REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-893/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Jasni Golubić, na pisani prijedlog sudske savjetnice Lare Bogdanović, u pravnoj stvari tužitelja SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik Poljoprivrednog gospodarstva REČIĆ, Hrvatskih velikana 30, 35213 Oprisavci, kojeg zastupa punomoćnica Jasna Špiranović, odvjetnica u Slavonskom Brodu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33,10000 Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Mate Kačan, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate u iznosu od 22.897,13 EUR, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, donio je i objavio presudu 7. svibnja 2026. te

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 22.897,13 EUR (dvadeset dvije tisuće osamsto devedeset sedam eura i trinaest centi) sa zateznim kamatama tekućim od 15. rujna 2022. do isplate, po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 12.252,02 EUR (dvanaest tisuća dvjesto pedeset dva eura i dva centa) sa zateznim kamatama tekućim od 7. svibnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 3.075,21 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi kako je Policom osiguranja usjeva i nasada broj 469210007035 sklopljenom 28. travnja 2022. osigurao svoje poljoprivredne kulture od nabrojenih osnova rizika, a kukuruz i soju i od dopunskog rizika suše. U Polici je navedeno da udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020. i predmetnog natječaja za provedbu podmjera 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka", te da su pokrivene isključivo štete veće od 20% gubitaka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, te da je predmet osiguranja vrijednost proizvodnje-prinos ili urod. Također je navedeno da je uvjet za ostvarivanje prava nadoknade štete proglašenje elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda ili potvrda DHMZ-a o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na pogođenom području. Ugovor o osiguranju je zaključen primjenom Uvjeta za osiguranje usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlje i Posebnih uvjeta za indeksno osiguranje od nedostatka vlage u tlu /suše, u primjeni od 1. ožujka 2022.

2. Tužitelj nadalje navodi kako je, prije sklapanja ugovora o osiguranju, putem medijskih objava na službenim stranicama tuženika kao i objavama na portalu AGROKLUB dobio saznanja o proizvodu tuženika – osiguranju od suše te je navedeno da se mrežom satelita na dnevnoj bazi prati vlažnost tla za svaku parcelu veličine 100 x 100 m, koja je visoko korelirana s prinosima pojedinih parcela te je kao posebna pogodnost navedeno da se šteta za smanjenje prinosa isplaćuje automatski, bez izlaska procjenitelja na teren. Navodi kako je na službenim stranicama tuženika izrijekom navedeno da: „...Osiguranjem usjeva i nasada štitite svoje poljoprivredno poduzeće od gubitka proizvodnje na usjevima pšenice i drugih žitarica, kao i od šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda...”, te da je upravo tako i ništa više prezentirano tužitelju. Zbog ekstremnih uvjeta i šteta od suše župan Brodsko-posavske županije je 5. rujna 2022. donio odluku o proglašenju prirodne nepogode izazvane sušom na poljoprivrednim usjevima proljetne sjetve 2022. godine. Na temelju ove odluke svaka općina imenovala je povjerenstvo za procjenu nastalih šteta, koje je podatke dostavljalo u Registar šteta pri Državnom povjerenstvu Ministarstva financija, dok je za konačnu procjenu štete u poljoprivredi nadležno Ministarstvo poljoprivrede.

3. Tužitelj nadalje navodi da je imao umanjene prinose na kukuruzu za 55% ugovorene vrijednosti, a za soju 54% ugovorene vrijednosti, te da fizički nije prijavio nastalu štetu tuženiku kao svom osiguratelju, jer mu je rečeno da će postupci priznate štete biti iskazani kroz sustav, a na temelju podataka dobivenih od izvora, društva VanderSat soil moisture. Tužitelj nije prijavio štetu županiji niti Ministarstvu, jer je takva mogućnost isključena ukoliko se radi o osiguranim usjevima. Prema podacima pribavljenim od tuženika na parceli tužitelja registriran je BLAGI NEDOSTATAK VLAGE U TLU i to samo u razdoblju od 15.7. do 14.8., te je tužitelj ostvario pravo na osigurninu u visini od 2% i naknadno po prigovoru, bez ikakvog pozivanja na uvjete osiguranja, još 2%, odnosno ukupno 4%. Za ovu odluku tužitelj je saznao krajem rujna kada su usjevi bili skinuti, te kada više nije bilo moguće provoditi bilo kakve dokaze. Prema odluci tuženika ovakva suša kakva se dogodila te godine, odstupa indeksno od granice indeksa akumuliranog nedostatka vlage u tlu u navedenom postotku i to samo u jednom razdoblju dok suše uopće nije bilo u razdoblju od 15. lipnja do 14. srpnja 2022.

4. Tužitelj nadalje navodi da je, iskazani indeks za obračun štete koji prema uvjetima osiguranja predstavlja vrijednost vlažnosti tla u promatranom razdoblju u odnosu na vrijednost dugogodišnjeg prosjeka, nerazumljiv i neprovjerljiv. Navodi da mu nije poznato koji je to period "dugogodišnji prosjek", te kolika je dnevna vlažnost tla bila u tom dugogodišnjem prosjeku i čiji pokazatelji su temelj takvom indeksu. Navodi da prema pokazateljima tuženika ova godina nije tako sušna, samo 2% u odnosu na prosjek i to samo u jednom promatranom razdoblju od mjesec dana od 14. srpnja do 15. kolovoza 2022. Smatra da obračun štete i izračun osigurnine nije utemeljen na podacima koji su bili odlučni za donošenje takve odluke te ih smatra nedopuštenim i nezakonitim. Prema podacima DHMZ ovakva suša nije zabilježena u periodu od 30 godina. Tužitelj nadalje navodi kako je obračun štete sačinjen po osiguratelju u suprotnosti s pravilima osiguranja, a posebno s pozitivnim zakonskim propisima, te je ništetan i prijevaran, jer je pojam indeksacije i iskazivanja indeksa nerazumljiv, nejasan, neodređen i neodrediv. Navodi da mu tuženik nije dostavio niti jedan indeks ili vrijednost indeksa koji bi bio provjerljiv i razumljiv, a posebno ne iz perioda o kojem bi ovisio neki dugogodišnji prosjek kao polazna kategorija. Uvjeti osiguranja koji predviđaju utvrđivanje štete na način kako je to predviđeno člankom 13. Posebnih uvjeta za indeksno osiguranje od nedostatka vlage u tlu / suše i koji se temelje na podatcima pribavljenim od privatne kuće koji nisu transparentni u smislu njihove provjerljivosti i koji su u koliziji s transparentnim podatcima DHMZ-a je ponajprije pravno nemoralan. Način na koji je predviđeno utvrđivanje štete iz Ugovora o osiguranju je suprotan načelu savjesnosti i poštenja i uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu osiguranika. Načinom obračuna štete gdje se priznaje da je nastala šteta preko 20%, a priznaje se pravo na 2% osigurnine u jednom osigurateljnom razdoblju, tuženik je postupao suprotno svrsi ugovora o osiguranju. Tužitelj se poziva na ništetnost posebnim uvjeta sukladno odredbi članka 296. ZOO-a te da nejasne odredbe treba tumačiti u korist druge strane sukladno odredbi 320. st. 1. ZOO-a. Osigurana svota za kukuruz na polici osiguranja ugovorena je u visini od 901.920,00 kn primjenom podatka o prosječnom prinos od 12 t/ 1 ha i cijenu od 2,00 kn / kg., a osigurana svota za soju na polici osiguranja ugovorena je u visini od 176.320,00 kn primjenom podatka o prosječnom prinos od 4 t/ 1 ha i cijenu od 4,00 kn / kg. Tužitelju je prvotno za kukuruz priznato 2% prava na osigurninu tako da je osigurnina iznosila 18.038,40 kn, a naknadno je po prigovoru ostvario pravo na daljnjih 18.038,40 kn temeljem odluke Povjerenstva te za soju 2% prava na osigurninu tako da je osigurnina iznosila 3.526,40 kn, a naknadno po prigovoru daljnjih 3.526,40 kn. Tužitelj navodi kako je u više navrata ulagao obrazložene prigovore tuženiku na način obračuna štete, a tuženik je dopisom od 13. prosinca 2022. odbio navode prigovora. Tužitelj prihvaća da je ugovorio maksimalno pravo na 20% ugovorene svote i da je tuženik uplatio 4% iste svote te tužbom potražuje daljnjih 16% ugovorene svote osiguranja za svaku kulturu. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka tužitelju.

5. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim svoju pasivnu legitimaciju, dok osporava tužbeni zahtjev u cijelosti po osnovi i visini. Suprotno navodima iz tužbe tuženik ističe da je njegovo postupanje pri sklapanju ugovora o osiguranju, kao i pri rješavanju postavljenih odštetnih zahtjeva tužitelja u cijelosti u skladu sa sklopljenim ugovorima o osiguranju, primjenjujućim uvjetima osiguranja i odredbama Natječaja za provedbu mjere 17 „Upravljanje rizicima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. -2020. objavljenog 18. srpnja 2022. i donesenog na temelju čl. 18. st. 5. Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Nadalje navodi kako je u točki 4. podtočke 5. Natječaja objavljenog za 2022. propisano da će se u slučaju osiguranja od suše smatrati prihvatljivim i podaci o vlažnosti tla kojima raspolaže neovisna pravna osoba osposobljena za prikupljanje i obradu relevantnih podataka na temelju satelitskih snimaka. Tuženik također ističe kako je tužitelj već i ranije bio sa tuženikom u ugovornom odnosu u razdoblju od 1. svibnja 2021. do 31. prosinca 2021. temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja], sklopljene zbog ostvarenja rizika nedostatka vlage u tlu i temeljem identičnih parametara kao i u ovom slučaju te je tužitelju isplaćena osigurnina na usjevima kukuruza i soje na čiju visinu tužitelj tada nije prigovarao, kao niti na nejasnoće vezane uz sadržaj ugovora.

6. Tuženik nadalje navodi kako je tužitelj i potpisom ove ponude potvrdio da je prije sklapanja ugovora o osiguranju obaviješten o svim bitnim elementima ponude, da je ugovor u skladu s njegovim zahtjevima i potrebama, kao i da je zaprimio pripadajuće dokumente s informacijama o proizvodu osiguranja, pripadajuće uvjete osiguranja i klauzule prema kojima se sklapa osiguranje te tuženik smatra da je tužitelj bio adekvatno predugovorno informiran o proizvodu osiguranja koji kupuje. Navodi kako ovo osiguranje nije obvezno već dobrovoljno te da tužitelj nije bio u obvezi sklopiti ugovor ako mu pojedini uglavci nisu bili jasni. Također navodi kako je tužitelj i nakon sklapanja ugovora o osiguranju imao mogućnost zatražiti od tuženika dodatna pojašnjenja i informacije o kupljenom proizvodu međutim tuženik to nije tražio nego tek sada, očito nezadovoljan visinom isplaćene osigurnine, prigovara uglavcima zaključenog ugovora, tražeći isplatu daljnjeg iznosa osigurnine na osnovu pokazatelja i parametara koji nisu ugovoreni među strankama. Poziva se na čl. 5. Posebnih uvjeta, prema kojem je tužitelj ugovorio model STANDARD– što je razvidno iz zaključenih polica osiguranja – a koji, u slučaju nastanka osiguranog slučaja, pokriva količinski gubitak najviše do 20% ugovorenog iznosa osiguranja. Odredbama citiranih Posebnih uvjeta, jasno su propisani način i metodologija utvrđivanja i obračuna štete (osigurnine) te da u konkretnom slučaju višegodišnji prosjek vlage u tlu obuhvaća razdoblje od posljednjih 20 godina u odnosu na godinu u kojoj je zaključen ugovor o osiguranju. Podaci od višegodišnjem prosjeku vlage u tlu također su, sukladno Uvjetima osiguranja, dobiveni od pružatelja podataka, tvrtke VanderSatBV. Navodi kako je čl. 4. st. 1. Posebnih uvjeta propisano da se osigurani rizik nedostatka vlage u tlu ostvaruje kada indeks akumuliranog nedostatka vlage u tlu dosegne jednaku ili veću razinu granice indeksa akumuliranog nedostatka vlage u tlu navedenog na polici osiguranja. Nadalje odredbom čl. 13. st. 6. i 7. Posebnih uvjeta propisano je da ukoliko osiguravatelj ne bi bio u mogućnosti zbog više sile zaprimiti podatke o izmjerenoj razini nedostatka vlage u tlu ili ako bi pak od pružatelja podataka dobio informaciju da podaci nisu dostupni, koristio bi podatke europskog prognostičkog centra ECMWF-model i analiza ERA5-linearna prilagodba. Odredbom st. 7. navedenog članka je nadalje ugovoreno da ukoliko ni navedeni podaci ne bi bili dostupni tuženiku, tuženik bi bio u obvezi obavijestiti tužitelja o nemogućnosti utvrđivanja nastanka osiguranog rizika nedostatka vlage u tlu te bi imao daljnju obvezu pozvati ga da prijavi štetu ako smatra da mu je šteta nastala, a sve u cilju utvrđivanja nastanka ostvarenja osiguranog rizika suše, a čime bi se ostvarili uvjeti za procjenu štete na terenu, umjesto utvrđivanja njezine visine satelitskim mjerenjima. U tom bi se slučaju primjenjivao čl. 4. st.3. Posebnih uvjeta jer bi se utvrđivao nastanak osiguranog rizika suše. Osigurani rizik suše ostvaruje se jedino u slučaju kada tuženik procjenom štete na terenu utvrdi njegovo ostvarenje zbog manjka oborina. S obzirom da Državni hidrometeorološki zavod nije u mogućnosti izdati potvrdu o nepovoljnoj klimatskoj prilici na određenom području u slučaju ostvarenja rizika nedostatka vlage u tlu jer ne provodi mjerenja vlažnosti tla, Državni hidrometeorološki zavod bi bio u mogućnosti izdati isključivo meteorološko izvješće o količini oborina s najbliže meteorološke postaje, ali samo u slučaju ocjene ostvarenja rizika suše koja se primjenom čl. 4. st. 3. Posebnih uvjeta utvrđuje procjenom štete na terenu i to isključivo u slučaju ako se ne bi mogli primijeniti podaci pružatelja usluge. Ističe kako se u ovoj pravnoj stvari nisu ispunili uvjeti za primjenu čl. 4. st. 3. Posebnih uvjeta pa da je u konkretnom slučaju moguće primijeniti jedino odredbu čl. 13. st. 6. Posebnih uvjeta, odnosno podatke o utvrđenoj razini nedostatka vlage u tlu dobivenih od pružatelja usluga te da je tuženik upravo na temelju tih podataka i primjenom navedenih odredbi utvrdio pravo na isplatu osigurnine.

7. Tuženik također navodi kako nije sporno da je tuženik u konkretnom slučaju tužitelju mimo ugovorene police i ugovorenih Uvjeta izvršio dodatno plaćanje i to za štetu na kukuruzu plaćanje daljnjeg iznosa od 2.394,11 EUR, a za štetu na soji daljnjeg iznosa od 468,03 EUR ali navedena isplata nema nikakvog uporišta u ugovorenoj polici i Uvjetima nego se radi isključivo o poslovnoj odluci tuženika s obzirom da je tuženik temeljem prikupljenih informacija prilikom obrade odštetnih zahtjeva po ugovorima o osiguranju indeksnog osiguranja od nedostatka vlage u tlu/suše utvrdilo da su gubitci u poljoprivrednoj proizvodnji, pored nedostatka vlage u tlu, a zbog utjecaja i nekih drugih faktora (primjerice lokaliteta i tipa tla, visoke temperature zraka i sl.) u konkretnom slučaju značajniji od ugovorenih iznosa osiguranja.

8. Tuženik navodi kako su svi uvjeti osiguranja tuženika, među ostalima, i sporni Posebni uvjeti za indeksno osiguranje od nedostatka vlage u tlu / suše u primjeni od 1. ožujka 2022. podložni provjerama od strane nadležnih ustanova na području Republike Hrvatske, među kojima je HANFA te da isti ne bi bili odobreni od strane nadležnih agencija ukoliko bi iste uočile nepravilnosti koje bi dovodile do ništetnosti njihovih odredaba. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

9. Tijekom postupka sud je pročitao isprave: polica osiguranja br. [broj police osiguranja] od 28. travnja 2022. (list 8-14 spisa), Natječaj za provedbu Mjere 17 „Upravljanje rizicima“, Podmjere 17.1 Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. broj KLASA: 440-12/18-17- 01/2757, URBROJ: 343-1600/01-20-015 (list 15-37 spisa), Uvjeti za osiguranje usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlje i Posebni uvjeti za indeksno osiguranje od nedostatka vlage u tlu /suše od 1. ožujka 2022. (list 38-49 spisa), objava na službenoj stranici

tuženika

https://crosig.hr/poslovnikorisnici/poduzetnikosiguranjepoljoprivrede/osiguranjeusjeva

-i-nasada/ (list 50-56 spisa), objave na portalu AGROKLUB (list 57-59 spisa), Odluka o proglašenju prirodne nepogode izazvane SUŠOM na poljoprivrednim usjevima proljetne sjetve 2022. godine, broj KLASA: 320-12/22-01/37 UR. BROJ: 2178-04- 02/03-22-1 od 5. rujna 2022. (list 60-61 spisa), dopis Župana Brodsko-posavske županije broj KLASA: 320-12/22-01/43, URBROJ: 2178-04-02/03-22-2 od 31. listopada 2022. (list 62-63 spisa), Primka GP br. 7 od 12. listopada 2022. (list 64 spisa), Primka GP br. 6 od 10. listopada 2022. (list 65 spisa), odštetni zahtjev (list 66 -69 spisa), dopisi tuženika od 13. prosinca 2022. (list 70-77 spisa), Ponuda osiguranja usjeva i nasada, broj : 468210007035 i prilog Ponudi usjeva i nasada, broj : 468210007035 (list 89-99 spisa), Uvjeti za osiguranje usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlje u primjeni od 1. veljače 2022. (list 118-126 spisa), Posebni uvjeti za indeksno osiguranje od nedostatka vlage u tlu / suše u primjeni od 1. ožujka 2022. (list 127 -129 spisa), Posebni uvjeti za osiguranje gubitka poljoprivredne proizvodnje (list 130-132 spisa), Pravilnik o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014- 2020 (list 133-158 spisa), podaci dobiveni od pružatelja podataka, tvrtke VanderSat BV, relevantni za utvrđenje opsega i visine štete (list 204-551 i 730-1278 spisa), obavijest o isplati odštete (list 199-200 spisa), obavijest o isplati odštete (list 201-203 spisa), podaci o vlažnosti tla (list 581-729 spisa), Procjena štete na kukuruzu i soji nastale od suše u 2022. godini Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodn ih nepogoda, KLASA: 422-02/23-01/12, URBROJ: 513-06-02-23-11 od 20. listopada 2023. (list 1298-1299 spisa), Očitovanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, KLASA: 701-01/23-01-07/0023, URBROJ: 343-0603/810-23-002 od 27. listopada 2023. s prilozima (list 1302-1344 spisa), Ponuda za izradu studije „Ocjena sušnosti ljeta 2022. za Općinu Oprisavci“ Državnog hidrometeorološkog zavoda, KLASA: 920-05/23-02/58, URBROJ: 554-03-03-02/05-23-2 od 2. studenog 2023. (list 1345-1347 spisa), iskaz svjedoka BS (list 1356-1359 spisa), iskaz svjedoka DS (list 1359-1363 spisa), iskaz svjedoka PS (list 1363- 1364 spisa), iskaz zastupnika po zakonu tužitelja SS (list 1354 -1365 spisa), iskaz svjedoka ES (list 1371-1373 spisa), Ocjena sušnosti ljeta 2022. za Općinu Oprisavci (list 1375-1400 spisa), Podaci o procjeni štete na kukuruzu i soji nastale od prirodne nepogode suša na području katastarske općine [katastarska općina] Ministarstva poljoprivrede, KLASA: 740-088/23-01/715, URBROJ: 525-06/206-23-2 od 31. siječnja 2024. (list 1404-1405 spisa), nalaz i mišljenje meteorološko-agronomske

vještakinje Tanje Likso od 15. studenog 2024. (list 1481-1503 spisa) i nalaz i mišljenje agronomskog vještaka Daria Riplija od 8. kolovoza 2025. (list 1576-1588 spisa).

10. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP -a, sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim.

11. Predmet ovog spora je isplata razlike naknade štete u iznosu od 16% ugovorene svote na temelju police osiguranja usjeva kukuruza i soje od dopunskog rizika suše.

12. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, odnosno nije sporno da su tužitelj i tuženik bili u poslovnom odnosu temeljem Police osiguranja broj [broj police osiguranja] od 28. travnja 2022., po kojoj je tužitelj kao ugovaratelj i osiguranik s tuženikom kao osigurateljem zaključio Ugovor o osiguranju usjeva i nasada tužitelja – ječma, kukuruza, pšenice i soje – od osnovnih rizika tuče, požara i udara groma te od dopunskog rizika nedostatka vlage u tlu/suše za poljoprivredne kulture kukuruz i soju, za osigurateljno razdoblje od 15. lipnja 2022. do 14. kolovoza 2022. Nije sporno da je svota osiguranja za kukuruz ugovorena u iznosu od 119.705,36 EUR / 901.920,00 kn, a za soju u iznosu od 23.401,69 EUR / 176.320,00 kn, te da polica pokriva štete veće od 20% gubitka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Nadalje nije sporno da je za ostvarenje prava na naknadu štete potrebno proglašenje prirodne nepogode odnosno odgovarajuća potvrda nadležnog tijela, a u konkretnom slučaju župan Brodsko-posavske županije 5. rujna 2022. proglasio je prirodnu nepogodu izazvanu sušom na poljoprivrednim usjevima proljetne sjetve 2022. godine. Također nije sporno da tužitelj nije prijavio štetu tuženiku na klasičan način, jer se prema ugovorenom modelu osiguranja šteta od nedostatka vlage u tlu utvrđuje automatski, na temelju podataka pružatelja usluge. Nije sporno ni da je tužitelju za kukuruz prvotno priznato 2% prava na osigurninu, odnosno 2.394,11 EUR / 18.038,40 kn, a naknadno po prigovoru još 2.394,11 EUR / 18.038,40 kn, te za soju prvotno 2% prava na osigurninu, odnosno 468,03 EUR / 3.526,40 kn, a naknadno po prigovoru još 468,03 EUR / 3.526,40 kn.

13. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno je li potraživanje tužitelja na ime naknade štete iz Ugovora o osiguranju zaključenim s tuženikom osnovano , s obzirom na navodnu ništetnost odredbi Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše.

14. Posebnim uvjetima za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše je člankom 13. koji precizira utvrđivanje osigurnine, st. 6. navedeno kako jedinu osnovu za utvrđivanje osigurnine predstavljaju podaci o utvrđenoj razini nedostatka vlage u tlu dobiveni od pružatelja podataka te da ako osiguratelj zbog više sile ne zaprimi podatke o izmjerenoj razini nedostatka vlage u tlu ili od pružatelja podataka dobio informaciju da podaci nisu dostupni, koristit će podatke europskog prognostičkog centra ECMWF- model i analiza ERA5-linearna prilagodba kako bi mogao utvrditi nastanak osiguranog rizika.

15. St. 7. navedeno je da ako podatci europskog prognostičkog centra ECMWF- model i analiza ERA5-linearna prilagodba ne budu dostupni, osiguratelj je u obvezi u primjerenom roku u pisanom obliku obavijestiti osiguranika o nemogućnosti utvrđivanja nastanka osiguranog rizika i zatražiti ga dostavu pisane obavijesti (prijavu štete) ako osiguranik ima saznanja da je osigurani slučaj nastao te da će po zaprimanju pisane prijave štete, osiguratelj procjenom štete na terenu utvrđivati nastanak osiguranog slučaja uslijed ostvarenja rizika suše.

16. Posebnim uvjetima je kao pružatelj usluga navedeno društvo VanderSat BV koje osiguratelju za vrijeme trajanja osigurateljnog pokrića na tjednoj bazi dostavlja podatke o izmjerenim indeksima vlage u tlu za područja na kojima se nalaze poljoprivredne kulture osigurane od rizika nedostatka vlage u tlu / suše.

17. Iz Procjene štete na kukuruzu i soji nastale od suše u 2022. godini Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, KLASA: 422 -02/23-01/12, URBROJ: 513-06-02-23-11 od 20. listopada 2023. (list 1298-1299 spisa) utvrđeno je kako je uvidom u Registar šteta od prirodnih nepogoda za općinu Oprisavci, prijavljena šteta od prirodne nepogode suša u 2022. na prinosu kukuruza, s prijavljenim oštećenjem od 60% te na prinosu soje s prijavljenim oštećenjem od 70%.

18. Iz Očitovanja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, KLASA: 701-01/23-01-07/0023, URBROJ: 343-0603/810-23-002 od 27. listopada 2023. s prilozima (list 1302-1344 spisa) utvrđeno je kako je tužitelj ostvario pravo na potporu za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja koje ispunjavaju uvjete propisane za Mjere ruralnog razvoja-M 17, u iznosu od 7.413,65 EUR.

19. Iz Ocjene sušnosti ljeta 2022. za Općinu Oprisavci (list 1375 -1400 spisa) proizlazi kako su temperaturne prilike u lipnju 2022. na području Općine Oprisavci bile u kategoriji ekstremno toplo, u srpnju i kolovozu 2022. u kategoriji vrlo toplo, dok je ljeto 2022. na tom području ocijenjeno kao ekstremno toplo. Nadalje proizlazi da svi promatrani podaci, i to količina oborina, aridnost i temperatura tla, upućuju na postojanje meteorološke suše na predmetnom području, koja može negativno utjecati na kvalitetu poljoprivrednih kultura i smanjen urod. Zabilježena je ekstremna suša u razdoblju od 15. lipnja do 14. srpnja 2022., pri čemu su oborinske prilike prema oba indeksa bile ekstremno sušne, a navedeno razdoblje bilo je najsušnije na promatranoj postaji od 2012. godine.

20. Iz Podataka o procjeni štete na kukuruzu i soji nastale od prirodne nepogode suše na području katastarske općine [katastarska općina] Ministarstva poljoprivrede, KLASA: 740-088/23-01/715, URBROJ: 525-06/206-23-2 od 31. siječnja 2024. (list 1404-1405 spisa) utvrđeno je da je uvidom u Registar šteta od prirodnih nepogoda za katastarsku općinu [katastarska općina] prijavljena šteta od prirodne nepogode suše u 2022. na prinosu kukuruza, s prijavljenim oštećenjem od 60%, a na prinosu soje s prijavljenim oštećenjem od 70%.

21. Na zamolbenom ročištu održanom 28. studenog 2023. pred Trgovačkim sudom u Osijeku, saslušani su svjedoci BS, DS i PS te zastupnik po zakonu tužitelja SS.

22. Iz iskaza svjedoka BS (list 1356-1359 spisa), koji je zaposlenik tuženikovog posrednika, proizlazi kako nema neposrednih saznanja jer nije radio na konkretnom ugovoru o osiguranju te da predmetne vrste osiguranja vodi kolega DS pa sud nije analizirao njegov iskaz.

23. Iz iskaza svjedoka DS (list 1359-1363 spisa), koji je zaposlenik tuženikovog posrednika u prodajnom dijelu, proizlazi kako je bio prisutan prilikom ugovaranja police osiguranja sa tužiteljem te da je prilikom prodajnog razgovora od tužitelja zatražio da donese upisnik iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, nakon čega su definirali ratarske kulture koje će se osiguravati, cijenu po kg, pregledaju se hektari za određene ratarske kulture te se definira rizik koji stranka želi ugovoriti. Navodi kako je tužitelju ugovorena zaštita od rizika suše te da se upisani indeks na polici osiguranja automatski upisuje, a da mu nije poznato što isti znače, kako se do njih dolazi n iti kako i kada se mjere odnosno dolazi do podataka. Jedino mu je poznato da europska meteorološka postaja mjeri indekse vlažnosti u tlu. Navodi kako se štete od suše obračunavaju na način da se obračuna postotak od osigurane svote. Navodi kako vjeruje da je tužitelj bio upoznat s uvjetima osiguranja koji su mu uručeni ili mailom ili osobno, što ne zna te da ne vjeruje da je tužitelj znao za indeksno osiguranje, ali da je znao za model osiguranja koje je bilo isto kao i 2021. Navodi kako je tužitelju te godine isplaćeno više nego 2022., ali ne zna točan postotak. Navodi kako do isplate osigurane svote dolazi u slučaju ostvarenja ugovorenog rizika, a da je postotak nemoguće utvrditi dok se ne izvrši procjena te da u slučaju suše tužitelj nije imao obvezu prijaviti štetu. Navodi kako se inače osigurnine isplaćuju na temelju procjene izlaska procjenitelja na teren i utvrđivanja štete.

24. Iz iskaza svjedoka PS (list 1363-1364 spisa), koji je otac zastupnika po zakonu tužitelja, proizlazi kako su on i SS otvorili obrt 1993. te je on nakon 4 godine sve prenio na SS te on povremeno pomaže. Navodi kao je radio sa sinom na osiguranim usjevima te da je suša te godine bila osjetna već od početka jer je toplotni udar smanjivao biljku te je klip doživio nesazrijevanje, nije se proširio i nije dao nikakvu kvalitetu te je suša napravila katastrofu u kukuruzu. Navodi kako su poduzete sve agrotehničke mjere radi ostvarivanja što većih prinosa. Na žetvi je radio SS, vidjelo se da su prinosi prepolovljeni, da je kukuruz loše kvalitete te da se iz primke vide rezultati koji su bili ispod 5 tona po hektaru za kukuruz i i do 3 tone po hektaru za soju. Navodi kako je razlika u odnosu na prethodne godine oko 7 tona po hektaru. Navodi kako je suša bila enormna i da je temperatura na površini bila do 38 stupnjeva. Svjedok je iskazivao smisleno i uvjerljivo, stoga je sud prihvatio njegov iskaz kao istinit.

25. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja SS (list 1354-1365 spisa) proizlazi kako je policu osiguranja ugovorio u agenciji Festung d.o.o. u prisutnosti DS i BS te da je ugovorio više kultura i rizika, a između ostalog rizik suše na kukuruzu i soji te mu je rečeno da štete mogu biti maksimalno 20% od osigurane svote za sušu, a da se stanje suše prati putem satelitskih podataka i da nema procjene štete izlaskom na teren jer će satelit odrediti u kojem postotku suše se radi. Premija je bila izuzetno skupa, a sufinancirala ju je EU sa 70% kao mjeru za poljoprivrednike. U agenciji je dobio ponudu, rate, poziv na uplatu i kada je izvršio uplatu 1. rate dobije se na kućnu adresu ili na mail polica osiguranja, a ne može se aplicirati na ovih 70% za EU dok se ne dobije potvrda tuženika da su svi dugovi podmireni te ih nakon dobivanja sredstva iz fondova tuženik stronira. Navodi kako je na potpisanoj polici bio naveden indeks za koji ni DS ni ŠS nisu znali o čemu se radi te da mu je samo rečeno kako ostvaruju pravo na štetu ukoliko se proglasi elementarna nepogoda jer se polica aktivira kada štete budu veće od 20%. Navodi kako nije znao za predmetne indekse te da je prilikom isplate štete vidio da se razlikuju indeksi u odnosu na 2021., da su smanjivani, a polica osiguranja za 2022. je bila 300% veća, odnosno iznos osiguranja. 2022. godine je bila proglašena elementarna nepogoda na nivou općine i županije, a dobio je odštetu za sušu u visini 2%, a prethodne 2021. godine je dobio 10%, a nije bila proglašena elementarna nepogoda. Navodi kako nije imao obvezu prijavljivati štetu, ali ju je prijavio u Festung d.o.o. Navodi kako zaposlenici tuženika nisu izlazili na teren da utvrde štetu jer se određuje putem satelita. Prinosi su bili umanjeni negdje oko 55% od dogovorene vrijednosti točnije 5,3 tone po hektaru kukuruza te ih je zadržao za vlastite potrebe u vlastitom silosu temeljem primke br. 7 za vlastitu proizvodnju. Prema navedenoj primci skladištio je ukupno za 2022. godinu 200 tona kukuruza, a kukuruz je bio zasijan na površini od 37,58 hai, a ugovorio je na navedenoj polici, očekivani prinos po hektaru od 12 tona. Na taj način ugovoreni prinos kukuruza je trebao biti oko 450 tona, a stvarni su bili 200 tona ili 45% ugovorenog. Na soji su prinosi umanjeni u visini 54% od ugovorenih. Odnosno prinosi su bili 1,8 tona po hektaru, a osigurani su bili na 4 tone po hektaru. Navodi kako mu je bilo isplaćeno 2% bez vidljivog zapisnika o šteti. Navodi kako je štetu utvrdilo Državno povjerenstvo za procjenu šteta koje je imenovala županija nakon proglašenja elementarne nepogode. Ističe kako su oni koji nisu imali policu sklopljenu od osiguranja dobili nadoknadu štete od Ministarstva poljoprivrede, a da oni koji su imali sklopljenu skupu policu, nisu imali pravo na nadoknadu štete od ministarstva. Za vrijeme trajanja osiguranja nije mogao vidjeti podatke kroz dane u osiguranim mjesecima. Izabrao je tuženika kao osiguratelja jer su od osnutka obrta njegovi osiguranici. Osjeća se prevarenim jer je imao ogromne gubitke, a plaćeno mu je 2%, što je manje nego iznos premije osiguranja. Dodaje kako nisu imali uvid u podatke pružatelja usluga satelit Vander Sat, niti su ih mogli u bilo kojem trenutku provjeriti, iako se državno hidrometeorološko društvo i povjerenstvo očitovalo da je šteta 60 ili 70%. Smatra kako je prevaren, kao i Europska komisija koja je sufinancirala premiju osiguranja. Navodi kako nije bio upoznat s uvjetima police kao ni osobe koje ju prodaju jer je samo došao u Agenciju i potpisao policu bez objašnjenja uz obećanje da ona štiti od osiguranog rizika suše u ovom slučaju.

26. Iz iskaza svjedoka ES (list 1371-1373 spisa), koji je zaposlenik tuženika, proizlazi kako se radi o indeksnom modelu osiguranja koje nije postojalo prije 2021. zato što je najveći rizik zadnjih godina upravo suša u poljoprivrednim kulturama, a s obzirom da u Republici Hrvatskoj nema kvalitetnih podataka, već samo podaci DHMZ stanica, surađuju sa švicarskom firmom SWISS RE koja je najveći svjetski reosiguravatelj te je i razvila ovaj model koji se koristi i u još šest - sedam europskih zemalja i drugim dijelovima svijeta. Indeksni proizvod znači da se vrše određena mjerenja i postoje trigeri koji kad se dosegnu odmah dolazi do isplata štete. Navodi kako su indeksne proizvode prilagodili hrvatskom tržištu i taj se proizvod temelji na nedostatku vlage na tlu. Tvrtka VANDER SAT je ta koja ima podatke odnosno NASA- ima satelite koji mjere podatke o vlažnosti tla na području cijelog svijeta, tako i na hrvatskom području, koji mjere svaki dan vlažnost tla pa VANDER SAT dobiva te podatke. Kad je smanjena vlažnost u tlu to se odmah vidi preko ovih satelita odnosno podataka koje daje VANDER SAT što je onda u korelaciji s prinosima kultura. Postoje dva razdoblja mjerenja prvo od 15. lipnja do 14. srpnja, a drugo od 15. srpnja do 14. kolovoza. Ovisno o ugovorenom modelu maksimalna isplata može biti do 40% vrijednosti police osiguranja. Te 2022. godine bila su tri trigera, prvi triger koji nosi isplatu 3%, drugi koji nosi isplatu 5%, a treći 7%, s time da se ti trigeri i postoci određuju posebno u svakoj polici. Gleda se dvadesetogodišnji prosjek i onda se za svako od dva razdoblja mjerenja (15. lipnja do 14. srpnja i 15. srpnja do 14. kolovoza) gleda prosjek zadnjih dvadeset dana mjerenja za svaki dan, kad završi razdoblje promatranja gledaju se razlike - ako je sadašnji prosjek koji se mjeri ispod dvadesetogodišnjeg prosjeka zbroj tih razlika svakog dana u razdoblju promatranja dosegne prvi triger onda se on aktivira, ako se dosegne drugi triger aktivira se on i ide isplata prema njemu, odnosno isto za treći triger. Onda se isto tako mjeri i za drugo razdoblje (15. srpnja do 14. kolovoza) i zbroje se trigeri za oba razdoblja pa ide isplata za oba razdoblja. Procjene štete nema jer su svi podaci transparentni. VANDER SAT javlja vlažnost u tlu i onda se zbrajaju trigeri kako je naprijed navedeno pa prema tome nema procjene štete na licu mjesta. Kad se dogodi šteta prema ovim podacima, klijentima se šalje da se dogodio štetni događaj pa oni nisu dužni prijavljivati štetu na klasičan način nego im se odmah isplati iznos štete prema utvrđenoj šteti. U konkretnom slučaju poznato mu je da je SS, ovdje tužitelj, bio ugovorio isti model osiguranja 2021., kao i godinu ranije, za sušu kada mu je bila isplaćena šteta na koju nije imao nikakvih prigovora pa je ugovorio isto osiguranje i za 2022. Zna da je 2022. bila jača suša od ranije godine, ali je prema njihovim podacima najviše stradala Mađarska i sjeverniji dio Slavonije od tužitelja i napominje da je to proljeće bilo dosta vlažno pa se šteta nije trigerirala u prvom razdoblju mjerenja, a onda je u drugom razdoblju mjerenja od 15. srpnja do 14. kolovoza bila još veća suša kada se trigerirala u većem razmjeru. Svi podaci su vrlo transparentni pa smatra da je i SS bio upoznat s podacima ovog modela jer se sva mjerenja šalju klijentima. Poznato mu je da je tužitelju isplaćena šteta prema ugovorenom modelu indeksiranja prema polici i uvjetima osiguranja kako je bilo ugovoreno. Sve je transparentno i ovisno o podacima o vlažnosti tla, trigerima odnosno indeksu. Navodi kako satelit mjeri vlažnost tla najmanje na površini 100 × 100 m, međutim da se za svaku općinu radi prosjek i svaki triger posebno za svaku općinu pa prema tome svaka općina može imati različite vlažnosti tla kao i trigere. Drugih podataka osim toga u Republici Hrvatskoj nema, jer DHMZ nema podataka o vlažnosti tla. Navodi kako je za 2021. tužitelju na isti način vršena isplata, ali su bili drugačiji prosjeci i trigeri na temelju kojih je isplaćivana šteta. Smatra kako je višegodišnji prosjek odrediva kategorija prema uvjetima osiguranja. Navodi kako se prvi triger nikad ne aktivira do 20% štete. Pojašnjavam dalje da se na temelju novog prosjeka godine matematički izračuna novi triger. Navodi kako su podaci satelita bili dostupni u cijelom periodu drugog razdoblja 2022. jer drugačije ne bi mogli isplatiti štetu . Strankama su podaci dostupni i mogu ih zatražiti jer su to sve transparentni podaci pa u slučaju prigovora svoju odluku temelje upravo na tim konkretnim podacima koje dobivaju od određenih firmi i satelita. Pojašnjava kako ova polica nema veze s proglašenjem elementarne nepogode jer elementarnu nepogodu proglašava župan odnosno županija, a ono što je specifično da šteta od suše nije samo zbog vlažnosti u tlu već i zbog niza drugih parametara koji mogu utjecati na smanjenje prinosa pa onda ovisi o agrotehničkim mjerama koje poduzima sam poljoprivrednik. Sud je oprezno pristupio iskazu navedenog svjedoka s obzirom da je isti zaposlenik tuženika te da je svjedočio općenito o samom modelu osiguranja dok nema neposrednih saznanja o samom zaključenju konkretnog ugovora o osiguranju tužitelja.

27. Sud je povjerovao iskazima tužitelja i svjedoka DS, koji o odlučnim činjenicama iskazuju kako prilikom zaključenja Ugovora, sami prodavatelji osiguranja nisu bili educirani o indeksnom modelu. Stoga sud zaključuje da uvjeti za utvrđivanje štete za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše nisu protumačeni tužitelju prilikom zaključenja ugovora.

28. Na okolnosti aridnosti tla i sušnosti tla u 2022. godini u promatranim razdobljima od 15. lipnja do 14. srpnja 2022. i od 15. srpnja do 14. kolovoza 2022. na području Općine Prisavci te točnosti obračuna štete u skladu s uvjetima iz police osiguranja provedeno je meteorološko-agronomsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tanji Likso.

29. Iz nalaza i mišljenja meteorološko-agronomske vještakinje Tanje Likso od 15. studenog 2024. (list 1481-1503 spisa) proizlazi kako je suša glavni i najčešći razlog nerentabilnih prinosa ratarskih kultura u Hrvatskoj te da je ključan čimbenik pojave i intenziteta suše manja količina oborine od prosječne. Na fenomen suše velik utjecaj ima i temperatura zraka. Što je ona viša od prosječne vrijednosti u određenom dijelu godine to su i negativne posljedice suše teže. U doba klimatskih promjena koje se najviše manifestiraju kroz porast temperature zraka neophodno je i ovaj meteorološki element uvrstiti u proučavanje suše, primjerice primjenom standardiziranog oborinsko- evapotranspiracijskog indeksa (SPEI). SPEI indeks uključen je u operativno praćenje suše na Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), a vrijednosti tog indeksa navedene su i u studiji DHMZ-a iz prosinca 2023. godine kojom je potvrđeno postojanje meteorološke suše na području Općine Oprisavci u ljeto 2022. godine. U ovom vještačkom nalazu nisu analizirani VanderSAT-ovi podaci o indeksu akumuliranog nedostatka vlage u tlu za traženu lokaciju Oprisavci jer se radi o neodredivoj odnosno neprovjerljivoj kategoriji, budući da su na raspolaganju samo konačne vrijednosti indeksa nedostatka vlage u tlu dobivene na temelju satelitskih mjerenja. Iz dokumentacije dostavljene na uvid nije vidljivo na koje se razdoblje odnosi višegodišnji prosjek. Satelitska mjerenja vlage u tlu imaju brojna ograničenja, osobito u pogledu prostorne razlučivosti, dostupnosti podataka, mjerenja vlage u površinskom sloju tla, kalibracije i validacije podataka te osjetljivosti satelitskih mjerenja na vegetacijski pokrov. Na temelju numeričkih vrijednosti SPI i SPEI i klasifikacije suše vidljivo je da su na razmatranom području bile ekstremno sušne prilike tijekom ranog ljeta, odnosno u razdoblju od 15. lipnja do 14. srpnja 2022., dok su u kasnijem razdoblju, od 15. srpnja do 14. kolovoza 2022., oborinske prilike bile u klasi umjereno sušno. Rezu ltati analize provedene za cijelo razdoblje od 15. lipnja do 14. kolovoza 2022. ukazuju da su oborinske prilike bile ekstremno sušne prema oba indeksa, pri čemu je pod utjecajem visoke temperature zraka sušnost i njezin štetni utjecaj bio još izraženiji. Dobivene male vrijednosti indeksa aridnosti za ljeto 2022. pokazuju da je potreba za vodom, koja se očituje kroz potencijalnu evapotranspiraciju, bila znatno veća od dostupne vode, odnosno količine oborine.

30. Tuženik je podneskom od 12. veljače 2025. prigovorio nalazu i mišljenju vještakinje Tanje Likso navodeći kako vještačenje nije provedeno u skladu sa zadatkom, odnosno u skladu s uvjetima iz police osiguranja.

31. Na ročištu od 11. ožujka 2025. vještakinja je usmeno iznijela nalaz i mišljenje te navela kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 15. studenog 2024. te se očitovala na prigovore tuženika iz podneska od 12. veljače 2025. navodeći kako na hidrometeorološkom zavodu u okviru mreže meteoroloških postaja postoje mjerenja meteoroloških parametra, temperatura zraka, tla i slično, međutim DHMZ ne raspolaže mjerenjima vlažnosti tla pa da su korištene teorijske procjene i drugi indeksi suše. Iz takvog izračuna kroz dulji niz godina se vidi da se ekstremna suša ne pojavljuje svakih 20 godina. Općenito, za sušu je bitno da se pojavljuje neredovito, nema periodičnosti pojave suše. Navodi kako je u svom nalazu kao i DHMZ u svojoj studiji dokazala pojavu meteorološke suše u razdobljima na koja se odnosi indeks osiguranja, znači uz sve navedeno i visoke temperature tla su sigurno negativno utjecale na prinose te da kao meteorolog nema kompetencija dati procjenu utjecaja tih nepovoljnih uvjeta na visinu odnosno smanjenje prinosa. Navodi kako niske vrijednosti indeksa aridnosti pokazuju povećanu transpiraciju, odnosno manjak oborina te da je koristila podatke DHMZ-a s najbliže postaje kako bi došla do vrijednosti tih indeksa suše i vrijednosti potencijalne evapotranspiracije koja je bila neophodna za izračun indeksa aridnosti. Navodi kako je u oba razdoblja i to od 15. lipnja do 14. srpnja 2022. i od 15. srpnja do 15. kolovoza 2022. bila ekstremna suša na području općine Oprisavci prema indeksu odstupanja od normalne oborine, PN indeksa koji je pokazao u oba razdoblja ekstremnu sušu, a indeks anomalije oborina je pokazao u prvom razdoblju da je bila ekstremna suša u području općine Oprisavci, a u kasnom ljetu od 15. srpnja do 15. kolovoza 2022. da je bilo vrlo sušno. Dodaje kako nije jasno kako je tuženik došao do podataka o granici indeksa akumuliranog nedostatak vlage u tlu jer se VanderSat koristi od 2002. i na temelju tako kratkog niza mjerenja nije moguće doći do konkretnih podataka, a osim toga VanderSat daje mjerenja uporabom satelita što je neprofesionalno i nepouzdano jer daje gotovi produkt, a ne vidi se što je izmjereno, na kojoj dubini tla. Napominje kako meteorolozi na terenu uzimaju podatke i na temelju tih konkretnih mjerenja je došla do rezultata da se ekstremna suša ne pojavljuje samo svakih 20 godina nego i češće. Vještakinja navodi kako glavna meteorološka postaja Slavonski Brod ima sve potrebne podatke i motritelji su profesionalni i mjere podatke na licu mjesta i uzimaju stvarne podatke npr. količinu kiše koja je pala na tom području te da se radi o homogenom terenu, pa je postaja Slavonski Brod reprezentativna za općinu Oprisavci iako ne zna točno koliki je radijus baš tog GMP-a.

32. Sud je nalaz i mišljenje vještakinje od 15. studenog 2024. prihvatio u cijelosti jer je napravljen u skladu s pravilima struke i ispravama koje prileže spisu, i to Ocjeni sušnosti ljeta 2022. za Općinu Oprisavci (list 1375-1400 spisa). Nalaz i mišljenje vještakinje sud ocjenjuje stručnim, jer je vještakinja prilikom izrade nalaza koristila podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda te stručnu literaturu koju je citira la u svom nalazu, te se poziva na egzaktne pokazatelje. Vještak inja je u svom nalazu dala definiciju suše, nabrojala vrste suše, indekse za praćenje suše, meteorološku ocjenu suše za 2022. godinu, te ocijenila sušnost ljeta 2022. na području relevantnom za Općinu Oprisavci za sporno razdoblje od 15. 6. do 14.7., te 15.7. do 14.8.2022. Vještakinja je na ročištu odgovorila na prigovore tuženika te potvrdila kako nije moguće utvrditi zadatak vještačenja koristeći uvjete iz police osiguranja, odnosno podatke pružatelja usluga, dobivenih putem satelita, iz kojih se ne može provjeriti što je i na kojoj dubini tla izmjereno.

33. Provedeno je i agronomsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Dariu Ripliju na okolnost postotka gubitka poljoprivredne proizvodnje, zbog aridnosti tla i sušnosti ljeta na području Općine Oprisavci u periodu od 1990. do 2022. za promatrana razdoblja od 15. lipnja do 14. srpnja i od 15. srpnja do 14. kolovoza svake godine, te gubitka prinosa na kulturama kukuruza i soje.

34. Iz agronomskog vještačenja vještaka Daria Riplija od 8. kolovoza 2025. proizlazi kako procjena štete od suše, izvršena na temelju dostupnih podataka iz spisa, iznosi najmanje 50% na kukuruzu, a najmanje 55% na soji. Nalaz i mišljenje izrađeni su na temelju dostupnih podataka iz sudskog spisa, uz napomenu da ih nije bilo moguće izraditi u skladu s uvjetima iz police osiguranja jer podaci o nedostatku vlage u tlu nisu dostupni u obliku koji bi omogućio stručnu provjeru. Vještak je mišljenja da je tužitelj provodio agrotehničke mjere sukladno pravilima struke, čime je spriječio još veće gubitke prinosa uzrokovane sušom.

35. Tuženik je podneskom od 26. rujna 2025. prigovorio nalazu i mišljenju agronomskog vještaka navodeći kako isti nije napravljen poštujući ugovorene uvjete police osiguranja.

36. Na ročištu od 22. siječnja 2026. vještak je usmeno iznio nalaz i mišljenje te odgovorio na prigovore tuženika iz podneska od 26. rujna 2025. navodeći kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja a koji je dostavljen sudu 31. srpnja 2025. Navodi kako je nalaz i mišljenje izradio prema dostupnim podacima u skladu sa pravilima struke te navodi kako nije upotrijebio podatke dostavljene od strane pružatelja tuženika jer su mu isti nerazumljivi te ne pružaju dostatne usporedne podatke. Pojašnjava kako ne postoji referentna točka te da se samo spominje dvadesetogodišnji doseg vlažnosti tla koji iz tih podataka nije moguće utvrditi. Ističe kako je nalaz i mišljenje napravio prema podacima iz meteorološkog vještačenja i DHMZ-a te smatra kako su isti relevantni za točnost nalaza i mišljenja. Navodi da je upravo gubitak proizvodnje ono što je tužitelj osigurao, a ne količina vlažnosti tla.

37. Sud je nalaz i mišljenje vještaka od 8. kolovoza 2025. prihvatio u cijelosti jer je napravljen u skladu s pravilima struke i ispravama koje prileže spisu te je vještak na ročištu odgovorio na prigovore tuženika potvrđujući kako isto nije bilo moguće izraditi prema uvjetima iz osiguranja jer su nerazumljivi te ne pružaju dostatne usporedne podatke.

38. Iz nalaza i mišljenja meteorološko-agronomske vještakinje Tanje Likso proizlazi da se podaci VanderSat-a o indeksu akumuliranog nedostatka vlage u tlu za lokaciju Općine Oprisavci ne mogu provjeriti na način koji bi omogućio pouzdanu kontrolu njihove primjene u konkretnom ugovornom odnosu, budući da iz dostavljenih podataka nije razvidno na koji se način formira dugogodišnji prosjek, koje su ulazne vrijednosti korištene, na kojoj dubini tla se mjeri vlažnost i na koji se način konačni indeks dovodi u vezu s osiguranim kulturama i osiguranim razdobljima. Iz nalaza i mišljenja agronomskog vještaka Daria Riplija proizlazi da podaci pružatelja usluge nisu bili dostatni za agronomsku provjeru nastale štete i gubitka prinosa, dok je prema dostupnim podacima šteta od suše na kukuruzu iznosila najmanje 50%, a na soji najmanje 55%.

39. Sud stoga prihvaća da indeksni model osiguranja kao takav nije nedopušten, niti sama činjenica da se osiguratelj koristi satelitskim podacima čini ugovor ništetnim. Međutim, u konkretnom slučaju odredbe Posebnih uvjeta u dijelu u kojem pravo osiguranika na osigurninu i njezinu visinu čine ovisnima isključivo o podacima pružatelja VanderSat BV, bez jasnog, provjerljivog i osiguraniku razumljivog prikaza ulaznih podataka, referentnog razdoblja, načina izračuna dugogodišnjeg prosjeka i načina formiranja indeksa, nisu dovoljno jasne, određene ni provjerljive. Takve odredbe, kao dio unaprijed formuliranih uvjeta osiguranja, protivne su načelu savjesnosti i poštenja jer osiguranika dovode u položaj da ne može provjeriti ni stvarni nastanak osiguranog slučaja ni pravilnost obračuna osigurnine.

40. Pri tome je sud imao u vidu i iskaze tužitelja i svjedoka DS, iz kojih proizlazi da tužitelju prilikom sklapanja ugovora nije objašnjen način funkcioniranja indeksnog modela, značenje indeksa, način njihova izračuna ni odlučnost podataka pružatelja usluge za ostvarenje prava na osigurninu. Iz iskaza svjedoka DS proizlazi da ni osoba koja je sudjelovala u prodaji police nije znala objasniti što indeksi znače, kako se do njih dolazi ni kada i kako se mjere. Stoga sud zaključuje da tužite lj, kao ugovaratelj osiguranja, nije bio u mogućnosti razumjeti ekonomske i pravne posljedice ugovaranja takvog modela obračuna.

41. Slijedom navedenog, sud ocjenjuje da se tuženik ne može s uspjehom pozivati na odredbe Posebnih uvjeta u dijelu u kojem bi se osigurnina ograničila isključivo prema netransparentnom i neprovjerljivom indeksu pružatelja VanderSat BV. Budući da je ugovorom nesporno osiguran rizik nedostatka vlage u tlu/suše za kulture kukuruza i soje, da je za područje na kojem se nalaze osigurane kulture proglašena prirodna nepogoda suša, te da iz provedenih vještačenja i podataka nadležnih tijela proizlazi da je gubitak prinosa bio znatno veći od 20%, ostvarena je svrha osiguranja i pretpostavke za isplatu osigurnine u okviru ugovorenog limita od 20% ugovorene svote osiguranja.

42. Kako je svota osiguranja za kukuruz ugovorena u iznosu od 119.705,36 EUR, a za soju u iznosu od 23.401,69 EUR, te kako prema ugovorenom modelu najveća moguća naknada iznosi 20% ugovorene svote osiguranja, dok je tuženik tužitelju već isplatio 4% za svaku kulturu, tužitelju pripada razlika od 16% ugovorene svote osiguranja, i to 19.152,86 EUR za kukuruz i 3.744,27 EUR za soju, odnosno ukupno 22.897,13 EUR.

43. Na dosuđeni iznos tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate u skladu s odredbom članka 29. st. 1. i 2. te članka 943. ZOO-a, kao i članka 41. st. 4. Općih uvjeta za osiguranje usjeva tuženika. Kamate teku od 15. rujna 2022. do isplate, budući da je osigurateljno razdoblje završilo 14. kolovoza 2022., odnosno da su najkasnije 15. kolovoza 2022. osiguratelju bili dostupni podaci potrebni za obračun osigurnine, pa je istekom roka za isplatu tuženik došao u zakašnjenje.

44. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke presude.

45. Tužitelj je u cijelosti uspio u ovoj parnici u odnosu na odluku o glavnoj stvari zbog čega ima pravo na naknadu troškova u skladu s odredbom članka 154. stavka 1. ZPP-a. Prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 22.897,13 EUR, tužitelju su, kao potrebni troškovi u smislu članka 155. stavka 1. ZPP-a, priznati troškovi prema troškovniku predanom na ročištu od 26. ožujka 2026., i to troškovi zastupanja na ročištima od 10. listopada 2023., 28. studenog 2023., 6. prosinca 2023., 11. ožujka 2025., 22. siječnja 2026. i 26. ožujka 2026. u iznosu od 500,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, „Narodne novine“ broj 138/23; dalje: OT), što ukupno iznosi 3.000,00 EUR, trošak sastava odštetnog zahtjeva pred osiguravajućim društvom u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 32.1. OT), trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7.1. OT), trošak sastava šest obrazloženih podnesaka od 14. ožujka 2023., 16. veljače 2024., 4. ožujka 2024., 11. kolovoza 2024., 6. prosinca 2024. i 10. rujna 2025., za svaki u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8.1. OT), što ukupno iznosi 3.000,00 EUR, trošak sastava podnesaka od 3. listopada 2023., 9. veljače 2024., 10. rujna 2024. i 29. svibnja 2025. kojima se dostavljaju dokazi o uplatama, za svaki u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8.4. OT), što ukupno iznosi 200,00 EUR, te trošak sastava podnesaka od 17. listopada 2024., 24. veljače 2025., 21. ožujka 2025., 8. siječnja 2026. i 6. veljače 2026., za svaki u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.3. OT), što ukupno iznosi 1.000,00 EUR. Ukupno priznati trošak zastupanja iznosi 8.200,00 EUR, uvećano za PDV od 25% u iznosu od 2.050,00 EUR (Tbr. 46. OT), odnosno ukupno 10.250,00 EUR.

46. Tužitelju su također priznati trošak sudske pristojbe za tužbu u plaćenom iznosu od 137,71 EUR (Tbr. 1. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19, 92/21. i 37/23.), u vezi s čl. 7. st. 1. Zakon o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.), trošak sudske pristojbe za prvostupanjsku presudu u iznosu od 275,42 EUR (Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi), trošak pribave podataka od DHMZ-a u iznosu od 82,94 EUR, trošak meteorološko-agronomskog vještačenje u iznosu od 625,00 EUR i trošak agronomskog vještačenja u iznosu od 880,95 EUR. Stoga tužitelj ima pravo na naknadu troškova u ukupnom iznosu od 12.252,02 EUR zbog čega je odlučeno kao u točki II izreke presude.

47. Na te troškove tužitelj ima pravo i na zatezne kamate od dana donošenja ove presude (članak 151. stavak 3. ZPP) do isplate, po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO za ostale odnose jer se radi o troškovima postupka.

48. Tužitelju nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude budući da isti nije nastao, s obzirom na to da punomoćnica tužitelja na to ročište nije pristupila. Nadalje, tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 17. listopada 2024., 24. veljače 2025., 21. ožujka 2025., 8. siječnja 2026. i 6. veljače 2026. preko dosuđenog iznosa, budući da se tim podnescima u bitnome ponavljaju navodi iz prethodnih podnesaka te se ne radi o obrazloženim podnescima iz Tbr. 8. toč. 1. OT -a. Tužitelju nisu priznati ni troškovi konferencija sa strankom u iznosu od 200,00 EUR i pribave dokumentacije za tužbu u iznosu od 50,00 EUR jer za te troškove nije dostavio dokaze, kao ni dio zahtijevanih troškova koji se odnosi na razliku između zatražene i priznate sudske pristojbe za tužbu, s obzirom na dokaz o uplati u spisu (list 78 spisa), te dio zahtijevanih troškova vještačenja, s obzirom na račune vještaka u spisu (list 1480, 1575 i 1721 spisa). U tom dijelu zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 3.075,21 EUR odbijen je kao neosnovan, te je odlučeno kao u točki III izreke presude .

Zagreb, 7. svibnja 2026.

Sutkinja

Jasna Golubić

Nacrt odluke izradila

sudska savjetnica

Lara Bogdanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.

DNA:

-tužitelju po punomoćniku

-tuženiku po punomoćniku