REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Ž 5

Poslovni broj: Us I-234/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja ŽF , OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Sunčica Paurović, odvjetnica u Crikvenici, Kralja Zvonimira 82, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, OIB: 76767369197, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, OIB: 03377753055, Š [adresa], radi odluke smatra li se zemljište šumom ili šumskim zemljištem, 7. svibnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva KLASA: UP/I-321-02/20-01/52, URBROJ: 525-10/598-25-14 od 24. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

III. Odbija se zahtjev tuženika za nadoknadu troškova spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/I-321-02/20-01/52, URBROJ: 525-10/598- 25-14 od 24. siječnja 2025. pod toč. I. utvrđeno je da se zemljišta označena oznakama k. č. br. [katastarska čestica], površine 9843 m[2] k. o. [katastarska općina]-Nova (prijašnja oznaka 7797 k. o. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica], površine 6523 m[2] k. o. [katastarska općina]-Nova (prijašnja oznaka 7799 k. o. [katastarska općina]) smatraju šumskim zemljištem. U toč. II. određeno je da su po pravomoćnosti ovog rješenja Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Senj za zemljišta iz toč. 1. tog rješenja, u (su)vlasništvu Republike Hrvatske, dužne osigurati zaštitu od protupravnog prisvajanja korištenja i drugih protupravnih radnji, provoditi šumski te po provedbi razvrgnuća suvlasničke zajednice zemljišta iz toč. 1. tog rješenja u vlasništvu Republike Hrvatske prvom slijedećom obnovom ili revizijom uključiti u Program gospodarenja šumama za Gospodarsku jedinicu "Kotor planina".

2. Tužitelj je ovom sudu pravodobno podnio tužbu kojem osporava zakonitost rješenja tuženika te u bitnome navodi kako je tužitelj kao većinski suvlasnik spornih nekretnina, podnio 4. prosinca 2019. zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za kupnju suvlasničkog dijela u kojem na predmetnim nekretninama dolazi upisana Republika Hrvatska. Istom zahtjevu priloženo je uvjerenje o podacima iz dokumenata prostornog uređenja iz kojeg proizlazi da se predmetne nekretnine, prijašnjih oznaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalaze izvan granica građevinskog zemljišta, očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Odjela za uređivanje šuma, UŠP Sen j od 5. prosinca 2019. iz kojeg proizlazi da se iste ne nalaze u programu gospodarenja šumama te očitovanje Grada Crikvenice da iste nisu dane u neki od oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Nakon toga, tužitelj je 2. studenog 2020. podnio zahtjev istom ministarstvu KLASA: UP/I-321-02/20-01/62, URBROJ: 15-20-1 radi utvrđivanja da li predmetno zemljište predstavlja šumu ili šumsko zemljište te je u tom postupku doneseno rješenje Klasa: UP/I-321-02/20-01/52, urbroj:525-11/0591-21- 5 dana 5. srpnja 2021. kojim je utvrđeno da se zemljišta označena oznakom k. č. br. [katastarska čestica] (prijašnja oznaka 7797 k. o. [katastarska općina]) i 7607 (prijašnja oznaka 7799 k. o. [katastarska općina]) k. o. [katastarska općina]-Nova, smatraju šumom, odnosno šumskim zemljištem. Protiv istog rješenja ovdje tužitelj je podnio upravnu tužbu te je Upravni sud u Rijeci temeljem te tužbe donio presudu poslovni broj Us I-981/2021 dana 27. siječnja 2022. kojom je poništio naprijed navedeno rješenje Ministarstva poljoprivrede te predmet vratio tuženiku na ponovni postupak. Kako to proizlazi iz obrazloženja presude, sud je utvrdio da je rješenje nezakonito jer obrazloženje tog rješenja nije u skladu s čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku. Nastavno na navedeno, tužitelj ističe kako niti rješenje tuženika doneseno u ponovnom postupku ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji bi opravdali donošenje rješenja kako to stoji u izreci pa je isto nepotpuno, nerazumljivo te se ne može ispitati, odnosno ne sadrži sve ono što je propisano odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku. Tuženik u obrazloženju taksativno navodi odredbe Zakona o šumama te Pravilnika o uređivanju šuma, ali ponovno i u ovom rješenju nije obrazložilo iz kojeg razloga, odnosno temeljem kojih utvrđenih činjenica te temeljem koje to konkretne odredbe Zakona o šumama se predmetne čestice smatraju šumom, odnosno šumskim zemljištem. Tuženik u obrazloženju rješenja nije izložio, niti se je osvrnuo na cjelokupni provedeni postupak, nije naveo sve provedene dokaze te iste ocijenio pa je obrazloženje i u tom dijelu manjkavo. Tako se tuženik, osim što navodi da se radi o ponovljenom postupku, ne osvrće na činjenicu da je vezano uz prethodno doneseno rješenje vođen upravni spor te da je upravni sud vratio tuženiku predmet na ponovni postupak radi manjkavosti samog obrazloženja. Nadalje, tuženik u svom obrazloženju ističe da je proveden očevid dana 7. lipnja 2022. te iznosi utvrđenja s tog očevida, a u potpunosti izostavlja spomenuti očevid koji je u predmetom postupku proveden 15. lipnja 2021. i utvrđenja s tog očevida, te u konačnici ne dovodi u korelaciju oba očevida, iako ono što je zatečeno na terenu 2021. nije identično onome što je zatečeno 2022. godine i uopće ne cijeni primjedbe koje su dane na opis lica mjesta od strane punomoćnice ovdje tužitelja. Iako u svom obrazloženju tuženik navodi sadržaj zapisnika s očevida od dana 7. lipnja 2022., isti donosi zaključke koji ne proizlaze iz onog što je utvrđeno na terenu. Tako tuženik ističe da su predmetna zemljišta obrasla izbojima hrasta medunca i crnog graba iz ostataka panjeva i jednogodišnjim stabalcima hrasta medunca, crnog jasena, pistacije iz sjemena na cijeloj površini. Iako bi iz zapisnika proizlazilo da su oba zemljišta obrasla travnatom vegetacijom s ostacima suhe sječke i izbojima hrasta medunca i crnog graba te jednogodišnjim stabalcima, nigdje iz zapisnika ne proizlazi o kojem broju izboja i stabalaca se točno radi, niti da su ista zatečena na cijeloj površini zemljišta. Tuženik spominje da je isto vidljivo na fotografijama s terenskog očevida, međutim, iz zapisnika s očevida ne proizlazi da je zemljište fotografirano, niti su tužitelju u tijeku postupka dostavljene bilo kakve fotografije pa je tužitelju u potpunosti nejasno o kojim fotografijama se to radi. Nadalje, osim fotografija, tuženik se u obrazloženju poziva na Lokacijsku informaciju Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Crikvenica od 10. studenog 2023., ARKOD Preglednik, Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol" odjel, odsjek 46a, obrasce O-3 i O-15 te na temelju tih isprava donosi zaključke, međutim, niti jedna od tih isprava nije dostavljena tužitelju na očitovanje. Stoga, tuženik je očigledno ponovno proveo ispitni postupak, ali u potpunosti jednostrano i protivno odredbi čl. 52. Zakona o općem upravnom postupku, a u svezi s čl. 30. istog Zakona, pa je sam postupak proveden nezakonito te u suprotnosti s osnovnim načelima upravnog postupka. Tuženik se ponovno poziva na Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol" odjel, odsjek 46a, obrasce O-3 i O-15, navodeći da se predmetna zemljišta u suvlasništvu fizičkih osoba razvrstana u uređajni razred šikara, fitocenoza, mješovita šuma hrasta medunca i graba te da se njime gospodari u skladu s odredbama Zakona o šumama, što da odgovara i opisu na terenskom očevidu, iako na terenskom očevidu ništa od navedenog nije utvrđeno. Posebno se ističe da je tužitelj prije podnošenja predmetnog zahtjeva ishodio očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Odjela za uređivanje šuma UŠP Senj od 5. prosinca 2019. iz kojeg proizlazi da se predmetne čestice ne nalaze u programu gospodarenja sa šumama te je upravo iz razloga što se predmetne čestice ne nalaze u programu gospodarenja šumama pokrenuo predmetni postupak. Stoga, navod tuženika da se predmetne čestice nalaze u naprijed navedenim obrascima u kontradiktornosti je s naprijed navedenim očitovanjem koje je dostavljeno tuženiku uz zahtjev tužitelja kojim je pokrenut predmetni postupak, a na koju kontradiktornost se tuženik nije osvrnuo. Nadalje, napominje se da je tuženik u upravnom sporu koji se je vodio kod Upravnog suda u Rijeci pod poslovnim brojem Us I-981/2021, a vezano uz prethodno rješenje doneseno temeljem predmetnog zahtjeva tužitelja, isticao da je Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol" donesen s rokom važenja od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2021., dakle isti nije važeći već više od tri godine. Stoga, u potpunosti je nejasno jesu li i ukoliko jesu u kojem su periodu predmetne čestice bile obuhvaćene programom gospodarenja šumama te jesu li bile obuhvaćene programom gospodarenja u trenutku donošenja predmetnog rješenja, a ukoliko su obuhvaćene Programom za gospodarenje šumama šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu Vinodol, zbog čega bi se iste te čestice, sukladno izreci pobijanog rješenja tek trebale uvrstiti u Gospodarsku jedinicu "Kotor planina". Obrazlažući svoju odluku, tuženik se poziva na odredbe Zakona o šumama i Pravilnika o uređ ivanju šuma, međutim, odredbe na koje se poziva ukazuju na neosnovanost rješenja jer bi se sukladno čl. 5. st. 1. Zakona o šumama, šumom smatralo zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem, a sporadični izboji i jednogodišnja drvca, ne predstavljaju zemljište koje je suvislo obraslo naprijed navedenim oblicima, a u vrijeme podnošenja zahtjeva na predmetnom zemljištu nije bilo izboja niti stabala, a isto tako, predmetno zemljište ne ispunjava uvjete iz stavka 4. citiranog članka na koje se poziva tuženik. U konačnici, tuženik se, osim što citira odredbe zakona, ne izjašnjava temeljem koje to konkretno odredbe zakona bi se predmetne čestice smatrale šumom ili šumskim zemljištem. U odnosu na toč. 2. izreke rješenja tužitelj ističe kako je obrazloženje u cijelosti izostalo.

3. Slijedom navedenog predloženo je sudu donijeti presudu kojom se poništava pobijano rješenje tuženik te meritorno odlučuje na način da se utvrđuje da se zemljišta označena oznakama k. č. br. [katastarska čestica] površine 9843 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] površine 6523 m2, k. o. [katastarska općina]-Nova, ne smatraju šumom niti šumskim zemljištem. Ujedno je zatražena naknada troškova ovog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako navedena zemljišta nisu bila uvrštena u program gospodarenja šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali su uključena u Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, uvrštena u Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol", u odjelu/odsjeku 46a. (ne može se odrediti koji dio pripada Republici Hrvatskoj – (su)vlasništvo). U programu ista zemljišta su razvrstana u Uređajni razred Šikara, Fitocenoza: Mješovita šuma hrasta medunca i crnog graba. Opis staništa i sastojine:

Šikara hrasta medunca i crnog graba u kojoj se pojavljuje tipični elementi degradirane sastojine medunca i crnog graba - šmrika, drača, jasen i ostali. Unutar sastojine tek mozaični i nesuvislo, tek ponegdje u manjim grupicama javljaju se stabla crnoga bora. Uvidom u Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša, Ispostava u Crikvenici KLASA: 350-05/23- 10/000250, URBROJ: 2170-03-02/3-23-0004 od 10. studenog 2023., karta 1. "Korištenje i namjena površina", za predmetna zemljišta je utvrđeno da se nalaze u cijelosti unutar površine "Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište" te se nalaze u cijelosti unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP). U terenskom očevidu obavljenom 7. lipnja 2022. stručno Povjerenstvo je utvrdilo da su predmetna zemljišta u naravi obrasla travnatom vegetacijom s ostacima suhe sječke i izbojima hrasta medunca i crnog jasena iz ostatka panjeva te jednogodišnjim stabalcima hrasta medunca, crnog jasena, pistacije iz sjemena, što odgovara i opisu šumske vegetacije iz Obrasca O-3 Programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol", za odjel/odsjek 46a. Također je utvrđeno da graniče sa susjednim katastarskim česticama označen im oznakama: k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-Nova, koje se u katastru vode kao šuma, a terenskim očevidom utvrđeno je da su u naravi šuma i da su također uvrštene u isti Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol", u isti odjel/odsjek 46a, da su opisane istom šumskom vegetacijom kao predmetna zemljišta s kojim čine kompleks šuma, što se vidi i u ortofoto snimkama i priloženim fotografijama, samo što na njima nije izvršeno krčenje šume, odnosno nije se mijenjalo stanje u naravi (ostale su šume) za razliku od predmetnih zemljišta. Nadalje, uvid u ortofoto snimku Državne geodetske uprave iz 2017./2018. pokazuje da je predmetno zemljište u naravi obraslo šumom i da se nalaze u kompleksu šuma, dok uvid u ortofoto snimku 2022./2023. pokazuje da na predmetnim zemljištima više nema šume. Činjenica je da bespravnim krčenjem šume nastaje šumsko zemljište (nakon krčenja šuma ostaju panjevi posječenih stabala, a iz panjeva nakon godinu dana izbijaju novi izbojci i nastaje šuma kao što je utvrđeno u Zapisniku o terenskom očevidu.). Također, uvidom i u Obrazac O-15 (popis katastarski čestica) Programa gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol", odjel/odsjek 46a, utvrđeno je da se s predmetnim zemljištima gospodarilo kao sa šumama. Naime, prijašnji (su)vlasnici predmetnih zemljišta (fizičke osobe) nisu imale primjedbu da se njima gospodari u skladu s odredbama Zakona o šumama, zbog čega su ih izrađivači Programa (ovlašteni inženjeri šumarstva) društva Hrvatske šume d.o.o., Uprave šuma Podružnice Senj, uključili u Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske i uvrstili u Program za gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu "Vinodol", u odjel/odsjek 46a, jer se u zemljišnoknjižnim ispravama vode kao šume, a i u naravi su šume. Činjenica je da nisu uvrštena u Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za područje Grada Crikvenice kao poljoprivredna zemljišta, da ih je Grad Crikvenica svrstao izvan građevinskog područja u cijelosti unutar "Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište" i zaštićeno obalno područje mora, da su uvrštena u navedeni šumskogospodarski plan, da se s istim gospodari kao sa šumom i šumskim zemljištem u skladu s odredbama Zakona o šumama još od 2012. godine (izrađen šumskogospodarski plan), da prijašnji (su)vlasnici (fizičke osobe) nisu imali primjedbe da se njima gospodari u skladu s odredbama Zakona o šumama, da se priloženim ortofoto snimkama i fotografijama s terenskog očevida dokazuje da je predmetno zemljište u naravi obraslo šumom (ostaci panjeva), da je na istim došlo do krčenje šuma, da za isto nije izdana dozvola za krčenje šuma u skladu s odredbama čl . 39. Zakona o šumama, da graniče sa susjednim česticama s kojima čine kompleks šuma koja se u katastru vode kao šuma, i u naravi su šuma i u priloženim obrascima šumskogospodarskog plana opisana istom šumskom vegetacijom, da se u katastru nije mijenjao način uporabe (šuma) te da se s obzirom na navedeno i utvrđeno stanje u naravi smatraju šumom, odnosno šumskim zemljištem.

5. Slijedom iznesenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz obvezivanje tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove postupka.

6. Zainteresirana osoba Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u odgovoru na tužbu osporila je navode tužitelja u cijelosti. Pri tome je navedeno kako je u postupku koji je proveden nakon presude Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-981/2021 tuženik utvrdio (a prema uputi suda) relevantne činjenice iz kojih je razvidno da predmetne parcele predstavljaju šumsko zemljište. Pri tom je posebno za naglasiti utvrđeno na očevidu od 7. lipanj 2022. (glede nasada na prijeporu), odnosno opisa šumske vegetacije. Posebno je indikativno, a po zainteresiranoj osobi bitno i za izvođenje zaključaka u ovom postupku kako su susjedne parcele 7611, 7610/1 i 7610/2 k. o. [katastarska općina]-Nova u cijelosti obrasle šumom, te je razumno za utvrditi kako sa prijeporom predstavljaju šumski kompleks (lako utvrdivo iz Geoportala). U postupku su pribavljeni i potrebni dokumenti (katastar, urbanizam, šumsko gospodarska osnova) iz kojih je za zaključiti da se u naravi radi o šumskom zemljištu. Radi toga drugi prigovori tužitelja ne mogu dovesti do drugačijeg zaključka od onog iz napadanog rješenja. Smisao vođenja ovog postupka je želja tužitelja za otkupom suvlasničkog dijela prijepora, a kako se to navodi u tužbi. Stoga se podredno navodi kako nije jasno iz kojeg razloga tužitelj nije pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice što dopušta odredba čl. 54. st. 3. Zakona o šumama. Stoga je zaključno predloženo odbiti tužbeni zahtjev.

7. U sporu je provedena rasprava na ročištu koje je održano 29. travnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

8. Na predmetnom ročištu opunomoćenica tužitelja ustrajala je u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva. Ponovno je istaknula, kao što je to navedeno u samoj tužbi, da iz obrazloženja pobijanog rješenja tuženika proizlazi da je isti ponovno proveo cjelokupni postupak, a da o radnjama koje su poduzete u tom postupku nije obavijestio ovdje tužitelja niti je istome, prije donošenja pobijanog rješenja, dos tavio na uvid isprave koje je pribavio u tom postupku i na temelju kojih je evidentno donio pobijano rješenje. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja ponovno nije jasno zbog čega je tuženik donio odluku da se predmetne čestice smatraju šumom ili šumsk im zemljištem, a imajući u vidu odredbu čl. 5. Zakona o šumama koji definira što se smatra šumom, a što se smatra šumskim zemljištem. Iz očevida odnosno terenskog uviđaja, koji je proveden u ponovnom postupku, ne bi proizlazilo da je tom prilikom utvrđeno da je predmetno zemljište suvislo obraslo šumskim drvećem niti da se na istom uzgaja šuma, a da bi se isto smatralo sukladno naprijed navedenoj zakonskoj odredbi šumom odnosno šumskim zemljištem. Dakle, nadležno tijelo je na temelju stanja u naravi, na dan pokretanja postupka, bilo dužno utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o šumi ili šumskom zemljištu, pri tome se pozvati na konkretne zakonske odredbe, a što je u potpunosti izostalo. Činjenica što je važećim Prostornim planom predviđeno na predmetnom području, činjenica kako se predmetne nekretnine vode u nadležnom katastarskom uredu, a na što se tuženik poziva u ovom predmetu nema nikakav utjecaj na to jesu li čestice šuma odnosno šumsko zemljište. Zainteresirana osoba ustrajala je u cijelosti kod navoda iz odgovora na tužbu te je predloženo odbijanje tužbenog zahtjeva.

9. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika, sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u dostavljenom spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora kao i spora koji se kod ovog suda vodio pod poslovnim brojem Us I-981/2021, a koji je prethodio istom. Sud nije u sporu provodio daljnje dokaze predložene od strane tužitelja obzirom je sve odlučne činjenice za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari mogao nedvojbeno utvrditi na temelju postojeće dokumentacije sadržane u citiranim spisima.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je u konkretnom slučaju postupak pokrenut zahtjevom tužitelja dana 2. studenog 2020. za utvrđenje smatraju li se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova šumom ili šumskim zemljištem.

12. Po provedenom terenskom očevidu 15. lipnja 2021. utvrđeno je da se zemljište oznake k. č. br. [katastarska čestica] površine 9843 m2, k. o. [katastarska općina]-Nova (prijašnja oznaka 7797, k. o. [katastarska općina]), u katastru po načinu uporabe katastarske čestice vodi kao šuma, a u naravi je omeđena suhozidom, obrasla travnatom vegetacijom s ostacima sječke. Dio navedenog zemljišta u suvlasništvu s Republikom Hrvatskom (suvlasnički dio 8/64), nije obuhvaćen šumskogospodarskom osnovom, dok je drugi dio u suvlasništvu s privatnim osobama obuhvaćen Programom za gospodarenjem šumama šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu Vinodol, u odjelu/odsjeku 46 a, u površini od 8687 m2, (po staroj izmjeri). Zemljište označeno oznakom k. č. br. [katastarska čestica], površine 6523 m2, k. o. [katastarska općina]-Nova (prijašnja oznaka 7799 k. o. [katastarska općina]) u katastru se po načinu uporabe katastarske čestice vodi kao šuma, a u naravi je obrasla travnatom vegetacijom s ostacima sječke. Dio navedenog zemljišta koji je u suvlasništvu s Republikom Hrvatskom (suvlasnički dio 360/2880) nije obuhvaćen šumskogospodarskom osnovom, dok je drugi dio u suvlasništvu s privatnim osobama obuhvaćen Programom za gospodarenjem šumama šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu Vinodol, u odjelu/odsjeku 46 a, u površini od 5414 m2 (po staroj izmjeri).

13. U ponovnom postupku nakon što je ovosudnom presudom poslovni broj Us I-981/2021-9 od 27. siječnja 2022. poništeno rješenje tuženika KLASA: UP/I-321- 02/20-01/52, URBROJ: 525-11/0591-21-5 od 5. srpnja 2021. te predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak, a sve iz razloga nesukladnosti rješenja s odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), od strane tuženika osnovano je stručno povjerenstvo za obavljanje terenskog očevida i utvrđenje činjeničnog stanja na terenu.

14. Terenskim očevidom obavljenim 7. lipnja 2022. utvrđeno je da se zemljište oznake k. č. br. [katastarska čestica], površine 9843 m2, k. o. [katastarska općina]-Nova, (prijašnja oznaka 7797 k. o. [katastarska općina]) u katastru po načinu uporabe katastarske čestice vodi kao šuma, a u naravi je omeđena suhozidom, obrasla travnatom vegetacijom s ostacima suhe sječke i izbojima hrasta medunca i crnog graba iz ostataka panjeva te jednogodišnjim stabalcima hrasta medunca, crnog jasena, pistacije iz sjemena. Dio navedenog zemljišta koji je u (su)vlasništvu fizičkih osoba u cijelosti je obuhvaćen Programom za gospodarenje šumama šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu Vinodol, u odjel/odsjek 46a. Predmetna čestica graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova koja je na terenu šuma, k. č. br [katastarska čestica], koje su na terenu također šuma. Zemljište označeno oznakom k. č. br. [katastarska čestica], površine 6523 m2, k. o. [katastarska općina]-Nova, (prijašnja oznaka 7799 k. o. [katastarska općina]) u katastru se po načinu uporabe katastarske čestice vodi kao šuma, u naravi je omeđena suhozidom sa sjeverne, istočne i južne strane, kod sa zapadne strane prema kč. br [katastarska čestica] nema vidljive međe. Navedena nekretnina je obrasla travnatom vegetacijom s ostacima suhe sječke i izbojima hrasta medunca i crnog jasena iz ostataka panjeva te jednogodišnjim stabalcima hrasta medunca, crnog jasena, pistacije iz sjemena. Dio navedenog zemljišta koji je u (su)vlasništvu fizičkih osoba u cijelosti je obuhvaćen Programom za gospodarenje šumama šumoposjednika za Gospodarsku jedinicu Vinodol, u odjel/odsjek 46a, u površini od 5414 m2 ( po staroj izmjeri).

15. Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23 i 36/24, dalje Zakon o šumama) propisano je da se šumom smatra zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.

16. Prema odredbi čl. 5. st. 4. Zakona o šumama šumskim zemljištem smatraju se: zemljište na kojem se uzgaja šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon i klonska smjesa; šumske prosjeke šire od 5 m, šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m; površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma; šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa; neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma; trstici, bare i močvare unutar šumskih kompleksa; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa te eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja.

17. Prema odredbi čl. 18. st. 1. Zakona o šumama u slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište šumom ili šumskim zemljištem Ministarstvo odlučuje rješenjem.

18. Iz sadržaja potonje citirane odredbe čl. 18. st. 1. Zakona o šumama proizlazi da je za donošenje odluke Ministarstva odlučno utvrditi ispunjenje pretpostavki iz odredbe čl. 5. st. 1. i 4. Zakona o šumama, odnosno stanje na terenu tj. pravo stanje u naravi.

19. Odredbom čl. 8. ZUP-a je propisano da se u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari.

20. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o šumama službena osoba utvrđuje sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje o upravnoj stvari, koje u skladu s odredbom čl. 58. st. 1. ZUP-a utvrđuje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid.

21. Odredbom čl. 68. ZUP-a propisano je kako se očevid provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe (stavak 1.); kako se provođenje očevida određuje zaključkom (stavak 2.); kako stranke imaju pravo nazočiti očevidu. Očevid se može provesti i bez nazočnosti stranke u slučaju poduzimanja hitnih mjera radi zaštite života, zdravlja ili imovine veće vrijednosti (stavak 3.); kako služena osoba određuje po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka koje će još osobe nazočiti očevidu (stavak 4.).

22. Iz zapisnika spisa upravnog postupka, kako zapisnika od 15. lipnja 2021. tako i zapisnika od 7. lipnja 2022., kao i fotografija priležećih potonjem zapisniku, dovodeći iste u vezu s također spisu upravnog postupka priležećih ispisa sa službene stranice Geoportala i Arkoda, proizlazi da je na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova izvršeno krčenje šume.

23. Navedeno je vidljivo po ostacima sječke koji se nalaze po zemljištu, a što je vidljivo na fotografijama koje prileže zapisniku od 7. lipnja 2022., kao što proizlazi i iz sadržaja citiranog zapisnika. Navedeno potvrđuje i na zapisniku s očevida od 7. lipnja 2022. konstatirano postojanje na zemljištu panjeva posječenih stabala te stabalca hrasta medunca i crnog jasena. Iz sadržaja zapisnika s očevida od 7. lipnja 2022. razvidno je da prisutna opunomoćenica tužitelja nije prigovarala sadržaju zapisnika u navedenom dijelu, kao što nije prigovarano od strane tužitelja niti tijekom ovog spora (prigovarano je u dijelu činjenice suvisle obraslosti zemljišta vegetacijom, a što sud ne nalazi odlučnim u konkretnom slučaju iz razloga koji će se nastavno iznijeti). Napominje se pri tome da zatečena šumska vegetacija na očevidu od 7. lipnja 2022. odgovara opisu šumske vegetacije navedenog područja iz Programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Vinodol za odjel/odsjek 46 a. Utvrđenje iz odlomka 20. ove presude potvrđuje i sadržaj zapisnika s očevida od 15. lipnja 2021. kojim je konstatirano postojanje ostataka sječke na oba zemljišta.

24. Nadalje, na službenoj stranici Geoportala DOF5/2017-2018 razvidno je postojanje guste šume na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, a koja šuma je na jednaki način i jednake gustoće razvidna i na okolnim česticama, dok je na DOF5/2019-2020 razvidno da je šuma na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, i to prateći međašne granice istih čestica, u cijelosti iskrčena te je vidljivo golo zemljište za razliku od gusto pošumljenih susjednih čestica, a koja činjenica obraslosti šumskim zemljištem susjednih čestica je vidljiva i na fotografijama koje prileže zapisniku s očevida.

25. Smisleno tumačeći ranije citirane odredbe i dovodeći ih u vezu s utvrđenim činjeničnim stanjem, sud nalazi kako je svrha postupka propisanog odredbom čl. 18. st. 1. Zakona o šumama utvrđenje stvarnog stanja na terenu. Dakle, zakonom je propisana mogućnost utvrđenja da određeno područje (više) ne ispunjava zakonske pretpostavke da se smatra šumom ili šumskim zemljištem, ali sud pri tome ocjenjuje protivno svrsi navedenog Zakona o šumama legaliziranje situacije u kojoj šuma sječom/krčenjem prestane biti šumom (suvislo obraslom šumskim drvećem), kao što se to dogodilo u konkretnom slučaju gdje je precizno po granicama navedenih čestica izvršena promjena stanja na terenu sječom šume u cijelosti po čitavoj površini oba zemljišta.

26. S obzirom na ranije navedeno, ocjena je suda kako je odluka tuženika kao pod toč. 1. izreke rješenja zakonita.

27. U odnosu na toč. 2 izreke rješenja tuženika valja reći kako sud ne nalazi povrede zakona na štetu tužitelja niti u navedenom dijelu, a sve s obzirom na odredbu čl. 44. st. 1. Zakona o šumama kojom je propisano da su javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.

28. Zaključno, sud nije našao u konkretnom slučaju osnovanim niti bilo koji drugi prigovor tužitelja vezano za procesne povrede odredaba ZUP-a, a čemu tužitelj samo paušalno prigovara. Naime, tužitelju je sukladno odredbi čl. 52. ZUP-a omogućeno sudjelovanje u ispitnom postupku te mu je sukladno odredbi 30. st. 1. ZUP-a omogućeno izjašnjavanje, a iz sadržaja zapisnika od 7. lipnja 2022. razvidno je da je to pravo tužitelj i iskoristio, što je opunomoćenica tužitelja potvrdila svojim potpisom na ranije citiranom zapisniku. Što se tiče prigovora onemogućavanja uvida u isprave sadržaj kojih tuženik citira u pobijanom rješenju, navodi se kako je tužitelj, ukoliko u spis nije izvršio uvid tijekom upravnog postupka, u isti mogao izvršiti uvid tijekom ovog spora te se upoznati sa sadržajem navedenih isprava te potom iste možebitno argumentirano osporiti, a što tužitelj nije učinio.

29. Slijedom navedenog, pobijano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je, na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev te odlučiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

30. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koji izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora. Stoga, kako je tužitelj izgubio ovaj spor, to je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova spora te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

31. Zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog spora također je valjalo odbiti jer isti nije dostavio troškovnik niti je naveo u kojem iznosu traži da mu se naknadi trošak i za koje radnje u ovom upravnom sporu te je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

32. Tužitelj je u okviru spora zatražio i određivanje odgodnog učinka tužbe navodeći da bi se izvršenjem predmetne odluke promijenilo dosadašnje stanje i to na štetu tužitelja koji je većinski suvlasnik predmetnih nekretnina.

33. Odredbom čl. 42. st. 2. ZUS-a propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

34. Iz citirane zakonske odredbe slijedi da uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni. U konkretnom slučaju, tužitelj u prilog svojih navoda o nastanku štete koja bi se mogla teško popraviti nije dostavio dokaze iz kojih bi proizlazila osnovanost takvih navoda.

U Rijeci 7. svibnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Sunčici Paurović, Crikvenica, Kralja Zvonimira 82

- Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

- Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, [adresa]