Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž-116/2026-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Adele Turkalj predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Renati Dozet Daskal, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Krešimiru Preprotiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-974/2024 od 28. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice ŽS kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-974/2024 od 28. studenog 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice ŽS za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 365,59 eur.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I.) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica ŽS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 602 m2, koja površina se ima pripojiti kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine od 4010 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz prethodni otpis dijela kčbr. [katastarska čestica] šuma od 2551 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 602 m2, za koliko se umanjuje kčbr. [katastarska čestica], koja sada ima površinu 1949 m2, sve prema pravcu međe koja je na Skici izmjere, sačinjenoj u ovom parničnom postupku, po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Darku Dugiću dana 14.04.2022., označen točkama A – A1 – A2 – A3 – crvena linija, što je tuženik MS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i dozvoliti da se u zemljišnim knjigama, temeljem ove presude i geodetskog elaborata za evidentiranje međa uređenih u posebnom postupku, koji će biti sačinjen po ovoj presudi, izvrši provedba ove presude, na način da će tužiteljica biti upisana kao vlasnica kčbr. [katastarska čestica] koja će nakon pripojenja dijela kčbr. [katastarska čestica] imati površinu 4612 m2, a tuženik će ostati upisan kao vlasnik na preostalom dijelu kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1949 m2.

II. Nalaže se tuženiku MS, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], platež tužiteljici ŽS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade štete u iznosu od 916,29 Eur / 6.903,78 kuna sa zakonskom kamatom po stopi izračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana 12. listopada 2023. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku RS, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] predaja u posjed tužiteljici ŽS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], spornog dijela zemljišta u površini od 602 m2 koje se nalazi dužinom sjeveroistočne međe kčbr. [katastarska čestica] prema kčbr. [katastarska čestica] u širini od cca 8 m, a u dužini od cca 85 m.

V. Nalaže se tuženiku MS iz [adresa],

OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 2.517,35 Eur / 18.966,97 kuna, zateznom kamatom po stopi izračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 12. listopada 2023. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.“

II.) Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.418,68 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 28. studenog 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

2. Navedenu presudu žalbom pobija tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev, uz obvezu tuženika na naknadu parničnog troška. Potražuje i naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 365,59 eur.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem vlasništva na dijelu zemljišta opisanog u točki I. izreke na kojem je kao vlasnik upisan tuženik, a za koji dio tvrdi da je njezino vlasništvo stečeno dosjelošću, daljnji zahtjev za predajom u posjed istog dijela zemljišta kao i zahtjev za naknadu štete za koju tvrdi da joj je nastala obzirom na činjenicu da je tuženik protupravno na tom dijelu zemljišta izvršio sječu njezine šume.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tužiteljice, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti pa ni povrede na koje upire tužiteljica. U postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te se presuda može ispitati.

6. Neosnovano tužiteljica ističe počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 190. st. 2. ZPP jer je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako njezina preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari nije dopuštena u smislu čl. 190. st. 2. ZPP je ne postoje okolnosti koje opravdavaju naknadnu preinaku tužbe, jer se ne radi o razlozima objektivne prirode koji bi opravdavali propust tužiteljice da naknadno, nakon zaključenja prethodnog postupka, zbog promjene pravnog shvaćanja preinači tužbeni zahtjev.

7. Na žalbene navode kojima tužiteljica sadržajno ističe počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 264. ZPP, jer prvostupanjski sud po njezinu prijedlogu nije nakon ukidne odluke proveo dopunsko saslušanje stranaka (kao razlog navodeći da je postupak nastavljen pred drugim sucem i tužiteljica nije detaljno saslušana na odluče okolnosti dosjedanja), valja odgovoriti kako nisu osnovani. Iz sadržaja zapisnika s ročišta od 28. listopada 2025. jasno proizlazi kako je punomoćnica tužiteljice na tom ročištu izjavila da je suglasna da se u postupku izvedeni dokazi ne izvode ponovo već da se pročitaju zapisnici o izvedenim dokazima, kojim očitovanjem je odustala od svog ranijeg prijedloga za dopunskim saslušanjem tužiteljice.

7.1. Podredno valja istaknuti kako je tužiteljica u pogledu svih činjenica na kojima temelji svoj zahtjev iskazivala u ovome postupku te je taj iskaz prvostupanjski sud i pravilno cijenio. Punomoćnica tužiteljice, ukoliko je smatrala da tim iskazom nije dostatno razjasnila sve odlučne činjenice na tom ročištu je pitanjima tužiteljici mogla tražiti razjašnjenja za koja je smatrala da su odlučna, a kako to nije učinila žalbeni navodi koje sada ističe u žalbi odbijeni su kao neosnovani.

8. Slijedom navedenog, nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio i utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te izveo sve dokaze predložene od strane tužiteljice i iste pravilno cijenio u smislu odredbe čl. 8. ZPP te pravilno primijenio materijalno pravo, zaključujući kako tužiteljica nije dokazala pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću u smislu odredaba čl. 10. i čl. čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst, 94/17 – ispravak pročišćenog teksta i 52/25 - dalje: ZVDSP).

9. Žalbeni navodi tužiteljice kojima osporavaju pravilnost i potpunost utvrđenja svih odlučnih činjenica u ovome postupku predstavljaju njezino viđenje izvedenih dokaza i iznošenje njezine ocjene tih dokaza koji kao takvi ne odvode u sumnju pravilnosti i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnost primjene materijalnog prava te su stoga isti kao neosnovano odbijeni.

10. Prvostupanjski sud u postupku pravilno utvrđuje:

- da je tužiteljica upisana kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 4010 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- da je navedena nekretnina prije provođenja obnove zemljišnih knjiga i osnivanja katastarske općine [katastarska općina] bila označena kao k. č. br. [katastarska čestica], ŠUMA [adresa] U DVORANICI, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] sa površinom od 163 čhv k. o. [katastarska općina] i upisana kao vlasništvo ZS;

- da je tuženik upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 2551 m2 u zk.u l. 915 k,o. [adresa] II;

- da je navedena nekretnina prije osnivanja novih zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] bila označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma [adresa] u [adresa] površine 793 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisana kao vlasništvo tuženika;

- da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od svoje bake ZS koja je preminula 1992. godine;

- da tužiteljica tvrdi da je posjed izvršavala na način da je sjekla drva za ogrjev još za vrijeme života svoje bake na čitavoj površini „stare šume“ te je nastavila izvršavati posjed nakon 1992. kada je na nju preneseno vlasništvo predmetne nekretnine;

- da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u naravi predstavljale jedinstvenu šumu bez označene međe (što je vidljivo iz geodetskog snimka iz 1968.), na koju se nastavlja oranica;

- da je 2017. započeo postupak osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] u okviru kojeg je nadležni Ured za katastar izašao na teren i proveo katastarsku izmjeru te je temeljem stanja na terenu izradio kopiju katastarskog plana od 24. veljače 2017. na kojoj se međa između k. č. br. [katastarska čestica] nalazi na mjestu gdje završava šuma, a počinje oranica;

- da je tuženik podnio prigovor broj 148. kojim izražava nezadovoljstvo utvrđenim oblikom i površinom k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] za koju tvrdi da nije ucrtana u katastarski plan na način kako ju posjeduje na terenu;

- da je nadležni ured za katastar postupajući po prigovoru proveo uviđaj na terenu uz Cadicom d.o.o. (ovlaštena tvrtka za geodeziju) i stranaka koje su pokazale svoje viđenje linije međe koje je Cadicom d.o.o. prikazao na skici izmjere od 14. rujna 2017.;

- da je nadležni ured za katastar donio rješenje od 6. ožujka 2018. kojim je utvrdio da je međa između navedenih parcela sporna te je istu na katastarskom planu nove izmjere označio crtkanom linijom;

- da je sud u ovom postupku proveo uviđaj na licu mjesta s ovlaštenim geodetom Darkom Dugićem koji je izradio skicu izmjere prema kazivanju stranaka na očevidu;

- da je tužiteljica na očevidu pokazala drugačiju liniju međe od one u postupku katastarske izmjere (potražujući veću površinu čestice od one koja bi joj pripala prema stanju među koju je pokazala u postupku katastarske izmjere);

- da je na očevidu utvrđeno da na mjestu nekadašnje oranice sada raste mlada šuma;

- da su iskazi stranaka u ovom postupku suprotni u dijelu koji se odnosi na posjed spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je postojala tzv. "stara šuma" i to time da tužiteljica tvrdi da je ona osobno i po svojim pravnim prednicima imala isključivi posjed cijele te šume koji je izvršavala sječom drva, a tuženik tvrdi da je on uživao dio „stare šume“ i oranicu (na kojoj sada raste tzv. „mlada šuma“), od čega 900 m2 otpada na šumu, a ostalo na oranicu, a da su prije njega tu šumu i njivu posjedovali njegovi roditelji i djed i baka.

11. Na žalbene navode tužiteljice kojima osporava utvrđene odlučne činjenice u pogledu zaključka prvostupanjskog suda kako tužiteljica nije dokazala svoj posjed, kao niti posjed njezine prednice na spornom dijelu nekretnine, ponavljajući tvrdnju kako je ona osobno i po svojim pravnim prednicima imala isključivi posjed cijele tzv. “stare šume“ koji je izvršavala sječom drva, dok je tuženik bio samo u posjedu tzv. „mlade šume“, valja odgovoriti kako nisu osnovani.

12. Po utvrđenju ovog suda pravilna je ocjena iskaza tužiteljice koji prvostupanjski sud ne prihvaća kao istinit, već prihvaća kao istinit iskaz tuženika u pogledu utvrđenja odlučne činjenice da li je na prijepornom dijelu ikada postojao posjed tužiteljice , odnosno njezine pravne prednice. Tako prvostupanjski sud pravilno utvrđuje kako je tuženik već u postupku katastarske izmjere pokazivao liniju međe koja odgovara kasnijim navodima iz njegova odgovora na tužbu, a što jasno proizlazi iz izvedenih dokaza, dok je tužiteljica u postupku katastarske izmjere pokazivala liniju međe koja zahvaća manji dio tuženikove parcele. Nadalje, prema staroj oznaci iz katastarskog plana, k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] opisana je kao šuma što potvrđuje iskaz tuženika da se njegov posjed protezao na oranicu i dio šume. Prvostupanjski sud pravilno cijeni i da je iskaz tuženika podudaran s podacima katastra i zemljišne knjige u pogledu površine predmetne parcele koja i prema staroj i novoj izmjeri ima daleko veću površinu nego što to tvrdi tužiteljica u svom iskazu.

13. Neosnovano tužiteljica u žalbi tvrdi da bi izvedenim dokazima u postupku dokazala da je doista posjedovala čitavu šumu do oranice. Prvostupanjski sud pravilno cijeni, kako iskazi dva bliska člana obitelji tužiteljice nisu dostatni da im sud da prednost pred pisanom dokumentacijom u spisu iz koje proizlazi suprotno, kao i da se navedeni iskazi u pogledu tvrdnje o izvršavanju posjeda ograničavaju na opisivanje sječe drva u samo jednoj prilici 2018., kad je već međa između stranaka postala sporna međa, dok prije tog događaja svjedoci nisu iznijeli navode o izvršavanju posjeda kakvog opisuje tužiteljica (sječa drva za ogrjev). Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje i kako tvrdnje tužiteljice da linija međe između prednika stranaka nikada nije bila sporna nije nič ime dokazana, slijedom čega su i svi žalbeni navodi kojima tužiteljica tvrdi kako je dokaz postojanja svog posjeda i posjeda njezine prednice na spornom dijelu nekretnine odbijeni kao neosnovani.

14. Slijedom svega navedenog, kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da tužiteljica nije dokazala svoj posjed kao ni posjed njezine prednice na dijelu sporne nekretnine u smislu odredbe čl. 10. st. 1. ZVDSP i potom pravilno utvrdio kako time nisu ispunjene niti pretpostavke za stjecanjem njezina vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. ZVDSP.

15. Ostali žalbeni navodi nisu cijenjeni temeljem odredbe čl. 375. st. 1. ZPP , jer isti nisu od odlučnog značenja.

16. Žalbu u pogledu odluke o trošku tužiteljica ni na koji način ne obrazlaže. Prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, sud drugog stupnja ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka, pa je stoga kao opravdan iznos troškova postupka koji je dosuđen tuženiku uzet iznos koji je dosudio sud prvog stupnja.

17. Slijedom svega navedenog, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tužiteljice valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

18. Temeljem odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka, jer sa žalbom nije uspjela.

U Velikoj Gorici 7. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Adela Turkalj