REPUBLIKA HRVATSKA

P-11/2017

Trgovački sud u Zagrebu

Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja Plinacro d.o.o., OIB 69401829750, Zagreb, Savska cesta 88/a, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Laktić, odvjetnik iz Zagreba, Selska cesta 90a, protiv tuženika INA- Industrija nafte, d.d., OIB 27759560625, Zagreb, Avenija, V. Holjevca 10, kojeg zastupa punomoćnica Martina Šimunović Lepoša, odvjetnica iz Zagreba, Smičiklasova 18, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 23. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 7. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 211.060,89 eura sa zateznim kamatama koje teku na iznos od:

- 22.291,45 eura od 7. ožujka 2014. do isplate,

- 7.178,84 eura od 7. svibnja 2026. do isplate,

- 1.661,69 eura od 7. veljače 2014. do isplate,

- 2.001,46 eura od 21. veljače 2014. do isplate,

- 170.483,36 eura od 18. ožujka 2014. do isplate,

- 7.444,09 eura od 28. ožujka 2014. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje do 31. srpnja 2015. određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj zahtijeva isplatu iznosa od 6.468,49 eura sa zateznim kamatama na iznos od:

- 5.610,56 eura od 10. veljače 2014. do isplate,

- 857,93 eura od 3. siječnja 2014. do isplate,

te u dijelu kojima zahtijeva isplatu zateznih kamata na iznos od 22.291,45 eura za razdoblje od 3. siječnja 2014. do 5. ožujka 2014., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 62.168,70 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 30. prosinca 2016. podnio tužbu radi isplate iznose od 1.638.975,12 kn. U tužbi je naveo da je tužitelj pretrpio štetu jer je infrastrukturni objekt u vlasništvu tužitelja – podzemni plinovod [adresa] – [adresa], dionica između objekata BIS Topolovac – MRS Sisak, oštećen djelovanjem iz objekta u vlasništvu tuženika – vodovodne cijevi hidrantske mreže. Nakon oštećenja tužitelj je poduzeo nužna ispitivanja u svrhu točnog lociranja mjesta propuštanja plina te je idućeg dana započeo sa sanacijskim radovima. Tužitelj je koristio vlastite radnike i zamjensku rezervnu opremu sa svojih skladišta te angažirao treće osobe radi obavljanja nužnih popravaka. Navodi da je osim rada trećih osoba sanacija plinovoda zahtijevala i izvanredan i prekovremeni rad tužiteljevih radnika te je osam radnika radilo ukupno 351 sat prekovremenog rada. Prije obavljanja sanacijskih radova tužitelj je morao ispustiti plin koji se zatekao u plinovodu ukupne količine 62.760 m3 te energetske vrijednosti 596 031 kwh. Plinovod je ponovno napunjen plinom do visine radnog tlaka od 33 bara, za koju svrhu je tužitelj morao kupiti novi plin od opskrbljivača. Navodi da je do istjecanja plina iz plinovoda došlo zbog probijanja stjenke plinovoda s gornje strane , na dijelu gdje se trasa plinovoda ukrštava s trasom vodovodne cijevi koja je u vlasništvu tuženika te je do oštećenja došlo zbog istjecanja vode iz vodovodne cijevi pod velikim pritiskom. Navodi da je vodovodna cijev opasna stvar jer se u njoj voda nalazi pod velikim pritiskom te u slučaju popuštanja stjenke spremnika u kojem se nalazi može izazvati znatnu štetu. Navodi da mu je nastala štete u vidu troška prekovremenog rada njegovih radnika u iznosu od 42.272,80 kn, zamjene oštećene opreme na plinovodu , i to 30 m cijevi za zaštitnu cijev vrijednosti 54.089,00 kn, izvođenja zaštitnih i sanacijskih radova na plinovodu u iznosu od 1.368.194,38 kn , ispuštanja plina u količini od 62.760 m3 u iznosu od 174.418,94 kn.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo da on nije odgovaran za nastanak štetnog događaja. Osporava da bi podzemni plinovod bio oštećen djelovanjem vodovodne cijevi u vlasništvu tuženika. Osporava da su radovi koje je tužitelj izveo bili nužni sanacijski radovi. Tužitelj je samostalno odlučio umjesto zamjene samo dijela cijevi izvršiti demontažu cijele zaštite kolone s radnom cijevi što je zahtijevalo više radova od onih koji su bili nužni za sanaciju. Osporava da je bio potreban prekovremeni rad i da su tužiteljevi radnici radili prekovremeno. Navodi da je točno da je postojao prodor vode iz vodovodne cijevi, ali to nije uzrok proboja stijenke plinovoda. Tužitelj prilikom izgradnje i projektiranja plinovoda nije postupio u skladu s pravilima struke te nije uzeo u obzir sve tehničke okolnosti, posebice da je kod križanja i mimoilaženja cijevi potrebno uzeti u obzir zadovoljavajuću udaljenost i poduzeti posebnu zaštitu cijevi koje se križaju. Tužitelj nije uzeo u obzir da se cijev nalazi ispod prometnice pa je potrebna dodatna zaštita cijevi. Navodi da su na plinovodu postojala ranija oštećenja koja nisu adekvatno sanirana. Navodi da vodovodna cijev nije bila pod tlakom, odnosno da je 2013. godine cijev bila pod tlakom 27 dana, o ostalo vrijeme zatvorena, da je 2014. bila pod tlakom svega 13 sati. Navodi i da je cijev uredno održavana. Osporava visinu štete.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao izvještaj (list 13-22 spisa), telefaks poruku (list 23, 47-48, 82 spisa), zapisnik o primopredaji radova (list 24-26 spisa), račune (list 27-28, 30-32, 34-35, 40-41, spisa), zapisnik o izvršenim radovima (list 29 spisa), zapisnik o obavljenom poslu (list 33-34 spisa), obračun radova (list 36- 38 spisa), zapisnik o radovima (list 39 spisa), nalog za izdavanje (list 42 spisa), izdatnicu (list 43 spisa), popis prekovremenih sati (list 44 spisa), odluku o dnevnom i tjednom rasporedu vremena (list 45-46 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 49-50 spisa), pregledao fotografije (list 51-56, 238-243, 297, 314-327, 1197 spisa), pročitao ekspertizu (list 57-68 spisa), mišljenje o uzrocima i tijeku oštećenja plinovoda DN 500/50 (list 69-80 spisa), potvrdu (list 83 spisa), dopise (list 84-86, 268 spisa), potvrde o izvršenom nalogu (list 87-89, 91, 93, 94, 304 spisa), ugovor o cesiji (list 90, 92 spisa), kromatografsku analizu plina (list 95-96, 1637-1639 spisa), ugovor za opskrbu prirodnim plinom za pogonsku potrošnju transportnog sustava (list 97 -103 spisa), izvještaj o statusu rada cjevovoda hidrantske mreže (list 111-117 spisa), dnevnik rada vatrogasne postrojbe (list 118-167, 169-178, 180-182, 184-190, 192-194, 196-208, 1198-1223 spisa), radne naloge (list 168, 179, 183, 191, 195 spisa), primopredajni zapisnik (list 209-218 spisa), ispitivanje materijala (list 219-237 spisa), glavni projekt (list 269-275 spisa), građevinsku dozvolu (list 276-280, 1721-1726 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 281-296, 1238-1253 spisa), zapisnik o izvršenim radovima (list 298-301 spisa), račun (list 303 spisa), izvješće o izmjerenim količinama plina (list 303 , 305-306 spisa), potvrde o prekovremenom radu (list 307-313 spisa), in-line inspekciju (list 324-357 spisa), završno izvješće o provedenoj in-line inspekciji (list 359-1127, 1184-1191 spisa), ugovore o radu (list 1135-1154 spisa), kolektivni ugovor za plinacro d.o.o. (list 1155-1183 spisa), tlocrt (list 1224-1225 spisa), pisane iskaze GC (list 1254 spisa), HC (list 1255 spisa), MC (list 1256 spisa), ŠC (list 1257 spisa), VC (list 1258 spisa), NC (list 1259 spisa), EC (list 1263 spisa), ugovor za interventni popravak plinovoda DN500 Popovača-Sisak (list 1327-1337 spisa), montažni dnevnik (list 1338-1352 spisa), mrežna pravila transportnog sustava (list 1640-1707 spisa), izvedbeni projekt (list 1727-1795 spisa), saslušani su svjedoci ĐC (list 1265-1267 spisa), NC (list 1267-1268 spisa), EC (list 1269-1270 spisa), GC (list 1271-1272 spisa), ČC (list 1273-1274 spisa), BC (list 1275 spisa), ŽC (list 1276-1277 spisa), SC (list 1282-1283 spisa), ZC (list 1283-1285 spisa), UC (list 1296-1297 spisa), KC (list 1299-1301 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku strojarske struke Ekspertize Dukić d.o.o. (list 1378-1401, 1503-1508 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku strojarske struke Tening d.o.o. (list 1543-1596, 1628-1631, 1708-1710, 1716-1717, 1796-1799, 1801-1802 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku financijske struke Vještak Tkalec d.o.o. (list 1817-1828 spisa).

4. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 dalje: ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u iznosu od 1.638.975,12 kn (217.529,38 eura).

6. U postupku nije sporno da je tužitelj 2. siječnja 2014. primio dojavu o propuštanju plina iz plinovoda oznake [adresa]. Nije sporno da je taj plinovod u vlasništvu tužitelja.

7. Sporno je zbog kojih uzroka je došlo do oštećenja plinovoda na dionici BIS Topolovac do MRS [adresa] i koja šteta je nastala tužitelju.

8. U ovom postupku određeno je izvođenje vještačenja po vještaku strojarske struke Ekspertize Dukić d.o.o. Međutim, nakon izrade pisanog nalaza i mišljenja vještak je telefonskim putem obavijestio sud kako se prestao baviti vještačenjem, odnosno otišao u mirovinu te da zbog starosti i zdravstvenih razloga ne može dalje vještačiti niti odgovoriti na primjedbe stranaka na nalaz i mišljenje jer mu to predstavlja preveliki fizički i mentalni napor, a što je konstatirano na raspravi od 8. studenog 2022., nakon obavijesti vještaka. Vještačenje se izvodi na način da vještak mora iznijeti nalaz i mišljenje usmeno na raspravi sukladno odredbi čl. 260. st. 1. ZPP -a. Vještak Ekspertize Dukić d.o.o. nije bio u mogućnosti iznijeti svoj nalaz i mišljenje usmeno na raspravi, a niti otkloniti primjedbe na njegov nalaz i mišljenje, odnosno otkloniti sumnje u pravilnost danog nalaza i mišljenja. Zbog toga je sud odredio izvođenje novog vještačenja po vještaku strojarske struke Tening d.o.o.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. proizlazi da je predmetni podzemni plinovod izgrađen 1980. – 1981. godine. Dana 2. siječnja 2014. oko 15:15 sati primijećeno je propuštanje plina iz plinovoda te je istog dana oko 15:45 sati na mjesto događaja došla interventna radna jedinica tužitelja. 3. siječnja 2014. započeto je izvođenje zaštitnih i sanacijskih radova koji su završeni 4. siječnja 2014. 12. siječnja 2014. završeno je izvođenje popratnih završenih radova.

10. Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. utvrdio da je došlo do mehaničkog oštećenja podzemne čelične plinovodne cijevi tužitelja na način da je brzina i snaga istjecanja vodenog mlaza iz oštećene podzemne hidrantske vodovodne cijevi uzrokovala mehaničko oštećenje podzemne čelične plinovodne cijevi s obzirom na međusobnu vertikalnu udaljenost i sastav medija koji oplahuje stijenku (nehomogena smjesa vode i pijeska) te posljedično dovela do abrazije, to jest postepenog gubitka mehaničke čvrstoće uslijed trošenja materijala.

11. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. utvrđeno je da su izvedeni sljedeći radovi na sanaciji oštećene plinovodne cijevi:

- zamjena oštećenih cijevi plinovoda, i to 30m cijevi za zaštitnu cijev kolonu i 28m radne cijevi – vrijednost cijevi 54.089,00 kn (7.178,84 eura),

- radovi protupožarnog osiguranja, vatrogasci 4x48 sati x 60,00 kn i vozilo 2x25 km + 2x25 km x 10,00 kn, koje radove je izveo DVD Popovača – trošak 12.520,00 kn (1.661,69 eura) bez PDV-a,

- strojarsko montažni radovi na sanaciji plinovoda i zavarivački radovi na sanaciji plinovoda, koje radove je izveo Domeko d.o.o. – trošak 15.080,00 kn (2.001,46 eura),

- radovi inertizacije plinovoda, pripremno-završni radovi, transport postrojenja, rad u radno vrijeme prvih 8 sati, rad van radnog vremena preko 8 sati, materijal tekući dušik 7 m3, koje radove je izveo Crosco naftni servisi d.o.o. – trošak 44.870,00 kn (5.955,27 eura) bez PDV-a,

- interventna sanacija plinovoda, i to strojarski radovi: formiranje gradilišta, doprema materijala, sanacija propuštanja, predmontaža cijevne sekcije, prespajanje cijevne sekcije, kontrola zavarenih spojeva te građevinski radovi: formiranje gradilišta, iskop i priprema rova, zatrpavanje rova, isporuka građevinskog materijala i uređenje ceste, koje radove je izveo Monter-strojarske montaže d.d. – trošak 1.027.605,50 kn (136.386,69 eura) bez PDV-a.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. proizlazi da je trošak izvođenja radova na sanaciji predmetne plinovodne cijevi 1.154.164,50 kn bez PDV-a (što sada iznosi 153.183,95 eura). Svi izvedeni radovi su bili nužni za sanaciju oštećene plinovodne cijevi. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. proizlazi da je za sanaciju plinovoda po pravilima struke bilo nužno zamijeniti cijelu dionicu plinovodne cijevi u dužini od 30 metara, a nije bilo moguće izvršiti parcijalnu zamjenu samo oštećenog dijela cijevi (1 do 2 metra oštećenog dijela). Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da je ukupni trošak radova 1.196.437,30 kn bez PDV-a (što sada iznosi 158.794,52 eura). Međutim, u taj iznos vještak je uračunao i trošak prekovremenog rada tužiteljevih radnika u iznosu od 42.272,80 kn. Vještak Tenining d.o.o. nije izvršio obračun troška prekovremenog rada, a niti se ta činjenica utvrđuje stručnim znanjem strojarske struke. Ovaj vještak je u dijelu koji se tiče obračuna prekovremenog rada samo preuzeo podatke iz potvrda tužitelja. Samo na temelju toga ne može se utvrditi da je tužitelju nastao takav trošak prekovremenog rada njegovih radnika. Stoga, bez obzira na to što vještak u ukupnom iznosu troškova sanacije navodi i iznos troška prekovremenog rada tužiteljevih radnika od 42.272,80 kn, ta činjenica se ne može utvrditi na temelju ovog nalaza i mišljenja. Radi utvrđivanja te činjenice izvedeno je vještačenje po vještaku financijske struke jer se samo na temelju stručnog znanja financijske struke može izvršiti obračun troška prekovremenog rada.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. proizlazi da su tijekom 2013. godine izvedeni interventni radovi na predmetnom plinovodu. Utvrđena je pojava vode na odsušnim lulama plinovoda pri čemu se pretpostavilo da je to zbog prodora podzemnih voda iz okolnog tla u međuprostor između radne i zaštitne cijevi. U listopadu 2013. tužitelj je naručio interventne građevinske radove i cementiranje zaštitne kolone plinovoda. Injektiranje zaštitne kolone na cesti kod ulaza u MRS Sisak provelo je društvo Feronia d.o.o. 11. listopada 2013. Prije početka injektiranja izvršen je iskop na istočnoj strani ceste u svrhu odstranjenja vode iz zaštitne kolone , te pripreme za injektiranje. Injektiranje je provedeno smjesom cementa i vode u omjeru 1:1. Utrošeno je 2000 litara vode i 2,5 tona cementa. Radovima injektiranja je spriječen prodor vode u zaštitnu kolonu. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da prije predmetnog oštećenja iz siječnja 2014. godine na predmetnoj plinovodnoj cijevi nisu postojala ranija oštećenja, a izvedeni radovi cementacija (injektiranja) iz listopada 2013. godine nisu u uzročno posljedičnoj vezi s oštećenjem iz siječnja 2014. godine.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. proizlazi da je u siječnju 2012. godine izvršena inspekcija plinovoda [adresa] – [adresa] (in-line inspekcija) pomoću alata za otkrivanje korozije s ciljem otkrivanja lokalizacije i razvrstavanja po veličini značajki gubitka metala (kao što su vanjska i unutarnja korozija), značajki glodanja i srednje stijenke (kao što su laminacije i inkluzije). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da in- line inspekcijom provedenom u siječnju 2012. godine nije utvrđeno pos tojanje mehaničkih oštećenja na spornoj dionici plinovoda od BIS Topolovac do MRS Sisak . Provedeni radovi (in-line inspekcija) nisu u uzročno posljedičnoj vezi s oštećenjem plinovoda iz siječnja 2014. godine.

15. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. utvrđeno je da je inertizacija (ispiranje) plinovoda obvezan postupak ispiranja plinovoda inertnim plinom kako bi se izbjegle nesreće u vidu zapaljenja prilikom i nakon radova rekonstrukcije. U konkretnom slučaju provedena je inertizacija (ispiranje) plinovoda tekućim dušikom volumena 7 m3 te je bila nužna i potrebna za pravilno i sigurno izvođenje radova popravka plinovoda.

16. U osnovnom nalazu i mišljenju vještak Tening d.o.o. je naveo da tržišna vrijednost ispušenog prirodnog plina prije sanacije iznosi 155.038,37 kn (20.577,13 eura), a isto toliko iznosi i tržišna vrijednost prirodnog plina koji je nakon sanacije pušten u plinovod, sve prema jediničnim cijenama iz ugovora za opskrbu prirodnim plinom sklopljenog između tužitelja i Prvo plinarsko društvo d.o.o. Pri ovom izračunu vještak je uzeo dužinu dionice plinovoda od 9800 metara i donju ogrjevnu vrijednost od 9,25 kWh/m3 na temelju Općih uvjeta za opskrbu prirodnim plinom prema kojima je donja vrijednost minimalno 9,25, a maksimalno 11,47 . Dakle, vještak je uzeo minimalnu donju ogrjevnu vrijednost. Vještak je potom izradio dopunu nalaza i mišljenja na način da je prilikom utvrđivanja vrijednosti ispuštenog plina i plina koji je ponovno stavljen u plinovod uzeo u obzir podatke iz građevinske dozvole i kromatografske analize plina pa je pri izračunu uzeo dužinu dionice plinovoda od 10340m koja proizlazi iz građevinske dozvole i donju ogrjevnu vrijednost od 9,497 kWh/m3 koja proizlazi iz kromatografske analize plina. Vrijednost ispuštenog prirodnog plina iznosi 167.954,94 kn (22.291,45 eura), a isto toliko iznosi i vrijednost prirodnog plina koji je nakon sanacije pušten u plinovod, sve prema jediničnim cijenama iz ugovora za opskrbu prirodnim sklopljenog između tužitelja i Prvo plinarsko društvo d.o.o.

17. Sud je prihvatio dopunski nalaz i mišljenje u pogledu tržišne vrijednosti ispuštenog prirodnog plina od 22.291,45 eura, isto koliko iznosi i tržišna vrijednost plina kojeg je tužitelj potom kupio radi ponovnog stavljanja u plinovod, jer je prilikom dopunskog nalaza i mišljenja vještak uzeo u obzir dodatne isprave na temelju kojih je dobiven precizan izračun s obzirom na to da iz podataka iz građevinske dozvole proizlazi da je dužina predmetne dionice plinovoda 10340 metara koju je vještak uzeo u obzir (u osnovnom nalazu i mišljenju vještak je uzeo 9800 metara). Nadalje, kromatografsku analizu plina (list 95-96 spisa) sastavio je upravo tuženik na temelju ispitivanja od 8. siječnja 2014., dakle, neposredno nakon štetnog događaja, i to na temelju uzetih uzoraka. Na temelju kromatografske analize plina može se dobiti precizan izračun donje ogrjevne vrijednosti od 9,497 kWh/m3. Stoga, u dopunskom nalazu i mišljenju vještak koristi precizne podatke koji odgovaraju prirodnom plinu u predmetnom plinovodu (umjesto uzimanja minimalno propisane donje granice iz Općih uvjeta za opskrbu prirodnim plinom od 9,25 kWh/m3, kako je to napravio u osnovnom nalazu i mišljenju). Iz ugovora broj PN-T-478/13-GB za opskrbu prirodnim plinom za pogonsku potrošnju transportnog sustava za plinsku godinu 2013/2014. proizlazi da su taj ugovor sklopili tužitelj kao kupac i tuženik kao opskrbljivač te je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir jediničnu cijenu iz tog ugovora.

18. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Tening d.o.o. jer je izrađen stručno i argumentirano, a vještak je iznoseći nalaz i mišljenje i usmeno na raspravi, odgovorio na sva pitanja stranaka i otklonio sve primjedbe na nalaz i mišljenje . Nalaz i mišljenje vještaka Tening d.o.o. je jasan i potpun, ne postoje nedostaci u nalazu i mišljenju, a niti osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja pa je sud odbio tuženikov prijedlog za izvođenjem novog vještačenja jer za to nisu ispunjenje pretpostavke iz čl. 261. ZPP- a.

19. Vještak je u nalazu i mišljenju analizirao sve fotografije koje su sačinjene na mjestu štetnog događaja prilikom otkrivanja oštećenja. Vještak je jasno obrazložio da se na fotografijama vidi vodovodna cijev iz koje protječe mlaz vode vertikalno sve do donje plinovodne cijevi. Pozicija mlaza se nalazi točno na mjestu oštećenja plinovodne cijevi gdje su vidljivi tragovi destrukcije zaštitne vanjske zaštitne cijevi te mjesto proboja unutarnje radne cijevi. (list 1555 spisa). Vještak je analizirao i fotografije (list 1556 spisa) iz kojih je vidljiv vertikalni mlaz vode iz vodovodne cijevi. Nadalje, vještak je prikazao primjere kako izgleda oštećenje plinovodne cijevi u slučaju korozije te analizirao konkretno oštećenje na predmetnoj cijevi (list 1557 spisa). Vještak je jasno obrazložio da je iz fotografija vidljivo kako oštećenje cijevi nije prouzročeno korozijom materijala, već je iz fotografija vidljivo da se na vanjskoj cijevi vidljivi tragovi destrukcije na stijenci u vidu nepravilnog kružnog isječka s oštećenjima rubova što ukazuje na dugotrajno pulzirajuće djelovanje uslijed vanjskog utjecaja. Na unutarnjoj cijevi vidljivi su tragovi destrukcije te mjesto proboja koje karakterizira oštećenje s blago savinutim rubovima prema unutarnjoj strani cijevi što ukazuje na dugotrajno pulzirajuće djelovanje uslijed vanjskog utjecaja. Vještak je jasno obrazložio kako su i na daljnjim fotografijama vidljivi tragovi destrukcije i na vanjskoj i na unutarnjoj cijevi koji ukazuju na dugotrajno pulzirajuće djelovanje vanjskog utjecaja i da se pozicija mlaza vode nalazi točno na mjestu oštećenja plinovodne cijevi (list 1559-1561 spisa). Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. koji se temelji na fotodokumentaciji oštećenja nedvojbeno proizlazi da je mlaz vode iz vodovodne cijevi udarao u plinovodnu cijev i točno na mjestu gdje je taj mlaz dolazio u dodir s plinovodnom cijevi je nastalo oštećenje. Vještak je prikazao kako bi izgledalo oštećenje u slučaju korozije materijala i opisao je karakteristike stvarnog oštećenja cijevi, koje oštećenje je jasno vidljivo iz fotografija, te je nedvojbeno da do oštećenja nije došlo zbog korozije, već dugotrajnim djelovanjem mlaza vode iz vodovodne cijevi koji je udarao u plinovodnu cijev. Vještak je analizirao i distancer koji je ugrađen na plinovod te je jasno obrazložio da on ne može utjecati na korozivne procese cijevi i nije utjecao na oštećenje plinovoda. Vještak nije analizirao uzorak cijevi zato što uzorak cijevi više ne postoji što je i uvjerljivo s obzirom na protek vremena od 12 godina, pa ga vještak niti ne može analizirati. To, međutim, ne utječe na vjerodostojnost nalaza i mišljenja uzimajući u obzir fotodokumentaciju oštećenja koju je vještak detaljno analizirao i jasno, stručno i argumentirano obrazložio kako je došlo do oštećenja plinovodne cijevi. Vještak je također jasno obrazložio da je brzina istjecanja vodenog mlaza kod minimalnog statičkog tlaka 17,35 m/s, a kod maksimalnog statičkog tlaka 46,97 m/s te da istjecanje vodenog mlaza u obje te brzine može uzrokovati mehaničko oštećenje čelične plinovodne cijevi s obzirom na međusobnu vertikalnu udaljenost od 1 do 1,5 metara i sastav medija koji oplahuje stijenku (nehomogena smjesa vode i pijeska) te posljedično uzrokuje postepen gubitak mehaničke čvrstoće uslijed trošenja materijala (abraziju).

20. Vještak Tening d.o.o. je jasno i stručnim razlozima obrazložio da prema pravilima struke nije bilo moguće izvršiti parcijalnu zamjenu samo oštećenog dijela cijevi (oko 1 metar), već je prema pravilima struke bilo potrebno zamijeniti cijev na cijeloj dužini od 30 metara. Parcijalna zamjena samo oštećenog dijela cijevi bi mogla dovesti do niza sigurnosnih problema u daljnjoj eksploataciji, i to do opasnosti od propuštanja dijela plinovoda u blizini oštećenja zbog nevidljivih oštećenja uzrokovanih vibracijama cjevovoda uslijed konstantnog udaranja vodenog mlaza, te opasnost od propuštanja plina zbog nemogućnosti kompenzacije aksijalnih / radijalnih naprezanja (mala međusobna udaljenost obodnih zavara plinovoda).

21. Vještak Tening d.o.o. je na ročištu jasno obrazložio kako ne postoji nikakva dokumentacija iz koje bi proizlazilo da bi postojao unutarnji kontakt između radne i zaštitne cijevi, a niti da plinska unutrašnja cijev ne bi bila centrirana , kao niti dokumentacija koja bi ukazivala da zaštitna cijev nije bila ispravno izvedena ili da je došlo do degradacije unutar cijevi. Vještak je obrazložio i kako se linearna brzina korozijske erozije ne može koristiti jer erozijski procesi na metalnim tvarima uzrokovani djelovanjem mlaza vode nisu razmjerni promjeni sile mlaza vode. Vještak je obrazložio da su rezultati mjerenja in-line inspekcije iz siječnja 2012. godine pokazali da je dubina gubitka metala tehnički zanemariva (od 5-19%) te da tom inspekcijom nije utvrđeno postojanje mehaničkih oštećenja na predmetnoj dionici plinovoda , kao i da je iz fotodokumentacije u spisu vidljivo da na predmetnoj plinovodnoj cijevi nisu postojala ranija oštećenja od prije siječnja 2014. godine. Vještak je jasno obrazložio kako iz n iti jedne isprave ne proizlazi da bi postojalo bilo kakvo truljenje Z brtvi koje bi bilo u uzročno posljedičnoj vezi s oštećenjem, te da iz fotografija proizlazi kako nema tragova nedostataka antikorozivne i katodne zaštite. Vještak je obrazložio i da troškovi sanacije koju su izvodile treće osobe odgovaraju cijenama radova i opreme u predmetnom razdoblju, kao i da je vrijednost iz troškovnika procijenio na temelju dužine plinovoda na intervenciji jer se za takvu vrstu interventnih radova ne izvode detaljni strojarski i građevinski troškovnici. S obzirom na specifičnost intervencije ne postoji neka druga intervencija u tom razdoblju s kojom bi se mogla izvršiti usporedba. Vještak je obrazložio da sve stavke iz troškovnika navedenog u nalazu i mišljenju, kao i količine izvedenih radova odgovaraju stupnju zahtjevnosti intervencije s obzirom na duljinu plinovoda od 30 metara. U odnosu na tuženikove primjedbe u pogledu cijene izvođenja sanacijskih radova valja još dodati da su izvođači radovi ispostavili račune tužitelju i obračunali trošak radova koje su izveli. Ako tuženik tvrdi da je tužitelj na tržištu mogao pronaći izvođače koji bi ove hitne intervencijske radove izveli za nižu cijenu od one koju je tužitelj ugovorio s ovim izvođačima, tada je na tuženiku teret dokazivanja te činjenice. Tuženik nije predložio nikakve dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi tržišna cijena takvih radova bila niža.

22. U odnosu na tuženikovo pitanje je li se prirodni plin iz cijevi mogao ispustiti na način da se prepumpa u spremnike pod tlakom pa da se onda taj isti plin ponovno koristi umjesto kupnje novog plina, vještak je jasno obrazložio da to nije moguće prema pravilima struke s obzirom na vrstu oštećenja jer je došlo do mehaničkog oštećenja cijevi koje može uzrokovati ulazak nečistoće u plinovod. Tehnički, takvo prepumpavanje bi predstavljalo sigurnosni rizik s obzirom na hitnost intervencije te bi bilo potrebno angažiranje vatrogasne brigade, područne inspekcije zaštite od požara, a postojala bi i opasnost od eksplozije plina.

23. U odnosu na tuženikove primjedbe kako je vodovodna cijev u razdoblju 2012.-2013. godine bila pod tlakom samo 199 dana vještak je obrazložio da ako zaista hidrantska mreža nije bila pod tlakom više od 199 dana, to bi predstavljalo ozbiljnu ugrozu zaštite od požara za korisnike. Vještak je jasno obrazložio da i u slučaju ako bi se uzelo da je hidrantska mreža bila korištena manji broj dana, navedeni procesi koji su uzrokovali štetu na plinovodu ne bi se bitno mijenjali jer se radi o procesima nelinearne prirode. Također, ponovno se ističe da je vještak analizirao cjelokupnu fotodokumentaciju te je nedvojbeno da je iz njih vidljivo da je oštećenja na plinovodnoj cijevi nastalo točno na mjestu gdje je vertikalni mlaz iz vodovodne cijevi dolazi u kontakt s plinovodnom cijevi. Prema tome, neovisno o broju dana koliko je vodovodna cijev bila pod tlakom, očito je da je do oštećenja plinovodne cijevi došlo uslijed istjecanja vode iz vodovodne cijevi.

24. U odnosu na tuženikove navode kako se nalaz i mišljenje vještaka Tening d.o.o. razlikuje od nalaza i mišljenja vještaka Ekspertize Dukić d.o.o., valja ponoviti da vještak Ekspertize Dukić d.o.o. nije usmeno na raspravi otklonio sve primjedbe na njegov nalaz i mišljenje niti odgovorio na sva pitanja stranaka te nije bio u mogućnosti usmeno na raspravi niti iznijeti nalaz i mišljenje, zbog čega je bilo nužno izvođenje novog vještačenja po vještaku Tening d.o.o. Činjenice se ne mogu utvrditi na temelju nalaza i mišljenja vještaka koji nije u mogućnosti usmeno na raspravi otkloniti primjedbe na njegov nalaz i mišljenje, odnosno usmeno na raspravi iznijeti nalaz i mišljenje jer bi to bilo protivno odredbi čl. 260. st. 1. ZPP-a. Dakle, u pogledu dijelova nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. i Ekspertize Dukić d.o.o. koji se razlikuju, vještak Tening d.o.o. je usmeno na raspravi odgovorio na sva pitanja i primjedbe jasno, stručno i argumentirano, dok vještak Ekspertize Dukić d.o.o. nije odgovorio na pitanja i primjedbe stranaka na njegov nalaz i mišljenje. U bitnim dijelovima u kojima se nalaz i mišljenje vještaka Tening d.o.o. razlikuje od pisanog nalaza i mišljenja Ekspertize Dukić d.o.o., vještak Teninig d.o.o. je uvjerljivim razlozima odgovorio na sva pitanja te ne postoji osnovana sumnja u pravilnost njegovog nalaza i mišljenja, zbog čega ne postoje razlozi za izvođenjem novog vještačenja u smislu odredbe čl. 261. ZPP-a. Valja prvenstveno istaknuti da je i vještak Ekspertize Dukić d.o.o. u pisanom nalazu i mišljenju (list 1388 spisa) naveo da je vjerojatni razvoj događaja bio da je voda iz vodovodne cijevi duže vremena curila na plinsku cijev različitim tlakom te dugo vremena močila i potkopavala teren u okolini koja je podloga za kućišnu cijev. Prema tome, i ovaj vještak je naveo da je voda iz oštećene vodovodne cijevi curila na plinovodnu cijev tužitelja. Uzimajući to u obzir, kao i razloge koje su naveli vještaci, nije uvjerljiv zaključak vještaka Ekspertize Dukić d.o.o. da je uzrok oštećenja plinovodne cijevi metalni i elektrolitički kontakt sklopa cijevi u kućistu iznutra. Nasuprot tome, vještak Tening d.o.o. je jasno i stručno obrazložio da je došlo do mehaničkog oštećenja plinovodne cijevi zbog vanjskog utjecaja, dakle, djelovanja mlaza vode, kao i konkretno analizirao fotodokumentaciju koja to pokazuje. Vještak Teninig d.o.o. je argumentirano obrazložio kako se na fotografijama vidi mehaničko oštećenje i mlaz vode koji curi i vidi se da se mehaničko oštećenje nalazi točno na mjestu gdje je mlaz vode curio na plinovodnu cijev. U nalazu vještaka Teninig d.o.o. sadržane su relevantne fotografije te je vještak dao konkretan opis svake fotografije, odnosno jasno i stručno obrazložio što je vidljivo na fotografijama. Nadalje, vještak Tening d.o.o. je u nalazu i mišljenju prikazao ne samo kako je stvarno izgledao oštećenje predmetne plinovodne cijevi, već je prikazao i kako izgleda oštećenje cijevi u situacijama kada do njega dođe zbog korozije te je dao usporedbu tih oštećenja. Vještak Teninig d.o.o. je stručno i argumentirano obrazložio da predmetno oštećenje plinovodne cijevi nije oštećenje od korozije jer oštećenje od korozije tako ne izgleda, već se radi o mehaničkom oštećenju zbog djelovanja vanjskog elementa (mlaza vode). Ne postoji sumnja o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka Teninig d.o.o. u pogledu uzroka nastanka oštećenja na plinovodnoj cijevi tužitelja.

25. Vještak Ekspertize Dukić d.o.o. je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da je tužitelj odlučio promijeniti cijev u cijeloj dužini od 30 metara, a da to s gledišta samog procurenja nije bilo nužno. Ovaj vještak, međutim, u pisanom nalazu i mišljenju ne daje detaljno stručno obrazloženje za takav zaključak. Nasuprot tome, kako je već obrazloženo, vještak Teninig d.o.o. je uvjerljivo i stručnim razlozima obrazložio zbog čega je prema pravilima struke potrebno zamijeniti cijev na cijeloj dužini od 30 metara, dok bi zamjena samo oštećenog dijela cijevi mogla dovesti do niza sigurnosnih problema u daljnjoj eksploataciji, kako je obrazloženo u točki 20. ovog obrazloženja. Ne postoji sumnja o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka Teninig d.o.o. u pogledu toga da je prema pravilima struke potrebno zamijeniti cijelu cijev na dužini od 30 metara, a ne samo oštećeni dio cijevi (oko jedan metar). Vještak Ekspertize Dukić d.o.o. je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da s tehnološkog gledišta ispuštanje plina prije sanacije na način kako je provedeno nije bilo nužno i da su se mogle koristiti tehnologije koje to ne zahtijevaju, ili umjesto ispuštanja plin prepumpati u spremnike pod tlakom. Niti u ovom dijelu vještak Ekspertize Dukić d.o.o. ne daje detaljno i stručno obrazloženje iz kojeg bi se moglo zaključivati da bi takav način sanacije bio siguran prema pravilima struke. Nasuprot tome, vještak Teninig d.o.o. je jasno i stručno naveo razloge zbog koji je nužno ispuštanje plina prije sanacije kako bi se izbjegle nesreće u vidu zapaljenja prilikom i nakon radova rekonstrukcije. Vještak Tening d.o.o. je jasno obrazložio da prema pravilima struke nije moguće prepumpavanje plina u spremnike pod tlakom s obzirom na vrstu oštećenja jer je došlo do mehaničkog oštećenja cijevi koje može uzrokovati ulazak nečistoće u plinovod. Tehnički, takvo prepumpavanje bi predstavljalo sigurnosni rizik s obzirom na hitnost intervencije te bi bilo potrebno angažiranje vatrogasne brigade, područne inspekcije zaštite od požara, a postojala bi i opasnost od eksplozije plina. Ne postoji sumnja o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. u pogledu toga da je prema pravilima struke prije radova sanacije bilo nužno ispustiti plin iz cijevi. U odnosu na In-line inspekciju provedenu u siječnju 2012. godine vještak Ekspertize Dukić d.o.o. je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da je tom inspekcijom ispitano oko 20 km cijevi od Kozarca do [adresa] te je u području gdje se nalazi predmetno oštećenje nađena jedna greška vanjske korozije. Naveo je i da se ni jedno od nađenih oštećenja u inspekciji ne odnosi na predmetno oštećenje koje je predmet ovog postupka. Iz ovih navoda vještaka ne proizlazi nikakvo postojanje ranijih oštećenja na predmetnoj dionici plinovoda koje bi dovelo do oštećenja koje je predmet ovog postupka, odnosno postojanje bilo kakve uzročno posljedične veze između oštećenja nađenih in-line inspekcijom i oštećenja koje je predmet ovog postupka. Vještak Tening d.o.o. je u nalazu i mišljenju jasno i stručno obrazložio da je da su rezultati mjerenja in-line inspekcije iz siječnja 2012. godine pokazali da je dubina gubitka metala u preko 90% slučajeva tehnički zanemariva (od 5-19%) te da tom inspekcijom nije utvrđeno postojanje mehaničkih oštećenja na predmetnoj dionici plinovoda, kao i da je iz fotodokumentacije u spisu vidljivo da na predmetnoj plinovodnoj cijevi nisu postojala ranija oštećenja od prije siječnja 2014. godine. Ne postoji sumnja o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. u pogledu toga da oštećenja utvrđena in-line inspekcijom nisu u vezi s mehaničkim oštećenjem koje je predmet ovog postupka. Kako je već navedeno, niti iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Ekspertize Dukić d.o.o. ne proizlazi postojanje takve veze.

26. Svjedok ĐC iskazao je da se u listopadu 2013. godine pojavio dotok vode na kontrolnoj cijevi koja služi za ispitivanje prisutnosti drugih medija, a ugrađuje se na početku i kraju zaštitne kolone i brtvi Z brtvama. Iskazao je da su Z brtve bile trule pa su zaključili da je slojna voda ušla u zaštitnu kolonu te su promijenili te brtve. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. jasno proizlazi da je došlo do mehaničkog oštećenja plinovodne cijevi na točno na mjestu gdje je mlaz vode iz oštećene vodovodne cijevi istjecao i udarao u plinovodnu cijev. „Trule“ brtve ne dovode do mehaničkog oštećenja, već se mora raditi o vanjskom utjecaju – djelovanju mlaza vode kroz duže razdoblje, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka. Dakle, stanje brtvi koje je tužitelj zamijenio u listopadu 2013. godine ne može biti u vezi s mehaničkim oštećenjem koje je nastalo na plinovodnoj cijevi i koje je otkriveno u siječnju 2014. godine. I svjedoci EC, NC, GC, ČC i BC koji su bili na mjestu događaja kada je otkriveno oštećenje potvrdili su da su vidjeli kako je mlaz vode iz gornje vodovodne cijevi udarao točno u mjesto oštećenja plinovodne cijevi te su oni sačinili i fotografije. Njihov iskaz u tom dijelu je uvjerljiv i u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Tening d.o.o. pa ih je sud prihvatio kao istinite.

27. Svjedok KC iskazao je da je on kao sveučilišni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje sačinio analizu oštećenog dijela plinovodne cijevi, čiji uzorak mu je tužitelj donio na fakultet. Iskazao je da je glavni uzrok oštećenja cijevi erozija do koje je došlo curenjem mlaza vode iz vodovodne cijevi koji je pomiješan s česticama iz zemlje i pijeska činio erozivni mlaz. Prema tome, i svjedok koji je kao sveučilišni profesor analizirao oštećenu cijev, je iskazao da do oštećenja nije došlo korozijom, već je došlo tako da je iz vodovodne cijevi curio mlaz vode koji je udarao u mjesto oštećenja na plinovodnoj cijevi te je pomiješan s česticama zemlje i pijeska činio erozivni mlaz. U ovom dijelu iskaz je uvjerljiv i u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka Tening d.o.o. pa ga je sud prihvatio.

28. Svjedok KC iskazao je i da je bilo dovoljno zamijeniti samo oštećeni dio cijevi, a da nije bilo potrebno zamijeniti cijev u većoj dužini. U ovom dijelu iskaz svjedoka je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka Tening d.o.o. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, a nije prihvatio iskaz svjedoka u ovom dijelu jer je vještak Tening d.o.o. uvjerljivo stručnim i detaljnim razlozima obrazložio zbog čega je prema pravilima struke potrebno zamijeniti cijev na cijeloj dužini od 30 metara, dok bi zamjena samo oštećenog dijela cijevi mogla dovesti do niza sigurnosnih problema u daljnjoj eksploataciji, kako je obrazloženo u točki 20. ovog obrazloženja.

29. U odnosu na naknadu štete u vidu troškova prekovremenog rada tužiteljevih radnika, tužitelj navodi da su sljedeći radnici radili prekovremeno radi sanacije oštećenja plinovoda:

- GC – 63 sata prekovremenog rada,

- EC – 63 sata prekovremnog rada,

- HC – 45 sati prekovremenog rada,

- MC – 52 sata prekovremenog rada,

- ŠC – 30 sati prekovremenog rada,

- VC – 50 sati prekovremenog rada,

- NC – 32 sata prekovremenog rada,

- DC – 16 sati prekovremenog rada.

30. Iz nalaza i mišljenja vještaka financijske struke Vještak Tkalec d.o.o. proizlazi da mu je tužitelj za potrebe izrade nalaza i mišljenja dostavio obračunske liste plaća za navedenih osam radnika te da je u siječnju 2014. godine samo radnik GC radio prekovremeno, i to dva sata prekovremenog rada, za što je trošak tužitelja iznosio 224,23 kn (29,76 eura). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi i kako iz obračunske liste plaća nije vidljivo na koje konkretno poslove se odnosio taj prekovremeni rad GC od dva sata, odnosno je li se odnosio na sanaciju predmetnog plinovoda. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da preostalih sedam radnika u siječnju 2014. godine nisu radili prekovremeno, tj. da im tužitelj nije obračunao plaću za bilo kakav prekovremeni rad. Prema tome, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je tužitelj u siječnju 2014. godine obračunao plaću za prekovremeni rad samo radniku GC od dva sata, dok ostalim radnicima nije obračunao plaću za prekovremeni rad. Iz toga proizlazi da tužitelju nije nastao nikakav trošak prekovremenog rada za sedam radnika, dok mu je za radnika GC nastao trošak prekovremenog rada od dva sata u iznosu od 29,76 eura.

31. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da u situaciji da su navedeni radnici tužitelja zaista radili prekovremeno onoliko sati koliko to tužitelj navodi tada bi trošak tog prekovremenog rada iznosio 39.778,85 kn (5.279,56 eura), a odnosi se na sedam radnika (osim DC). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da za DC ne postoje elementi po kojima bi se mogao obračunati iznos troška prekovremenog rada jer menadžerskim ugovorom koji je on imao sklopljen s tužiteljem nije bila predviđena mogućnost prekovremenog rada.

32. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Vještak Tkalec d.o.o. jer je izrađen stručno i argumentirano te je vještak analizirao obračunske liste plaća za sve navedene radnike u predmetnom razdoblju (siječanj 2014.), a niti jedna stranka nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, a niti pitanja za vještaka.

33. Iz tužiteljevih potvrda (list 307-313 spisa) proizlazi da je tužitelj u tim portvrdama napisao kako je na interventnim radovima popravka plinovoda [adresa] – [adresa], GC radio 63 sata prekovremeno, EC 63 sata prekovremeno, HC 45 sati prekovremeno, MC 52 sata prekovremeno, Branko Pastula 30 sati prekovremeno, VC 50 sati prekovremeno, NC 32 sata prekovremeno. Iz pisanih iskaza GC, HC, MC, ŠC, VC, NC i EC i iskaza svjedoka GC, EC i NC proizlazi kako su svi iskazli da su radili prekovremeno na radovima sanacije predmetnog plinovoda u količini sati koju je tužitelj naveo u svojim potvrdama. Potvrde na listu 307-313 spisa i popis prekovremenih sati na listu 44 spisa su jednostrane isprave koje je sastavio sam tužitelj. Također, u njima je samo naveden broj sati, a iz njih nije vidljivo da je tužitelj zaista obračunao plaću za prekovremeni rad ovim radnicima. Također, niti iz iskaza svjedoka ne proizlazi da im je tužitelj obračunao plaću za prekovremeni rad. Suprotno tome, vještak financijske struke Vještak Tkalec d.o.o. je analizirao obračunske liste plaća za sve ove radnike za siječanj 2014. godine te iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelj samo za radnika GC obračunao plaću za prekovremeni rad u trajanju od dva sata, dok za ostale radnike nije obračunao plaću za prekovremeni rad. Stoga, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da za tužitelja nije nastao trošak prekovremenog rada jer on svojim radnicima nije obračunao plaću za prekovremeni rad, osim radniku GC. Zbog toga, na temelju tužiteljevih potvrda i iskaza svjedoka ne može se utvrditi da je tužitelju nastala šteta u vidu troškova prekovremenog rada navedenih osam radnika. U odnosu na dva sata prekovremenog rada GC, za što trošak iznosi 29,76 eura, tužitelj nije na razini izvjesnosti dokazao da se taj rad odnosi na sanaciju predmetnog plinovoda. Ovo stoga, što iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da iz obračunskih lista plaće nije vidljivo da se taj rad odnosi na ove radove. GC je u pisanom iskazu naveo da je radio prekovremeno 63 sata, a isto je navedeno i u potvrdi tužitelja. Međutim, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je ovom radniku obračunata plaća za prekovremeni rad za dva sata. Uzimajući u obzir takvu razliku, ondosno stvarno obračunatih dva sata, dok tužitelj u potvrdi navodi 63 sata, to se ne može uvtrditi da se ovih sva sata odnosilo upravo na radove sanacije plinovoda DN500.

34. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je neosnovan u dijelu kojim tužitelj zahtijeva naknadu štete po osnovi troškova prekovremenog rada njegovih radnika u iznosu od 42.272,80 kn (što sada iznosi 5.610,56 eura).

35. Nije sporno da je vodovodna cijev iz koje je došlo do curenja vode u vlasništvu tuženika. Tuženik tu činjenicu ne osporava. Prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08 – dalje: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Vodovodna cijev tuženika je očito bila oštećena s obzirom na to da u protivnom ne bi bilo moguće da mlaz vode curi iz te cijevi. Tuženik kao vlasnik je dužan održavati predmetnu cijev pa kako je cijev bila oštećena, postoji njegova krivnja u vidu obične nepažnje. Do štete na plinovodnoj cijevi tužitelja je došlo zbog curenja vode iz vodovodne cijevi tuženika pa postoji i uzročno posljedična veza između štetne radnje i štete. Stoga, postoji odgovornost tuženika za štetu koja je nastala tužitelju. Tuženik nije dokazao da bi do štete na plinovodnoj cijevi došlo zbog nepravilne izgradnje plinovoda ili neurednog održavanja jer to ne proizlazi iz niti jednog dokaza. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. proizlazi da je uzrok mehaničkog oštećenja na plinovodnoj cijevi curenje mlaza vode iz vodovodne cijevi u vlasništvu tuženika. Svjedok SC koji je bio radnik tuženika iskazao je da mu nisu poznate okolnosti zbog kojih je došlo do oštećenja plinovoda, niti okolnosti curenja vode. Svjedok ZC, radnik tuženika, iskazao je da je bio na mjestu događaja i da nije vidio curenje vode te da je hidrantska cijev bila zatvorena od 2011. godine. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka u ovom dijelu jer je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka Tening d.o.o. te je nelogičan. Naime, vještak je analizirao fotografije sačinjene na mjestu događaja prije sanacije te iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je mlaz vode curio iz vodovodne na plinovodnu cijev te je mjesto oštećenja plinovodne cijevi točno tamo gdje je mlaz vode udarao u plinovodnu cijev. Iskaz svjedoka da on nije vidio nikakvu curenje mlaza vode na mjestu događaja i da je hidrantska mreža zatvorena od 2011. godine je neuvjerljivo i neživotno kada su sačinjene fotografije koje pokazuje mlaz vode i kako je oštećenje na plinovodnoj cijevi točno na mjestu gdje je mlaz vode vertikalno padao na plinovodnu cijev.

36. Kako je obrazloženo u prethodnim točkama ovog obrazloženja, iz nalaza i mišljenja vještaka Tening d.o.o. utvrđeno je da je tužitelju nastala sljedeća šteta:

- zamjena oštećenih cijevi plinovoda, i to 30 metara cijevi za zaštitnu cijev kolonu i 28 metara radne cijevi – u iznosu od 54.089,00 kn (7.178,84 eura) koliko iznosi vrijednost te cijevi,

- izvođenje radova sanacije po trećim osobama koje je angažirao, i to:

- izvođenje radova protupožarnog osiguranja koje radove je izveo DVD Popovača – u iznosu od 12.520,00 kn (1.661,69 eura) bez PDV-a,

- izvođenje strojarsko montažnih radova na sanaciji plinovoda i zavarivačkih radova na sanaciji plinovoda, koje radove je izveo Domeko d.o.o. – u iznosu od 15.080,00 kn (2.001,46 eura) bez PDV-a,

- izvođenje radova inertizacije plinovoda, pripremno-završnih radovi, transporta postrojenja, koje radove je izveo Crosco naftni servisi d.o.o. – u iznosu od 44.870,00 kn (5.955,27 eura) bez PDV-a,

- izvođenje radova interventne sanacije plinovoda, i to strojarski radovi: formiranje gradilišta, doprema materijala, sanacija propuštanja, predmontaža cijevne sekcije, prespajanje cijevne sekcije, kontrola zavarenih spojeva te građevinski radovi: formiranje gradilišta, iskop i priprema rova, zatrpavanje rova, isporuka građevinskog materijala i uređenje ceste, koje radove je izveo Monter-strojarske montaže d.d. – u iznosu od 1.027.605,50 kn (136.386,69 eura) bez PDV-a,

- vrijednost plina koji je ispušten iz plinovoda radi izvođenja radova sanacija u iznosu od 167.954,94 kn (22.291,45 eura) - ista je tržišna vrijednost i plina koji je potom tužitelj kupio nakon sanacije radi ponovnog puštanja u plinovod.

37. Ukupna nastala šteta po osnovi troškova sanacije i vrijednosti ispuštenog plina iznosi bez PDV-a 1.322.119,44 kn (što sada iznosi 175.475,40 eura). Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), a prema odredbi čl. 1090. ZOO-a oštećenik ima pravo na naknadu u iznosu koji je potreban da se njegova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Sukladno navedenim odredbama iznos obične štete predstavlja iznos s PDV-om, a ne bez PDV-a, ako ga je tužitelj platio jer to predstavlja njegov stvarni trošak sanacije oštećenog plinovoda.

38. Iz računa broj 02/2014 kojeg je ispostavio DVD Popovača proizlazi da je račun ispostavljen na iznos od 12.520,00 kn te je navedeno da PDV nije obračunat na temelju čl. 6. st. 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Dakle, u ovom slučaju tužitelju nije nastala šteta u vidu plaćanja i PDV-a. Za ovu štetu tužitelj u tužbenom zahtjevu niti ne potražuje iznos PDV-a.

39. Iz računa broj 04/PP1/1 kojeg je ispostavio Domeko d.o.o. proizlazi da je račun ispostavljen na iznos od 15.080,00 kn te je navedeno da PDV nije obračunat jer se radi o usluzi iz čl. 75. st. 3.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Dakle, u ovom slučaju tužitelju nije nastala šteta u vidu plaćanja i PDV-a. Za ovu štetu tužitelj u tužbenom zahtjevu niti ne potražuje iznos PDV-a.

40. Iz računa Crosco naftni servisi d.o.o. broj 123-RIZ-1 proizlazi da je račun ispostavljen na iznos od 44.870,00 kn bez PDV-a i 56.087,50 kn s uključenim PDV- om. Prema tome, tužitelj je u ovom slučaju bio dužan platiti i PDV po računu izvođača radova pa šteta koja mu je nastala ne iznosi 44.870,00 kn (iznos bez PDV-a), već iznosi 56.087,50 kn (7.444,09 eura) s uključenim PDV-om. Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje ovu štetu s uključenim PDV-om.

41. Iz računa Monter strojarske montaže d.d. broj 97-P01-1 proizlazi da je račun ispostavljen na iznos od 1.027.605,50 kn bez PDV-a i 1.284.506,88 kn s uključenim PDV-om. Prema tome, tužitelj je u ovom slučaju bio dužan platiti i PDV po računu izvođača radova pa šteta koja mu je nastala ne iznosi 1.027.605,50 kn (iznos bez PDV- a), već iznosi 1.284.506,88 kn (170.483,36 eura) s uključenim PDV-om. Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje ovu štetu s uključenim PDV-om.

42. Kako i PDV kojeg je tužitelj dužan platiti po računu izvođača radova predstavlja štetu u smislu odredbe čl. 1046 ZOO-a i čl. 1090. ZOO-a, to ukupna šteta koja je nastala tužitelju iznosi:

- zamjena oštećenih cijevi plinovoda, i to 30 metara cijevi za zaštitnu cijev kolonu i 28 metara radne cijevi – u iznosu od 54.089,00 kn (7.178,84 eura) koliko iznosi vrijednost te cijevi,

- izvođenje radova sanacije po trećim osobama koje je angažirao, i to:

- izvođenje radova protupožarnog osiguranja koje radove je izveo DVD Popovača – u iznosu od 12.520,00 kn (1.661,69 eura) bez PDV-a jer PDV nije platio,

- izvođenje strojarsko montažnih radova na sanaciji plinovoda i zavarivačkih radova na sanaciji plinovoda, koje radove je izveo Domeko d.o.o. – u iznosu od 15.080,00 kn (2.001,46 eura) bez PDV-a jer PDV nije platio,

- izvođenje radova inertizacije plinovoda, pripremno-završnih radovi, transporta postrojenja, koje radove je izveo Crosco naftni servisi d.o.o. – u iznosu od 56.087,50 kn (7.444,09 eura) s uključenim PDV-a,

- izvođenje radova interventne sanacije plinovoda, i to strojarski radovi: formiranje gradilišta, doprema materijala, sanacija propuštanja, predmontaža cijevne sekcije, prespajanje cijevne sekcije, kontrola zavarenih spojeva te građevinski radovi: formiranje gradilišta, iskop i priprema rova, zatrpavanje rova, isporuka građevinskog materijala i uređenje ceste, koje radove je izveo Monter-strojarske montaže d.d. – u iznosu od 1.284.506,88 kn (170.483,36 eura) s uključenim PDV-a,

- vrijednost plina koji je ispušten iz plinovoda radi izvođenja radova sanacije u iznosu od 167.954,94 kn (22.291,45 eura) – ista je vrijednost i plina koji je potom nakon sanacije pušten u plinovod.

43. Sveukupno, šteta koja je nastala tužitelju iznosi 1.590.238,32 kn (211.060,89 eura). Tuženik je dužan nadoknaditi tužitelju tu štetu sukladno odredbi čl. 1045. ZOO-a.

44. Prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

45. Iz potvrde o izvršenom nalogu Privredne banke Zagreb d.d. proizlazi da je tužitelj platio DVD Popovača iznos od 12.520,00 kn (1.661,69 eura) 7. veljače 2014. Stoga, šteta u tom iznosu mu je nastala tog dana pa zatezne kamate na 1.661,69 eura teku od 7. veljače 2014. do isplate

46. Iz potvrde o izvršenom nalogu Privredne banke Zagreb d.d. proizlazi da je tužitelj platio Domeko d.o.o. iznos od 15.080,00 kn (2.001,46 eura) 21. veljače 2014. Stoga, šteta u tom iznosu mu je nastala tog dana pa zatezne kamate na 2.001,46 eura teku od 21. veljače 2014. do isplate.

47. Iz potvrde o izvršenom nalogu Privredne banke Zagreb d.d. proizlazi da je tužitelj platio Crosco naftni servisi d.o.o. iznos od 56.087,50 kn (7.444,09 eura) 28. ožujka 2014. Stoga, šteta u tom iznosu mu je nastala tog dana pa zatezne kamate na 7.444,09 eura teku od 28. ožujka 2014.

48. Iz ugovora o cesiji proizlazi da su tužitelj kao dužnik, Monter – strojarske montaže d.d. kao ustupitelj i Geoanda d.o.o. kao primatelj sklopili taj ugovor 3. ožujka 2014. Čl. 1., 2. i 3. tog ugovora određeno je da Monter – strojarske montaže d.d. ustupa Geoandi d.o.o. tražbinu prema tužitelju u iznosu od 7.250,00 kn po računu broj 97-P0- 1. Dakle, izvođač radova je dio svoje tražbine naknade za izvedene radove u iznosu od 7.250,00 kn ustupio Geoandi d.o.o.

49. Iz ugovora o cesiji proizlazi da su tužitelj kao dužnik, Monter – strojarske montaže d.d. kao ustupitelj i TPK – Zavod za energetsku i procesnu opremu d.d. kao primatelj sklopili taj ugovor 3. ožujka 2014. Čl. 1., 2. i 3. tog ugovora određeno je da Monter – strojarske montaže d.d. ustupa TPK – Zavod za energetsku i procesnu opremu d.d. tražbinu prema tužitelju u iznosu od 19.206,88 kn po računu broj 97-P0- 1. Dakle, izvođač radova je dio svoje tražbine naknade za izvedene radove u iznosu od 19.206,88 kn ustupio TPK – Zavod za energetsku i procesnu opremu d.d.

50. Iz potvrda o izvršenom nalogu Privredne banke Zagreb d.d. proizlazi da je tužitelj platio Monter – strojarske montaže d.d. iznos od 1.258.050,00 kn 18. ožujka 2014., da je platio Geoandi d.o.o. iznos od 7.250,00 kn 18. ožujka 2014. i da je platio TPK – Zavodu za energetsku i procesnu opremu d.d. iznos od 19.206,88 kn 18. ožujka 2014. Dakle, ukupno je platio 1.284.506,88 kn (170.483,36 eura) 18. ožujka 2014. Stoga, šteta u tom iznosu mu je nastala tog dana pa zatezne kamate na 170.483,36 eura teku od 18. ožujka 2014.

51. U odnosu na štetu u vidu vrijednosti ispuštenog plina iz plinovoda tužitelj je morao ispustiti plin prije početka radova sanacije, Iz zapisnika o radovima na objektu inertizacija BIS Topolovac Crosco kojeg su potpisali tužitelj kao naručitelj i Crosco naftni servisi d.o.o. kao izvođač proizlazi da su 3. siječnja 2014. i 4. siječnja 2014. izvedeni radovi ispuštanja plina i stavljanja novog plina u plinovod. Tužitelj je morao kupiti novi plin od opskrbljivača, a iz potvrde o izvršenom nalogu Privredne banke Zagreb d.d. proizlazi da je tužitelj platio Prvom plinarskom društvu d.o.o. skupni račun u iznosu od 1.036.872,50 kn 7. ožujka 2014. Prvo plinarsko društvo d.o.o. je ispostavilo račun broj 14-000017 od 31. siječnja 2014. na iznos od 1.036.872,50 kn pa je uvjerljivo da se taj račun odnosi na sva isporučeni prirodni plin u siječnju 2014., dakle, i na predmetni plin kojeg je tužitelj morao kupiti od tog društva radi ponovnog stavljanja u plinovod. Stoga, šteta u iznosu od 22.291,45 eura koja se odnosi na vrijednost plina je nastala 7. ožujka 2014. pa od tog dana teku zatezne kamate na taj iznos .

52. U odnosu na štetu u vidu zamjene cijevi u dužini od 30 metara i radne cijevi u dužini 28 metara tužitelj nije imao novčani izdatak, već je iskoristio cijev koju je imao na zalihi. Tužitelj ne navodi da je kupio novu cijev, niti kada ju je kupio. Stoga se u ovom slučaju radi o tzv. nenovčanoj imovinskoj šteti jer tužitelj nije izvršio novčano plaćanje predmetne cijevi. Prema odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Sukladno toj odredbi, kada ne postoji novčani izdatak, tj. novčano plaćanje tužitelja, visina štete se određuje prema cijenama u trenutku donošenja presude, a to znači da i zatezne kamate u toj situaciji također teku od trenutka donošenja presude. Stoga, zatezne kamate na iznos od 7.178,84 eura teku od dana donošenja ove presude.

53. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredom čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose jer potraživanje ne proizlazi iz trgovačkog ugovora, već se radi o naknadi štete prema pravilima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu.

54. Tužitelj je uspio u parnici za dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 211.060,89 eura, a tuženik za dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 6.486,49 eura. Stoga je tužiteljev uspjeh 97,03%, a tuženikov 2,97%. Tužitelju pripada naknada troškova u omjeru od 94,06% (97,03% - 2,97%) sukladno odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19), koja odredba se primjenjuje sukladno odredbi čl. 117. st. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 70/19).

55. Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tužitelju uzeti su u obzir samo troškovi koji su bili potrebni radi vođenja parnice sukladno odredbi čl. 155. ZPP - a i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 – dalje: Tarifa). Vrijednost predmeta spora iznosi 217.529,38 eura.

56. Sud primjenjuje tarifu koja je na snazi u trenutku donošenja odluke sukladno Tbr. 52. st. 3. Tarife.

57. O troškovima postupka odlučeno je u granicama postavljenog zahtjeva, kojim granicama je sud vezan prema odredbi čl. 2. ZPP-a.

58. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u zatraženom iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, sastava podnesaka od 5. prosinca 2018. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, podneska od 25. veljače 2020. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, podneska od 27. siječnja 2021. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 8. t. 1. Tarife, podneska od 20. srpnja 2024. u iznosu od 66,36 eura prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, podneska od 14. prosinca 2021. u iznosu od 66,36 eura prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, podneska od 13. svibnja 2022. u iznosu od 66,36 eura prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, podneska od 6. veljače 2025. u iznosu od 100,00 eura prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 18. prosinca 2018. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 29. siječnja 2019. u iznosu od 1.087,66 eura prema Tbr. 9. t. 2. Tarife jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima, ročišta od 16. svibnja 2019. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 17. svibnja 2019. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr .

9. t. 1. Tarife, ročišta od 17. srpnja 2019. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 21. studenog 2019. u iznosu od 2.175,32 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 3. prosinca 2019. u iznosu od 66,36 eura prema Tbr. 9. t. 5. Tarife, ročišta od 13. siječnja 2020. u iznosu od 2.175,32 eura, ročišta od 11. studenog 2021. u iznosu od 1.087,66 eura prema Tbr. 9. t. 2. Tarife jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima, ročišta od 6. listopada 2022. u iznosu od 1.087,66 eura prema Tbr. 9. t. 2. Tarife jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima, ročišta od 8. studenog 2022. u iznosu od 1.631,49 eura prema Tbr. 9. t. 2. Tarife jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima, ročišta od 11. ožujka 2025. u iznosu od 3.274,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 25. travnja 2025. u iznosu od 3.274,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 16. srpnja 2025. u iznosu od 3.274,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ročišta od 23. ožujka 2026. u iznosu od 3.274,00 eura prema Tbr. 9. t. 1. Tarife. To sveukupno iznosi 40.109,11 eura. Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 10.027,27 eura, trošak vještačenja po vještaku Ekspertize Dukić d.o.o. u iznosu od 2.678,35 eura, vještačenja po vještaku Tening d.o.o. u iznosu od 12.480,00 eura, vještačenja po vještaku Vještak Tkalec d.o.o. u iznosu od 800,00 eura. Ukupan priznati trošak iznosi 66.094,73 eura, što u omjeru od 94,06% iznosi 62.168,70 eura.

59. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 18. prosinca 2018. jer nije bio potreban radi vođenja parnice budući da njime samo ponavlja ranije navode.

60. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 12. ožujka 2020. jer nije bio potreban radi vođenja parnice budući da je sve te navode mogao iznijeti već u podnesku od 25. veljače 2020. Nisu postojali opravdani razlozi zbog kojih bi tužitelj svoje očitovanje na tuženikov podnesak od 17. veljače 2020. razdvojio u dva podneska, umjesto da cjelokupno očitovanje iznese u podnesku od 25. veljače 2020.

61. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 4. prosinca 2020. jer nije bio potreban radi vođenja parnice budući da njime ne iznosi nikakve nove odlučne okolnosti.

62. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 26. veljače 2021. jer nije bio potreban za vođenje parnice. Ovim podneskom tužitelj se očituje o nalazu i mišljenju vještaka Ekspertize Dukić d.o.o. Međutim, tužitelj se o tom nalazu i mišljenju već očitovao podneskom od 27. siječnja 2021. Nije bilo potrebno radi vođenja parnice da tužitelj svoje očitovanje o nalazu i mišljenju vještaka razdvoji u dva podneska, umjesto da jednim podneskom iznese cjelokupno svoje očitovanje.

63. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 12. studenog 2021. jer nije bio potreban radi vođenja parnice. Ovim podneskom tužitelj samo traži da mu se vrati neiskorišteni iznos predujma za vještačenje. Međutim, tužitelj je to jednostavno mogao iznijeti i na ročištu koje je održano istog dana, umjesto da o tako jednostavnom navodu predaje podnesak na ročištu.

64. Tužitelju nisu priznati troškovi sudskih pristojbi jer tužitelj nije sukladno odredbi čl. 164. st. 2. ZPP-a određeno naveo za koje pristojbe i u kojem iznosu potražuje naknadu tih troškova.

Zagreb, 7. svibnja 2026.

Sudac

Goran Iskra

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

tužitelju po punomoćniku

tuženiku po punomoćniku