REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21000 Split
R1-477/24-30
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu po sucu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagateljice DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Marku Jurkoviću, odvjetniku u Splitu, protiv protustranke KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Tomislavu Livajiću, odvjetniku u Omišu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, izvanraspravno 07. svibnja 2026.
r i j e š i o j e
I.Prekida se izvanparnični postupak.
II. Protustranka KG upućuje se na pokretanje parničnog postupka u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja, radi utvrđivanja da stranke nisu suvlasnici predmetnih nekretnina sukladno upisu u zemljišnoj knjizi odnosno zbog osporavanja zemljišnoknjižnog upisa. Ukoliko protustranka KG u ostavljenom roku ne pokrene postupak smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu.
Obrazloženje
1.Dana 22. srpnja 2024. zaprimljen je prijedlog predlagateljice u kojem navodi kako su stranke suvlasnici nekretnine označene i opisane kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zemljišnoknjižni uložak ZU 907, zemljišnih knjiga katastarske općine KO [katastarska općina] (319597, DUĆE) za koju nekretninu su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš upisane u suvlasničkim omjerima: predlagateljica ČG za: - 11/12 (1/6 + 9/12) idealnog suvlasničkog dijela, protustranka KG za: - preostalu 1/12 idealnog suvlasničkog dijela. Sukladno članku 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je ono moguće i dopušteno, a to pravo mu ne zastarijeva. Stranke nisu postigle međusobni dogovor o podjeli predmetne nekretnine. Predlagateljica drži kako je u konkretnom slučaju udovoljeno propisanim zakonskim odredbama te stoga predlaže da sud na nekretnini iz točke a) ovog prijedloga, a nakon provedenog vještačenja, provede diobu isplatom. Naime, sukladno čl.51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZVDSP-a): (1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom. (3) Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. ovoga članka. Predlaže se donošenje rješenja kojim se razvrgava suvlasnička zajednica između DG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Duće 21310 [adresa] na: - nekretnini označenoj kao : čest. zem. [katastarska čestica] ZU 907, KO [katastarska općina], opisanoj kao Kuća i Dvorište, a za koju nekretninu su suvlasnici predlagateljica za 11/12, te protustranka za 1/12 idealnog dijela, i to na način da se provede dioba isplatom sukladno čl. 51. ZVDSP-a, na način da predlagateljica isplati protustranci novčani iznos koji će sukladno provedenom vještačenju bio utvrđen kao iznos koji odgovara suvlasničkom udjelu protustranke kojega ista ima na predmetnoj nekretnini.
2. Protustranka se protivi predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice jer predloženica KG je zajedno sa svojim sada pok. suprugom VG živjela u predmetnoj kući, zajedno sa njenom svekrvom UG te ranije njenim svekrom RG koji je preminuo 2012.g. Nakon smrti svekra predloženice, sada pok. RG, a i još za njegova života su stranke postigle dogovor oko diobe predmetne nekretnine i to na način da su raniji suvlasnici – dijelom stranke ovog postupka postigli usmeni dogovor oko toga na koji način „podijeliti“ nekretninu te su do istog i došli i to na način da su tadašnji suvlasnici postali vlasnicima određenog realnog dijela nekretnine – i to sve premasnimci izvedenog stanja koji je izradila tvrtka Brisnik d.o.o. iz Dugog Rata. Predloženica – odnosno njen suprug, koji je u međuvremenu preminuo, je sukladno predmetnom dogovoru dobila u isključivo vlasništvo prvi kat obiteljske kuće u površini od 123,74 m2 također, uz navedenu etažu – prvi kat, prednik predlagateljice je dobio u vlasništvo i prostor u prizemlju nekretnine, površine 9,75 m2, iskazan kao sprema. Sve prednje su isti po postignutom usmenom dogovoru naznačili i u Sporazum o materijalnoj diobi nekretnina, međutim, isti, što zbog bolesti prednika predloženice, što zbog stanja prednice predlagateljice (njene majke) nije formalno potpisan. Nakon postignutog sporazuma, stranke su stupile u posjed dobivenih nekretnina te su iste koristili sukladno postignutom dogovoru. Štoviše, predloženica je sa svojim suprugom izvršila i adaptaciju te renoviranje svog stana na prvom katu i to na način da su izveli razne građevinske radove te adaptaciju unutrašnjosti, također su izvršili izmjenu PVC stolarije i razne druge radove na instalacijama, a sve kao vlasnici posebne uporabne cjeline – stana kojeg su dobili u isključivo vlasništvo. Sukladno prednjem, očito je da u konkretnom slučaju nema mjesta razvrgnuću suvlasništva, obzirom da predlagateljica pokušava pogrešno prikazati stvarno stanje i raniji dogovor stranaka obezvrijediti i to na način da predloženici pokušava zanijekati njeno vlasništvo/suvlasništvo stana – samostalne uporabne cjeline koju je ista dobila nasljeđivanjem iza svog supruga. Zakonom o sudskom izvanparničnom postupku koji se primjenjuje u konkretnoj pravnoj stvari paragrafom 267. stavak 2. normirano je da se dioba suvlasništva provodi u izvanparničnom postupku u slučaju ako među strankama nema spora o predmetu diobe ili opsegu zajedničke stvari ili imovine i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih suvlasničkih dijelova, a odredbom paragrafa 268. istog Zakona normirano je da kada među strankama postoji spor o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari, prvostupanjski sud je dužan obustaviti postupak i predlagateljicu sa svojim zahtjevom za razvrgnuće uputiti u parnicu. Prednji stav predloženice je potvrđen u više odluka viših sudova pa tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-90/87 navodi: kada je među suvlasnicima došlo do stvarne podjele nekretnine tako da je svaki suvlasnik postao vlasnikom određenog realnog dijela ne može se tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, jer takva zajednica i ne postoji. Sukladno prednjem, a obzirom da među strankama nesporno postoji spor o predmetu diobe ili opsegu zajedničke stvari ili imovine i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika, predlaže se obustaviti postupak i predlagateljicu sa svojim zahtjevom za razvrgnuće uputiti u parnicu. Podredno prednjem, a obzirom na zaprimljeno vještvo, predloženica se istom u cijelosti protivi, naime, svi podaci koji su uzeti od strane vještaka predstavljaju sve samo ne podatke koji bi se mogli cijeniti kao poredbeni, a budući da sa konkretnom nekretninom nemaju nikakve veze nitu su približnih kvaliteta. Sama procjena je pogrešna i proizvoljna te nikako ne odgovara stanju tržišta nekretnina. Sama činjenica da vještak kvadraturu stambenog prostora od 353 m2 procjenjuje na cca. 1000 EURA po m2, na prostoru gdje se metar kvadratni ne može kupiti niti po cijeni od 3000 EUR/m2, dovoljno govori o objektivnosti vještačkog uratka pa je predloženica stava da se isto u cijelosti stavi izvan snage te da se zbog očitog potpuno pogrešnog poimanja stanja stvari vještaka, angažira novi vještak, jer je očito da niti dopuna ovakvog manjkavog vještva neće biti puno objektivnija.
2.1. Protustranka tijekom postupka osporava zemljišnoknjižni upis te smatra da je njen suvlasnički udio veći od onoga upisanog u zemljišnoj knjizi.
3. U ZU 907 k. o. [katastarska općina] upisana je čest. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište 368 m2, a kao suvlasnici su upisani ČG za 1/6 + 9/12 dijela te KG za 1/12 dijela.
4. Sukladno odredbi čl. 27. st.1. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje ZIP) ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni (st.2.). Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno (st.3.). Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka sve stranke s time suglase, sud može spor riješiti u izvanparničnom postupku utvrđivanjem spornih činjenica (st.4.). Ako među strankama nema spora o bitnim činjenicama, već o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti o spornom pravu (st.5.).
5. U konkretnom slučaju radi se o javnoj ispravi i prema načelu povjerenja u zemljišne knjige predlagateljica se osnovano poziva na činjenično i pravno stanje da je u zemljišnoj knjizi na predmetnoj čestici upisana kao suvlasnica u navedenom udjelu. Radi navedenog odlučeno je kao u izreci te je postupak prekinut i protustranka je upućena na pokretanje parničnog postupka kako je navedeno u izreci. U konkretnom slučaju nema mjesta obustavi postupka kako to traži protustranka jer se radi o postupku pokrenutom 22. srpnja 2024. nakon stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23), koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023., a prema odredbi čl. 122. navedenog zakona : "Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje primjena pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (»Službene novine Kraljevine Jugoslavije«, br. 45/34. i »Narodne novine«, br. 73/91.) i prestaje važiti Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (»Narodne novine«, br. 10/74.)". Radi navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Splitu, 07. svibnja 2026.
S U D A C
Vesna Šprljan Prelević
PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- pun. stranaka
- u spis
