NN 53/2026 (22.5.2026.), Pravilnik o popisu zaštićenih cjelina (lokaliteta)

MINISTARSTVO TURIZMA I SPORTA

669

Na temelju članka 70. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu (»Narodne novine«, broj 130/17, 25/19, 98/19, 42/20, 70/21 i 126/25) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/19 i 155/23), ministar turizma i sporta uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova i prethodno mišljenje ministara nadležnih za kulturu, branitelje i poslove zaštite prirode, donosi

PRAVILNIK

O POPISU ZAŠTIĆENIH CJELINA (LOKALITETA)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) za koje se polaže posebni dio stručnog ispita za turističkog vodiča.

Članak 2.

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.).

Članak 3.

Zaštićena cjelina (lokalitet) u smislu odredbi ovoga pravilnika je područje, prostor ili objekt umjetničke, graditeljske, arheološke i/ili povijesne baštine te lokalitet vezan uz Domovinski rat.

Članak 4.

Zaštićene cjeline (lokaliteti) umjetničke, graditeljske, arheološke i/ili povijesne baštine određuju se u popisu prema pripadnosti području županije kako slijedi:

1. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

– Bjelovar, graditeljski sklop Katedrale sv. Terezije, crkva sv. Trojice

– Čazma, crkva sv. Marije Magdalene

– Daruvar, gradska jezgra s dvorcem Janković

2. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

– Slavonski Brod, Tvrđava Brod

3. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

– Cavtat, kulturno-povijesna cjelina grada Cavtata (područje vrlo visoke vrijednosti poluotok Rat)

– Korčula, kulturno-povijesna cjelina grada Korčule (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Ston, Brijeg gradac s crkvom sv. Mihajla i samostanom dominikanki

– Ston, povijesno-urbanistička cjelina Velikog i Malog Stona sa sustavom zidina i utvrda

– Trsteno, Arboretum Trsteno i ljetnikovac Gozze

4. ISTARSKA ŽUPANIJA

– Beram, crkva Sv. Marije na Škriljinah

– Grožnjan, župna crkva Sv. Vida, Modesta i Krešencije, gradska lođa

– Hum, kulturno-povijesna cjelina grada Huma

– Motovun, crkva Sv. Stjepana, Porta Nuova, gradske zidine

– Poreč, kulturno-povijesna cjelina grada Poreča (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Pula, Arena

– Pula, kulturno-povijesna cjelina grada Pule (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Rovinj, kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Rovinj, gradinsko naselje Monkodonja

5. KARLOVAČKA ŽUPANIJA

– Kamensko, crkva Blažene Djevice Marije Snježne s pavlinskim samostanom

– Karlovac, Stari grad Dubovac

– Karlovac, Zvijezda, kulturno-povijesna cjelina grada Karlovca (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Slunj, vodeničarsko naselje Rastoke

6. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

– Đurđevački peski, botanički rezervat

– Križevci, crkva sv. Križa, katedrala sv. Trojice

7. KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

– Belec, crkva sv. Marije Snježne

– Marija Bistrica, Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke

– Trški Vrh, crkva Majke Božje Jeruzalemske

8. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

– Ličko Pounje – Štrbački buk i izvor rijeke Une

– Senj, katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

– Sinac, Majerovo i Tonkovićevo vrilo rijeke Gacke

9. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

– Čakovec, Perivoj Zrinski

– Mursko Središće, šetnica Svete Barbare

– Štrigova, crkva sv. Jeronima

– Značajni krajobraz rijeke Mure

10. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

– Aljmaš, Svetište Gospe od Utočišta

– Đakovo, kompleks katedrale sv. Petra

– Osijek, Tvrđa

11. POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

– Kaptol, stari grad Kaptol

– Požega, crkva sv. Lovre

12. PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

– Cres, franjevački samostan i crkva sv. Marije Snježne

– Goli otok

– Jurandvor, crkva sv. Lucije s benediktinskom opatijom

– Kamačnik, zaštićeni krajolik

– Košljun, kompleks franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Marijina

– Krk, sustav bedema s Kaštelom, Katedralni kompleks crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Kvirina i crkve sv. Margarete

– Opatija, park Vila Angiolina i župna crkva sv. Jakova

– Osor, benediktinska opatija sv. Petra, katedrala Uznesenja Marijina

– Rab, kulturno-povijesna cjelina grada Raba (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Rijeka, gradski toranj, katedrala sv. Vida, crkva Uznesenja Marijina, HNK Ivana pl. Zajca

– Rijeka, Trsat, Kaštel i franjevački samostan s crkvom Gospe Trsatske

– Skrad, Vražji prolaz i Zeleni vir

– Veli Lošinj, župna crkva Sv. Antuna Opata, crkva Gospa od anđela

– Vrbnik, župna crkva sv. Marije iz 15. i 16. st.

13. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

– Hrvatska Kostajnica, Stari Grad Kostajnica

– Petrinja, Park Strossmayerovo šetalište

– Sisak, kulturno-povijesna cjelina grada Siska (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

– Topusko, park Opatovina s kompleksom ruševina cistercitske opatije

14. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

– Hvar, kulturno-povijesna cjelina grada Hvara

– Sinj, crkva Gospe Sinjske s franjevačkim samostanom

– Solin, arheološka zona Salona

– Stari Grad, kulturno-povijesna cjelina Stari Grad

– Trogir, kulturno-povijesna cjelina grada (područje vrlo visoke vrijednosti unutar granica otoka)

15. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

– Cetina, crkva sv. Spasa s arheološkim lokalitetom

– Crkvina, arheološki lokaliteti

16. VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

– Lepoglava, crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije i pavlinski samostan

– Varaždinske toplice, arheološki lokalitet

– Varaždin, kulturno-povijesna cjelina grada Varaždina (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

17. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

– Duzluk, manastir s crkvom sv. Nikole

– Orahovica, Ružica grad

– Virovitica, kompleks franjevačkog samostana s crkvom sv. Roka

18. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

– Vinkovci, arheološka zona Vinkovci

– Vinkovci, crkva sv. Ilije na Meraji

19. ZADARSKA ŽUPANIJA

– Benkovac, arheološki lokalitet Podgrađe (Asseria)

– Pakoštane, templarska gradina Vrana

20. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

– Samobor, franjevački samostan i crkva Uznesenja Marijina

– Zaprešić, kompleks Novih dvora Jelačićevih

– Jastrebarsko, dvorac i park Erdödy

21. GRAD ZAGREB

– Kamenita vrata, kompleks Katedrale Kaptol, crkva sv. Marka, crkva sv. Katarine, Kula Lotršćak, Zrinjevac, Groblje Mirogoj.

Članak 5.

Zaštićene cjeline (lokaliteti) umjetničke, graditeljske, arheološke i/ili povijesne baštine vezane uz Domovinski rat određuju se u popisu prema pripadnosti području županije kako slijedi:

1. BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

– Bjelovar, Spomen-područje Barutana

2. BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

– Okučani, spomen-obilježje hrvatskim braniteljima poginulim u VRO Bljesak »Kocke vedrine«

– Slavonski Brod, spomenik »Prekinuto djetinjstvo« Slavonski Brod

3. DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

– Dubrovnik, Brdo Srđ, Križni put Dubrovnik – Srđ

– Dubrovnik, kulturno povijesna urbanistička cjelina Dubrovnika (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

4. KARLOVAČKA ŽUPANIJA

– područje masovnih stradanja i masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata (Grad Karlovac, Saborsko, Rakovica, Slunj, Cetingrad)

5. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

– Gospić, područje Srednjeg i Južnog Velebita kao područje ključnih strateških pozicija u Domovinskom ratu, masovnih stradanja i mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata

– Plitvička jezera, lokalitet »Krvavi Uskrs« spomenik Josipu Joviću prvom poginulom hrvatskom redarstveniku u Domovinskom ratu i tri spomen-obilježja na mjestima masovnih grobnica na području Nacionalnog parka »Plitvička jezera«

6. OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

– Osijek, Spomenik »crvenom Fići«, spomenik »Osijek – Nepokoreni grad«

– područje masovnih stradanja i mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata (Beli Manastir, Bilje, Betin Dvor, Erdut, Ernestinovo, Antunovac, Farma Orlovnjak, Farma Lovas, Dalj, Ćelije, Daljski Atar – Glogovac)

7. POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

– Pakrac i Lipik (spomen-obilježja na mjestima masovnih grobnica Kusonje, Gavrinica, Pakrački vinogradi, Donji Čaglić i spomen-crkva u Kusonjama)

8. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

– Hrvatska Kostajnica, spomenik Gordanu Ledereru

– Petrinja, crkva sv. Lovre

– područje južno od Kupe i Save (područje masovnih stradanja i velikog broja grobnica žrtava iz Domovinskog rata – Hrvatska Kostajnica; Hrvatska Dubica, Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Topusko, Glina, Petrinja)

9. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

– Split, gradska luka

– Split, kulturno povijesna cjelina grada Splita (područje vrlo visoke vrijednosti zona A)

10. ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

– Knin, Kninska tvrđava, Trg Ante Starčevića – spomenik »Oluja 95 «

– Šibenik, kulturno-povijesna cjelina grada Šibenika (područje visoke i vrlo visoke vrijednosti zona A i B)

– Šibenik, Šibenski most

11. VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

– Voćin, naselje i crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije

12. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

– Ilok, stari grad Ilok s utvrdom, hamamom i turskim turbom

– Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta: Spomen-područje Ovčara, Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., Središnji križ na ušću Vuke u Dunav, Vodotoranj, Spomen-obilježje osobama nestalim u Domovinskom ratu, spomenik Blage Zadre – Trpinjska cesta – groblje tenkova, Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar, mjesta masovnih egzekucija Borovo Commerce i Logor Velepromet

– Lovas – spomen-park »Minsko polje«,

– mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata u naseljima (Tovarnik, Lovas, Bogdanovci, Bobota, Nuštar, Tompojevci, Tordinci, Stari Jankovci, Ilok, Negoslavci)

13. ZADARSKA ŽUPANIJA

– Škabrnja, memorijalno mjesto i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

– Pag, kulturno-povijesna cjelina Pag

– Nin, kulturno-povijesna cjelina grada Nina

– Biograd na Moru, kulturno-povijesna cjelina grada Biograda na Moru

– Zadar, kulturno-povijesna cjelina grada Zadra (područje vrlo visoke vrijednosti u granicama poluotoka)

14. GRAD ZAGREB

– Banski dvori, Hrvatsko narodno kazalište, Akademija dramskih umjetnosti.

Članak 6.

(1) Turističko vođenje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode uređuje se općim aktima javne ustanove koja upravlja parkom.

(2) Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etnografskim te ostalim prostorima i zbirkama, može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (»Narodne novine«, broj 76/08.).

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/25-01/15
Urbroj: 529-06-03-01/1-26-12
Zagreb, 28. travnja 2026.

Ministar
Tonči Glavina, v. r.