Poslovni broj: Pn-2559/2024-17

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužitelja GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. ožujka 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Ive Čulo, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 7. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.320,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. listopada 2024. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan dio zahtjeva za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 2.320,00 EUR, za razdoblje od 1. listopada 2024. do 11. listopada 2024.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.730,55 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 13. prosinca 2024. navodi da je 16. srpnja 2024. na križanju Maksimirske ceste i Harambašićeve ulice, stradao kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], a da je za prometnu nezgodu odgovoran osiguranik tuženika, koji je upravljao vozilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Vozilo štetnika je bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 016251921889. Navodi da je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega da mu je pružena pomoć u Općoj bolnici Karlovac. Također, tužitelj navodi da se zbog posljedica štetnog događaja nalazio na bolovanju od 17. srpnja 2024. do 15. listopada 2024., a što da je razvidno iz potvrda izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad, koje dostavlja u prilogu, a za koje vrijeme da je trpio izgubljenu zaradu. Nadalje, tužitelj navodi kako je iz njegovih platnih lista vidljivo kako je isti za vrijeme redovnog rada imao prosječna mjesečna neto primanja u iznosu od 2.164,51 EUR (2.268,86 EUR + 2.081,51 EUR + 2.143,16 EUR/3), dok da mu je za vrijeme bolovanja, isplaćena manja naknada plaće, a sukladno obračunu koji dostavlja u tužbi. Tako tužitelj smatra da mu pripada pravo na izgubljenu zaradu: za mjesec srpanj 2024. u iznosu od 361,45 EUR, za mjesec kolovoz 2024. u iznosu od 477,41 EUR, za mjesec rujan 2024. u iznosu od 670,66 EUR te za mjesec listopad 2024. u iznosu od 647,84 EUR. Smatra i da mu pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom u iznosu od 2.332,00 EUR. Navodi da mu je tuženik nakon podnošenja odštetnog zahtjeva od 30. rujna 2024. u mirnom postupku isplatio nesporni iznos naknade štete od 1.332,00 EUR te uzimajući u obzir navedenu isplatu, tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu izgubljene zarade, daljnjeg iznosa naknade za neimovinsku štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 3.157,36 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim: na iznos od 1.000,00 EUR od 1. listopada 2024. pa do isplate, na iznos od 361,45 EUR od 15. kolovoza 2024. pa do isplate, na iznos od 477,41 EUR od 15. rujna 2024. pa do isplate, na iznos od 670,66 EUR od 15. listopada 2024. pa do isplate te na iznos od 647,84 EUR od 15. studenog 2024. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost. Osporava visinu tužbenog zahtjeva u ukupnom iznosu. Navodi da je na temelju odštetnog zahtjeva u mirnom postupku tužitelju isplatio nesporni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 1.332,00 EUR te smatra da je navedenom isplatom tužitelj u cijelosti obeštećen za predmetnu štetu. U odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja vezano uz naknadu štete s osnova izgubljene zarade, tuženik napominje da ovaj vid štete tužitelj nije potraživao u mirnom postupku te da je prvo saznanje o ovom vidu štete tuženik dobio primitkom tužbe i privitaka uz tužbu. Po pregledu priloženih potvrda o bolovanju, isplatnih lista za razdoblje bolovanja te za razdoblje tri mjeseca prije nezgode, tuženik je tražene iznose izgubljene zarade našao osnovanima te će u najkraćem roku izvršiti plaćanje traženih mjesečnih iznosa izgubljene zarade i dokaz o plaćanju dostaviti sudu i protivnoj strani naknadno. Također, tuženik ističe i prigovor na tijek zatraženih zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu uslijed povrede prava osobnosti te drži da je u pogledu tijeka kamata za ovaj vid štete odlučan nalaz vještaka u pogledu završetka liječenja, sve sukladno odredbi članka 1103. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

3. U podnesku od 21. veljače 2022., a nakon što je tuženik nakon podnošenja tužbe uplatio daljnji iznos od 2.157,36 EUR na ime izgubljene zarade te kamate na istu u iznosu od 44,85 EUR, tužitelj specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od ukupno 1.000,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2024. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, u podnesku od 13. listopada 2025. (listovi 89-95 spisa), s obzirom na rezultate provedenog vještačenja tužitelj smatra da mu s osnove neimovinske štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu pripada pravo na novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 3.652,00 EUR, umanjeno za nesporni iznos naknade koji mu je tuženik isplatio prethodno pokretanju predmetne parnice u iznosu od 1.332,00 EUR, slijedom čega u istom podnesku specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu daljnjeg iznosa naknade od ukupno 2.320,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2024. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška.

4. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

5. Sud je raspravnim rješenjem od 24. ožujka 2026. dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužitelja od 13. listopada 2025., nakon provedenog medicinskog vještačenja s obzirom da prije nalaza i mišljenja vještaka tužitelj nije mogao imati potpuna saznanja. Dakle, radi se o okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a koje su odlučne i pravno relevantne, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti, imajući u vidu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP).

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u procjenu štete od 12. kolovoza 2024. (listovi 6-7 spisa), dopis tuženika (list 8 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 9-15 i 54-77 spisa), doznake (listovi 16-20 spisa), isplatne liste (listovi 21-33 spisa), odštetni zahtjev (listovi 34-36 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgije prof.prim.dr.sc. US, dr. med. (listovi 82-84 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Među strankama nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja - prometne nezgode od 16. srpnja 2024., koju je skrivilo vozilo osiguranika tuženika, kao i da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede u svezi kojih mu je nastala neimovinska šteta i nenovčana imovinska šteta zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom.

9. Nadalje, među strankama nije sporno da je u mirnom postupku, povodom tužiteljevog odštetnog zahtjeva (listovi 34-36 spisa), tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužitelju isplatio nesporni iznos naknade s osnove pretrpljene neimovinske štete u iznosu od 1.332,00 EUR, a nakon podnošenja tužbe iznos od 2.157,36 EUR na ime izgubljene zarade te kamate na istu u iznosu od 44,85 EUR.

10. S obzirom da je među strankama tijekom postupka bilo sporno pripada li tužitelju pored isplaćene nesporne naknade pravo na isplatu daljnjeg iznosa naknade s osnove pretrpljene neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, to je radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenih zahtjeva tijekom postupka provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgije prof.prim.dr.sc. US, dr. med., iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja (listovi 82-84 spisa) u bitnom proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju od 16. srpnja 2024. zadobio trzajnu ozljedu vrata. Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, podatke iz osobnog zdravstvenog kartona i pregleda tužitelja, vještak nalazi da su kod tužitelja u štetnom događaju zaostale trajne posljedice, smanjenje životne aktivnosti za 2-3%. Tužitelj je pretrpio tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana te manjeg oko mjesec dana. Nadalje, vještak je mišljenja da je tužitelj pretrpio fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Tužitelju je tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju od dva tjedna po 2 sata na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika, a potom mu je još trebala pomoć u ukupnom trajanju od 4 tjedna tri puta tjedno po 2 sata zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora (nabavka i priprema hrane...).

11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka specijalista kirurgije prof.prim.dr.sc. US, dr. med., budući je vještvo dano na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije, podataka u osobnom zdravstvenom kartonu i pregleda tužitelja, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke, a da niti tužitelj niti tuženik nisu stavili prigovor na nalaz i mišljenje.

12. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužitelju u svezi u štetnom događaju zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpjela bolove i strah, uslijed čega je došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2-3%, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime je tužitelju nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO)), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužitelju za nastalu neimovinsku štetu. Nadalje, ovaj sud je imao u vidu i uzeo u obzir izmijenjene kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2. sjednica Građanskog odjela od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. Su-IV-47/2020), kao što je uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020., odnosno prije donošenja predmetne presude (tako i odluka Ustavnog suda RH U-III-7796/2014 od 11. veljače 2016., presuda ŽS Zagreb posl. br. Gž-4493/2024-2 od 6. svibnja 2025.) obzirom je prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa inflacije od srpnja 2020. do travnja 2025. (list 93 spisa) iznosila 29,9%.

13. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpio tužitelj te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je tužitelj bio izložen tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, kao i prirodu trajnih posljedica koje su kod tužitelja zaostale zbog ozljeđivanja u štetnom događaju, kao i životnu dob tužitelja (rođen 1993.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.392,00 EUR.

14. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega, i to u trajanju od dva tjedna po 2 sata na dan, a potom još u ukupnom trajanju od 4 tjedna tri puta tjedno po 2 sata (ukupno 52 sati). Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani, visinu naknade, uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima tužitelj živi po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 5,00 EUR, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP), dakle tužitelju za potrebnih 52 sat tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je novčana naknada u iznosu od 260,00 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO- a).

15. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 3.392,00 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 260,00 EUR.

16. Budući nije sporno da je tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužitelju s navedenih osnova isplatio prethodno pokretanju predmetne parnice i tijekom ovog postupka u ukupnom iznosu od 1.332,00 EUR na ime neimovinske štete, to je tužitelju dosuđen daljnji iznos naknade od ukupno 2.320,00 EUR, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom završetka liječenja. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.).

17. Sukladno odredbi čl. 12. st. 4. u vezi sa st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09. i 96/13., dalje: ZOOP), odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtijeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). Uz navedeno, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. ZOOP-a, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku od 30 dana kod neimovinske štete, a u roku od 14 dana kod imovinske štete i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

18. Nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen (navedeno tuženik nije osporio, a sud je navedeno utvrdio uvidom u e-mail od 30. rujna 2024. na listu 34 spisa), ali valja napomenuti da je liječenje tužitelja završeno 11. listopada 2024. (što nije sporno među strankama), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama.

19. S obzirom da je tuženik povodom tog zahtjeva isplatio tužitelju nesporni iznos naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.332,00 EUR (čime neimovinska i imovinska šteta tužitelju nije u cijelosti naknađena), to tužitelju pripada pravo na isplatu zateznih kamata od dana završetka liječenja 11. listopada 2024., kako u dijelu koji se odnosi na naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu tako i u odnosu na naknadu za nenovčanu imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.), slijedom čega su tužitelju na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zakonske zatezne kamate priznate počevši od 12. listopada 2024. do isplate (toč. I/ izreke).

20. Tužbeni zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate od 1. listopada 2024. do dana završetka liječenja (11. listopada 2024.), ovaj sud je ocijenio neutemeljenim te je tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen kao neosnovan (toč. II/ izreke).

21. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP).

23. Tužitelju su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28-100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav podneska od 13. veljače 2025., prema Tbr. 8/1-75 bodova, za zastupanje na ročištu 9. lipnja 2025., prema Tbr. 9/1- 75 bodova, za sastav podneska od 12. lipnja 2025., prema Tbr. 8/1- 18,75 bodova, za sastav podneska od 13. listopada 2025., prema Tbr. 8/1-100 bodova te za zastupanje na ročištu 24. ožujka 2026., prema Tbr. 9/1- 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 568,75 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46) iznosi 1.421,88 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu 39,02 EUR, zatraženi trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 69,65 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 200,00 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužiteljici iznosi 1.730,55 EUR (toč. II/ izreke).

24. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

25. S obzirom da je tuženik u neznatnom dijelu uspio u sporu, to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. IV/ izreke).

U Zagrebu 7. svibnja 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku