Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1838/2024-54

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Dariu Partlu, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari I-tužiteljice TH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, OIB: 46377257342, Ulica Mije Kišpatića 12, zastupanog po punomoćniku po zaposlenju IH, Su-997/23, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 27. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, 7. svibnja 2026.

p r e s u d i o j e

Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 2.754,61 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 45,28 eura od dana 16.12.2019.godine,

-na iznos od 47,68 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 44,07 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 40,91 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 39,42 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 42,87 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 42,74 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 39,26 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 38,97 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 41,61 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 43,42 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 36,08 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 44,70 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 41,24 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 53,17 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 48,77 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 48,67 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 50,32 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 55,78 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 51,59 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 54,05 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 53,81 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 53,15 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 53,67 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 53,54 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 53,45 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 53,55 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 41,94 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 49,65 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 50,19 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 48,70 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 49,51 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 51,67 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 56,77 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 53,10 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 54,29 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 48,31 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 54,04 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 55,80 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 62,07 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 57,30 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 60,11 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 59,83 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 66,88 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 64,34 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 68,86 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 68,69 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 69,30 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 69,45 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 69,15 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 77,95 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 74,95 eura od dana 16.03.2024.godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], GORNJA GREDA, isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 2.155,52 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 37,35 eura od dana 16.12.2019.godine,

-na iznos od 33,49 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 35,26 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 34,91 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 32,31 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 31,70 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 34,04 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 35,17 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 32,52 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 36,28 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 30,98 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 37,79 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 38,50 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 36,90 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 42,67 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 40,45 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 35,32 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 36,40 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 41,51 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 42,23 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 36,78 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 35,26 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 32,39 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 33,35 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 34,27 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 34,56 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 42,08 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 39,00 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 37,95 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 38,71 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 43,74 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 39,56 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 38,84 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 43,11 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 38,29 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 39,21 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 40,81 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 39,40 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 45,79 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 45,77 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 44,28 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 51,90 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 49,51 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 57,53 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 55,13 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 57,04 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 22,63 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 54,83 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 54,55 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 63,84 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 64,85 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 74,79 eura od dana 16.03.2024.godine,

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su zaposlene kod tuženika u Odsjeku za čišćenje prostora i brigu o rublju na radnom mjestu SPREMAČICA. Tužiteljice su kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. pa do mjeseca veljače 2025. radile na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao spremačice u Odsjeku za čišćenje prostora i briga o rublju pa im sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužiteljice su djelatnica tuženika i to nezdravstveni radnik na radnom mjestu IV. vrste te kao nezdravstveni radnik rade kao spremačice u odjelu intenzivne i postintenzivne njege i skrbi te minimalno 2/3 radnog vremena radi sa infektima i s otrovima te je izložena s visokim rizikom zarazama i parazitskim bolestima. Tužiteljice rade u posebnim uvjetima zbog izloženosti zarazama i štetnim tvarima obzirom da čišćenjem bolničkih prostora i opreme (pranje bolničkih kreveta nakon zahvata ili incidenta, pranje infektivnih bokseva, pranje podova, zidova, prozora, sanitarnog čvora, namještaja, briga o smeću i otpadu i slični poslovi ), dolaze u doticaj sa kemikalijama i biološkim agensima (bakterije, virusi, gljivice i slični organizmi). Napominje se da tužiteljice prilikom održavanja čistoće usprkos korištenju zaštitne opreme iskuse ubodne incidente ili ogrebotine. Naime, bolnički kreveti i namještaj su često prekriveni krvlju infektivnog pacijenta, a u prostorijama često zaostanu oštri predmeti kao primjerice igle, a u smeću ima mnogo oštrih medicinskih otpadnih predmeta. Tužiteljice su u obavljanju svojih radnih zadataka u kontaktu sa infektima i otrovima pa okolnost što iste ne dolaze u izravan kontakt sa samim pacijentima nije odlučna jer to čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ne propisuje kao uvjet za ostvarenje uvećanja plaće. Tuženik je bio u obvezi izraditi procjenu opasnosti odnosno reviziju procjene opasnosti sukladno odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu kojom je propisana obveza poslodavca, a u cilju unapređenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, procjenjivati opasnosti za život i zdravlje radnika radi njihovog sprječavanja ili smanjenja te je u tome smislu poslodavac dužan izraditi ili posjedovati procjenu opasnosti. Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za ženske bolesti i porode je izradio elaborat od tvrtke VIZOR d.o.o. s osnovnom djelatnošću pružanje usluga mjerenja, ispitivanja i izrada elaborata iz zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša. Iz navedenog elaborata proizlazi da je radno mjesto spremačice prilikom obavljanja opisa poslova izloženo zaraznim i parazitskim oboljenjima zbog doticaja sa biološkim agensima i kemikalijama te je potrebno pridržavanje tehničkih i organizacijskih mjera zaštite i korištenje zaštitnih sredstava i preporučena su cijepljenja. Sukladno članku 55. st. 2. (raniji čl. 57.) Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019) pravo na uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 17 % ima zdravstveni i nezdravstveni radnik za rad s infektima i rad s otrovima (2/3 radnog vremena). Kako su tužiteljice u utuženom razdoblju radile kao spremačice s infektima i s otrovima minimalno 2/3 radnog vremena, to im pripada pravo na dodatak od 17% temeljem klasifikacije radnog mjesta IV. vrste. Tuženik je tužiteljicama priznao dodatak s osnova posebnih uvjeta rada od 11 % kao nezdravstvenom radniku, a što ih nimalo ne razlikuje od radnika koji rade na odjelima niskog rizika od oboljenja. Ovdje se poziva i na Zaključak broj: 22 sa 4. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 24. siječnja 2014. godine prema kojem pomoćni nezdravstveni radnik u laboratoriju koji radi s infektima ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 14% ako sukladno sklopljenom ugovoru o radu na takvim poslovima radi 2/3 radnog vremena. Kako tužiteljice pripadaju kategoriji nezdravstvenih radnika koji 2/3 radnog vremena radi s infektima i otrovima ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koje rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u članku 55. KU navedenih u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak - radna mjesta I. vrste točka 1. podtočka 16. i točka 4. te radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, točke 1., 5. i 8., to sukladno članku 55. stavku 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ostvaruje i pravo na uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na dodatak na plaću iz članka 58. ovoga Ugovora. Tužiteljice ne ostvaruju pravo na dodatak na plaću iz članka 58. KU koji propisuje da iznimno od članka 57. ovoga Ugovora, zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi, i ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u postupku dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću u iznosu od 8% od osnovne plaće. Tuženik tužiteljicama ne priznaje navedena prava iz članka 55. st. 2. i 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, međutim, tužiteljice imaju pravo na uvećanje dodatka od 17% za još 4% ( 21 % ) od osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada. Ovom tužbom tužiteljice potražuju razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji im nije priznat i obračunat u postotku koji im pripada odnosno predlažu da im se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 11% obračuna dodatak od 17% temeljem članka 55. stavka 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i da im prizna i obračuna uvećanje dodatka s osnova posebnih uvjeta rada ( 17 % ) i to za 4% od osnovne plaće ( ukupno 21% ) temeljem članka 55. stavak 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Dakle, radi izbjegavanja velikih troškova financijskog vještačenja, tužiteljice predlažu da tuženik dostavi i izvrši mjesečni izračun povećane bruto plaće na ime pripadajućeg dodatka i uvećanja tog dodatka temeljem članka 55. st. 2. i 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Budući da je tuženik tužiteljicama po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužiteljicama je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga, tuženik je tužiteljicama u utuženom razdoblju manje obračunao i iznose naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Slijedom navedenog, tužiteljice ovom tužbom potražuju isplatu nezakonito umanjene plaće i naknade plaće za utuženi period u visini razlike između priznatog dodatka na plaću od 11% po osnovi posebnih uvjeta rada i stvarno pripadajućeg dodatka od 17% i uvećanja tog dodatka od 4%. Na mjesečne iznose razlike plaće tužiteljicama teku zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do dana isplate u visini kamatne stope propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Tužitelj je kao datume dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa naznačio 16-ti u mjesecu za protekli mjesec što je u skladu sa odredbom čl. 84. st. 3. Zakona o radu/09 i čl. 92. st. 3. Zakona o radu/14. Nakon što se pribavi od tuženika relevantna dokumentacija te nakon provođenja financijskog vještačenja, tužiteljice će detaljnije precizirati tužbeni zahtjev. Potražuju ukupne iznose od 3.600,00 EUR svaka sa pripadajućim sa pripadajućim zateznim kamatama, kao u izreci presude, te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama od prvostupanjske odluke do isplate.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 2. travnja 2025., nakon dostavljenog izračuna od strane tuženika, I-tužiteljica TH potražuje ukupan iznos od 2.754,61 euro zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosima, tekućim od 16. -og u mjesecu za svaki protekli mjesec, do isplate, dok II-tužiteljica ČH potražuje ukupan iznos od 2.155,52 eura zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosima, tekućim od 16.-og u mjesecu za svaki protekli mjesec, do isplate. Također potražuju i troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude, do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe prigovor zastare na sva potraživanja koja su u zastari u skladu sa Zakonom o radu. Predmetnom tužbom tužiteljice potražuju isplatu razlike plaće i naknade plaće za razdoblje od 12/2019 do 1/2025 temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da radi na radnom mjestu spremačice na poslovima s infektima i otrovima i to 2/3 radnog vremena, slijedom čega joj umjesto utvrđenog i isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada od 14% (tužiteljice pogrešno navodi 11%), pripada dodatak u visini od 17% te 4 % (21% ukupno) sve sukladno odredbama čl. 55. st.2. i st.3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KUZZO). Tuženik ističe da se navodi tužiteljica iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni iz sljedećih razloga. Tužiteljice su kod tuženika zaposlene na radnom mjestu Spremačica. U utuženom razdoblju tužiteljice su temeljem naloga poslodavca poslove svog radnog mjesta obavljale na različitim mjestima rada tj. radilištima. Prilogom II. Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb utvrđena su radna mjesta s nazivom, opisom poslova, odgovornosti i uvjetima. Broj radnog mjesta tužiteljica prema Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb je 2305 uz sljedeći: Opis poslova: - održava čistoću prostora, - podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova, - održava čistoću prostora oko zgrade i ulaza u zgradu, - obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog. Spremačica na klinici/kliničkom zavodu obavlja i: - održava čistoću bolničkog prostora i bolničkog okoliša. Sistematizacijom su sva radna mjesta spremačica (lokacija Rebro) objedinjene u jednu organizacijsku jedinicu „Služba zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova“, te Odjel koji je tijekom vremena mijenjao naziv te po trenutnoj sistematizaciji nosi naziv „Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD“. Prilikom upućivanja za svako pojedino mjesto rada radnicima se Rješenje o plaći kojim se pored ostalog utvrđuje i odgovarajući postotak dodatka za posebne uvjete rada sukladno uvjetima rada konkretnog radilišta i kriterijima propisanim odredbama KUZZO-a. Čl.55.st.1. KUZZO-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st.2. KUZZO-a propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima koji obavljaju poslove radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. I IV. vrste i to toč.10 - ostala radna mjesta i poslovi I., II., III. i IV. vrste – 14 %. U utuženom razdoblju tužiteljicama je pravilno utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 14% sukladno čl. 55. st. 2. toč. 10. KUZZO-a obzirom da na upućenim radilištima tužiteljice nisu radile s biološkim ili kemijskim štetnostima (rad s infektima i otrovima), a posebice ne u trajanju 2/3 radnog vremena koji uvjeti se moraju kumulativno ispuniti za utvrđenje dodatka u postotku koji se tužbom potražuje. Obzirom da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 55. st. 2. - radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, toč. 5. KUZZO-a za utvrđenje i isplatu dodatka za posebne uvjete rada u traženoj visini od 17%, posljedično tomu tužiteljice ne ostvaruju niti pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 4% iz čl. 55.st.3. KUZZO-a Tuženik upućuje i na Odluku o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika u javnim službama ostvarenih temeljem granskih kolektivnih ugovora kojim je izričito propisano isključenje primjene prava (dodataka za posebne uvjete rada) iz čl.55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19., 56/20. i 3/23.) i to od 01.03.2024. godine pa nadalje. Obzirom na sve gore navedeno, tuženik se u cijelosti protivi navodima tužiteljica, iste smatra netočnim i neosnovanima te ističe da je tužiteljicama plaća (svi elementi plaće) pravilno utvrđeno te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći na koje tužiteljice nisu imale prigovora niti je ulagala zahtjeve za zaštitu prava. Također, tužiteljice se nisu tuženiku prije podnošenja tužbe obratile u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim im nije utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17%+4% niti je ulagala ikakve prigovore slijedom čega tuženik iznosi prigovor prekluzije prava na sudsku zaštitu. Dodatno se navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljicama davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog gore navedenima rješenjima, a koja rješenja tužiteljice unatoč uputi o pravnom lijeku nisu pobijale i koja su postala konačna. Slijedom svega gore navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu odbiti tužiteljice s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu tuženiku prouzročenog parničnog troška.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Ugovore o radu od 30. siječnja 2023. i od 25. srpnja 2017. (str. 8 i 11 spisa), Rješenja tuženika od 30. siječnja 2023., 10. ožujka 2023., 25. srpnja 2017. (str. 9, 12, 13, 16 spisa), Odluku tuženika od 26. srpnja 2017. (str. 10 spisa), Naloge o upućivanju na mjesto rada od 25. srpnja 2017. i od 9. veljače 2023. (str. 14 i 15 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 17-30 spisa), izvode iz elaborata tvrtke VIZOR d.o.o. vezano za procjenu rizika obavljanja poslova kod tuženika (str. 32-39 spisa), zaključke s 4. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 24. siječnja 2014. (str. 40-46, 101-107 spisa), evidencija o radnom vremenu (str. 47-76 spisa), Naloge o upućivanju na mjesto rada od 1. kolovoza 2017. (str. 87 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 88-92 spisa), izvode iz elaborata tvrtke VIZOR d.o.o. vezano za procjenu rizika obavljanja poslova kod tuženika (str. 93-100 spisa), evidencija o radnom vremenu (str. 108-137 spisa), Pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC-a Zagreb s prilogom I Pravilniku (str. 151- 278 spisa), Procjenu rizika tvrtke VIZOR d.o.o. iz srpnja 2017. (str. 716-761 spisa), Prilog II Pravilniku o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb (str. 279-715 spisa), izračun potraživanja (str. 763-764 spisa), saslušane su svjedokinje HH (str. 771-772 spisa), THF (str. 772-773 spisa), saslušane su I-tužiteljica TH (str. 773 spisa) i II-tužiteljica ČH (str. 824 spisa), Popis kemikalija kojima su izložene spremačice u radu kod tuženika (str. 813 spisa), Očitovanje o profesionalnim bolestima radnika zaposlenih na radnom mjestu spremačica (str. 814 spisa), Podatak o ukupnom broju slučajeva/pacijenata po godinama utuženog razdoblja, kao i Podatak o ukupnom broju slučajeva/pacijenata s dijagnozom zarazne bolesti po godinama utuženog razdoblja – Objedinjeni hitni bolnički prijem – Klinika za unutarnje bolesti (str. 815-817 spisa), obavljen je očevid odnosno obilazak radnog mjesta tužiteljice uz prisustvovanje vještaka dr. Jelene Macan 26. studenog 2025. (str. 818-821 spisa), provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Jeleni Macan (str. 792-796 i 830-833 spisa), te je saslušana i stalna sudska vještakinja dr. Jelena Macan (str. 856-857 spisa).

3.1. Prije svega valja reći da je sud tijekom postupka, rješenjem od 7. siječnja 2025., spojio tužbe I i II tužiteljice radi zajedničkog raspravljanja i donošenja zajedničke odluke, budući je to po ocjeni ovog suda bilo ekonomično i svrsishodno.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjevi nisu osnovani.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za isplatu razlike plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji joj nije priznat i obračunat u postotku od 17%, temeljem čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 29/18, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20, 3/2. i 68/23 – dalje: KU), kao i isplata uvećanja dodatka s osnova posebnih uvjeta rada (17 %) za 4% od osnovne plaće (ukupno 21%), temeljem čl. 55. st. 3. KU.

6. Sporno je da li su tužiteljice u utuženom razdoblju u okviru poslova svog radnog mjesta spremačice 2/3 svog radnog vremena radile sa infektima i sa otrovima.

7. Čl. 7. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 - dalje: ZR) propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

8. Čl. 45. st. 1. KU-a propisno je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (st.2.). Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaće (st. 3.).

9. Čl. 55. st. 1. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st. 2. toč. 4. KU-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati radnicima na radnim mjestima II., III. i IV. vrste i to zdravstveni i nezdravstveni radnik (2/3 radnog vremena) koji radi sa infektima i otrovima dodatkom 17%.

10. Čl. 55. st. 3. KU-a propisano je da nezdravstveni radnici koji ne sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, a koji rade na radnim mjestima i poslovima navedenim u Popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, između ostalog, i radna mjesta II., III. i IV. vrste, točke 1.,5. i 8. ovoga članka ostvaruju pravo na uvećanje dodatka s osnovna posebnih uvjeta rada od 4% od osnovne plaće pod uvjetom da ne ostvaruju pravo na pravo na dodatak na plaću iz čl. 58. Ugovora.

11. Čl. 18. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18- dalje: ZZR-) propisano je da je poslodavac obvezan, a uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada i druge rizike koji su prisutni, radi sprečavanja ili smanjenja rizika. Sukladno čl. 18. st. 2. ZZR-a poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi sa radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada. Propusti učinjeni u postupku procjene rizika ne oslobađaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zaštitom na radu (čl. 18. st. 3. ZZR-a).

12. Čl. 3. Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada ("Narodne novine", broj: 5/84) propisano je da su poslovi sa posebnim uvjetima rada, između ostalog, i poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima te biološkim agensima prema točki 18. Poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima su poslovi pri kojima su radnici izloženi uzročnicima raznih bolesti i zaraza, te posebno poslovi u operativnim traktovima, odjelima za zarazne bolesti, dijagnostičkim laboratorijima, praonicama zaraženog rublja, poslovi čišćenja (toč. 18).

13. Prije svega, a u odnosu na prigovor nedopuštenosti tužbe s obzirom na činjenicu da tužiteljice prethodno prije podnošenja tužbe nisu podnijele zahtjev za zaštitu prava, valja reći da se u ovom slučaju radi o novčanom potraživanju tužiteljica iz radnog odnosa slijedom čega, sukladno čl. 133. st.3 ZR-a, podnošenje zahtjeva za zaštitu prava nije procesna pretpostavka za podnošenje tužbe sudu radi čega je tuženikov prigovor nedopuštenosti tužbe sud utvrdio kao neosnovan.

14. Nadalje, iz Ugovora o radu od 30. siječnja 2023., 25. srpnja 2017. i Naloga o upućivanju na mjesto rada od 1. kolovoza 2017. proizlazi da su tužiteljice kod tuženika zaposlene na radnom mjestu spremačice, broj radnog mjesta 2305 u Službi zajedničkih medicinskih i nemedicinskih poslova, Odjela za zajedničke poslove, Odsjeka za čišćenje prostora i brigu o rublju, s time da je odjel mijenjao ime tako da sada glasi Odjel za higijenu prostora, čišćenje i DDD. Iz dostavljenih naloga proizlazi da je I-tužiteljica TH upućena na mjesto rada u Objedinjeni hitni bolnički prijam, a II-tužiteljica ČH na mjesto rada u Zavod za intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti.

15. Uvidom u Procjenu rizika (broj Pr-4636/16-1) Vizor d.o.o. iz srpnja 2017. utvrđeno je da je radno mjesto spremačice, šifra radnog mjesta 2305, Odjel za zajedničke poslove, Odsjek za čišćenje prostora i briga o rublju, sukladno čl.3. toč. 16. i 18. podtočka 56. Pravilnika o posebnim uvjetima rada, posao s povećanim rizikom (posebni uvjeti rada). Pod opis poslova spada održavanje čistoće prostora, podova, zidova, prozora, vrata, namještaja i sanitetskih čvorova; održavanje čistoće prostora oko zgrade i ulaza u zgradu te obavljanje i drugih poslova po nalogu neposrednog pretpostavljenog. Navedeni poslovi obavljaju se u zatvorenom prostoru, odnosno u sobama pacijenata, hodnicima, prolazima i drugim radnim i pomoćnim prostorima poslodavca 90% vremena, dok u otvorenom prostoru, odnosno dvorišnom krugu poslodavca 10% vremena.

16. Iz iskaza HH proizlazi da je kod tuženika zaposlena od 1984. Od 2016. je zaposlena na radnom mjestu rukovoditelja Službe za zajednički medicinske i nemedicinske poslove. Unutar te službe nalazi se više odjela, a jedan od tih odjela je i odjel za higijenu prostora i čišćenje. U svom poslu susreće se sa spremačicama te osim što organizacijski poznaje strukturu, poznaje i tužiteljice u ovom predmetu. Ističe da je opis poslova spremačica naveden u sistematizaciji tuženika te ugovorima o radu koji se temelje na toj sistematizaciji. Nadalje pojašnjava da je u jednom trenutku radi nacionalnog standarda koji je uveden radi higijene prostora i čišćenja 2018. u slučajevima visokog rizika odluka da samo djelatnici bolnice čiste te prostore dok je za nekakav srednji i nizak rizik moguće uzeti vanjske servise. Pojašnjava da je procedura čišćenja ustrojena pravilnicima ovisno o određenim odjelima i samim rizicima koje ti odjeli nose sa sobom. Pod time misli da recimo kod čišćenja laboratorija zbog visokog rizika čišćenje provode medicinski djelatnici i spremačice koje su posebno educirane. Koliko joj je poznato, tužiteljice unatrag 5 godina rade na odjelima visokog rizika. Unutar svog posla, a kako je organizirano kod tuženika, po njenom mišljenju tužiteljice nisu dvije trećine vremena aktivno izložene visokom riziku. Pojašnjava da shodno proceduri u situacijama kada iza med. osoblja, a zbog određenih procedura ostane npr. krvi ili razne izlučevine, med. osoblje koje radi u tim trenucima odradi dio posla, i to s određenim sredstvima kao što su krpe, dezinfekcijske maramice već pokupi većinu toga i spremi ih u otpad, tako da spremačice kada dođu samo pokupe taj otpad i odvedu taj otpad do primarnog skladišta otpada koje je na odjelu. Vezano za ubode igle i sl. situacije ističe da je prema njenim saznanjima, a kod tuženika se i vodi takav registar, da su takve situacije moguće otprilike dva puta godišnje. U takvom slučaju osoblje je dužno prijaviti i onda se prati daljnji tijek kao i sazna od koga potječe igla. Navodi da su spremačice dužne nositi i imati svu propisanu zaštitnu opremu, a to podrazumijeva masku, rukavice, pregače i navedeno su dužne imati u trenucima rada kada su pozvane nakon intervencije sa pacijentom. Pojašnjava da postoje trenuci kada su spremačice pozvane unutar prostorije u kojoj se u tim trenucima ne zna da li su i u kojim trenucima pacijenti zaraženi. Navodi da u svakodnevnom poslu u odjelima bolnice se po nekim pravilima procjenjuje rizik. To u suštini znači da, ako pristupi određeni pacijent, ide na trijažu gdje med. sestra procjenjuje visinu rizika za zarazu te u takvim situacijama daje pacijentu masku. U svakodnevnom načinu rada, kada postoji određeni rizik za osoblje, pa tako i za spremačice, upozorava se osoblje da bi bilo dobro staviti masku. U svakodnevnom poslu spremačice procjenjuju same da li će staviti masku ili ne kada se ne radi o gore navedenom slučaju. To u suštini znači da prilikom npr. čišćenja prostorija gdje se nalazi administrativno osoblje, garderobe i sl., neće staviti masku, s tim da su prostori u kojima se nalazi administrativni dio i dio u kojem su pacijenti, odvojeni. Na pitanje pun. tužitelja da li postoji mogućnost da u određenom trenutku med. osoblje ne prepozna određenu vrstu zaraze infektivnog pacijenta, pa eventualno ne da preporuku spremačici za nošenje maske, svjedokinja navodi da na navedeno pitanje ne može odgovoriti niti sa da niti sa ne jer odgovor na to pitanje nije jednoznačan. Pojašnjava da prilikom dolaska pacijenta već postoje određeni simptomi koje pacijent navede ili koje osoblje prepozna pa se shodno tome prema tome i postavi prema pravilima struke. Navodi da u svakodnevnom poslu spremačice koriste uobičajena sredstva za dezinfekciju prostora, ona koja se koriste i inače u kućanstvu. Navodi da su doktori i medicinsko osoblje izravno izloženi mogućnosti zaraze jer su u direktnom kontaktu sa pacijentima, dok spremačice nisu u direktnom kontaktu sa pacijentima. Navodi da kada je pacijent u krevetu, jedino medicinsko osoblje ima kontakt s takvim pacijentom. Navodi da posteljina te privremeni dodaci za pregled kako i sam dodatni pribor, a s kojim pacijenti dolaze u kontakt, medicinsko osoblje otklanja, sprema i mijenja prema propisanim procedurama.

17. Iz iskaza THF proizlazi da je kod tuženika zaposlena kao voditelj Odjela za higijenu i čišćenje unatrag godinu dana, ali koliko joj je poznato, način rada u odnosu na prije par godina je ostao isti. U svom poslu kao voditelj odjela između ostalog preraspodjeljuje spremačice s obzirom na potrebe rada, tako da je upoznata sa radom tužiteljica. Poznato joj je da jedna od tužiteljica radi na odjelu gdje dolaze pacijenti koji su imunokompromitirani, a to u suštini znači da su ti pacijenti izloženi višem riziku od zaraze kojima je oslabljen imunitet. To znači da medicinsko i ostalo osoblje u kontaktu s njima moraju koristiti višu razinu zaštitne opreme, što u sebi podrazumijeva nošenje maski, rukavica, jednokratne mantile i sl. U odnosu na tužiteljice navodi da s obzirom na već gore navedeno, medicinsko osoblje je to koje dolazi u kontakt sa bolesnikom, a ne tužiteljice. Nakon obrade od strane medicinskog osoblja, a po njenoj procjeni, kada pristupe poslu, spremačice su minimalno izložene riziku uz pravilnu uporabu osobne zaštitne opreme. Navodi da u poslu tužiteljice kao spremačice nisu obvezne uvijek nositi masku za lice, ali rukavice jesu. Navodi da je prema preporuci zdravstvenog osoblja i to med. sestara nakon obrade pacijenta, tužiteljicama kao spremačicama bude preporučeno da li je potrebno da li da nose masku ili ne. Na poseban upit suda da li može vremenski procijeniti koliko vremena tužiteljice provode na dijelovima odjela u kojima postoji viši rizik zaraze u odnosu na one dijelove u kojima takvog rizika nema, kao što su npr. prostorije za administrativno osoblje, svjedokinja navodi da joj je to teško reći, ali obzirom se radi kod obje tužiteljice o radnim mjestima koja su po prirodi veliki prostori koji u sebi sadrže čekaonice pa i ambulante, po njenoj procjeni radi se o radnim mjestima u kojima u većini vremena ne postoji visok rizik od zaraze ili izloženosti nekim štetnim sredstvima, patogenima. U svakodnevnom poslu tužiteljice kao spremačice koriste uobičajena sredstva za čišćenje i dezinficijense.

18. Iz iskaza I-tužiteljice TH proizlazi da je kod tuženika zaposlena od 2017. na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Navodi da je slušala iskaze prisutnih svjedokinja te da je sve tako kako su one rekle, ali da se zna dogoditi da je medicinsko osoblje zove da počisti kada pacijenti povrate. To se često događa, negdje 4 puta u smjeni, a smjena joj je 12 sati. Kada je pozovu da to očisti, ima rukavice, masku ima većinom pa joj osoblje ni ne treba to govoriti. Kada je u pitanju neka zaraza, med. osoblje joj kaže da stavi masku, a kada znaju da se radi o zarazi, a kada ne znaju, dođe i počisti. Bilo je situacija da su joj naknadno rekli da je određena osoba bila zaražena, a ona je u toj situaciji već očistila predmetni prostor. Navedeno se dogodilo jer nisu ni sami znali u datom trenutku, nego tek kad su došli nalazi su je o tome obavijestili. Također ističe da radi i na dječjem odjelu na kojem djeca često povraćaju i onda ona kao i ostale spremačice to čisti. Navodi da joj vremenski ne treba puno vremena da to počisti obzirom se služi sa krpama i sredstvima za čišćenje. Navodi da je npr. neku noć došao gospodin kojem su stavili sondu i koji je bio u opservacijskoj sobi na OHBP i koji je cijelu noć povraćao, a svaki put bi nju zvali da to počisti. Također je bilo situacija kada je određeni pacijent krvario i krvi je bilo i na zidovima, i to je također prala. Navodi da ne može procijeniti vrijeme koje u mjesecu provede čisteći uobičajene prostorije za koje je zadužena, kao i vrijeme kada je medicinsko osoblje zove da počisti iza pacijenata.

19. Iz iskaza II-tužiteljice ČH proizlazi da kod tuženika radi 19 godina, s tim da unatrag 8-9 godina radi kod tuženika kao poslodavca. Navodi da cijelo vrijeme obavlja iste poslove. U svakodnevnom radu koristi za čišćenje Incidin, Sanitar i slično. Prilikom rada koristi zaštitnu opremu, i to mantil, rukavice, masku, posebno kad je bio u pitanju Covid. Maske se i dalje koriste prilikom pristupa prostorijama u kojima se npr. nalaze Covid-pacijenti. Navodi da nije nikada imala nikakvih ozljeda niti infekcija vezanih za rad. Navodi da prilikom rada po njenoj procjeni od 5 do 7 sati provede u kontaktu sa štetnim infektivnim tvarima te pojašnjava da pritom misli na sve bolničke bakterije s kojima dolazi u kontakt, s obzirom na pristup pacijentima s tim problemima. Navodi da kada kupi kantu u kojoj se nalaze izlučevine pacijenata, istu vreću treba zatvoriti te vreću odnijeti na za to predviđeno mjesto. Tužiteljica nadalje navodi da se prostor mora čistiti i kada su u njemu pacijenti. Navodi da se u posebnim boksevima nalaze zarazni i imunokompromitirajući pacijenti te prilikom rada na tim mjestima dnevno provede sat ili dva, ovisno što je potrebno očistiti, npr. ovisi da li se pere krevet. Navodi da dolazi u kontakt s izlučevinama pacijenta prilikom čišćenja te se zna dogoditi da vrećica urina pukne. Navodi da u radu koristi razrijeđeni Incidin u koncentraciji 2%. Navodi da mjesečno ona sa još tri kolegice potroše 1500 crvenih vreća, a što se odnosi na vreće s infektivnim otpadom. Navodi da ne zna koliko vremenski joj treba za spremiti te crvene vreće u predviđeni otpad.

20. Na okolnost koliko radnog vremena i kojim kemikalijama i biološkim agensima, infektima i otrovima su izložene tužiteljice na radnom mjestu spremačice sud je proveo dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Jeleni Macan, specijalisti medicine rada, nakon što je sudski vještak specijalist infektologije izv. prof. dr.sc. KH u svom dopisu od 6. svibnja 2025. (str. 781 spisa) naveo da navedeno vještačenje ne spada u domenu specijaliste infektologije nego u domenu specijaliste medicine rada.

20.1. Dr. Jelena Macan je u svom nalazu i mišljenju od 8. rujna 2025. navela da je tužiteljica TH zaposlena je na neodređeno puno radno vrijeme pri tuženiku od 2017.g., tj. oko 8 godina, na radnom mjestu spremačice (broj radnog mjesta 2305) na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Tužiteljica ČH zaposlena je na neodređeno puno radno vrijeme pri tuženiku također od 2017.g., tj. oko 8 godina, na radnom mjestu spremačice (broj radnog mjesta N2305) na Zavodu za intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti. Prema navodima svjedokinja CH i T, koje su tužiteljicama nadređene, tužiteljice rade na odjelima visokog rizika, ali na radnom mjestu ne dolaze u direktni kontakt s bolesnicima, te su minimalno izložene riziku uz pravilnu uporabu osobne zaštitne opreme. Po njihovoj procjeni se radi o radnim mjestima na kojima tužiteljice nisu dvije trećine radnog vremena izložene visokom riziku od zaraze ili izloženosti nekim štetnim sredstvima. Rizični otpad sprema medicinsko osoblje, a spremačice samo odnesu sakupljeni otpad do primarnog skladišta otpada. Tužiteljica Č navodi da u smjeni više puta mora čistiti krv i izlučevine (povraćeni sadržaj) bolesnika sa podova, zidova, radnih površina. Tužiteljica I navodi da sobe mora čistiti i kada su u njima pacijenti, pri tome dolazi u kontakt sa izlučevinama pacijenata kada skuplja vreće sa istima, zatvara ih i odnosi na za to predviđeno mjesto. Prilikom rada koristi zaštitnu opremu, mantil, rukavice, masku, posebno kad je bio u pitanju Covid. Navodi da nije nikada imala ozljeda niti infekcija vezanih uz rad. Prema priloženoj procjeni rizika iz 2017.g. za radno mjesto spremačice u Odsjeku za čišćenje prostora i brigu o rublju (radno mjesto 103, šifra 2305) radi se o radnom mjestu koje uključuje poslove s posebnim uvjetima rada sukladno čl.3 Pravilnika o posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84), točka 16- poslovi koji u pretežitom dijelu punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 15kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela, i točka 18(56)- poslovi pri kojima je radnik izložen biološkim agensima. Rad se odvija u 90% radnog vremena u zatvorenim radnim prostorima poslodavca, a 10% na otvorenom u dvorišnom krugu poslodavca. Analiza rizika ovog radnog mjesta utvrdila je razinu velikog rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima sadržanim u zaraznom materijalu, dok su rizici za ostale opasnosti, štetnosti i napore utvrđene na razini malog i srednjeg rizika, uz napomenu da je izračun opterećenja prilikom ručnog prenošenja tereta na samoj granici velikog rizika. Na ovom radnom mjestu postoji izloženost biološkim agensima skupine 2 (koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi i mogli bi biti opasni za radnike te nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu a obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje) i 3 (koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike, mogu predstavljati rizik za širenje u okolinu te u pravilu je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje) prema Pravilniku o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu (Narodne novine 129/2020). Za biološke agense skupine 3 navedena je moguća izloženost uzročnicima tuberkuloze, hepatitisa B i C, zapadno-nilske groznice i sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS) putem kože i sluznica. Navedena je mogućnost ozljede oštrim predmetom kontaminiranim tjelesnim tekućinama ili izlučevinama bolesnika. Izloženost kemijskim štetnostima u vidu koroziva i nadražljivaca je ocijenjena sa kategorijom srednjeg rizika. Procjena rizika sadrži i niz tehničkih, organizacijskih i osobnih mjera zaštite na radu koje se preporučuju za smanjenje rizika na ovom radnom mjestu, uključujući cijepljenje radnika protiv hepatitisa A i B, tetanusa, difterije, rubeole, hripavca i gripe. Popis zaštitne opreme za radno mjesto spremačice uključuje zaštitnu odjeću i obuću, jednokratne rukavice, gumenu pregaču. Priloženi popis kemikalija s kojima tužiteljice rade sadrže sredstva za čišćenje uobičajena u kućanstvima (sredstva za pranje podova, stakla, sanitarija, posuđa) i sredstva za dezinfekciju radnih površina i ruku na bazi kvarternih amonijevih spojeva, etanola i klorheksidina. Radi se o kemikalijama sa poznatim nadražujućim učinkom na kožu i sluznice, među kojima je potrebno izdvojiti dezinficijens za radne površine na bazi kvarternih amonijevih spojeva (Incidin pro) i sredstvo za čišćenje sanitarija i kamenca (Labpro Sanitar) koji na kožu i sluznice mogu djelovati korozivno. Navedene štetne učinke u potpunosti sprečava redovito korištenje osobnih zaštitnih sredstava (zaštitne rukavice i odjeća), a dodatno radni proces kod spremačica ne uključuje prelijevanje niti razrjeđivanje kemikalija, već koriste razrijeđene kemikalije primjenom dozatora, što dodatno smanjuje izloženost. Priloženi podaci o broju slučajeva s dijagnozom zarazne bolesti se u utuženom razdoblju za OHBP kreću u rasponu 215 322 slučaja godišnje, ali se u većini slučajeva odnose na sumnju na zaraznu bolest i herpes virusne infekcije, dok su zaraze biološkim agensima skupine 3 (tuberkuloza, bjesnoća, antraks, virusni hepatitisi, AIDS) zabilježene samo sporadično (do 2 slučaja godišnje). U Zavodu za intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti broj slučajeva s dijagnozom zarazne bolesti se u utuženom razdoblju kreće u rasponu 65-86 slučajeva godišnje, a pretežito (62-81 slučaj godišnje) se odnosi na slučajeve sepse. Zaraza biološkim agensima skupine 3 je zabilježena samo za dva slučaja virusnog hepatitisa (po jedan slučaj 2020. i 2023.g.). Ubodni incidenti na igle i sl. se kod tuženika događaju i o tome se vodi registar, a u utuženom razdoblju su zabilježeni na poslovima spremačice u OHBP-u (dva ubodna incidenta 2024.g.), dok kod spremačica u Zavodu za intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti ubodni incidenti u istom razdoblju nisu zabilježeni. Profesionalne bolesti nisu zabilježene kod spremačica na obje lokacije u utuženom razdoblju. Prema navedenom može se zaključiti da radno mjesto tužiteljica uključuje posao sa povećanim zdravstvenim rizikom, tj. poslove s posebnim uvjetima rada, zbog izloženosti statodinamičkim tjelesnim naporima (rukovanje teretima) i biološkim agensima koji mogu uzrokovati tešku bolest kod ljudi i predstavljaju ozbiljnu opasnost za radnike, uz u pravilu postojeću djelotvornu profilaksu ili liječenje. Pri radu su svakodnevno izložene kemikalijama u vidu sredstava za čišćenje i dezinfekciju koja u uvjetima profesionalne izloženosti mogu imati nadražujuće i korozivno djelovanje na kožu, a ove štetne učinke u potpunosti sprečava redovita uporaba osobnih zaštitnih sredstava. Izloženost biološkim štetnim agensima kod spremačica je moguća povremeno i indirektno pri skupljanju potencijalno infektivnog otpada i čišćenju izlučevina bolesnika. Pri tome se najčešće radi o biološkim agensima skupine 2 kod kojih će redovita upotreba osobnih zaštitnih sredstava spriječiti zarazu kod opisanog načina izloženosti. Izloženost biološkim agensima skupine 3, naročito agensima koji se prenose krvlju (virusni hepatitisi, AIDS) je izrazito rijetka. Radnici na poslovima spremačice se ovim agensima mogu zaraziti ukoliko se ubodu na iglu ili drugi oštar predmet kontaminiran krvlju zaraženog bolesnika, ali priloženi podaci ukazuju da su ovi incidenti također izrazito rijetki na poslovima spremačice. Sumarno, obje tužiteljice su na svojim radnim mjestima spremačice svakodnevno izložene kemikalijama u vidu sredstava za čišćenje i dezinfekciju radnih površina, prostora i ruku čije štetno djelovanje u potpunosti sprečava redovito korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Obje tužiteljice su povremeno na radnom mjestu indirektno izložene štetnim biološkim agensima skupine 2 i 3 čije štetno djelovanje značajno sprečava redovito korištenje osobnih zaštitnih sredstava, s time da je izloženost agensima skupine 3 vrlo rijetko zabilježena, kao i ubodni incidenti na poslovima spremačice. Zaključuje da su obje tužiteljice pri obavljanju poslova spremačice uz redovitu primjenu propisanih zaštitnih sredstava izložene kemijskim štetnostima (otrovima) i biološkim štetnostima (infektima) manje od 2/3 radnog vremena.

20.2. S obzirom da su tužiteljice imale prigovore na nalaz i mišljenje vještakinja je saslušana na ročištu održanom 27. ožujka 2026. na kojem je navela da je zaprimila podnesak tužiteljica u kojem su izneseni prigovori na njezin nalaz i mišljenje te se o istom očituje da je prilikom izrade svog nalaza i mišljenjem postupala u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika, dakle, prilikom ocjene nije dovoljno samo identificirati štetnost koja postoji na radnom mjesto, nego i način izloženosti radnika. U odnosu na ostalo radi se o pravnom tumačenju KU u što ona, kao vještak, ne može ulaziti. Navodi da nema saznanja da li je tuženik dužan voditi evidenciju o svakom infektu. Nadalje ističe da postoji razlika između infekta i zarazne bolesti. Nadalje navodi da u dostavljenoj dokumentaciji nije zabilježen broj upala pluća, obzirom da su navedeni uzročnici zaraznih bolesti, a neki od njih mogu se manifestirati kao upale pluća. Npr. Covid -19 i tuberkuloza. U podacima nisu navedeni da li su se ti uzročnici manifestirali kao upala pluća. Nadalje navodi da od tuženika kao poslodavca nije tražila podatke na koji način je određen uvjet od 2/3 radnog vremena za druga radna mjesta za koja je priznat navedeni dodatak određenim djelatnicima unutar istog odjela. Na poseban upit pun. tužitelja da li postoji mogućnost da je postojao određeni infekt unutar radnog prostora tužiteljica, a koji nije registriran vještakinja navodi da je po prirodi stvari to moguće, ali da to ne mijenja procjenu rizika. Na poseban upit pun. tuženika da li sredstva za čišćenje koja koriste tužiteljice predstavljaju otrove vještakinja navodi da u profesionalnim uvjetima u kojima su tužiteljice ne predstavljaju, to bi bilo jedino u slučaju gutanja.

21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje dr. Jelene Macan od 8. rujna 2025. i dopunu nalaza i mišljenja od 27. prosinca 2025. budući da su sačinjeni stručno, jasno, detaljno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke, a na temelju relevantne dokumentacije, pri čemu je vještakinja uzela u obzir i iskaze tužiteljica, kako to proizlazi iz predmetnog nalaza i mišljenja. Vještakinja je na ročištu održanom 27. ožujka 2026. u cijelosti otklonila prigovore tužiteljica radi čega je sud odlučio ne prihvatiti prijedlog tužiteljica za provođenjem vještačenja po vještaku zaštite na radu i infektologu, a pri tome imajući na umu i dopis specijalista infektologije izv. prof. dr.sc. KH od 6. svibnja 2025. godine.

22. Sud je ocijenio istinitim iskaz tužiteljica u dijelu u kojem su opisivale poslove svog radnog mjesta, međutim, iskaz tužiteljica u dijelu koji se odnosi na rad sa otrovima i infektima te vremenu izloženosti istima sud nije posebno cijenio budući tužiteljice nemaju potrebna stručna znanja za procjenu navedenih činjenica te isto predstavlja njihov osobni dojam.

23. Iskaz svjedokinja HH i THF sud je ocijenio istinitim jer su dani životno i uvjerljivo, međusobno su u bitnim činjenicama suglasni, a u skladu su i sa dokumentacijom koja prileži spisu.

24. Također valja reći i da je sud, imajući na umu utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Jelene Macan te njegove dopune, ocijenio nepotrebnim saslušavati ostale predložene svjedoke i to DH, AH, ĐH, PH, ŽH, BH, UH, JH, FH, SH, a obzirom je vještakinja na očevidu vidjela radno mjesto tužiteljice, utvrdila način rada i sredstva koja tužiteljica koristi u radu, a na temelju podataka dostavljenih od strane tuženika, koje tužiteljica svojim navodima nije dovela u sumnju, i to: popisa kemikalija kojima su izloženi radnici zaposleni na radnom mjestu “spremačica”, očitovanja o profesionalnim bolestima i ubodnim incidentima radnika zaposlenih na radnom mjestu “spremačica” u utuženom razdoblju, podataka o ukupnom broju slučajeva/pacijenata po godinama utuženog razdoblja – OBP – Objedinjeni hitni bolnički prijam i INT- Klinika za unutarnje bolesti te podataka o ukupnom broju slučajeva/pacijenata s dijagnozom zarazne bolesti po godinama utuženog razdoblja - OBP – Objedinjeni hitni bolnički prijam i Klinika za unutarnje bolesti i INT-Klinika za unutarnje bolesti, pri čemu je uzela u obzir i dostavljenu Procjenu rizika kao i iskaze tužiteljica, vještakinja stručno ocijenila da je vremensko razdoblje u kojem je tužiteljica izložena kemijskim štetnostima (otrovima) i biološkim štetnostima (infektima) manje od 2/3 radnog vremena.

25. Iz svega navedenog sud je utvrdio da tužiteljice nisu dokazale da su u utuženom razdoblju radeći na radnom mjestu spremačice bile više od 2/3 radnog vremena izložene kemijskim i biološkim štetnostima, što je uvjet za priznavanje prava na zatraženi dodatak, radi čega je sud tužbene zahtjeve ocijenio neosnovanim, iste odbio i odlučio kao u izreci presude.

26. S obzirom da su tužbeni zahtjevi ocijenjeni neosnovanim nije potrebno obrazlagati ostale prigovore tuženika.

27. Budući su tužiteljice u cijelosti izgubile spor, na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbijeni su i zahtjevi tužiteljica za naknadu troškova parničnog postupka.

28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 7. svibnja 2026.

Sudac

Dario Partl

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte