Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Poslovni broj: Pp-36/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Ive Jakopović, uz sudjelovanje zapisničarke Ksenije Laslo, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika JĆ, zbog prekršaja kažnjivog po čl.229.st.1.toč.3. i st.2. Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), čl.172.st.2.toč.5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) i čl.150.st.1. i st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj: 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: 116-02/24-01/5445, urbroj: 443-02-01-11/24-05 od 10. prosinca 2024., nakon provedene glavne i javne rasprave održane u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja te odluke javno objavljene 7. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl.182.toč.3. Prekršajnog zakona
Okrivljenik JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin EĆ i LĆ, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, bez škole, pismen, oženjen, otac sedmero djece, nezaposlen, bez primanja, suvlasnik ½ kuće, neodlikovan prekršajno kažnjavan, kazneno osuđivan, izdržavao kaznu zatvora u trajanju od 2 godine, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da je inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 5. studenog 2024. godine u prostorijama Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek u Osijeku, Hrvatske Republike 21 provedenim posebnim ispitnim postupkom te nastavno dana 29. studenog 2024. godine utvrđeno da je okrivljeni JĆ na području Osijeka za obavljanje poslova usluga preseljenja od dana 16.09.2024. radno angažirao radnika SĆ, na koji je način radnik SĆ od 16.09.2024. za okrivljenog JĆ obavljao poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a da prije početka rada tog radnika okrivljeni JĆ s istim radnikom nije sklopio pisani ugovor o radu, niti mu je izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što je okrivljeni JĆ trebao učiniti najkasnije dana 16.09.2024., dakle, u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada radnika SĆ, okrivljeni JĆ nije tom radniku izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu (NN broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 3. uz primjenu stavka 2. istoga Zakona
II. da je okrivljeni JĆ na području Osijeka za obavljanje poslova usluga preseljenja dana 16.09.2024. radno angažirao radnika SĆ, na koji je način radnik SĆ od 16.09.2024. za okrivljenog JĆ obavljao poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a da okrivljeni JĆ za istog radnika podatke o početku njegova osiguranja temeljem radnoga odnosa Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Područna služba u Osijeku nije podnio najranije 8 dana prije početka njegova rada, a najkasnije prije početka njegova rada, a što je trebao učiniti najkasnije dana 16.09.2024. godine, dakle, okrivljeni JĆ Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Područna služba u Osijeku u propisanom roku nije prijavio osiguranje za radnika SĆ,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), kažnjiv po članku 172. stavak 2. točka 5. istoga Zakona
III. da je okrivljeni JĆ na području Osijeka za obavljanje poslova usluga preseljenja dana 16.09.2024. radno angažirao radnika SĆ, na koji je način radnik SĆ od 16.09.2024. za okrivljenog JĆ obavljao poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a da okrivljeni JĆ za istog radnika prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem radnoga odnosa Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Područni ured Osijek nije podnio u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, a što je trebao učiniti najkasnije dana24.09.2024. godine s početkom osiguranja 16.09.2024. godine, dakle, okrivljeni JĆ Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje -Područni ured Osijek u propisanom roku nije dostavio prijavu za radnika SĆ,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), kažnjiv po članku 150. stavak 1. i 3. istoga Zakona.
IV. Na temelju čl.140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2. toč.2. do toč.5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika JĆ pod gore navedenim brojem zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je sud proveo redovan postupak.
2. Okrivljeni JĆ je očitujući se o optužbi izjavio da se ne smatra krivim za prekršaje.
3. Okrivljenik je na ročištu održanom 3. studenog 2025. istaknuo da nema nikakvu firmu niti je ičiji poslodavac te da nije SĆ radno angažirao kao radnika, a da pritom nije izdao pisani ugovor o radu ili potvrdu. Nadalje, istaknuo je da je SĆ bio taj koji je stavio njegov broj telefona na letcima kao servis za čišćenje otpada te je on po pozivu otišao kako bi obavio posao. Također, istaknuo je da je to telefon koji se nalazi kod SĆ, a da se povremeno znao javiti na taj telefon i kada je Inspektorat pozvao na taj telefon SĆ je bio taj koji je obavljao posao i rekao inspektorima da ga je on radno angažirao i da kod njega radi, odnosno dao im je njegove podatke, ali da to nije istina. Nadalje, istaknuo je da je po pozivu Inspektorata isto objasnio inspektorima da on nije imao nikakvog radnika niti je nekog angažirao u tu svrhu, a i posljedično da ga nije prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te mu je rečeno da je te podatke Inspektoratu dao SĆ. Nadalje, istaknuo je da mu je SĆ naknadno priznao da je on to rekao sve Inspektoratu jer se uplašio te mu je rekao da je naknadno priznao da je on bio taj koji je obavljao poslove, a da mu on nije bio poslodavac.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao svjedoka SĆ te pročitao obavijest tužitelja počinitelju prekršaja zajedno s povratnicom (list spisa 18-20, obavijest Državnog inspektorata JĆ od 7. studenog 2024. (list spisa 4 i 5), presliku obrtnice (list spisa 37), presliku rješenja o upisu u obrtni registar obrta pod nazivom " J i Danijel" (list spisa 38-39), zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga od 5. studenog 2024. (list spisa 6-8), zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga o ispitivanju svjedoka od 2. listopada 2024. (list spisa 10, 12 i 13) i potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 11. lipnja 2025. za okrivljenika (list spisa 21 i 22) te je izvršio uvid u fotografiju sa lista spisa 11.
5. Svjedok SĆ je u svom iskazu danom na ročištu održanom 13. siječnja 2026. istaknuo da nikada nije radio za JĆ, a niti ga je JĆ **.**.2024. radno angažirao za obavljanje poslova usluge preseljenja. Istaknuo je da se uplašio toga dana kada je došlo sa značkama četiri do pet osoba i pomislio je da je to kriminalna policija te je rekao ime JĆ jer mu je to u tom trenutku palo na pamet. Istaknuo je da su ga tražili dokumente od kombi vozila i osobnu iskaznicu, a poslije su se predstavili da su inspektori. Nadalje, istaknuo je da je kombi vozilo posudio od Mehmedalijine kćerke kako bi otišao po narudžbu, a ta firma "Kiki i Leo" je bila njegova, a ne od JĆ. Nadalje, istaknuo je da je sada i registrirao obrt pod nazivom " J i SĆ", a o čemu je priložio i presliku obrtnice te presliku rješenja o upisu u obrtni registar. Istaknuo je da ga je ispitivala ženska inspektorica prilikom nadzora te da je telefon pod brojem [broj telefona] njegov telefonski broj, a ne broj od JĆ i da je on razgovarao s tog telefonskog broja, odnosno on je odgovorio na Whatsapp poruku. Istaknuo je da JĆ uopće nije bio u tom događaju te da je u trenutku inspekcijskog nadzora ostavio telefon kod mame kući, koju su i nazvali inspektori.
6. Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedoka, ali je istaknuo da je bio neposredno prisutan kada su inspektori nazvali na telefon pod brojem [broj telefona] gdje se nalazila mama od svjedoka, a to je bilo na kućnoj adresi u Branimirovcu, a gdje se nalazila njegova kćerka koja je i posudila kombi vozilo svjedoku.
7. Iz preslike rješenja o upisu u Obrtni registar obrta pod nazivom " J i SĆ" razvidno je da je navedeni obrt upisan u Obrtni registar s danom 8. siječnja 2026.
8. Sud je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem tržišne inspektorice RĆ vodeći računa o načelu ekonomičnosti postupka te je ocijenjeno kako time nije narušena pravična ravnoteža postupka i poštenost postupka u cjelini.
9. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka i obranu okrivljenika sud je utvrdio kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke na osnovu kojih bi se okrivljenika moglo proglasiti krivim za terećene prekršaje iz točke I., II. i III. izreke ove presude.
10. Naime, iz iskaza svjedoka SĆ proizlazi da nikada nije radio za JĆ, a niti ga je JĆ **.**.2024. radno angažirao za obavljanje poslova usluge preseljenja. Nadalje, iz njegovog iskaza proizlazi da je on komunicirao s inspektorom preko telefonskog broja [broj telefona]. Sud je njegov iskaz ocijenio vjerodostojnim, istinitim i uvjerljivim jer je detaljno iskazivao na okolnosti događaja kojem je bio neposredno prisutan. Sud je ocijenio istinitim i njegov navod da se uplašio prilikom davanja izjave inspektoru i iz tog razloga lažno teretio JĆ. Nadalje, iz njegovog iskaza proizlazi da je registrirao obrt pod nazivom " J", a što je sukladno i rješenju o upisu u obrtni registar od 8.siječnja 2026. slijedom čega sud nije imao razloga posumnjati u istinitost njegovog iskaza. Iz zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga od 5. studenog 2024. prema izjavi stranke JĆ jasno proizlazi kako ističe da telefonski broj [broj telefona] nije njegov, a što je isticao i u svojoj obrani te isto proizlazi i iz iskaza svjedoka SĆ na ročištu od 13. siječnja 2026. Nadalje, činjenica da je okrivljenik bio poslodavac SĆ proizlazi isključivo iz izjave svjedoka na zapisniku Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga o ispitivanju svjedoka od 2. listopada 2024., no ne i iz drugih provedenih dokaza niti materijalne dokumentacije, stoga sud je izjavu svjedoka sa zapisnika Državnog inspektorata od 2. listopada 2024. ocijenio nevjerodostojnom. Kako iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi nedvojbeno činjenica da je upravo okrivljenik bio poslodavac koji je radno angažirao radnika SĆ na obavljanju poslova koji imaju obilježja radnog odnosa, a da s njim nije prije početka rada sklopio pisani ugovor o radu niti mu je izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a podredno niti činjenica da ga nije prijavio u propisanim zakonskim rokovima tijelima obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, sud nije nedvojbeno utvrdio njegovu prekršajnopravnu odgovornost za počinjenje prekršaja pod točkom I., II. i III. izreke ove presude.
11. Stoga, sud je uslijed nedostatka dokaza oslobodio okrivljenika od optužbe za počinjenje prekršaja pod točkom I., II. i III. izreke ove presude primjenom citirane zakonske odredbe, odnosno sukladno čl.182.toč.3. Prekršajnog zakona.
12. Odluka o troškovima temelji se na čl.140. i čl.138.st.2. toč.2. do toč.5. i toč.7. Prekršajnog zakona te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.
U Osijeku 7. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ksenija Laslo
Dunja Bertok
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljeniku
2. Tužitelju
3. Arhiv.
