REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj PR-1679/2022-65
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Trpimiru Jonjiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupan po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 7. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
„Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita tuženikova „Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu“ od 7. srpnja 2022. kojom je tužitelju zbog gospodarskih i organizacijskih razloga otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen 10. travnja 2017. pod Ur. br. 03/1-17-645/91, te da prema tome, radni odnos između tužitelja i tuženika nije prestao.
Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, u roku od 15 dana vratiti tužitelja LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na radno mjesto Samostalni referent podrške programima ili drugo odgovarajuće radno mjesto prema važećoj sistematizaciji, znanju, radnom iskustvu i kvalifikacijama tužitelja.
Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, da u roku od 15 dana tužitelju LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknadi trošak ovoga postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“
II./ Nalaže se tužitelju LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tuženiku Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 10. travnja 2017. sklopio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme s tuženikom, te je bio zaposlen u njegovoj podružnici Vladimir Nazor. Tužitelju je 12. srpnja 2022. uručena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu datirana 7. srpnja 2022. kojom je otkazan njegov ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 10. travnja 2017. zbog tobožnjih gospodarskih i organizacijskih razloga. Protiv takve odluke je tuženik pravodobno uložio zahtjev za zaštitu prava, poslavši ga 19. srpnja 2022. preporučenom poštom i na adresu tuženika i na adresu podružnice u kojoj je zaposlen. Tuženik i njegova podružnica su 20. srpnja 2022. primili tužiteljev zahtjev za zaštitu prava. Tuženik nije odgovorio na podneseni zahtjev za zaštitu prava u roku određenom Zakonom o radu, slijedom čega tužitelj pravodobno podnosi ovu tužbu. Otkaz je nezakonit i nedopušten iz više razloga, budući da pri njegovu donošenju nije poštovan postupak prije otkazivanja te ne postoje gospodarski i organizacijski razlozi za davanje otkaza tužitelju. Naime, nije sasvim jasno zbog čega je tužitelj dobio Otkaz, budući da famoznu „Odluku Uprave društva od 30. prosinca 2021.“ na koju se poziva Otkaz, nitko od radnika nikada nije vidio. K tome, formulacija iz Otkaza: „Razlozi prestanka potrebe za radom detaljno su obrazloženi i opisani tijekom opisanog savjetovanja Kolektivnog viška“ ne predstavlja obrazloženje u kontekstu pojedinačne odluke o otkazu. Radi se, dakle o otkazu bez obrazloženja, koji je već iz tog razloga nezakonit, jer je protivan čl. 120. st .2. ZR. Netočna je konstatacija iz pobijanog Otkaza kako je tužitelj obavljao „korporativne funkcije“, već je njegov naziv radnog mjesta bio:
Samostalni referent podrške programima. Međutim, u sklopu tog posla, tužitelj je, između ostalog, obavljao i poslove: a) voditelj Tima za energetsku učinkovitost; b) voditelj voznog parka; c) ovlaštenik voditelja podružnice za rad s opasnim tvarima; d) ovlaštenik voditelja podružnice za zaštitu na radu. Bit će zanimljivo vidjeti kako poslodavac namjerava ispoštovati zabranu novog zapošljavanja iz čl. 115. st. 5. ZR uzevši u obzir sve poslove koje je podnositelj obavljao. Tuženik nije obrazložio, a još manje dokazao da tužitelj ne bi mogao obavljati svoje (ili druge) poslove unutar „nove organizacijske jedinice naziva Sektor marketinga i prodaje unutar „Korporativnih servisa“. Koji su to poslovi, a da je za njih potrebna tobože visoka stručna sprema. Osim toga, podnositelj je 21. prosinca 2021. diplomirao na Veleučilištu u Velikoj Gorici, Specijalistički diplomski studij kriznog menadžmenta (120 ECTS bodova), čime s ranijim ECTS bodovima (180) dolazi do ukupno 300 ECTS bodova, što je analogno petogodišnjem integriranom studiju, pa ima i stručni naziv: stručni specijalist inženjer kriznog menadžmenta (struč. spec. ing. admin. chris.) uz raniji naziv inženjera građevine. Navedeno tuženik nije uzeo u obzir prilikom davanja pobijanog Otkaza, već je pobijani otkaz napisan potpuno paušalno, ne ocjenjujući individualne okolnosti tužitelja kao radnika. Nadalje, kriteriji iz otkaza nisu uzeli u obzir kako je tužitelj kao radnik proveo preko 5 godina kod poslodavca, te kako je hrvatski branitelj, a nije adekvatno uzeo u obzir ni njegove godine. Da je to poslodavac uzeo u obzir, tobožnje „bodovanje“, koliko god bilo netransparentno, imalo bi znatno drugačiji ishod. K tome, tužitelj u cijelosti osporava postupak savjetovanja sa sindikatima koji djeluju kod poslodavca, budući da o tome ne zna ništa, a u Otkazu je navedena samo paušalna tvrdnja o tome kako sindikati „ponavljaju općenite navode“. Takva tuženikova tvrdnja implicira da se u pogledu konkretnog otkaza podnositelju faktično savjetovanje nije ni provedeno, što znači da je Otkaz donesen protivno čl. 150. st. 12. Zakona o radu. Sindikati i povjerenici nisu bili zakonito savjetovani, te oni nisu imali uvid u pravilnike i odluke koji su relevantni za odluku o otkazu. Prema navodima samog Otkaza, savjetovanje sa sindikatima okončano je 8. travnja 2022., dok je tobožnja organizacijska promjena donesena tek 13. svibnja 2022., što bi impliciralo da sindikati nisu uopće bili savjetovani u pogledu organizacijske promjene i konkretnog otkaza tužitelju. Važno je ponoviti kako je poslodavac tužitelja Zagrebački holding d.o.o., a ne podružnica Vladimir Nazor. Prema izričitom uređenju iz čl. 7. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima: „Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo“. Tuženik nije nijednom riječju u otkazu spomenuo kako (ili zašto) se podnositelj kao radnik ne može zaposliti na drugim radnim mjestima unutar društva Zagrebački holding d.o.o. Osim toga, sasvim su netransparentno navedeni socijalni kriteriji koje je tuženik obvezan uzeti u obzir, pri čemu je nesporno da uopće nije uzeo u obzir činjenicu da je tužitelj hrvatski branitelj. Naposljetku, uvid u financije tuženika ne daje za pravo poslodavcu: društvo Zagrebački holding d.o.o. ne posluje s gubitkom, te potreba za poslovima koje podnositelj radi nije prestala. Tuženik je društvo koje nije osnovano radi stjecanja dobiti, već radi učinkovitije organizacije komunalne djelatnosti. Jedini nositelj poslovnog udjela je Grad Zagreb (koji ne postoji radi stjecanja dobiti!), a ne fizička ili pravna osoba kojoj je krajnji cilj isplata dividende iz trgovačkog društva. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi da je pobijani otkaz nedopušten, da radni odnos tužitelja kod tuženika niej prestao i da tuženik vrati tužitelja na rad, uz naknadu parničnog troška, kao u izreci presude.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da osporava sve navode tužbe, izuzev da je tužitelju dan otkaz ugovora o radu. Kako je navedeno i u samoj odluci o otkazu ugovora o radu, otkazivanje je posljedica provedenog viška radnika sukladno čl. 127. ZOR-a. Ne samo da je postupak Kolektivnog viška bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne propisuje zakonodavstvo, nego najbolje prakse. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. pa do 06. travnja 2022.. Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu). Tuženik je u skladu s najboljim praksama u savjetovanje željelo uključiti sve socijalne partnere, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. do 06. travnja 2022.. Nadalje, tijekom postupka savjetovanja, kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta). Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022., a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen je prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika. Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja, koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška. Razlozi Kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnost uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija. Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi: 1.) Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija, 2.) Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bili potrebni poslovi koji su se obavljali unutar istih. Tužitelju je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 1.), tj. zbog promjene organizacije u vidu centralizacije potpornih funkcija. Stoga se tuženik samo kratko referira na razlog viška naveden pod 2.), budući se isti uopće ne odnosi na tužitelja, a kako je to i obrazloženo u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te savjetovanja odluke o otkazu ugovora o radu. Kod ovog razloga viška radnika, tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta. Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju nije niti bilo potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužitelju, tuženik istu obrazlaže kako slijedi. Tuženik je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu, To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, prodaje itd. Takav način organiziranja korporativnih funkcija (decentralizirano, segmentirano) doprinosi nesigurnosti i nejednakom načinu postupanja, neefikasnosti i povećanju troškova, što je uz neefikasnost, također doprinijelo iskazanim gubicima u poslovanju (multipliciranje troškova). Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini, te je u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova u svakoj od Podružnica (članci od 48. do čl. 56. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 te čl. 102). Prema čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022: U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija" , odnosni svi poslov i podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa. U svezi s prethodnim stavkom ovog članka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice vise nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; 12 pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora). Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće "funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podru2nicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podru2nicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka. Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana je nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi podrške obavljaju centralizirano, unutar samo jedne organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem org. jedinica u toj Podružnici. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja. Tužitelj ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju. Isto tako, navedeni akti predstavljaju realizaciju Kolektivnog viška radnika, budući predstavljaju provedbu svega onog što je savjetovano i detaljno obrazloženo u postupku Kolektivnog viška radnika, a to je da će se izvršiti centralizacija podrške poslovanja („Korporativnih funkcija“) u tzv. „Korporativne servise“, na način da će se prestati svi ti poslovi podrške obavljati u Podružnicama, ukinut će se sve te org. jedinice, te da takva nova organizacija (centralizacija) ima za posljedicu određen višak radnika (prekobrojni izvršitelji), a što se odnosi i na tužitelja koji je utvrđen viškom. Štoviše, tuženik je u postupku savjetovanja detaljno prezentirao navedene promjene, te su sindikati već u postupku Kolektivnog viška bili detaljno upoznati s aktima koji će se donijeti, te je tuženik i u tom postupku dostavio nacrte istih. Nadalje, tuženik je vrlo detaljno obrazložio otkaz ugovora o radu tužitelju, osobito navodeći sve razloge
(centralizacija/reorganizacija), pojašnjavajući kriterije bodovanja, navodeći usporednog radnika s brojem bodova (kojem nije otkaza ugovor o radu), razloge viška, nemogućnost/odbijanje radnika za rad na dostupnim poslovima, potreban broj izvršitelja u novoj centraliziranoj jedinici, naziv iste, itd. Isto tako, tuženik je u postupku savjetovanja namjeravane odluke o otkazima ugovora o radu (pa tako i tužitelja) sindikatima dostavio sve podatke, uključujući i sve kriterije i usporedne radnike (što je razvidno iz dopisa tuženika sindikatima od 03.05.2022., te prilozima istoga. Stoga je iz ove i prethodnih točaka ove tužbe, razvidno da su promašeni tvrdnje tužitelja o nezakonitom otkazu. Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to: Trajanje radnog odnosa kod Poslodavca, Dob radnika, Obveze uzdržavanja koje terete radnika Dodatni kriterij, Braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata. Navedeni kriteriji jasno su obrazloženi u odluci o otkazu, i to:
Tužitelju u pogledu trajanja radnog odnosa, ispravno je tužitelju dan jedan bod, budući je raspon za isti od 0-9 godina, a tužitelj ima 5 godina staža. U pogledu kriterija dobo, tužitelju je dan maksimalan brij bodova, dok nije dobio bodove za uzdržavane članove jer ih nema. U pogledu Dodatnog kriterija, a to je braniteljski status, isti se vrednuje sa 0,1, jer smisao i izričaj odredbi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji znači da se hrvatskom branitelju može otkazati ugovor o radu nakon što se drugim radnicima u jednakoj poziciji s radnikom otkaže ugovor o radu (čl.105). Dakle, hrvatski branitelj u odnosu na radnike s istim uvjetima ima prednost kod otkazivanja, na način da se prvo ugovor otkazuje tim radnicima, a tek onda hrvatskom branitelju (sve drugo bi bilo diskriminatorno postupanje). Vrednovanjem braniteljskog statusa od 0,1 boda, navedeno je postignuto, budući da radnik koji ima jednak broj bodova kao mi ostali radnici (npr. 4 bodova), za status hrvatskog branitelja dobiva još 0,1 bod (dakle 4,1 bod), te je onda automatski „izdignut“ iz iste grupe radnika koji imaju 4 boda, što znači da mu se ugovor ne može otkazati prije no što se otkaže ostalim radnicima koji imaju 4 boda. Tuženik, zaista, nije bio upoznat s navedenim statusom tužitelja, no sve da se isti i vrednuje, tužitelj bi i dalje imao 4,1 bod, a prvi radnik po broju bodova kojem nije otkazan ugovor o radu ima 5 bodova. Dakle, navedeno nije relevantno, jer bo i primjenom/vrednovanjem navedenog kriterija tužitelju i dalje bio otkazan ugovor o radu. Stoga je također neosnovana tvrdnja tužitelja da tuženik prilikom „bodovanja“ (odabira radnika koji su višak) nije uzeo u obzir braniteljski status, te da kod „bodovanja“ nije ispravno valorizirao stručnu spremu tužitelja i godine života. Svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta. Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, , tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Naime, drugih slobodnih radnih mjesta u tuženiku nema, pa stoga također nije niti moguće osposobiti radnike za neke druge poslove odnosno radna mjesta, kada istih nema. Tužitelj nije iskazao interes za navedeno, te je štoviše takvu mogućnost odbio, te čak nije niti želio preuzeti popis radnih mjesta, što je razvidno i iz Službene bilješke od 23.03.2022. godine. Stoga nije osnovan niti navod tužitelja da mu nije ponuđeno drugo radno mjesto odnosno da mu tuženik u otkazu nije spomenuo zašto se tužitelj ne može zaposliti na drugim radnim mjes tima. Nadalje, ne prileži tvrdnja tužitelja da tuženik nije obrazložio i dokazao da tužitelj ne bi mogao obavljati svoje ili druge poslove unutar nove organizacijske jedinice „Sektor marketinga i prodaje, unutar „Korporativnih servisa“. Navedeno je u kontradikciji s drugim navodima tužitelja, jer sama primjena kriterija („bodovanje“) znači da je tuženik itekako uzeo u obzir tužitelja za poslove unutar nove (centralizirane) organizacijske jedinice „Sektor marketinga i prodaje, unutar „Korporativnih servisa“, no obzirom na potreban broj izvršitelja te s druge strane broj bodova tužitelja, istom se nije moglo ponuditi radno mjesto. Dodatni poslovi, za koje tužitelj tvrdi da ih je radio, nisu od značaja. Uslijed navedenog, tužbeni zahtjev je neosnovan, te isti predlaže odbiti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovor o radu od 10.4.2017. (list 7-8 spisa), platne liste (list 9-11 spisa), Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7.7.2022. (list 12-14 spisa), Zahtjev za zaštitu prava radnika s potvrdama o dostavi (list 15-20 spisa), Odluku od 1.10.2020. (list 21 spisa), povratnicu primopredajne zapisnike (list 22-24 spisa), Uvjerenje Veleučilišta Velika Gorica, Potvrdu Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, iskaznicu Hrvatskog branitelja, osobnu iskaznicu (list 25-31 spisa), izvod iz sudskog registra za tuženika (list 32-74 spisa), Odluku i godišnje izvješće za 2021. sa prilozima (list 76-295 spisa), Očitovanje tuženika od 4.3.2022. i 21.3.2022., Završno očitovanje tuženika od 8.4.2022. s prilogom, Obavijest Zavodu za zapošljavanje od Očitovanje Zavoda za zapošljavanje, Odluku o izmjenama odluka o radnim mjestima od 13.5.2022. Pravilnik o XI izmjenama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ZGH d.o.o. od 30.6.2017., Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u ZGH d.o.o. od 30.6.20217., Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji ZGH d.o.o. od 13.5.2022., službenu bilješku od 23.3.2022. (list 305-538 i 620-719 spisa), Potvrdu Filozofskog fakulteta, rodni list za kćer, Sporazum o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – radnika Zagrebačkog holdinga d.o.o. (list 545-553 spisa), e-mail od 18.1.2022. (list 557 spisa), informacije o obradi osobnih podataka zaposlenika tuženika (list 558 - 560 spisa), natječaj za radna mjesta (list 564-599 spisa), mišljenje nepoznatog autora o kolektivnom višku radnika u ZGH d.o.o. (list 600-617 spisa), dopise i e-mailove vezano za provođenje postupka savjetovanja sa sindikatima (list 725-799 spisa),
Ugovor o radu za DND (list 811-812 spisa), presude iz drugih sličnih predmeta (list 837-854, 860-872, 875-921, 923-958, 960-968, 977-992, 995-996, 1004-1034, 1038-1050, 1054-1081, 1110-1192 spisa), uvjerenje o ujednačavanju stručnog naziva (list 857 spisa), dopunski ispravu o studiju (list 1212-1213 spisa), saslušani su svjedoci LND (list 821-822 spisa), MN, EN i ŠN (list 829-831 spisa), TN (list 855-856 spisa), VN, RN (list 998-999 spisa), zakonski zastupnik tuženika CN i tužitelj (list 1084-1086 spisa), svjedok ĆN, MND (list 1089-1091 spisa), END (list 1193-1194 spisa), AN (list 1214-1215 spisa).
4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22- dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.
5. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 10.4.2017. na radnom mjestu samostalni referent podrške programima u podružnici Vladimir Nazor, te da mu je tuženik otkazao ugovor o radu Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7.7.2022.
6. Sporno je da li je tuženik imao opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužitelju, te da li je pravilno proveo postupak otkazivanja.
7. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 7.7.2022. utvrđeno je da je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. U obrazloženju se navodi da su razlozi prestanka za radom radnika, opisani u postupku Kolektivnog viška, te se mogu sažeti u centralizaciji tzv. "korporativnih funkcija" odnosno "korporativnih servisa". Naime, kod Poslodavca su se iste grupe tzv. funkcionalnih poslova "korporativnih funkcija" obavljale decentralizirano, unutar više različitih organizacijskih jedinica/Podružnica (i to samo za potrebe te organizacijske jedinice/Podružnice), a ne za potrebe cijelog Društva), što je već samo po sebi dovelo do nedovoljne procesne i organizacijske učinkovitosti te do prevelikog broja izvršitelja i neopravdano velikog troška poslovanja. Stoga novom organizacijom Poslodavac provodi centralizaciju "korporativne funkcije" u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama i u njima se u potpunosti ukida obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije" te se poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radnik radio) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servisi" i to unutar odgovarajućih sektora i službi kao nižih organizacijskih jedinica. Samim time posljedica opisane centralizacije je i smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo kolektivnim viškom radnika, te time i potrebom za prestankom rada i u odnosu na radnika. Stoga je Poslodavac donio interne akte kojima provodi navedenu organizacijsku promjenu dana 13.5.2022. i to: Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji "Korporativnih servisa" Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebno odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. Radnik je obavljao poslove radnog mjesta Samostalni referent podrške programima u Podružnici Vladimir Nazor, a poslovi koje je radio spadaju u grupu marketing i prodaja (tzv. Funkcionalna grupa poslova). Opisani poslovi radnika koje je obavljao spadaju u poslove tzv. "korporativnih funkcija", te je stoga citiranim aktima Poslodavca ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je Radnik iste obavljao na način da se djelokrug poslove te organizacijske jedinice u bitnom mijenja te se proširuje opseg poslova iste pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor marketinga i prodaje, unutar "Korporativnih servisa". Kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor marketinga i prodaje Poslodavac utvrdio potreban broj izvršitelja (12), visoke stručne spreme, a ukupan broj radnika koji obavlja te poslove i ima potrebnu stručnu spremu je veći od potrebitog broja, potrebno je otkazati ugovor o radu radniku kao višku (prekobrojan izvršitelj). Kod odabira prekobrojnih radnika koji su višak, te time i tužitelju, Društvo je primijenilo kriterije ("bodovanje"): trajanje radnog odnosa, dob radnika, obveze uzdržavanja i dodatni kriteriji – Hrvatski Branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja. U slučaju da radnici imaju jednak broj bodova po opisanim kriterijima, tada se odabir vrši kako slijedi: - daje se prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod Poslodavca, na način da radnik koji je dulje u radnom odnosu Poslodavac ima prednost naspram onog radnika koji manje vremena u radnom odnosu Poslodavca,- ukoliko i nakon primjene gore navedenog, usporedni radnici i dalje imaju jednak broj bodova, tada se prednost daje kriteriju Obveza uzdržavanja, na način da radnik koji ima više uzdržavanih osoba ima prednost naspram onog radnika koji ima manje uzdržavanih osoba. Rezultat primjene opisanih kriterija ("bodovanje") je otkazivanje ugovora o radu radniku, obzirom isti ima manji broj bodova od radnika koji su popunili slobodna radna mjesta visoke stručne spreme organizacijske jedinice Sektor marketinga i prodaje. Radnik po opisanim kriterijima ima 4 bodova te je u radnom odnosu kod Poslodavca proveo 5 god. 2 mj. i 7 d., dok radnik s najmanjim brojem bodova visoke stručne spreme koji je popunio slobodna radna mjesta u gore navedenoj organizacijskoj jedinici ima 5 bodova te je u radnom odnosu kod poslodavca proveo 10 god., 4 mj. i 25 d. Poslodavac je svim radnicima kojima ima namjeru otkazati ugovore o radu ponudio zapošljavanje na poslovima u tzv. "operacijama" (ukupno 113 radnih mjesta za 280 izvršitelja) te je D zaprimio popis slobodnih radnih mjesta (u tzv. Operacijama) te rednik nije aplicirao niti ne jedno od ponuđenih radnih mjesta pa mu je slijedom svega prethodno navedenog Poslodavac otkazao ugovor o radu.
8. Protiv pobijane odluke o otkazu od 7.7.2022. koju je tužitelj zaprimio dana 12.7.2022. (kako je to navedeno u pobijanoj odluci o otkazu), tužitelj je preporučenom poštanskom pošiljkom podnio zahtjev za zaštitu prava dana 19.7.2022. što je vidljivo iz potvrde o primitku, te je tuženik isti zaprimio dana 20.7.2022., što je vidljivo iz povratnice u spisu, te na isti nije odgovorio, pa je tužitelj podnio predmetnu tužbu dana 9.8.2022., čime je tužitelj postupio u zakonskim rokovima iz čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14, 127/17. i 98/19. i 151/22).
9. Suprotno navodima tužitelja, pobijana odluka o otkazu je sačinjena u pisanom obliku te je otkaz obrazložen sukladno čl. 120. ZR-a, te sadrži jasne i detaljne razloge.
10. Sud je prihvatio iskaz svjedoka LND, direktorice sektora za upravljanje ljudskim resursima i MND, članice uprave, te zakonskog zastupnika tuženika SN, budući su jasni, detaljni i međusobno suglasni, a suglasni su i sa opsežnom dokumentacijom u spisu. Iz istih je sud utvrdio da je u prosincu 2021. započeo postupak utvrđivanja viška radnika, te je na kraju utvrđen konačni višak od 414 radnika, te je u vezi utvrđivanja viška kao i pojedinačnih otkaza proveden postupak savjetovanja sa sindikatima, te je i tužitelj utvrđen viškom. Kod tuženika je došlo do kolektivnog viška radnika zbog toga što je provedena drugačija organizacija poslova i zbog centralizacije, budući su imali više od 30% radnika na administrativnim poslovima što je neodrživo za jedno komunalno društvo. Naime, prije su se poslovi obavljali po podružnicama za svaku podružnicu, a zbog čega su bili veći troškove, te je to bio tromi sustav, te je novom organizacijom poslovanja sve centralizirano tako da se sve obavlja na jednom mjestu sa manje troškova. Također, i poslovi prodaje i marketinga su sada centralizirani, dok su se prije obavljali po podružnicama za svaku podružnicu. Kod tuženika su izmijenjeni svi pravilnici o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta, te su se u vezi svih tih pravilnika savjetovali sa sindikatima, a savjetovali su se i o pojedinačnim otkazima. Tuženik je sve radnike razvrstao prema funkcionalnim grupama poslova koje su oni faktično obavljali, te je tužitelj obavljao poslove iz funkcionalne grupe poslova marketing i prodaja, te je tuženik po tim grupama radnike bodovao prema kriterijima iz ZR-a te prema Zakonu o hrvatskim braniteljima. Tako su se radnici bodovali prema godinama staža kod tuženika, godinama života, obvezama uzdržavanja, te su radnici za status branitelja dobivali 0,1 bod. Kada su radnici svrstani u tablice prema bodovima, tada je tuženik zadržao potreban broj radnika za svaku funkcionalnu grupu poslova, a koji broj je unaprijed bio određen, dok je za ostale radnike sa manjim brojem bodova utvrdio da su višak. Korporativne funkcije su funkcije koje se obavljaju za društvo u cjelini, a prije utvrđivanja kolektivnog viška i centralizacije, iste su se obavljale u svakoj pojedinoj podružnici za pojedinu podružnicu, a to se odnosi na npr. pravne poslove, poslove upravljanja ljudskim potencijalima, revizija, računovodstvo, financije, marketing, prodaja, itd. Tuženik je radnicima koji su utvrđeni višak ponudio druge poslove u operacijama, jer je tuženiku na tim poslovima tada nedostajalo 280 izvršitelja, a to su poslovi npr. kontrolora, konobara, cestara i sl., te su neki radnici to prihvatili i nastavili raditi, a neki nisu prihvatili pa su dobili otkaz. Pravilnikom koji je stupio na snagu 26.5.2022. su ukinuta pojedina radna mjesta, pa tako i radno mjesto tužitelja koji je bio samostalni referent podrške programima u Podružnici Vladimir Nazor, te nakon srpnja 2022. nije bio raspisan natječaj za radno mjesto tužitelja jer je isto bilo ukinuto.
11. Iz iskaza svjedoka RN, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika Zagrebparkinga, ŠN, predsjednik sindikata Čistoće Zagreb i AN, predsjednik Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske, koje je sud prihvatio kao jasne i suglasne, proizlazi da je kod tuženika u prosincu 2021. pokrenut postupak kolektivnog viška radnika kojim je najprije utvrđeno 700 radnika višak, te je tuženik o tome obavijestio sindikate, te im je tuženik dostavljao svu potrebnu dokumentaciju, te su trajali pregovori par mjeseci, a sindikati su nastojali zaštiti pojedine skupine radnika, te su djelomično i uspjeli, tako da su listu smanjili na 414 radnika, te je sve to trajalo do svibnja 2022., a kada su uslijedili otkazi višku radnika koje im je tuženik također dostavljao radi savjetovanja. Sindikati su dobili pravilnike vezane za provedene organizacijske promjene radi provođenja postupka savjetovanja. Iz iskaza navedenih svjedoka, kao i iz iskaza svjedokinje LND proizlazi da kod tuženika nije bilo radničkog vijeća, niti su se sindikati sporazumjeli o glavnom sindikalnom povjereniku sa pravima i obvezama radničkog vijeća. Obzirom na ovako potpuno utvrđeno činjenično stanje, to nije bilo potrebno daljnje saslušanje svjedoka GN na iste okolnosti, pa je sud ovaj dokazni prijedlog tužitelja odbio kao nepotreban.
12. Prema čl. 127. st. 1. ZR-a propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (stavak 2.). Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika (stavak 3.) Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika (stavak 4.). O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovoga članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno (stavak 5.) Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovoga članka (stavak 6.) Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod toga poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom (stavak 7.).
13. Iz Dopisa tuženika od 29. prosinca 2021. upućenog sindikatima koji djeluju kod tuženika, proizlazi da je zbog korona virusa, obustave primjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom iz 2019., sklapanja novog kolektivnog ugovora, negativnog trenda poslovanja, naplate obveznica, povećanih troškova na ime plaća i ostalih materijalnih prava radnika, potrebno poduzeti mjere organizacijskog, financijskog i operativnog restrukturiranja, a sve kako bi se smanjili gubici i poboljšala učinkovitost poslovanja. Organizacijski razlozi – postojeća organizacija korporativnih funkcija nije učinkovita, jer je ista decentralizirana, a za učinkovito poslovanje je potrebno da bude centralizirana kako bi opsluživala cjelokupno poslovanje od izvršnih funkcija pa sve do pojedinih organizacijskih jedinica. Prema postojećoj organizaciji isti, odnosno, identični poslovi obavljaju se u 12 različitih organizacijskih jedinica, što je neučinkovito i stvara povećane troškove. Ovaj organizacijski razlog odnosi se na ukidanje nepotrebnih organizacijskih jedinica koje obavljaju korporativne funkcije u podružnicama, odnosno na potpuni prestanak obavljanja poslova korporativne funkcije u podružnicama, te formiranje nove organizacije unutar koje će se poslovi korporativnih funkcija obavljati centralizirano. Tako se u podružnicama ukidaju sve organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija, te se prestaju obavljati svi poslovi korporativnih funkcija, između ostalog, i poslovi financija, računovodstva i kontrolinga. Organizacijske jedinice koje će se ukinuti u podružnicama navedene su u nacrtu - Pravilniku o izmjenama o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilniku o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni poslovnom odlukom u Zagrebačkom holdingu i Odluci o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Gospodarski razlozi su nedostatni prihodi od poslovanja u odnosu na rashode, preveliki trošak poslovanja u odnosu na prihode, kontinuirani poslovni gubici tuženika 2020. i 2021., potreba za refinanciranjem obveznica, preveliki broj radnika u odnosu na prihode i nemogućnost osiguravanja financijske stabilnosti i održivosti poslovanja bez provedbe restrukturiranja.
14. Iz navedenog Dopisa tuženika proizlazi da je tuženik u pisanom obliku sindikatima dostavio podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika. Također je tijekom postupka savjetovanja sa sindikatima tuženik razmotrio i obrazložio sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika, a o čemu se je tuženik i očitovao u svojim dopisima upućenim sindikatima, te je o provedenom savjetovanju obavijestio nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostavio joj potrebne podatke. Time je tuženik u postupku kolektivnog viška radnika u cijelosti ispunio svoje obveze iz čl. 127. ZR-a. Također, tuženik je sačinio Završno očitovanje Poslodavca - konačni popis radnika utvrđenih kao višak od 8.4.2022. koji je dostavio sindikatima, a kojima je detaljno opisao i obrazložio cijeli tijek postupka utvrđivanja kolektivnog viška radnika.
15. Tužitelj navodi da nije logično da je savjetovanje sa sindikatima trajalo do 8.4.2022., a da su organizacijske promjene učinjene tek u svibnju 2022. Međutim, u slučaju da je tuženik napravio konačnu sistematizaciju ili da je unaprijed donio pravilnike (kojima provodi reorganizaciju), a prije nego je proveo postupak savjetovanja, to bi podrazumijevalo da je poslodavac već unaprijed odlučio i utvrdio kolektivni višak, bez provođenja postupka savjetovanja i postupka po čl.127. ZR-a
16. Uvidom u dopis tuženika od 3.5.2022. proizlazi da se je tuženik obratio sindikatima koji djeluju kod tuženika vezano za namjeravanu odluku o otkazu ugovora o radu tužitelju te je istima dostavio sve podatke važne za donošenje odluke o otkazu sukladno čl. 150. ZR-a, te i iz iskaza naprijed citiranih svjedoka-predstavnika sindikata proizlazi da im se je tuženik obratio u vezi namjeravanih pojedinačnih otkaza. Iz priloženih dopisa sindikata proizlazi da se isti nisu protivili otkazivanju ugovora o radu, a niti su se očitovali da su sa istim suglasni, međutim, suprotno navodima tužitelja, to niti nije odlučno, budući se u odnosu na tužitelja mogao primijeniti postupak savjetovanja sa sindikatima, a nije bilo razloga za traženju suglasnosti od istih.
17. Prema čl. 153. st. 3. ZR-a ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća, osim prava iz članka 164. st. 2. Ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze iz stavka 3., a o postignutom sporazumu dužni su pisano obavijestiti poslodavca (čl. 153. st. 4. ZR-a).
18. U konkretnom slučaju, u postupku kolektivnog viška radnika, kao i u postupku otkazivanja Ugovora o radu kod tuženika nije postojalo radničko vijeće, već je djelovalo više sindikata, ali se ti sindikati nisu, u smislu čl. 153. st. 4. ZR-a, sporazumjeli o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, niti su o tome obavijestili tuženika, to po ocjeni ovog suda, nije postojala obveza tuženika da provede savjetovanje sa sindikatima i da poduzima daljnje radnje oko toga. Navedeno pravno stajalište proizlazi i iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev - 1162/2022 od 9. siječnja 2024. i Rev-1091/2022 od 7. studenog 2023.
19. Nadalje, sud je utvrdio da je tuženik dana 13. svibnja 2022. donio interne akte kojima je proveo organizacijske promjenu, i to:
- Pravilnik o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o.,
- Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o., te
- Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o.
20. Pregledom navedenih Pravilnika, sud je utvrdio da na zadnjoj stranici svakog od njih, piše da su isti objavljeni na oglasnim pločama poslodavca i na internim mrežnim stranicama poslodavca dana 17.5.2022. te su stupili na snagu 26.5.2022. Također, kao što je to već naprijed navedeno, sud je utvrdio da su isti dostavljani sindikatima na očitovanje, ali čak da to tuženik i nije učinio, to ne bi činilo pobijani otkaz nedopuštenim, već bi to eventualno mogao biti razlog za pobijanje pravilnika u posebnom sudskom postupku.
21. Temeljem citiranih pravilnika, sud je utvrdio da je sukladno čl. 52. Pravilnika o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.5.2022. ukinuta organizacijska jedinica u podružnici Vladimir Nazor i to: Ured voditelja Podružnice, Služba prodaje i marketinga te Služba financija i računovodstva, u kojoj je tužitelj radio, te je tužitelj uvršten u funkcionalnu grupu računovodstvo/financija/kontroling zbog prirode i opisa posla koji je obavljao. Sukladno čl. 102. Pravilnika o izmjenama pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. u svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. prestaju se obavljati svi poslovi "korporativnih funkcija", odnosno svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa, te se utvrđuje da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice više nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora), te se sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida u cijelosti obavljanje poslova u podru2nicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio), te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podružnicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka. Nadalje, Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana je nova centralizirana organizacija, temeljem koje se poslovi prodaje i marketinga (Sektor marketinga i prodaje) obavljaju centralizirano, unutar samo te matične organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem organizacijskih jedinica u toj Podružnici. Tuženik je utvrdio potreban broj izvršitelja u Sektoru marketinga i prodaje, i to 12 izvršitelja pa je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika na pojedinim radnim mjestima, a među kojima je i radno mjesto tužitelja.
22. Iz Odluke od 1.10.2020. proizlazi da su tužitelju određeni poslovi voditelja Tima za energetsku učinkovitost, voditelja voznog parka, poslovi ovlaštenika voditelja podružnice za rad s opasnim tvarima, poslovi ovlaštenika voditelja podružnice za zaštitu na radu.
23. Iz iskaza tužitelja te svjedoka HN i VN proizlazi da je tužitelj radio kod tuženika u podružnici Vladimir Nazor na radnom mjestu samostalni referent podrške programima u Službi za prodaju i marketinga, te je obavljao više poslova i to poslove vođenja voznog parka (priprema 10-ak vozila podružnice za put, a što uključuje servisiranje vozila, briga o ENC-u i INA karticama, ali on nije obavljao poslove servisera ni mehaničara), poslove zaštite na radu (brinuo je o tome da sve bude sukladno zakonima vezano za zaštitu na radu, te da radnici obavljaju redovite preglede kod liječnika), brinuo je o implementaciji gospodarenja energijom (npr. ako su u nekom objektu imali plinske boce, brinuo je o tome i predlagao da se uvede plin),
24. Iz iskaza svjedokinje LND proizlazi da je tužitelj obavljao poslove iz ugovora o radu, a vjerojatno je obavljao i neke druge poslove prema posebnim ovlaštenjima nadređenoga, jer je kod tuženika to bio česti slučaj, te i ona obavlja takve dodatne poslove po ovlaštenju.
25. Iz iskaza svjedokinje TN koja je bila voditelj podružnice Vladimir Nazor. od 7.2.2022., dakle, u vrijeme provođenja reorganizacije i centralizacije, pa je ista mjerodavna i kompetentna, proizlazi da inače, poslove produljenja parkirnih karata obavlja Zagrebparking, ali u konkretnom slučaju Podružnica Vladimir Nadzor je imala 9 službenih vozila, te je tužitelj obavljao poslove produljenja parkirnih karata za tih 9 vozila, a vezano za poslove energetske učinkovitosti, Podružnica Vladimir Nazor je imala 12 lokacija od kojih je 7 bilo aktivnih, te kada bi došao upit o potrošnji električne energije, onda je to proslijedila tužitelju koji je na to njoj odgovarao, a ona bi dalje odgovarala na upit. Ovi poslovi koje je tužitelj obavljao, sada su central izirani u korporativnim servisima te se više ne obavljaju u podružnicama.
26. Iz iskaza svjedokinje END proizlazi da kod tuženika danas ne postoji voditelj voznog parka, već te poslove obavljaju dvije administratorice, ali one imaju i brojne druge poslove. Iz iskaza svjedokinje MND proizlazi da se poslovi iz odluke od 1.10.2020. sada obavljaju u više organizacijskih jedinica, te ih ne obavlja jedna osoba.
27. Temeljem navedenog, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj imao ugovor o radu za radno mjesto samostalni referent podrške programima u Službi za prodaju i marketing u podružnici Vladimir Nazor, a koje je bilo predviđeno u Prilogu Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji, ali je tužitelj pretežno obavljao druge poslove (iz Odluke od 1.10.2020.) Kako su tužitelju još 2020. godine dodijeljeni drugi poslovi, a koje je tužitelj pretežno obavljao, to ovaj sud smatra da je već tada (2020. godine) opseg poslova samostalnog referenta podrške programima bio toliko mali da su tužitelju dodijeljeni i drugi poslovi, a manji opseg preostalih poslova samostalnog referenta podrške programima je predmetnom reorganizacijom i centralizacijom centraliziran u korporativnim servisima te se više uopće ne obavljaju u podružnici Vladimir Nazor. Nadalje, iz provedenih dokaza, ovaj sud je utvrdio da poslovi koje je tužitelj obavljao temeljem Odluke od 1.10.2020., nisu niti prije, a niti nakon predmetne reorganizacije i centralizacije, predstavljali poslove jednog određenog radnog mjesta , a niti poslove više drugih radnih mjesta koja su postojala prije predmetne reorganizacije i centralizacije ili koja postoje nakon predmetne reorganizacije i centralizacije, odnosno niti prije, a niti nakon predmetne reorganizacije i centralizacije kod tuženik ne postoji radno mjesto voditelj tima za energetsku učinkovitost (u podružnici), voditelj voznog parka (u podružnici), voditelj podružnice za rad s opasnim tvarima ili voditelj podružnice za zaštitu na radu, te su ovi poslovi koje je tužitelj obavljao, sada dijelom centralizirani u korporativnim servisima te se više ne obavljaju u podružnicama, a dijelom su raspodijeljeni na druge radnike koji te poslove obavljaju uz brojne druge poslove. Dakle, svi ti poslovi koje je tužitelj obavljao, i dalje se pretežno obavljaju kod tuženika, ali su drugačije organizirani i centralizirani u sklopu drugih organizacijskih jedinica i drugih radnih mjesta koja u opisu poslova imaju i druge poslove, te se isti više ne obavljaju u podružnici.
28. Dakle, u svakom slučaju, bez obzira da li je tužitelj obavljao poslove sukladno sklopljenom Ugovoru o radu ili sukladno navedenoj Odluci tuženika, kod tuženika više ne postoje ta radna mjesta (samostalni referent podrške programima, voditelj tima za energetsku učinkovitost, voditelj voznog parka, voditelj podružnice za rad s opasnim tvarima ili voditelj podružnice za zaštitu na radu). Kako se radi o radnim mjestima koja kod tuženika ne postoje, te su svi ti poslovi centralizirani i drugačije organiziran i tako da ne postoje u sklopu jednog radnog mjesta i više se ne obavljaju u podružnici Vladimir Nazor, to je ovaj sud utvrdio da je prestala potreba za radom tužitelja.
29. Prema čl. 115. st. 1. toka 1. ZR-a propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdan razlog, odnosno ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).
30. Autonomno je pravo poslodavca da proces rada organizira na najoptimalniji način u svrhu postizanja što boljih poslovnih rezultata, u kojem smislu ima pravo odlučivati koja radna mjesta su mu potrebna i u okviru koje organizacijske jedinice. Nastavno na navedeno, poslodavac zbog gospodarskih i organizacijskih razloga ima pravo i ukinuti postojeće organizacijske jedinice i postojeća radna mjesta.
31. Na temelju provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da je tuženik radi uspješnijeg poslovanja i optimizacije troškova novom organizacijom izvršio centralizaciju podrške poslovanja („Korporativnih funkcija“) u različitim organizacijskim jedinicama/Podružnicama (a tu spadaju i poslovi marketinga i prodaje na kojima je tužitelj radio kao samostalni referent podrške programima u podružnici Vladimir Nazor) i u njima je u potpunosti ukinuto obavljanje poslova koji spadaju u "korporativne funkcije" tj. citiranim internim aktima tuženika od 13.5.2022. ukinuta je organizacijska jedinica u kojoj je tužitelj radio u podružnici i poslovi koje je obavljao, a također je ukinuto i radno mjesto na kojem je tužitelj bio zaposlen, te se poslovi "korporativnih funkcija" obavljaju centralizirano (što uključuje i poslove radnog mjesta na kojem je radio tužitelj) unutar samo jedne nove organizacijske jedinice naziva "Korporativni servisi" Sektor marketinga i prodaje, te se ovi poslovi obavljaju na jednom mjestu centralizirano za sve podružnice. Kako je za obavljanje poslova unutar nove organizacijske jedinice Sektor marketinga i prodaje unutar Korporativnih servisa, tuženik utvrdio potreban broj izvršitelja (12) sa visokom stručnom spremom, a ukupan broj radnika koji su obavljali te poslove i imaju navedenu potrebnu stručnu spremu je veći od potrebitog broja, to je posljedica opisane centralizacije smanjenje broja izvršitelja što je rezultiralo viškom radnika, a među kojima je i tužitelj. Također, nakon provedene reorganizacije i centralizacije kod tuženika ne postoji radno mjesto voditelj tima za energetsku učinkovitost, voditelj voznog parka, voditelj podružnice za rad s opasnim tvarima ili voditelj podružnice za zaštitu na radu, te se ovi poslovi više ne obavljaju u podružnici Vladimir Nazor, već se pojedini poslovi obavljaju u sklopu drugih organizacijskih jedinica i u sklopu drugih radnih mjesta, ali uz brojene druge poslove. Slijedom navedenog, kako je prestala potreba za radom tužitelja, to je tuženik imao opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužitelju sukladno čl. 115. st. 1. toka 1. ZR-a.
32. Sud nije posebno cijenio financijska izvješća tuženika koje je tužitelj dostavio uz tužbu jer ista nisu odlučna u ovom predmetu, budući razlog otkaza nije financijsko stanje tuženika, već provedena centralizacija i reorganizacija radi bolje učinkovitosti i uspješnijeg poslovanja, kako je to naprijed navedeno.
33. Sud nije cijenio iskaz svjedoka MN budući je isti izjavio da je radio kod tuženika do kraja 2019. godine pa ovaj sud smatra da isti nema saznanja o odlučnim činjenicama, te iskaz svjedoka ĆN jer isti nije imao saznanja o odlučnim činjenicama.
34. Prema čl. 115. st. 2. ZR-a pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
35. Iz pobijane odluke o otkazu i tablica koje se nalaze u prilogu Završnog očitovanja od 8.4.2022., te ostale dokumentacije u spisu proizlazi da je kod utvrđivanja viška tj. kod odabira prekobrojnih radnika koji su višak, tuženik unaprijed odredio i primijenio slijedeće kriterije ("bodovanje"):
- trajanje radnog odnosa (1 bod za 0-9 godina, 2 boda za 10-19 godina i 3 boda za 20 i više godina),
- dob radnika (1 bod za 18-34 godine, 2 boda za 35-49 godina i 3 boda od 50 i više godina),
- obveze uzdržavanja (0 bodova za 0 članova, 1 bod za 1 člana, 2 boda za 2 člana i 3 boda za više od 2 člana) i
- dodatni kriteriji – Hrvatski Branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja, (0,1 bod ako ima i 0 bodova ako nema), a
- u slučaju da radnici imaju jednak broj bodova po opisanim kriterijima, tada se odabir vrši tako da se daje prednost kriteriju trajanja radnog odnosa kod tuženika, a ukoliko i nakon toga usporedni radnici i dalje imaju jednak broj bodova, tada se prednost daje kriteriju obveza uzdržavanja.
Na temelju takvog bodovanja, tuženik je sačinio „tablicu – radnici koji ostaju u radnom odnosu za poslove za koje je potrebna visoka stručna sprema“ unutar Funkcionalne grupe poslova – marketing i prodaja, a u kojoj je navedeno 12 radnika, te zadnji radnik ŠND ima 5 bodova, te je sačinio „tablicu – radnici uvršteni u program“ u kojoj je naveden i tužitelj, pod brojem 5., te tužitelj ima 4 bodova i to 1 bod za staž kod poslodavca (4 godine 11 mjeseci i 6 dana) i 3 boda za godine života (56 g.). Iz navedenog proizlazi da je tuženik jasno i transparentno odredio zakonske kriterije i navedeni dodatni kriterij koji je unaprijed odredio, te je odredio bodove za svaki kriterij, te je sačinio tablicu iz koje proizlazi da je tužitelj višak.
36. Tužitelj navodi da ima visoku stručnu spremu te objašnjava koje ima školovanje, međutim, navedeno nije odlučno u ovom predmetu, a to iz razloga što je tuženik uzeo u obzir da tužitelj ima visoku stručnu spremu, kako to i tužitelj tvrdi, te ga je i uvrstio u grupu radnika sa visokom stručnom spremom. Tužitelj je predložio da sud pribavi podataka o tužiteljevom školovanju (za koje navodi da je i dostavio u spis) od Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Veleučilišta u Velikoj Gorici i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, međutim, kako nije sporno da tužitelj ima visoku stručnu spremu, to je sud odbio ove dokazne prijedloge kao nepotrebne.
37. Nadalje, tužitelj navodi da tuženik nije uzeo u obzir da je on hrvatski branitelj i da uzdržava kćer koja se redovno školuje. Tuženik pak navodi da u vrijeme donošenja pobijane odluke o otkazu nije znao da je tužitelj hrvatski branitelj i da uzdržava kćer koja se redovno školuje jer ga tužitelj o tome nije obavijestio , a niti je o tome dostavio dokaze, a tužitelj nije ostvarivao poreznu olakšicu za dijete.
38. Valja reći da u ovom predmetu radi utvrđenja (ne)dopuštenosti otkaza, nije odlučna činjenica da li tužitelj ima status hrvatskog branitelja i da li uzdržava kćer koja s njim živi u istom kućanstvu i koja se redovno školuje, već je odlučno da li su te činjenice tuženiku bile poznate u vrijeme donošenja pobijane odluke o otkazu odnosno da li je tužitelj o tome obavijestio tuženika i dostavio dokaze prije donošenja odluke o otkazu.
39.Tužitelj je izjavio da misli da je prilikom zapošljavanja, tuženiku dostavio dokaz da je hrvatski branitelj, ali ne zna točno zbog proteka vremena, te da ima jednu kćer koja studira i živi sa njim, a tako je bilo i u vrijeme otkaza, te je tuženik imao u kadrovskoj službi podatak o tome da ima kćer koja redovno studira. Međutim, kako i sam tužitelj navodi da misli da je tuženiku dostavio dokaz da je hrvatski branitelj, ali ne zna točno, iz čega proizlazi da i sam tužitelj nije siguran da je to učinio, a tuženik je izjavio da sa tom činjenicom nije bio upoznat jer mu tužitelj o tome nije dostavio podatke, to ovaj sud smatra da tužitelj o ovoj činjenici nije upoznao tuženika, a niti mu je o tome dostavio dokaz pa tuženik za istu nije znao u vrijeme donošenja pobijane odluke o otkazu. Također, kako tužitelj samo paušalno navodi da je tuženik imao u kadrovskoj službi podatak o tome da ima kćer koja redovno studira, a niti sam tužitelj ne tvrdi da je i kada je takve podatke dostavio tuženiku, dok je tuženik izjavio da tužitelj nije ostvarivao poreznu olakšicu za dijete, te da tuženik sa tom činjenicom nije bio upoznat jer mu tužitelj o tome nije dostavio podatke, to ovaj sud smatra da tužitelj o ovoj činjenici nije upoznao tuženika, a niti mu je o tome dostavio dokaz pa tuženik za istu nije znao u vrijeme donošenja pobijane odluke o otkazu.
40. Iz e-maila tuženika od 19.1.2022. kojeg je kadrovska služba uputila radnicima tuženika, a među kojima je i tužitelj, proizlazi da su istim pozvani zaposlenici tuženika koji imaju status hrvatskog branitelja, odnosno status djeteta poginulog ili nestalog hrvatskog branitelja, te zaposlenici koji imaju djecu koja su im uzdržavani članovi obitelji (žive u istom kućanstvu, nezaposleni su ili se redovito školuju) do 26 godina starosti, a nisu navedeni na PK-a karticama zaposlenika ili su stariji od 15 godina pa nisu navedeni u evidenciji za Sv. Nikolu.(dokaz o statusu: student, srednja škola itd…), da dostave dokaz o tome, osobno ili putem elektroničke pošte Voditeljima poslovnih jedinica koji će ih proslijediti ili dostaviti u kadrovsku Podružnice najkasnije do 24.01.2021. Tužitelj nije ni tvrdio, a niti dokazao, da je postupio sukladno navedenom e-mailu, a niti da je u neko drugo vrijeme prije donošenja pobijane odluke o otkazu, tuženika o tome obavijestio i dostavio dokaze.
41. Kako tužitelj nije ničim dokazao da je tuženika do dana donošenja pobijane odluke o otkazu, obavijestio i dostavio dokaze o tome da ima status hrvatskog branitelja i da ima kćer koja s njim živi u istom kućanstvu i koja se redovno školuje, a koju on uzdržava, to ovaj sud smatra da tuženik za ove činjenice nije znao, niti je za iste mogao znati, pa ih niti nije mogao uzeti u obzir prilikom donošenja pobijane odluke o otkazu.
42. Tužitelj je u zahtjevu za zaštitu prava i u predmetnoj tužbi naveo da tuženik nije pravilno uzeo u obzir i bodovao kriterije: godina staža tužitelja, godine života tužitelja i tužiteljev status hrvatskog branitelja, te je dostavi iskaznicu iz koje proizlazi da je tužitelj hrvatski branitelj iz Domovinskog rata. Dakle, tužitelj, čak niti u zahtjevu za zaštitu prava, a niti u tužbi, ne spominje da uzdržava kćer koja se redovno školuje pa niti tada tuženik ovu činjenicu nije mogao znati. Tužitelj je tek nakon donošenja odluke o otkazu tuženiku dostavio dokaz o statusu hrvatskog branitelja (koja je priložena uz tužbu), što je prekasno, ali čak da je tuženik i uzeo u obzir da tužitelj ima status hrvatskog branitelja, tada bi tužitelj imao 4,1 bodova, dok zadnji radnik koji je ostao u radnom odnosu ima 5 bodova, pa bi i u tom slučaju tužitelj bio višak. Također, valja dodati da je tuženik sukladno Sporazumu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – radnika Zagrebačkog holdinga d.o.o., odredio dodatni kriterij status hrvatskog branitelja, za što je odredio 0,1 bodova, čime je valorizirao činjenicu statusa hrvatskih branitelja i takvim osobama dao određenu prednost u odnosu na druge radnike, dok smisao navedenog Sporazuma nije bila potpuna zabrana otkazivanja radnicima koji imaju status hrvatskog branitelja, budući bi to bilo diskriminirajuće.
43. Tužitelj je tek tijekom postupka u podnesku od 26.10.2022. naveo da uzdržava kćer koja se redovno školuje, te je dostavio Potvrda Sveučilišta u Zagrebu Filozofski fakultet od 7.10.2022. da je IN, rođena **.**.1999., upisala 1. nastavnu godinu akademske godine 2022/2023 kao redovni student na Filozofskom fakultetu Također, uz isti podnesak, dostavio je elektronički zapis o statusu studenta Ministarstva znanosti i obrazovanja iz kojeg proizlazi da IN ima upis na preddiplomski sveučilišni studij na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u akademskoj godini 2021/2022 u statusu redovitog studenta. Dakle, kako tužitelj nije do donošenja pobijane odluke o otkazu tuženika obavijestio tuženika i dostavio mu dokaz o tome da uzdržava kćer sa kojom živi i koja se redovno školuje, a ovu činjenicu čak nije spomenuo niti u zahtjevu za zaštitu prava, a niti u tužbi, to istu tuženik nije mogao uzeti obzir pa neosnovano tužitelj smatra da mu je trebalo priznati bodove i po tom kriteriju.
44. Valja reći da sud nije posebno cijenio iskaze pojedinih svjedoka koji su iskazivali o tužiteljevom statusu hrvatskog branitelja i o njegovoj obvezi uzdržavanja, budući se ove činjenice dokazuju isključivo materijalnim dokazima, te njihovi iskazi o tom činjenicama niti nisu odlučni, već je odlučno da tužitelj o tim činjenicama nije obavijestio tuženika i nije mu dostavio dokaze o tome te da tuženik za iste nije znao u vrijeme donošenja pobijane odluke o otkazu. Zbog istih razloga sud je odbio kao nepotrebne dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem svjedoka IN (kćerke tužitelja) i UN (supruge tužitelja) na iste okolnosti, kao i prijedlog tužitelja za pribavljanje podatka od Ministarstva hrvatskih branitelja o braniteljskom statusu tužitelja i te podataka o školovanju kćeri IN (za koje tužitelj navodi da je iste već i dostavio u spis).
45. Slijedom navedenog, tuženik je pravilno cijenio i bodovao zakonske kriterije i dodatni kriterij status hrvatskog branitelja, te je pravilno utvrdio da tužitelj ima 1 bod za godine staža kod tuženika i 3 boda za godine staže, dok nema pravo na bodove po kriteriju uzdržavanih članova obitelji i po osnovi dodatnog kriterija status hrvatskog branitelja, te je pravilno utvrdio da je tužitelj višak.
46. Iz službene bilješke tuženika (u prilogu odgovora na tužbu) proizlazi da je tužitelju uručen popis slobodnih radnih mjesta u operacijama dana 23.3.22., te i iz iskaza zz tuženika proizlazi da su radnicima koji su bili u programu viška, nudili operativne poslove koji su bili potrebni, a i iz iskaza tužitelja proizlazi da im je tuženik nudio poslove Zrinjevca ili Gradskih groblja, ali to su bili neadekvatni poslovi obzirom na njegovu stručnu spremu. Dakle, iz navedenog proizalz8i da je tuženik tužitelju prije otkaza ponudio druga slobodna radna mjesta u operacijama koja za tužitelja nisu bila prihvatljiva. Međutim, navedeno niti nije odlučno u ovom predmetu jer sukladno odredbama ZR-a važećeg u trenutku donošenja pobijane odluke o otkazu, više niti nije bila propisana obveza poslodavca da radniku ponudi drugo radno mjesto.
47. Tužitelj navodi da nije prestala potreba za njegovim radom jer je tuženik nakon otkaza ugovora o radu raspisivao natječaje za određena radna mjesta (koje je i dostavio u spis), pa tako npr. navodi da je dana 3.11.2022. objavljen natječaj za radno mjesto samostalni n 2 u Sektoru za sigurnost, a tužitelj je specijalist inženjer kriznog menadžmenta, te da je dana 7.9.2022. objavljen natječaj za radno mjesto koordinator poslova u Službi infrastrukture i operativnog održavanja podružnice Zagrebački digitalni grad, a opis poslova tog radnog mjesta podsjeća na poslove tužitelja.
48. Prema čl. 115. st. 5. ZR-a poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Prema čl. 115. st. 6. ZR -a ako u roku iz stavka 5. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
49. Niti iz dostavljenih natječaja, a niti iz ostalih izvedenih dokaza, ne proizlazi da je tuženik unutar šest mjeseci od dana dostave pobijanog otkaza ugovora o radu tužitelju zaposlio drugog radnika na istim poslovima koje je tužitelj obavljao, a čak da je to i učinio (a ovaj sud to nije utvrdio), to ne bi činilo pobijani otkaz nedopuštenim, već bi to eventualno predstavljalo prekršajnu odgovornost tuženika. Činjenica što je kod tuženika prestala potreba za radnim mjestom i poslovima koje je tužitelj obav ljao, zbog čega je tužitelju otkazao ugovor o radu, ne sprečava tuženika da nakon otkaza tužitelju, raspisuje natječaje za određena radna mjesta koja ne predstavljaju identično radno mjesto i poslove tužitelja, a ako je tužitelj smatrao da za pojedina radna mjesta iz raspisanih natječaja ima potrebnu stručnu spremu ili da postoji određena sličnost sa njegovim poslovima, tada se je tužitelj na natječaje mogao javiti, ali za tuženika nije postojala nikakva obaveza da baš tužitelja primi u radni odnos, a niti su postojale bilo kakve zapreke tuženiku za raspisivanje natječaja (koje je tužitelj dostavio).
50. Sud je odbio prijedlog tužitelja za pribavljanjem podataka od HZMO i od tuženika na okolnost novih zapošljavanja radnika nakon otkaza tužitelju, budući je isti iz naprijed navedenih razloga nepotreban.
51. Iz iskaza svjedokinje END proizlazi da je prije radila na radnom mjestu voditelj putničke agencije u Službi za prodaju i marketing, te je u odnosu na tužitelja radila drugom radnom mjestu i drugim poslovima, te je kao i brojni drugi radnici, pa tako i tužitelj, dobila otkaz. Prije je bila voditelj putničke agencije i kao takva upisana kod Ministarstva turizma, te kod tuženika nije bilo takvog radnika, pa se ukazala potreba za njenim vraćanjem na rad pa sada radi kod tuženika kao voditelj Službe programa i suradnika u Podružnici Vladimir Nazor. Međutim, činjenica što je navedena radnica nakon otkaza ponovno zaposlena kod tuženika nije od utjecaja na dopuštenost pobijanog otkaza ugovora o radu tužitelju, budući ista niti prije otkaza, a niti nakon vraćanja na rad kod tuženika, nije radila na radnom mjestu i poslovima tužitelja, te ista nije vraćena na rad na radno mjesto na kojem je radila prije otkaza, nego na drugo radno mjesto jer je navedena svjedokinja imala posebna znanja koja su za isto potrebna. Dakle, END nije zaposlena na istim poslovima na kojima je radio tužitelj pa se ne mogu primijeniti odredbe čl. 115. st. 5. i 6. ZR-a.
52. Sud nije posebno cijenio dostavljene presude donesene u drugim sudskim sporovima koje su donesene u sporovima protiv ovdje tuženika, radi neopuštenosti otkaza, jer se ne radi o činjenično istovjetnim predmetima.
53. Sud nije cijenio ostale navode tužitelja i ostalu dokumentaciju koju je tužitelj dostavio, budući ista nije odlučan u ovom predmetu.
54. Slijedom svega navedenog, kako je ovaj sud utvrdio da je tuženik imao opravdan razlog za pobijani poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužitelju, a koji je donesen nakon zakonito provedenog postupka otkazivanja, to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, kao u izreci presude.
.
55. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, to isti nema pravo na naknadu parničnog troška temeljem čl. 154. st. 1. ZPP, već je isti dužan naknaditi tuženiku. Tako je tuženiku priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak sukladno Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) - 200 bodova (kako je to tuženik zatražio), što obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 400,00 eura, a uvećano za 25% PDV-a iznosi 500,00 eura.
U Zagrebu, 7. svibnja 2026.
Sudac:
Monika Ferić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u roku 15 dana.
Dna:
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika
3. spis
