Poslovni broj: UsI-975/2025-9
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Slavenu Šegi, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Državna geodetska uprava, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Gruška 20, Zagreb, OIB: 84891127540, radi geodetskog elaborata, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 21. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 7. svibnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-932-07/24-07/716, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 21. ožujka 2025., rješenja Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Vis, KLASA: 932-07/24-02/156, URBROJ:541-28-02-03/1- 24-2 od 18. listopada 2024.
II. Odbija se tužitelja za naknadu troška ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, ispostave za katastar nekretnina Vis, Klasa: Klasa: 932-07/24-02/156, urbroj:541-28-02-03/1-24-2 od 18. listopada 2024.a kojim je odbačen prigovor tužitelja izjavljen u odnosu na promjenu oblika njegove nekretnine oznake k.č.*131/1 k. o. [katastarska općina].
2. Tužitelj u pravovremeno podnesenoj tužbi u bitnome navodi kako je provedbom geodetskog elaborata oznake PR-107/24 došlo do promjene grafičkog prikaza, oblika i položaja njegove katastarske čestice, pri čemu smatra da se ne radi o tehničkoj korekciji niti o dopuštenoj homogenizaciji, već o stvarnoj promjenu granica nekretnine, a koja promjena neposredno utječe na njegova prava. Posebno ističe kako navedena promjena nije provedena na način da je doneseno rješenje o toj promjeni, već tuženik obrazlaže da se u konkretnom slučaju radi o obvezi provođenja promjene katastarskog plana lokalnom homogenizacijom kroz geodetski elaborat u neupravnom postupku, te da su potvrda geodetskog elaborata i iskaz promjena neupravni akti kojima se odlučuje o nekom pravu, obvezi ili pravnom interesu stranaka. Navedeno je, ističe se dalje u tužbi, netočno. Tužitelj navodi da je tuženik, iako je u obrazloženju osporavanog rješenja ukazao na određene nedostatke prvostupanjskog rješenja, ipak odbio ža lbu tužitelja i paušalno prihvatio razloge prvostupanjskog rješenja, bez kritičke analize žalbenih navoda. Navodi kako iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je predmetna homogenizacija provedena radi omogućavanja izrade drugih geodetskih elaborata, unatoč utvrđenom velikom odstupanju digitalnog katastarskog plana i odstupanju od površinskih kriterija propisanih čl. 93, Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i čl. 23. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Predmetnom promjenom su na proizvoljan način ucrtane nove međe na štetu tužitelja Posebno ističe kako u konkretnom slučaju, geodetski elaborat temeljem kojega je provedena promjena, nije izrađen po službenoj dužnosti. Tuženik nije otklonio sve navedene nezakonitosti već je svoje rješenje donio na podlozi navedenih nezakonitosti, a osporenim rješenjem je ostavio još više neodgovorenih pitanja i dvojbi oko toga da li je uistinu provedeno položajno poboljšanje katastarskog plana i ispravljena unutrašnja nehomogenost. Predlaže da sud poništi osporeno kao i prvostupanjsko rješenje, te da poništi potvrdu geodetskog elaborata Pr-107/24 izrađenog za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu ispravljanja nedostataka na katastarskom planu na k. č. [katastarska čestica] i njoj susjednih č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica]., č. zgr. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina].
3. Tuženik u odgovor na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.
4. Sud je zakazao ročište za raspravu za 21. travnja 2026., na koje tuženik, iako uredno pozvan, nije pristupio, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/2024), održana bez njegove prisutnosti. Zamjenica opunomoćenika tužitelja ustrajala je u svim navodima iz tužbe te je popisala trošak spora.
5. U dokaznom postupku čitana je sva dokumentacija u spisu ovog upravnog spora i spisu upravnog postupka, kojeg je uz odgovor na tužbu dostavio tuženik. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, kao i prijedlog za izvođenjem dokaza njegovim stranačkim saslušanjem, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu, a obzirom na narav upravne stvari može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a, ovaj sud tužbeni zahtjev ocjenjuje neosnovanim 7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelj dana 16. listopada 2024. izjavio prigovor na postupanje Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Split, Ispostave za katastar nekretnina Vis, zbog izvršene promjene u katastru koja je rezultirala upisom novog oblika čestice k.č. *131/1 k. o. [katastarska općina] a koje da ne odgovara stvarnom stanju na terenu.
8. Prvostupanjsko je tijelo takav zahtjev tužitelja odbacilo pozivom na odredbu čl. 41. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09, 110/21) , a s obrazloženjem kako je u konkretnom slučaju proveden geodetski elaborat radi ispravljanja nedostataka na katastarskom planu kojim je predložena promjena samo u grafičkom dijelu katastarskog operata – ispravak digitalnog katastarskog plana, odnosno lokalna homogenizacija a koji ispravak da je bio nužan zbog velikog odstupanja katastarskog plana od stvarnog stanja na terenu.
Tuženik je postupajući po žalbi tužitelja istu odbio ističući da se u konkretnom slučaju radi o izradi i provedbi elaborata „ispravljanje nedostataka na katastarskom planu“ kroz koju je izvršena lokalna homogenizacija, pri čemu je homogenizacija tehnička radnja izvedena u svrhu poboljšanja dijela katastarskog plana, a navedene elaborate mogu sukladno odredbi čl. 43. Pravilnika o geodetskim elaboratima izrađivati osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Tuženik je nadalje, naveo kako se predmetna homogenizacija provodi u neupravnom postupku, u kojem se ne donosi posebno rješenje, pa je stoga prigovor kojeg je uložio tužitelj dozvoljeno pravno sredstvo te, s obzirom na navedeno a uvažavajući da je prvostupanjsko tijelo u stvari meritorno odlučilo o prigovoru, tužitelja istog valjalo pravilno odbiti a ne odbaciti, međutim da time što je pogrešno navedeno da se prigovor odbacuje, nije povrijeđeno pravo tužitelja, jer je prvostupanjsko tijelo u svom rješenju dalo jasne razloge u odnosu na meritum prigovora a koje razloge je prihvatio i tuženik.
9. S navedenim obrazloženjem tuženika u cijelosti je suglasan i ovaj sud te ga prihvaća kao pravilno i zakonito.
10. Odredbom članka 80. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18., 39/22. i 152/2024 dalje: Zakon), propisano je da je homogenizacija tehnički postupak kojim se provodi položajno poboljšanje katastarskih planova te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti katastarskog plana, a koji nema utjecaja na podatke iskazane u popisno-knjižnom dijelu katastarskog operata te se provodi u svrhu daljnjeg održavanja i poboljšanja kvalitete katastarskih planova, te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti katastarskog plana, a koji nema utjecaja na podatke iskazane u popisno-knjižnom dijelu katastarskog operata.
11. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da se radi o postupku tehničke prirode i kojim se ne odlučuje o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka, niti se njime mijenjaju njihova stečena prava. Slijedom toga, u postupku homogenizacije ne donosi se rješenje, niti se vodi upravni postupak u smislu odredaba Zakona o općem upravnom postupku.
12. Međutim, pravilno tuženik navodi da tužitelju i u takvom slučaju stoji na raspolaganju pravna zaštita putem prigovora iz čl. 156. Zakona o općem upravnom postupku, kao općeg sredstva zaštite od drugih oblika postupanja kada nije osigurana druga pravna zaštita. O navedenom prigovoru prvostupanjsko tijelo je u konkretnom slučaju odlučilo meritornim razmatranjem navoda tužitelja, pri čemu okolnost što je prigovor formalno odbačen umjesto odbijen ne predstavlja nezakonitost koja bi bila od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari, a što pravilno u osporenom rješenju navodi i sam tuženik.
13. Kako je iz obrazloženja prvostupanjskog i osporenog rješenja tuženika razvidno da su upravna tijela razmotrila sve bitne navode tužitelja glede provedene homogenizacije, svrhe i učinka predmetnog elaborata, te su po ocjeni ovog suda pravilno zaključila da se radi o tehničkom postupku koji nema učinak na podatke iskazane u popisno-knjižnom dijelu katastarskog operata niti predstavlja odlučivanje o stvarnim pravima stranaka, to sud ocjenjuje da osporavanim rješenjima nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
14. U odnosu na dio tužbenog zahtjev tužitelja za poništenjem potvrde geodetskog elaborata temeljem kojega je provedena predmetna homogenizacija valja istaknuti kako sud o navedenom zahtjevu nije mogao meritorno odlučivati, obzirom da isto nije ni bilo predmet prigovora tužitelja 16. listopada 2024. godine. Pritom se ističe kako potvrda elaborata sama po sebi ne predstavlja upravni akt donesen u upravnoj stvari kojim se odlučuje o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka, već akt tehničke naravi. Tužitelju je, a kako je to prethodno rečeno, u konkretnom slučaju bila osigurana pravna zaštita u odnosu na postupanje javnopravnog tijela i učinke provedene homogenizacije putem prigovora iz čl. 156. ZUP -a, o kojem su upravna tijela odlučila razmatranjem navoda tužitelja glede provedene promjene u katastarskom operatu. Međutim, navedena pravna zaštita ne podrazumijeva i mogućnost samostalnog osporavanja potvrde geodetskog elaborata kao zasebnog upravnog akta.
15. Obzirom na sve navedeno, a kako sud ne nalazi da je osporenim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužitelja, niti razloge ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, to je temeljem odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno pod točkom I. izreke ove presude.
16. Uzimajući u obzir da tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu, to je i njihov zahtjev za naknadu troška ovog spora valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao pod točkom II. izreke.
U Splitu 7. svibnja 2026
S U T K I NJ A
Ana Jurišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA: - tužiteljima po opunomoćeniku,
- tuženiku,
- u spis.
