. lipnja 2022. za popravak vozila reg oznake [registarska oznaka] u iznosu od 9.491,90 kuna ( list 47 spisa); Potvrdu o izvršenom plaćanju tužitelja društvu Carmoto c.o. d.o.o. u iznosu od 9.491,90 kuna od 10.kolovoza 2022. ( list 48 spisa); Dopis tužitelja tuženiku – regresni zahtjev od 28. rujna 2022. ( list 49 spisa); Odgovor tuženika tužitelju od 12. listopada 2022. ( list 50 spisa).

6. Sud je ujedno zatražio od MUP RH PU Primorsko goranska PPP Rijeka cjelokupni spis predmeta Klasa 211-08/22-3/3196 koji je i dostavljen sudu 29. travnja 2025. sa zapisnikom o očevidu ( list 111-115 spisa).

7. Sud je održao četiri ročišta, te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka JH ( vozača ) i SH ( lovočuvara ) zamolbenim putem pred Općinskim sudovima u Crikvenici i Rijeci.

8. U svom iskazu danom pred Općinskim sudom u Crkvenici 14. listopada 2025. svjedok JH je naveo štetni događaj dogodio se u naselju, da je vozio Golf 7 bijele boje, da se događaj dogodio po danu (dnevno svjetlo) i vidljivost je bila u redu. Događaj se dogodio cca 100-200m od kuće njegove bake od kuda je sam krenuo i tamo je nizbrdica a s rna je s lijeve strane mog kretanja kretala pretrčavati cestu, te on nije mogao prijeći automobilom u lijevu stranu kolnika iz razloga što se u suprotnom smjeru (lijeve kolničke trake) kretala vozila te je skrenuo maksimalno desno koliko je mogao i onda prednjim lijevim krajem automobila udario srnu. Auto iz suprotnog smjera koji je dolazio u tom trenutku izbjegao je udar na srnu jer na tom dijelu kolnika s njegove strane postoji malo proširenje te je on skrenuo u svoju desnu stranu, izbjegao srnu, dok je taj svjedok naletio na nju. Svjedok je naveo da je srna odbačena prilikom udara oko 1m, da se pridigla i pobjegla. Na tom dijelu ceste malo prije dijela na kojem se dogodio štetni događaj postoji zavoj u lijevo, a cca 100m nakon tog dijela ponovno ide zavoj u lijevo i iz tog razloga svjedok nije mogao brzo voziti. U vrijeme štetnog događaja na cesti se nisu izvodili nikakvi radovi niti se svjedok sječa da li je bio postavljen znak opasnosti za nalet divljači, a ni u vrijeme davanja iskaza nije bio siguran da je isti eventualno naknadno postavljen te je svjedok naveo da nema saznanja da li je taj dio područje lovišta nekog lovačkog društva iako je lovac izašao na teren odmah po pozivu djelatnika PP Crikvenica nakon štetnog događaj

9. Svjedok CH, lovočuvar iz LD " Hreljin" je u svom iskazom danom pred Općinskom sudom u Rijeci naveo da se radi protka vremena o štetnom događaju od 18. travnja 2022. ne sjećam baš puno. Kada su mu predočene potvrde MUP-a od 26. travnja 2022. u kojoj se navodi da je on po pozivu pristupio na mjesto događaja, svjedok je naveo kako onda vjerojatno i je pristupio na mjesto događaja i da ostaje ostajem kod navedenog u predmetnoj potvrdi. Svjedok je naveo da se radi o dijelu naselja iz kojeg razloga lovačko društvo na tom djelu ne izvršava lovačke aktivnosti, te da mu je poznato da su na tom mjestu učestale prometne nesreće , te se sa sigurnošću nije mogao očitovati da li je na tom mjestu stavljen znak za opasnost od divljači, niti se mogao očitovati na okolnosti vezane za nastanak i dinamiku štetnog događaja, navodim kako se ne sjećam.

10. Na ročištu održanom dana 5. ožujka 2026. na upit suca punomoćniku tužitelja zašto iznos popravka vozila od 9.491,90 kuna plaća društvu Caromoto co d.o.o. , punomoćnik tužitelja je naveo kako je iz samog računa razvidno da se isti odnosi na popravak vozila JH koji je osiguran kod Croatia d.d. a isto je razvidno i iz obračuna visina štete iz kojeg se utvrđuje da je navedeno vozilo dano na popravak upravo tom društvu i s tim u vezi kao i na okolnost svojih navoda dostavio je i sudsku praksu i to presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-4956/2025 od 18. prosinca 2025. kao i Pž-175/25 od 22. prosinca 2025. koji su se primjerci presuda uručili punomoćniku tuženika. Na navedeno prisutni punomoćnik tuženika je naveo u vezi pravnog stajališta iznesenih u presudi Pž- 175/2025. da je u toj presudi sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz razloga što je o prigovoru aktivne legitimacije odlučivao na temelju Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( toč. 9. Obrazloženja) a u ovoj pravnoj stvari kao i pravnoj stvari koja je bila predmet spora navedene u navedenoj presudi da radi o osiguranju odgovornosti iz čl. 964 i 965 Zakona o obveznim odnosima . Pored toga po stavu punomoćnika tuženika takvo pravno stajalište predstavlja nezakonito postupanje suda kojem se onemogućuje tuženiku sudjelovanje u postupku odnosno osporavanju tužbenog zahtjeva tužitelja ( toč. 15. obrazloženja presude) U vezi presude posl. br. Pž-4956/2025 punomoćnik tužitelja je istaknuo da je pravno stajalište izraženo u toč.13. protuustavno iz razloga što je protivno čl. 70.st. 3. Ustava Republike Hrvatske koje odredbe se odnose na očuvanje prirode i čovjekovog okoliša a koje odredbe jasno govore da je prirodu i okoliš svaki dužan čuvati odnosno voditi brigu sukladno svojim ovlastima. Budući da predmetno stajalište nije utemeljeno na dužnostima i upraviteljima cesta iz čl. 50 . st. 2. Zakona o cestama dužnostima i ovlastima lovoovlaštenika iz čl. 80.st. 6. Zakona o lovstvu to proizlazi da je pravni stav iz toč. 13. obrazloženja proizvoljan odnosno arbitraran.

11. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), kao i na temelju rezultata cjelokupnog raspravljanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja kao osiguratelja lovačkog društva, prema tuženiku kao odgovornoj osobi za štetu po stavu tužitelja za isplatu iznosa od 1.259,79 eur kojeg je tužitelj isplatio društvu Caromoto d.o.o. koje je izvršilo popravak vozila oštećenom u štetnom događaju, sve prema odredbi čl. 963. ZOO-a. S obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja ( 18. travnja 2022. ) mjerodavni materijalno pravni propisi za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari su odredbe Zakona o cestama ("Narodne Novine" broj r. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019 i odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 . ).

13. Imajući u vidu navode stranaka iznijete tijekom postupka, među strankama nije sporan štetni događaj, činjenica da je tužitelj isplatio utuženi iznos svom društvu koje je popravilo vozilo reg. oz [registarska oznaka] te nije sporno da se radilo o naletu tog vozila na srneću divljač. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva, visina, aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženika.

14. Odredbom čl. 50. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje (st. 1.). Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima (st. 2.). Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. i. 2. Zakona o obveznim odnosima u vezi s odredbom čl. 50. Zakona o sigurnosti na cestama pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovara po načelu presumirane krivnje, slijedom čega je na tužitelju bio teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu.

15. Naime, iz same odredbe st. 2. čl. 50. Zakona o sigurnosti pprometa na cestama je razvidno da eventualna odgovornost (uz ispunjenje preostalih pretpostavki odgovornosti za štetu) pravne osobe koja upravlja javnom cestom, za štetu iz stavka 1. tog članka nastalu na javnoj cesti postoji samo ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. To znači da odgovornost tuženika eventualno postoji ukoliko nije na traženje lovoovlaštenika ili lovozakupnika postavljen znak „divljač na cesti“, koji propust bi tada predstavljao štetnu radnju. Kako u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da je osiguranik tužitelja bio podnio zahtjev za postavljenje predmetnog znaka „divljač na cesti“ prije samog nastanka samog štetnog događaja, a u vrijeme nastanka štetnog događaja evidentno takav znak nije postojao na mjestu štetnog događaja, to ne može ni postojati odgovornost tuženika sukladno predmetnoj odredbi, jer nema protupravne i štetne radnje tuženika.

16. Iz dokumentacije u spisu proizlazi da je tužitelj osiguratelj svih lovoovlaštenika u RH temeljem Ugovora EBN: 95/2021/VV od 31. svibnja 2021. a predmet kojeg osiguranja je izvanugovorna odgovornost prema trećim osobama sukladno Prilogu 1 Ugovora . Uvjeti tužitelja za osiguranje izvanugovorne odgovornosti sadržane se u čl. 23. kojim je određeno da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (istovjetan sadržaj odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima). Nadalje je iz dokumentacije u spisu razvidno da je tužitelj dana 28. rujna 2022. vezi nezgode koja se dogodila 18. travnja 2022. podnio društvu tuženika odštetni zahtjev prema čl. 963 Zakona o obveznim odnosima koju je tuženik svojim dopisom od 12. listopada 2022. odbio navodeći kako je šteta iz predmetnog događaja nastala bez krivnje tuženika.

17. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tužitelj, kao osiguratelj Lovačkog društva " Srndać" iz [adresa], nadoknadio štetu društvu koje je izvršilo popravak vozila oštećenog JH ( osiguranika drugog osiguravajućeg društva ). Međutim po stavu suda za nastali šteni događaj kao i nastalu štetu odgovoran je lovoovlaštenik koji gospodari lovištem iz kojeg je istrčala divljač. Naime, prema odredbi čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi; odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

18. Iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da je uzrok nastanka štetnog događaja na strani vozača JH budući iz dokumentacije dostavljene po MUP-RH ne proizlazi da je do štetnog događaja došlo bilo kakvim protupravnim postupanjem tog vozača niti je on prema zapisniku o očevidu od 20.04.2022. počinio bilo kakav prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama niti djelo koje bi imalo obilježe kaznenog djela a ujedno se utvrđuje da vozaču JH nije utvrđeno da bi bio pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu. Iz navedene potvrde MUP- a RH od 26. travnja 2022. vezano za podatke o prometnoj nezgodi ( list 6- 8 spisa) kao i iz zapisnika o očevidu od 20. travnja 2022. nesporno proizlazi kako nije postavljen prometni znak koji upozorava na moguću prisutnost divljih životinja na mjestu gdje se štetni događaja dogodio. Prema tome, u postupku nije utvrđeno da bi vozač JH bio odgovoran ili suodgovoran za nastanak štetnog događaja u smislu čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu jer bi nalet bio neizbježan imajući u vidu iskaz svjedoka JH i po policiji utvrđenog stanja. Ujedno iz utvrđenih činjenica ne proizlazi niti da se nezgoda dogodila u vrijeme kad su se provodile lovne aktivnosti a navedeno stranke tijekom postupka niti nisu tvrdile pa samim time niti dokazivale. Prema prevladavajućoj sudskoj praksi odgovornost lovoovlaštenika ne postoji samo prema odredbama Zakona o lovstvu u smislu prethodno citirane odredbe čl. 80. st. 6. alineja druga tog Zakona, već ona postoji i prema odredbama Zakona o obveznim odnosima kojima je propisana odgovornost vlasnika opasne stvari za štete nastale od te stvari budući da je odredbom čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu određeno da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj zakon ne propisuje drugačije.

19. Divljač u pokretu predstavlja opasnu stvar. Šteta se dogodila na cesti, prema tome, izvan granica lovišta, međutim odgovornost lovoovlaštenika se proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta, a ukoliko se u blizini ceste nalazi više lovišta kojima upravljaju i gospodare različiti lovoovlaštenici pa ako se ne može sa sigurnošću utvrditi iz čijeg lovišta potječe divljač koja je uzrokovala štetu, njihova je odgovornost solidarna. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. do čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima u vezi čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu. Lovoovlaštenik se može osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov ako, u smislu čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima dokaže da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili mora dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (ekskulpacijski razlozi).

20. Dakle, odgovornost po načelu krivnje iz čl. 50. st. 1. Zakona o cestama isključivo se odnosi na odštetnu odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste. To znači da se krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara može sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači.

21. Nije sporno da u konkretnom slučaju takav znak nije bio postavljen (navedeno je izrijekom navedeno u Zapisniku , a niti tuženik navedeno nije dovodio u pitanje). Da bi postojala odgovornost tuženika, potrebno je dokazati da je upravo činjenica da nije bio postavljen prometni znak koji bi vozače upozoravao na opasnost od divljači na cesti, uzrok nastanka štetnog događaja. Dakle, lovoovlaštenik bi bio oslobođen od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti samo ukoliko bi nepostupanje osobe ovlaštene upravljati javnom cestom u smislu čl. 50. st. 2. Zakona o cestama bilo u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom jer bi u tom slučaju bilo dokazano da je šteta djelomično ili potpuno, nastala radnjom treće osobe koju lovoovlaštenik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti, a čime bi bile ostvarene pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti lovoovlaštenika u smislu odredbe čl. 1067. st. 1., 2. i 4. Zakona o obveznim odnosima.

22. Tužitelj, prema uvjerenju suda, nije s uspjehom dokazao postojanje krivnje na strani tuženika za nastanak štetnog događaja s obzirom da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da vozač JH nije u štetnom događaju počinio prekršaj, niti je utvrđeno da se nije kretao unutar ograničenja i suprotno bilo kojoj odredbi Zakona o sigurnosti na cestama, te iako nije bio postavljen prometni znak "divljač na cesti", do nezgode bi svakako došlo prema iskazu tog svjedoka koji stranke nisu osporavale kao ni opis događaja i utvrđene činjenice od strane policije. Prema tome, kako je u postupku utvrđeno da (uz to što ne postoji odgovornost vozača za nalet na divlju životinju) ne postoji odgovornost tuženika kao pravne osobe koja upravlja javnom cestom u smislu čl. 50. Zakona o cestama, to je, za nastalu imovinsku štetu na vozilu oštećenog JH odgovoran tuženik kao osiguratelj osobe koja se dužna brinuti za i nadgledati divlje životinje koje se smatraju opasnim stvarima na svojim lovnim područjima. Stoga tužitelj, koji je kao osiguratelj štetnika isplatio štetu i to društvu koje je popravilo oštećeno vozilo u smislu čl. 963 Zakona o obveznim odnosima neosnovano potražuje od tuženika, temeljem te iste zakonske odredbe, po osnovi regresa, isplatu utuženog iznosa. Stoga je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kako je odlučeno u izreci presude.

23. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za izvođenjem dokaza veterinarskim vještačenjem jer navedena okolnost nije bila sporna, zatim geodetsko vještačenje na okolnost utvrđenja mjesta nezgode, provođenja očevida na licu mjesta na okolnost utvrđenja postavljanja znaka „divljač na cesti“, saslušanje djelatnika MUP- a koji su vršili očevid lica mjesta, prema adresi zaposlenja, na okolnost zatečenog stanja po predmetnom štetnom događaju i poduzetim radnjama, financijsko vještačenje na okolnost plaćanja premije po polici osiguranja od odgovornosti tužitelja financijsko vještačenje na okolnost izvršenih plaćanja prethodno navedenog iznosa, imajući u vidu primarno neosnovanost tužbenog zahtjeva, činjenicu da se radi o sporu male vrijednosti te da bi provođenje tih dokaza samo doprinjelo duljini trajanja postupka i većim troškovima.

24. Budući je tuženik u cijelosti uspio u ovom postupku to u smislu članka 154. st. 1. i članka 155. ZPP-a, tuženik ima pravo na naknadu parničnih troškova. Međutim, budući da tuženik nije potraživao parnične troškove to mu isti nisu dosuđeni.

U Zagrebu  8. svibnja 2026.

Sudac :

Nada Nekić Plevko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st.1. ZPP-a). Žalba protiv presude odnosno rješenja ne odgađa ovrhu. (čl. 467.a. ZPP-a, odnosno čl. 97. ZID ZPP-a, NN 70/19)

DNA:

1. tužitelju po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

2. tuženiku na adr.