Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Krapini

Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1,Krapina

Poslovni broj: Pn-38/2025.-36.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji toga suda Jasmini Božić, u pravnoj stvari tužiteljice ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Miri Marinoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupana po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave u prisutnosti tužiteljice osobno i zamjenika punomoćnika tužiteljice Igora Žižića, odvjetnika u Zagrebu i u prisutnosti zamjenika punomoćnika tuženika VĐ, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika Mate Kačana iz Zagreba, 7. svibnja 2026. donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb na ime naknade štete isplatiti tužiteljici ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 2.736,00 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. lipnja 2024. godine pa do isplate, po stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, naknaditi tužiteljici ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.883,20 €, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koje se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.130,00 €, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 9. svibnja 2025. podnijela tužbu protiv tuženika u kojoj navodi da se 19. siječnja 2024.dogodila prometna nezgoda, u kojoj je, kao suputnica u vozilu reg. oznaka: [registarska oznaka], teško nastradala. Tom prilikom je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede u vidu prijeloma prsnog kralješka, trzajne ozljede vratne kralješnice, natučenja prsne kosti i natučenja donjeg dijela leđa . Na dan predmetnog štetnog događaja osobno vozilo krivca, reg. oznaka: [registarska oznaka], bilo je kod tuženika osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010917065700. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede trpjela jake i dugotrajne fizičke bolove, koji su se dodatno pojačavali pri svakom kretanju, s obzirom da se radi o najpokretljivijim dijelovima tijela, za koji vid štete bi istoj pripadala pravična novčana naknada u iznosu od najmanje 1.900,00,00 EUR. Tužiteljica je pretrpjela jak i dugotrajan strah, koji se, uz strah pri neposrednoj životnoj ugroženosti osobito očitovao kao strah koji tužiteljica i danas trajno trpi pri svakom sudjelovanju u prometu, zbog stalno prisutnog straha od ponovnog stradavanja, za koji vid štete bi joj pripadala pravična novčana naknada u iznosu od najmanje 1.450,00 EUR. Kod tužiteljice je zaostalo smanjenje životne aktivnosti, za koji vid štete bi joj pripadala pravična novčana naknada u iznosu od najmanje 2.900,00 EUR. Trajno smanjenje životne aktivnosti očituje se prvenstveno u stalnoj bolnosti, teškoj pokretljivosti te natečenosti prsnog kralješka, vratne kralješnice, trzajne ozljede, prsne kosti i donjeg dijela leđa zbog čega tužiteljica ne može biti izložena većem naporu, pri čemu je bolnost jače izražena prilikom svakog hodanja ili duljeg stajanja, te kod bilo kojeg prisilnog položaja tijela. Slijedom navedenog, uzimajući u obzir sve okolnosti, odnosno stupnja težine povrede spomenutih prava osobnosti, tužiteljica na ime cjelokupno pretrpljene neimovinske štete potražuje iznos od 6.250,00 EUR. U periodu liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega, koju su joj pružali ukućani, pa tužiteljica po toj osnovi potražuje novčanu naknadu u iznosu od 500,00 EUR. Slijedom navedenog, tužiteljica sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu postavlja zahtjev za naknadu cjelokupno pretrpljene neimovinske štete, kao i štete s naslova tuđe pomoći i njege, u ukupnom iznosu od 6.750,00 EUR. Tužiteljica se po nastanku predmetnog štetnog događaja dana 20. 06. 2024. godine, obratila tuženiku odštetnim zahtjevom, međutim, istom je zahtjevu od strane tuženika kao osiguratelja poslodavca tužitelja, samo djelomično udovoljeno, isplatom iznosa od 2.884,00 EUR. Slijedom navedenog, uzimajući u obzir sve okolnosti, odnosno stupnja težine povrede svih spomenutih prava osobnosti, tužiteljica na ime cjelokupno pretrpljene neimovinske štete i štete na ime tuđe pomoći potražuje iznos od 6.750,00 koji iznos umanjuje za već isplaćenih 2.884,00 EUR s gornjih osnova, tako da tužiteljica s tog osnova potražuje isplatu iznosa od 3.866,00 EUR. Tužiteljica je za vrijeme bolovanja, koje je trajalo od 18. 01. 2024. godine do 30. 09. 2024. godine, izgubila na zaradi u ukupni iznos od 1.400,00 EUR, koji iznos također potražuje ovom tužbom. Napominje se kako je predmetno ozljeđivanje priznato kao ozljeda na radu. Slijedom svega navedenog, tužiteljica na ime cjelokupno pretrpljene neimovinske i imovinske štete potražuje isplatu iznosa od 5.266,00 EUR, na koji iznos potražuje i isplatu zakonske zatezne kamate tekuće od dana postavljanja odštetnog zahtjeva, dakle od 20. 06. 2024. godine pa do isplate. Podneskom od 27. listopada 2025., tužiteljica potražuje naknadu štetu u ukupnom iznosu od 3.866,00 €, a povlači dio tužbenog zahtjeva za iznos od 1,400,00 € na ime izgubljene zarade.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, u cijelosti. Tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost. Tuženik ne spori da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi od 19.01.2024. sudjelovala kao suputnica u osobnom automobilu reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljala AĐ te da je zadobila tjelesne ozljede u vidu istegnuća mišića uz slabinski dio kralješnice i natučenje područja uz prsnu kost. No, tuženik u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva s osnova utužene neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te imovinske štete za izgubljenu zaradu. Naime, tuženik je tužiteljici, vezano za zadobivane ozljede iz predmetne nezgode, u izvansudskom postupku dana 13.08.2024. isplatio iznos odštete od ukupno 2.884,00 eura, od čega s osnova neimovinske štete iznos od 2.800,00 eura i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 84,00 eura, sve sukladno težini zadobivenih ozljeda prema dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji. Završenom isplatom odštete iz predmetnog štetnog događaja, tuženik je u potpunosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici, slijedom čega osporava osnovanost daljnjeg utuženog iznosa za neimovinsku i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 3.866,00 eura (potraživanih 6.750,00 eura – isplaćenih 2.884,00 eura). Naime, prema medicinskoj dokumentaciji priležećoj tužbi ne proizlazi nedvojbenim da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi od 19.01.2024. zadobila prijelom prsnog kralješka. Konkretno, niti na prvom pregledu dana 19.01.2024., a ni na pregledu od 13.02.2024. nije utvrđeno da je došlo do prijeloma (na RTG obradi nije nađen prijelom). U nalazu od 09.02.2024 ne spominje se da je tužiteljica obrađena 19.01.2024. vezano za predmetnu nezgodu. Tek se u MR nalazu od 28.06.2024. opisuje kompresivni prijelom Th11 kralješka, a opisuju se i jake degenerativne promjene torakalne, lumbalne i vratne kralješnice (ovakav prijelom može nastati i uslijed osteoporoze i degenerativnih promjena ili vezano za neki drugi događaj s obzirom na odmak vremena od nezgode). Prema tome, sporni prijelom prsnog kralješka ne može se nedvojbeno povezati sa predmetnom nezgodom, tim više što nije liječen ortozom što bi bilo za očekivati s obzirom na vrstu ozljede. Tužiteljica je upućena vertebrologu, međutim nije priložen nalaz. Osim navedenog, evidentno je, da je tužiteljica tek u ožujku 2024. upućena na liječenje fizikalnom terapijom, dakle, mjesec i pol nakon nezgode, što je također neprihvatljivo ukoliko je u siječnju 2024. zadobila sporni prijelom. Uostalom, budući da liječnici navode dijagnoze koje uključuju i distenziju LS dijela kralješnice, potrebno je dostaviti dokumentaciju vezanu za obradu tog dijela kralješnice, uz naravno i torakalnog dijela kralješnice. S obzirom na izneseno, tuženik smatra da se u postupku treba provesti kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje na okolnost dinamike nastanka nezgode i mogućnost zadobivanja ozljede prijeloma TH11 kralješka u prometnoj nezgodi od 19.01.2024., uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju te dokumentaciju kaznenog spisa. Tuženik se ne protivi dokaznom prijedlogu tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja te smatra da se isto treba provesti po vještaku radiologu, budući da vještak navedene specijalnosti najkompetentniji razriješiti spornu činjenicu vezanu za utvrđenje da li je kompresivni prijelom Th11 kralješka tužiteljica zadobila u prometnoj nezgodi od 19.1.2024. te potom ocijeniti zaostale utužene kvalifikatorne okolnosti neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu. Tuženik predlaže, prije provođenja vještačenja, da sud pozove tužiteljicu da u spis dostavi slijedeću dokumentaciju: -cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu za ozljeđivanje u štetnom događaju od 19.01.2024. iz koje će biti vidljiv tijek i završetak liječenja -presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljice od liječnika primarne zdravstvene zaštite radi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda i trauma od eventualnih posljedica iz prometne nezgode -svu medicinsku dokumentaciju u originalu na uvid radi sravnjivanja s dokumentacijom dostavljenom u ovo sudski spis. -sve RTG, MR snimke na uvid (na CD-u), koje se spominju u medicinskoj dokumentaciji V. Tuženik ujedno osporava osnov i visinu utužene imovinske štete s osnova izgubljene zarade. Tužiteljica nije dostavila relevantnu dokumentaciju „Izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad“ iz koje bi bilo vidljivo da li je i koliko bila na bolovanju, vezano za predmetnu nezgodu od 19.01.2024. Po dostavi predmetne dokumentacije, potrebno je da se medicinski vještak očituje da li je period bolovanja isključivo povezan sa ozljedama iz predmetne nezgode. Nadalje, tužiteljica nije dostavila u spis isplatne liste za 6 mjeseci prije nezgode iz kojih bilo vidljivo koju neto zaradu je ostvarivala, a s obzirom na činjenične navode da trpi štetu s tog osnova. Tuženik ujedno ukazuje, s obzirom da je ozljeđivanje u prometnoj nezgodi od 19.01.2024. od HZZO-a priznata kao ozljeda na radu, tuženik ističe da tužiteljica u utuženom razdoblju zasigurno nije pretrpila štetu s osnova izgubljene zarade, jer joj je ista naknađena u punom iznosu i to na teret poslodavca, odnosno HZZO-a. Tuženik osporava zatraženi tijek kamata na utuženu odštetu. U smislu svega navedenog, tuženik predlaže da se tužiteljica u cijelosti odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom te da mu naknadi prouzročeni parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev od 20. lipnja 2024. (list 11 do 13 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 32 do 77 spisa), optužnicu ODO u Zlataru od 11. ožujka 2024., poslovni broj KO-DO-100/2024 (list 78 do 81 spisa), dopis Croatia osiguranja od 12. kolovoza 2024. (list 88 do 89 spisa), polica osiguranja (list 90 spisa), nalog za doznaku po šteti od 12. kolovoza 2024. (list 96 spisa), presliku zdravstvenog kartona (list 117 do 190 spisa), nalaz vještaka sudske medicine od 5. ožujka 2024. (list 195 do 200 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku prof. prim. dr. sc. Igoru Stipančiću, dr. med., stalnom sudskom vještaku za medicinu-kirurgiju (list 206 do 210 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i liječnika vještaka (list 241 do 242 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan do iznosa od 2.736,00 €.

5. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, odgovornost, nastanak štetnog događaja, a sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine Anite Galić-Mihić od 5. ožujka 2024. a koje je provedeno u spisu K-103/2024 Općinskog suda u Zlataru, utvrđeno je da je tužiteljica zadobila istegnuće mišićja uz slabinski dio kralježnice, te da navedena ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu koja je mogla nastati u dinamici predmetne prometne nesreće, kakva proizlazi iz stanja spisa, te je u uzročno - posljedičnoj vezi s istom.

7. Saslušana tužiteljica iskazala je da je u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede koje su opisane u tužbi. Nakon predmetnog događaja doma su joj pomoć pružali snaha i sin. Pomagali su joj u oblačenju, pripremi hrane, pomagali su joj u kretanju jer nije mogla samostalno hodati po stepenicama, vozili su ju doktoru, na preglede. Kao posljedice osjeća to da ne može dugo sjediti, da ne može dugo hodati. I prije je imala neke probleme sa kičmom, ali ne tako jako. Prije ju je znala kičma boljeti pa je popila Ibuprofen, ali sada ne može funkcionirati bez tableta. Ona svaki dan troši tablete protiv bolova. Navodi da najviše problema ima na poslu, ona je vezač u "Kostela", u biti oni u firmi radimo kape za naslone automobila i ona mora u sjedećem položaju te kape vezati. To joj sada stvara probleme radi dugog sjedenja tako da se mora dići, malo prošetati, hodati, ode do WC-a pa se vrati, tako da drugi ne gledaju toliko zašto se šeće

8. Iskaz saslušane tužiteljice sud prihvaća, te ga ocjenjuje logičnim i uvjerljivim.

9. Iz nalaza i mišljenja liječnika-vještaka prof. prim. dr. sc. Igora Stipančića, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju 19. siječnja 2024. zadobila: natučenje prsnog koša, natučenje leđa, trzajnu ozljedu vrata, prijelom trupa 11. prsnog kralješka Navedene ozljede proizlaze iz medicinske dokumentacije. Na dan štetnog događaja postavljena je dijagnoza natučenja prsnog koša i leđa. Natučenje prsnog koša u području prsne kosti nastalo je kao posljedica djelovanja sigurnosnog pojasa, dok su bolovi u leđima bili uzrokovani naglim gibanjem tijela prema naprijed, odnosno presavijanjem trupa, što odgovara mehanizmu djelovanja fleksijske sile na kralježnicu. Takav mehanizam ozljeđivanja može dovesti do kompresivnih ozljeda kralježaka, osobito u prijelaznim zonama kralježnice što je u ovom slučaju torakolumbalni prijelaz (prijelaz prsne u slabinski dio kralježnice). Naknadnim dijagnostičkim postupcima utvrđeno je da je opisani mehanizam ozljeđivanja doveo do kompresivnog prijeloma 11. prsnog kralješka (Th11). Na postojanje navedene ozljede najprije je posredno posumnjano na MR snimci slabinske kralježnice od 19.06.2024., dok je konačna potvrda prijeloma dobivena MR pregledom kralježnice od 28.06.2024. Razlog upućivanja na MR dijagnostiku bio je kontinuitet dugotrajnih bolova u donjem dijelu leđa, koji su potrajali nakon štetnog događaja, te unatoč liječenju koje je do tada poduzeto. Radi se o stabilnom kompresivnom prijelomu, odnosno urušavanju trupa kralješka, praćenom blagim smanjenjem visine trupa kralješka za približno 10 20%, što prema Genant klasifikaciji odgovara prijelomu 1. stupnja. Takav stupanj kompresije ne dovodi do značajne deformacije oblika trupa kralješka, što razjašnjava zašto navedena ozljeda nije bila uočena na inicijalnoj RTG snimci slabinske kralježnice učinjenoj na dan štetnog događaja. U odnosu na trzajnu ozljedu vrata, ista je izrijekom navedena tek na prvom kontrolnom pregledu kirurga. Ali nakon inicijalnog pregleda na dan štetnog događaja je započeto liječenje iste ordiniranjem nošenja imobilizacije vrata tj ovratnika. Provela liječenje imobilizacijom vrata i potom fizikalnom terapijom. Pri cjelokupnoj procjeni nužno je uzeti u obzir da su kod tužiteljice prije predmetnog događaja postojale izražene degenerativne promjene cijele kralježnice, uključujući vratni, prsni i slabinski segment. U medicinskoj dokumentaciji evidentirane su degenerativne promjene svih segmenata kralježnice, a dokumentirane su i tegobe te dijagnoza cervikobrahijalnog sindroma prije predmetnog događaja. Slijedom navedenog, ozljeđivanje je nastalo na podlozi ranije postojećih degenerativnih promjena kralježnice, koje su imale značajan doprinos u kliničkoj slici, tijeku oporavka i trajanju tegoba nakon predmetnog događaja. Završetak liječenja je zadnji pregled fizijatra kojeg je načinila 01.10.2024. Potom bez daljnjih pregleda i pretraga vezanih za ozljede u ovom događaju. Trajne posljedice. Predmetni događaj doveo je do pogoršanja prethodnog stanja te nastanka novih strukturalnih oštećenja, ali se ne može smatrati jedinim uzrokom cjelokupnih tegoba koje tužiteljica ima. Tegobe poput bolova, potreba za uzimanjem analgetika te ograničenje funkcije kralježnice u cjelini dovodi do smanjenja životne aktivnosti tužiteljice. Držim da ukupno smanjenje životne aktivnosti tužiteljice zbog bolova, ograničenja pokretljivosti kralježnice te objektivno utvrđenih degenerativnih i posttraumatskih promjena iznosi 15-17%. U ukupnoj kliničkoj slici, uključujući subjektivne tegobe, funkcionalno ograničenje i trajanje simptoma, može se zaključiti da predmetni štetni događaj ima manjinski, ali jasan uzročni doprinos nastanku ozljede i pogoršanju stanja. Dominantni doprinos ukupnim tegobama i funkcionalnom oštećenju proizlazi iz ranije postojećih degenerativnih promjena kralježnice. Ukupni razmjerni doprinos: trauma (štetni događaj): ≈ 40 % prethodno degenerativno stanje: ≈ 60 %. Uzimajući u obzir razmjerni doprinos uzroka, procjenjuje se da je 40 % navedenog smanjenja, odnosno 5%-7%, u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, dok je 60 %, odnosno 9%-10 %, posljedica ranije postojećih izrazitih degenerativnih promjena kralježnice. Smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica ozljede u predmetnom događaju iznosi 5% 7%. U skladu s već navedenim da ranije degenerativne promjene kralježnice, su imale značajan doprinos u kliničkoj slici, tijeku oporavka i trajanju tegoba dajem i ostale ocjene kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta trpjela je sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 7 dana. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 5 tjedana. Bol jakog intenziteta je trpjela do 4 dana, srednjeg do 7 dana, a manjeg još do 7 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 3 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja i nošenja ovratnika. Potom je još sveukupno trebala tuđu pomoć kroz 6 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog nepodnošenja svakodnevnog napora. Pomoć joj je trebala za nabavku i pripremu hrane i sl. Trajna tuđa pomoć zbog predmetnog ozljeđivanja joj nije potrebna već samo pojačano ulaganje napora u omjeru 5% 7% u svakodnevnom životu.

10. Tužiteljica je imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka stoga je isti saslušan na glavnoj raspravi održanoj dana 14. travnja 2026.

11. Saslušani vještak dr. Igor Stipančić iskazao da je mišljenje temeljio na cjelokupnoj med.dokumentaciji, a ista je sva navedena u pisanom nalazu i mišljenju kao i kliničkom pregledu tužiteljice. Ukratko, tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljede kralježnice od kojih je najteža ozljeda prijelom trupa 11. prsnog kralješka, što je objektivno potvrđeno dijagnostičkim pretragama koje je provodila tijekom liječenja zbog tegoba koje je imala po ovom događaju. S druge strane neosporno je da tužiteljica i prije ovog događaja ima izražene degenerativne promjene na cijelom kralježnici. Dakle, ozljeđivanje je nastalo na već ranije oštećenu i degenerativnu promijenjenu kralježnicu. To se odnosi i na trzajnu ozljedu vrata kao i na natučenje leša sa prijelomom 11. prsnog kralješka. Taj prijelom 11. prsnog kralješka nije utvrđen neposredno po štetnom događaju. Obzirom da se radilo o blagom urušavanju trupa kralješka. Tegobe koje tužiteljica ima i nakon ovog događaja su posljedica tih njenih degenerativnih promjena, ali i dodatnog oštećenja kralježnice nastalog u predmetnom štetnom događaju. Sukladno tome, uzevši u obzir sve navedeno te način i duljinu provedenog liječenja, dane su u ocijene ostalih kvalifikatornih okolnosti, tj. straha, fizičkog bola i tuđe pomoći, za koje napominje da su kumulativnog karaktera. U cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Na pitanje pun. tužiteljice da li činjenica da je tužiteljica od ranije bolovala od degenerativnih promjena dodatno otežava njenu situaciju u odnosu na prosječno zdravog oštećenika, vještak ponavlja , da je u svom nalazu ocijenio posljedice štetnog događaja, naravno da je uzeo u obzir i zdravstveno stanje tužiteljice prije koje proizlazi iz med. dokumentacije, ali vještačenje se odnosi na predmetni događaj i ozljede zadobivene u tom događaju.

12. Sud je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje liječnika vještaka, smatrajući ga nepristranim i stručnim, te danim u skladu s pravilima struke.

13. Tužiteljici zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada, temeljem čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 114/22,156/22, 145/23, 155/23), pri čemu se sud vodio o konkretnim okolnostima slučaja i opće poznatim inflatornim kretanjima.

14. Prilikom utvrđenja visine neimovinske štete s osnova fizičkih bolova, ovaj sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje fizičkih bolova opisanih u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, činjenicu da je tužiteljica tijekom liječenja trpjela niz nelagodnosti, natučenje prsnog koša, leđa, trzajnu ozljedu vrata, prijelom trupa 11. prsnog kralješka, da je obavila niz medicinskih pretraga, te niz dijagnostičkih i kontrolnih pregleda kod spec. kirurga, neurologa, fizijatra. Sve te okolnosti u smislu čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima daju podlogu za zaključak da je iznos od 1.900,00 € opravdana pravična novčana naknada po toj osnovi.

15. Za pretrpljeni strah tužiteljici je utvrđen iznos od 1.450,00 €, s obzirom na jačinu, trajanje i intenzitet straha opisanog u medicinskom vještačenju.

16. S osnove tuđe pomoći i njege, tužiteljici je utvrđen iznos od 1.470,00 €, pri čemu je kao cijena sata tuđe pomoći i njege uzet iznos od 5,00 € po satu, pri čemu je sud uzeo u obzir činjenicu da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali sin i snaha, kao i trenutna opće poznata inflatorna kretanja, s obzirom da tužitelj ica ničim nije dokazala da joj je tuđu pomoć i njegu pružala ustanova (čl.1095 st.1 ZOO-a u vezi s čl.223 ZPP- a). Navedeni iznos sud je utvrdio, jer je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu od 2 sata dnevno 3 tjedna , u opsegu 2 sata dnevno 3 puta tjedno kroz 6 tjedana, zbog mirovanja i nošenja ovratnika, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

17. Za duševne boli zbog smanjena životne aktivnosti od 5-7% tužiteljici je utvrđena naknada u iznosu od 800,00 €, pri čemu je sud uzeo u obzir da je predmetni događaj doveo do novih strukturalnih oštećenja i pogoršanja prethodnog stanja, do ograničenja pokretljivosti kralježnice, tegobe poput bolova i potrebu za uzimanjem analgetika.

18. Tužiteljici je ukupno utvrđena šteta u ukupnom iznosu od 5.620,00 €. Navedenu štetu valja umanjiti za nesporno isplaćeni iznos od 2.884,00 € na ime neimovinske i imovinske štete od strane tuženika. Po odbitku tog iznosa od cjelokupnog iznosa utvrđene imovinske štete i djela iznosa za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sud je tužitelju dosudio daljnji iznos od 2.736,00 € na ime neimovinske štete, a odbijena je s iznosom od 1.130,00 € kao neosnovanim.

19. Tužitelju je na iznos štete dosuđena i kamata sve u smislu članka 12.st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09,75/09,76/13,152/14), u vezi s čl.1103 Zakona o obveznim odnosima (NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22), a čiju visinu određuje čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, radi čega je odlučeno kao pod I izreke.

20. Temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 155 ZPP-a, tužitelju je utvrđen omjer uspjeha od 100% na ime osnove i 71% na ime visine, odnosno 85,5% , a tuženiku 14,5%. Nakon obračuna omjera uspjeha stranka, utvrđeno je da je tuž itelj u većem djelu uspio i ima pravo na naknadu troškova u omjeru od 71 %. Na navedeni način tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, odštetnog zahtjeva, podneske od 07.07.2025., 27.10.2025.,16.01.2026.,za zastupanja na ročištima od 26.09.2025.,i 14.04.2026., za svaku radnju naknada u iznosu od 100 bodova ili 200,00 EUR-a, odnosno 71 % od 200,00 €, što iznosi 148,00 € za svaku radnju ili ukupno 1.036,00 €, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25% PDV-a u iznosu 259,00 EUR-a, što iznosi 1.295,00 EUR-a. Tužiteljici je također priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 415,28 €, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 99,11 € i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 73,81 €, što sveukupno iznosi 1.883,20 €.

21. Na dosuđeni trošak tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 29. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22) u vezi s člankom 151. stavak 3. ZPP-a, tekuće od presuđenja do isplate.

22. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude pod I. - III.

U Krapini, 7. svibnja 2026.

Sutkinja

Jasmina Božić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pisano u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Miro Marinović, Zagreb

2. Odvjetnik Mate Kačan, Zagreb