NN 40/2026 (17.4.2026.), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

495

Na temelju članka 24. stavaka 1. i 2., članka 64.a stavka 4. i članka 75.a stavka 6. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SIGURNOSTI POMORSKE PLOVIDBE U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE TE NAČINU I UVJETIMA OBAVLJANJA NADZORA I UPRAVLJANJA POMORSKIM PROMETOM

Članak 1.

U Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (»Narodne novine«, br. 52/2025), u članku 3. točka 3. briše se.

Dosadašnje točke od 4. do 18. postaju točke od 3. do 17.

Dosadašnja točka 12., koja postaje točka 11., mijenja se i glasi: »11. površina za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona je površina kako je definirana posebnim propisom koji uređuje područje civilnog zrakoplovstva«.

Članak 2.

U članku 6. točka 9. mijenja se i glasi: »9. hidroavion znači bilo koji zrakoplov kojim se može manevrirati na vodi«.

Članak 3.

U članku 49. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Plovni objekti se ne smiju približavati ogradi uređenog kupališta, i to:

– plovni objekti duljine 30 metara i veće na udaljenost manju od 300 metara

– plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manji od 30 metara i hidroavioni, na udaljenost manju od 100 metara

– plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara.«

Članak 4.

Članak 51. mijenja se i glasi:

Članak 51.

»Slijetanje i uzlijetanje hidroaviona

(1) Hidroavioni smiju slijetati i uzlijetati na aerodromima i drugim površinama za slijetanje i uzlijetanje koje su odgovarajuće za tip hidroaviona i operacije koje se izvode, u skladu s propisima iz područja civilnog zrakoplovstva.

(2) Slijetanje i uzlijetanje hidroaviona na morskim površinama dopušteno je na udaljenosti ne manjoj od 300 metara od obale, osim u slučaju više sile.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, slijetanje i uzlijetanje hidroaviona na morskim površinama može se obavljati i na udaljenosti manjoj od 300 metara, ali ne manjoj od 150 metara od obale, ako su takve površine smještene u skladu s namjenom prostora prema posebnim propisima i uz odobrenje nadležne kapetanije.

(4) Slijetanje i uzlijetanje hidroaviona dopušteno je samo danju i u vizualnim meteorološkim uvjetima.«

Članak 5.

Članak 52. mijenja se i glasi:

Članak 52.

»Površina za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona

(1) Na površinama za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona svi sudionici u pomorskom prometu dužni su kretati se povećanim oprezom.

(2) Plovni objekti sa ili bez mehaničkog poriva dužni su se, po uočavanju namjere slijetanja ili uzlijetanja hidroaviona, pravodobno ukloniti s morske površine koja se koristi za tu radnju te postupati u skladu s važećim pravilima sigurnosti plovidbe.

(3) Po uočavanju namjere slijetanja ili uzlijetanja hidroaviona na aerodrom na morskoj površini, uz dužnosti propisane stavkom 2. ovoga članka, plovni objekti sa ili bez mehaničkog poriva dužni su postupati prema uputama Operatora aerodroma na vodi koji je ovlašten osigurati odgovarajuće mjere sigurnosti i zaštite prema posebnim propisima.

(4) Zapovjednik hidroaviona smije započeti manevar slijetanja ili uzlijetanja tek nakon što se uvjeri da je morska površina na kojoj se radnja obavlja slobodna od prepreka i sudionika u pomorskom prometu.

(5) Zapovjednik hidroaviona dužan je najkasnije 30 minuta prije slijetanja ili uzlijetanja obavijestiti VTS službu i nadležnu kapetaniju o mjestu i procijenjenom vremenu izvođenja operacije, putem telefona ili drugim odgovarajućim sredstvom komunikacije.

(6) Za vrijeme plovidbe i manevriranja hidroavionom na moru, zapovjednik hidroaviona ima odgovornosti zapovjednika plovnog objekta.

(7) Aerodromi za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona označavaju se oznakama prema posebnim propisima, dok se ostale površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona, koje nisu aerodromi, posebno ne označavaju.

(8) Aerodromi za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona na morskoj površini, objavljuju se u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama.«

Članak 6.

U članku 53. stavku 7., riječi: »50 ili više metara.« zamjenjuju se riječima: »70 ili više metara, pri čemu se dužina ispuštenog sidrenog lanca/užeta mjeri od krajnje točke pramca/krme plovnog objekta do točke na morskoj površini u kojoj sidreni lanac/uže ulazi u more«.

Članak 7.

Članak 63. mijenja se kako slijedi:

Članak 63.

»Plovidba područjem Murterskoga mora, Žirjanskoga kanala i Vrgadskog kanala

(1) Područje Murterskoga mora, Žirjanskoga kanala i Vrgadskog kanala je morski prostor: sa sjeverozapadne strane spojnica koja spaja rt Ćuška (Dugi otok) – otočić G. Aba – pličina Balabra – linija azimuta 50° od pličine Balabra na otok Pašman sa jugoistočne strane spojnica koja spaja Rt Opat (Kornat) – otočić Blitvenica – otočić Mažirina – rt Jadrija.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba područjem iz stavka 1. ovoga članka brodovima koji obavljaju javni obalni linijski pomorski prijevoz, ostalim brodovima i jahtama ukoliko koriste uslugu obalnog peljara te javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Pozicija za ukrcaj peljara za brodove koji idu sjevernim pravcem je peljarska stanica luke Šibenik 43°38,70’ N i 015°52,3’ E ili u slučajevima lošeg vremena unutarnja peljarska stanica 43°41,50’ N i 015°52,4’ E.

(5) Pozicija za ukrcaj peljara za brodove koji idu južnim pravcem je 44°06,20’ N i 015°12,7’ E.«

Članak 8.

Članak 64. mijenja se kako slijedi:

Članak 64.

»Plovidba Pašmanskim tjesnacem

(1) Granice Pašmanskoga tjesnaca jesu:

a) sa sjeverozapadne strane: crta koja spaja rt Tukljača – svjetlo Ričul – svjetlo Galešnjak – zapadni rt otočića Bisaga mala i sjeverni rt otočića Garmenjak

b) s jugoistočne strane: crta koja spaja uvalu Soline (južno od Biograda na Moru) s rtom Studenac na otoku Pašmanu.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba područjem iz stavka 1. ovoga članka brodovima i jahtama ukoliko koriste uslugu obalnog peljara, brodovima koji obavljaju javni obalni linijski pomorski prijevoz te javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Pozicija za ukrcaj / iskrcaj peljara na sjeverozapadnoj strani područja peljarenja je 44°06,20’ N i 015°12,7’ E, a na jugoistočnoj strani područja peljarenja pozicija je 43°38,70’ N i 015°52,3’ E ili u slučajevima lošeg vremena unutarnja peljarska stanica 43°41,50’ N i 015°52,4’ E.

(5) U Pašmanskom tjesnacu utvrđuju se dva plovidbena tijeka:

a) jugozapadni plovidbeni tijek, koji obuhvaća morski prostor ograničen crtama koje spajaju sjeverni rt otočića Garmenjak – rt Brižine – svjetlo Pašman – svjetlo Čavatul – sjecište pokrivenoga smjera svjetla Babac i svjetla Čavatul s jugoistočnom granicom tjesnaca – sjecište jugoistočne granice tjesnaca s pokrivenim smjerom jugozapadnoga rta otočića Planac i svjetla Sv. Katarina – svjetlo Sv. Katarina – svjetlo Babac – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa sjeverozapadnom granicom tjesnaca

b) sjeveroistočni plovidbeni tijek, koji obuhvaća morski prostor ograničen crtama koje spajaju uvalu Soline – svjetlo Biograd na Moru – svjetlo pličine Koćerka – svjetlo pličine Minerva – svjetlo Ričul – svjetlo Galešnjak – zapadni rt otočića Bisaga mala – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa sjeverozapadnom granicom tjesnaca – sjecište pokrivenoga smjera sredine otočića Čavatul i svjetla Babac sa spojnicom sjevernoga rta otočića Garmenjak i svjetla Galešnjak – zapadni rt otočića Komornik – svjetlo Komornik – svjetlo na istočnoj obali otoka Babac – svjetlo Planac – sjeverni rt otočića Sv. Katarina – sjecište jugoistočne granice tjesnaca s pokrivenim smjerom jugozapadnoga rta otočića Planac i svjetla Sv. Katarina.

(6) Brod i jahta bruto tonaže veće od 50, obvezan je koristiti plovidbene tijekove iz stavka 5. ovoga članka i to: jugozapadni plovidbeni tijek, kad plovi u jugoistočnom smjeru, a sjeveroistočni plovidbeni tijek kad plovi u sjeverozapadnom smjeru.

(7) Brod i jahta bruto tonaže veće od 50 smije prolaziti:

a) iz jugozapadnoga u sjeveroistočni plovidbeni tijek samo na crtama: rt Brižine – svjetlo Ričul i Tkon – Biograd na Moru

b) iz sjeveroistočnoga u jugozapadni plovidbeni tijek samo na crtama: Biograd na Moru – Tkon i rt Brižine svjetlo Ričul.

(8) Brodovi koji plove na redovnoj liniji s objavljenim redom plovidbe na liniji Biograd na Moru – Tkon kada plovi iz Tkona prema Biogradu na Moru, za vrijeme dnevnog svjetla mora ploviti istočno otočića Sv. Katarina, a kada plovi iz Biograda prema Tkonu za dnevnog svjetla može prolaziti između otočića Sv. Katarina i Planac, dok se plovidba noću na liniji Biograd na Moru – Tkon i obratno mora obavljati istočno od otočića Sv. Katarina.

(9) Brodovi, jahte i brodice dok plove Pašmanskim tjesnacem moraju ploviti brzinom do 8 čvorova i to:

a) u jugozapadnom plovidbenom tijeku, od rta Brižine do jugoistočne granice tjesnaca

b) u sjeveroistočnom plovidbenom tijeku, od ulaza u tjesnac do svjetla Komornik.

(10) Plovni objekti koji prelaze iz jednoga u drugi plovidbeni tijek moraju dati prednost plovnom objektu koji plovi Pašmanskim tjesnacem, na način utvrđen u stavku 6. ovoga članka.

(11) Svim brodovima zabranjeno je sidrenje i zadržavanje na plovidbenim tijekovima iz stavka 5. ovoga članka.

(12) Na plovidbenim tijekovima iz stavka 5. ovoga članka dozvoljen je ribolov ostima, udicom i vršom. Ribolov noću, uz uporabu svjetiljke, smije se obavljati u tjesnacu, ali samo izvan plovidbenih tijekova, uz uvjet da svjetiljka bude zaklonjena i da osvjetljava površinu mora promjera najviše 4 metra.«

Članak 9.

U članku 66. stavku 16. iza riječi: »ovoga članka« točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: »ukoliko se obavlja u plovnom dijelu kanala te na način koji ometa sigurnu plovidbu kanalom«.

Iza stavka 16. dodaju se stavci 17. i 18. koji glase:

»(17) Područjem iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je plovidba brodovima bruto tonaže 500 i veće i jahtama bruto tonaže 1000 i veće ukoliko koriste uslugu lučkog peljara, kao i brodovima koji obavljaju javni obalni linijski pomorski prijevoz te javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(18) Zabranjuje se jedrenje kanalom sv. Ante.«

Članak 10.

Iza članka 66. dodaje se novi članak 66.a koji glasi:

Članak 66.a

»Plovidba ušćem rijeke Krke

(1) Granica prolaza ušća rijeke Krke je morski dio od crte koja spaja lučko svjetlo Martinska s uvalom Crnica na kopnu do krajnjeg odredišta u luci Skradin.

(2) Područjem iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se plovidba svim brodovima bruto tonaže 500 i veće i svim jahtama bruto tonaže 1000 i veće.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka dopuštena je plovidba područjem iz stavka 1. ovoga članka brodovima i jahtama ukoliko koriste uslugu obalnog peljara te javnim plovnim objektima koji provode poslove iz djelokruga temeljem posebnih propisa.

(4) Kod uplovljavanja u ušće rijeke Krke pozicija za ukrcaj peljara je 43°41,50’ N i 015°52,4’ E, a kod isplovljavanja je mjesto krajnjeg odredišta.

(5) Plovni objekti moraju ploviti brzinom ne većom od 8 čv, iznimno u slučajevima kad jakih nizvodnih strujanja ploviti sigurnom brzinom upravljivosti objekta, ovisno o procjeni peljara.

(6) Peljareni brod ili jahta koji plovi uzvodno ili nizvodno kroz kanal sv. Josipa dužna je ploviti uz pratnju brodice ili tendera koji zapovjednika i peljara peljarenog broda upozorava o nadolazećem prometu na nepreglednim mjestima.

(7) Brodice koje plove rijekom Krkom moraju se sklanjati s puta brodovima i jahtama ploveći i koristeći desnu obalu kanala.

(8) Brod ili jahta smije pretjecati drugi brod ili jahtu samo s njegove lijeve strane (boka) pri čemu treba ploviti brzinom koja ne može izazvati valove koji mogu nanijeti štetu brodovima i drugim objektima u kanalu.

(9) Brod, jahta ili brodica koju se pretječe dužna je skrenuti na svoju desnu stranu, ako to okolnosti plovnoga puta dozvoljavaju, ostavljajući slobodan prolaz brodu, jahti ili brodici koju pretječe.

(10) Zabranjeno je sidrenje plovnih objekata u kanalu sv. Josipa te Skradinskom kanalu od Rta Oštrica na Prokljanu do luke Skradin.

(11) Sidrenje brodica, kupanje, plivanje i ronjenje dozvoljeno je samo u uvalama kanala do njihovoga vanjskog ruba.

(12) Plovni objekt koji za vrijeme plovidbe rijekom Krkom postane nesposoban za manevriranje, mora se usidriti na mjestu na kojem ne može ometati sigurnu plovidbu drugih plovnih objekata.«

Članak 11.

U članku 144. nakon riječi: »osim odredbe članka 66. stavak 3.« dodaju se riječi: »koje stupaju na snagu 24 mjeseca od donošenja ovoga Pravilnika«.

Članak 12.

U Prilogu 1. nakon točke k) dodaje se nova točka l) koja glasi:

»l) svi brodovi vrste tegljač.«

Članak 13.

Dosadašnji Prilozi 4., 15. i 16. zamjenjuju se novim prilozima 4., 15. i 16. koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/22-02/21

Urbroj: 530-04-2-26-25

Zagreb, 10. travnja 2026.

Ministar
Oleg Butković, v. r.

PRILOG 4.

SKUPOVI GEOGRAFSKIH KOORDINATA I GRAFIČKIH PRIKAZA VTS PODRUČJA

PRILOG 15.

POTVRDNICA O ZAVRŠENOJ IZOBRAZBI DJELATNIKA VTS SLUŽBE

PRILOG 16.

POTVRDNICA O ZAVRŠENOJ IZOBRAZBI DJELATNIKA LKC