Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1188/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Eufemije Nanković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VT, zbog prekršaja iz članka 54. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ broj 107/2001., 87/2002., 163/2003., 141/2004., 40/2007., 149/2009., 84/2011., 80/2013. i 39/2019.), odlučujući o žalbi okr. VT, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. studenog 2023., broj: Pp - 9247/2022-8, u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okr. VT kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. VT je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. studenog 2023., broj: Pp - 9247/2022-8, okr. VT je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 54. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna 663,61 eura, koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 139,82 eura.

1. Istom presudom, na temelju članka 76.a stavak 1. Prekršajnog zakona i članka

64. stavak 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, okr. VT izrečena je mjera oduzimanja predmeta - cannabis marihuana težine 0,54 grama, privremeno oduzeta prema Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta ser. broja [serijski broj].

2. Protiv te presude, okr. VT pravodobno je po branitelju Sanjinu Piljiću, odvjetniku u Vukovaru, podnijela žalbu, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniuc oslobodi optužbe, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka okrivljenica ističe da je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog budući ju je proglasio krivom za posjedovanje droge „Cannabis sativa L“ dok joj se optužbom stavljalo na teret da je posjedovala drogu „Cannabis marihuana“, a „cannabis marihuana“ da nije droga jer se ista ne nalazi na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, a time da je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona.

5.1. Međutim, iako je točno da je optužbom okrivljenici stavljeno na teret posjedovanje droge „cannabis marihuana“ ističe se da je pojam cannabis marihuana općepoznati i u javnosti uvriježen naziv za konoplju – Cannabis sativa L, a koja je definirana kao bilo koja biljka konoplje, kod koje sadržaj THC prelazi 0,2 % i koja je uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga („Narodne novine“ broj 13/2019. I 134/2021.), u Dijelu I., Odjeljku 1. Stoga, prvostupanjski sud je u činjeničnom opisu djela za koje je okrivljenicu proglasio krivim umjesto kolokvijalnog izraza za drogu „cannabis marihuana“ naveo zakonski izričaj za drogu koju je okrivljenica posjedovala odnosno drogu „Cannabis sativa L“, a time nije prekoračio optužbu jer okrivljenicu nije proglasio krivom za više ili teže od onoga što joj se optužbom stavlja na teret.

5.2. Stoga, žalba okrivljenice zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, nije osnovana.

6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona, okrivljenica ističe da se presuda temelji na nezakonitom dokazu, jer okrivljenica nije dobrovoljno predala drogu, a niti je svjedok ST dobrovoljno dopustio policijskim službenicima da izvrše pretragu vozila, radi čega je za pretragu okrivljenice i vozila ST bio potreban nalog za pretragu.

6.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima okrivljenice, odluka o njezinoj prekršajnoj odgovornosti temelji se iskazu svjedokinje policijske službenice BT, Službene zabilješke o postupanju I. policijske postaje Split od 9. lipnja 2022., iz kojih dokaza nesporno proizlazi da je okrivljenica „…dragovoljno policijskim službenicima iz torbice koju je imala izručila jedan cvijet, zelene biljne materije izgleda i mirisa karakterističnog za drogu „Marihuana“ te provedenog vještačenja iz kojeg proizlazi da je zelena biljna materija (cvjetni vrh) koja je oduzeta od okrivljenice konoplja koja sadrži više od 0,3% tetrahidrokanabinola (THC-a). Stoga, ne radi se o pretrazi niti o dokazima koji su pronađeni pretragom bez naloga za pretragu pa time niti o nezakonitim dokazima kao što to žaliteljica neosnovana ističe u žalbi.

6.2. Stoga, nije osnovana žalba okrivljenice zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona.

7. U žalbi zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavak 1. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenica ističe da je proglašena krivom što je posjedovala drogu „Cannabis sativa L“, a da bi se kod konoplje „Cannabis sativa L“, radilo o drogi, ukupni sadržaj THC-a mora prelaziti 0,2%, a koja činjenica nije navedena u činjeničnom opisu pa da time nisu ostvarena bitna obilježja prekršaja za koji je proglašena krivom.

7.1. U odnosu na ovu žalbenu osnovu, odgovoreno je u od odlomku 5.1. obrazloženja ove odluke i to u dijelu u kojem se navodi da je „Cannabis sativa L“ definirana u Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga („Narodne novine“ broj 13/2019. i 134/2021.) kao bilo koja biljka konoplje kod koje sadržaj THC-a prelazi 0,2%, a što je službeni naziv za drogu marihuanu, što je općeprihvaćeni izraz za drogu koja se u Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga vodi pod nazivom konoplja – cannabis sativa L.

7.2. Stoga, nije osnovana žalba okrivljenice zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.

8. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenica prigovara ocjeni prvostupanjskog suda kojom u cijelosti prihvaća iskaz svjedokinje policijske službenice ĐT, a koji iskaz je nije vjerodostojan jer nije vjerojatno da se ta svjedokinja može sjećati postupanja prema okrivljenici nakon toliko vremena već da je iskazivala isključivo na temelju Službene zabilješke koju je sastavila.

8.1. Međutim, suprotno tvrdnjama okrivljenice u žalbi, i po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud, valjanom ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, za koje je u odlomcima 15. i 16. obrazloženja pobijane odluke dao valjane i dostatne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Naime, pravilno je prvostupanjski sud obranu okrivljenice ocijenio neuvjerljivom iz razloga koje je naveo u 15. odlomku obrazloženja pobijane presude. Nasuprot takvoj obrani okrivljenice, svjedokinja policijska službenica BT detaljno je svjedočila o načinu utvrđivanja prekršaja te je ista iskazala da je okrivljenica na upit da li kod sebe posjeduje predmete kaznenog djela ili prekršaja, dragovoljno izručila cvijet droge Marihuana te je takav iskaz svjedokinje potkrijepljen i Službenom zabilješkom o postupanju od 9. lipnja 2022. te je provedenim vještačenjem je utvrđeno da je oduzeta materija, odnosno cvjetni vrh je konoplja koja sadrži više od 0,3 % tetrahidrokanabinola.

8.2. Stoga, žalbenim navodima okrivljenice, nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda.

9. Žaleći se zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, okrivljenica ističe kako smatra da je izrečena kazna prestroga te navodi da je nezaposlena, studentica, bez ikakvih prihoda i imovine uzdržavana od roditelja te da je prekršajno nekažnjavana.

9.1. Razmotrivši sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud te okolnosti u dostatnoj mjeri vrednovao i da njihova preocjena nije potrebna.

9.2. Za prekršaj za koji je okr. VT proglašena krivom zakonom je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 20.000,00 kuna (protuvrijednost od 663,61 do 2.654,46 eura) ili kazna zatvora do 90 dana, pa izrečena novčana kazna od 663,61 eura predstavlja najnižu zakonom propisanu kaznu za predmetni prekršaj. Imajući na umu okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, koji se ogleda i u tome što je sam zakonodavac procijenio i predvidio da se za taj prekršaj, može izreći, osim novčane, i kazna zatvora i to čak do 90 dana u povezanosti sa olakotnim okolnostima, ovaj sud smatra da nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u žalbi. Kod takvog stanja stvari, sve okolnosti koje se ističu u žalbi našle su dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni u zakonom propisanom minimalnom iznosu te nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, jer nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti. Naime, okolnost lošeg imovnog stanja te dosadašnja neosuđivanost ne predstavljaju naročito olakotne okolnosti koje bi činile osnovu za ublažavanje kazne ispod zakonom propisanog posebnog minimuma.

9.3. Stoga, žalba okrivljenice zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni nije osnovana.

9.4. Nadalje, razmotrivši odluku o izrečenoj mjeri oduzimanja droge, ovaj sud drži da je ista na zakonu osnovana, sukladno članku 76.a stavak 1. Prekršajnog zakona, budući da se radi o predmetima čije posjedovanje je zakonom zabranjeno te je takvo oduzimanje u skladu i s načelom razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona.

10. Odluku o troškovima prekršajnog postupka određenih po prvostupanjskom tijelu okrivljenik pobija identičnim razlozima kao i odluku o izrečenoj novčanoj kazni.

1. Međutim, protivno žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, visina paušalne

svote, određena po prvostupanjskom tijelu, određena je u visini vrlo blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.) i koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura). S obzirom na navedeno, kao i okolnost da iz stanja spisa ne proizlazi da bi okrivljenica bila nesposobna za privređivanje (okrivljenica je osoba mlađe životne dobi), po mišljenju ovog suda plaćanjem troškova prekršajnog postupka neće biti dovedeno u pitanje njezino.

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka te po ocjeni ovog suda iznos od 70,00 eura predstavlja iznos neznatno iznad minimalno mogućeg iznos paušalne svote te po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice, budući se radi o osobi mlađe životne dobi sposobne za privređivanje.

12. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 8. svibnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.