NN 79/10 od 24.06.2010. Odluka o Popisu voda 1. reda

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 32. stavka 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine donijela

ODLUKU O POPISU VODA I. REDA

I.

Ovom Odlukom utvrđuje se Popis voda I. reda, koji uključuje međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale, te bujične vode veće snage.

II.

1. MEĐUDRŽAVNE VODE

U međudržavne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 40. Zakona o vodama, a čija je površina sliva veća od 50 km² ili duljina vodotoka veća od 20 km.

a) vodotoci:

– potok Bojna,

– potok Borza,

– potok Glinica,

– potok Karašica (Baranja),

– potok Ođenica,

– potok Smogva,

– potok Studva,

– potok Sušica Ozaljska,

– potok Šantavec,

– potok Toplica,

– potok Trnava Dravska,

– potok Ždalica,

– rijeka Bosut,

– rijeka Bregana,

– rijeka Butišnica,

– rijeka Čabranka,

– rijeka Dragonja,

– rijeka Drava,

– rijeka Dunav,

– rijeka Glina,

– rijeka Konavočica,

– rijeka Korana,

– rijeka Kupa,

– rijeka Mračaj,

– rijeka Mura,

– rijeka Neretva,

– rijeka Sava,

– rijeka Sutla,

– rijeka Una;

b) umjetna vodna tijela:

– kanal Šipovača (prokop),

– odvodni kanal Karašica (Baranja),

– sustav Parilo – Brza voda – Matica Rastoka – Matica Vrgorac – odvodni kanal – Jadransko more,

– sustav Trebižat (Ričina – Suvaja – Sija – Vrljika),

– tunel Dubrovnik,

– tunel Orlovac;

c) prirodna jezera:

– jezero Boroš Drava,

– jezero Križnica;

d) akumulacije i retencije:

– akumulacija Sutlansko jezero,

– akumulacija Varaždin,

– retencija Topoljski Dunavac;

2. PRIOBALNE VODE

U priobalne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 65. Zakona o vodama.

3. DRUGE VEĆE VODE I KANALI

a) vodotoci:

U vodotoke se svrstavaju sve vode čije je slivno područje veće od 200 km² ili dužina veća od 20 km.

– potok Barna,

– potok Bistrec – Rakovica,

– potok Breznica Orešačka,

– potok Breznica Stipanovačka,

– potok Bručina,

– potok Bukvik,

– potok Čemernica (sisačka),

– potok Črnec (ušće u Glogovnicu),

– potok Črnec (ušće u kanal Lonja – Strug),

– potok Grđevica,

– potok Iskrica,

– potok Kaluđer,

– potok Kamešnica,

– potok Kosteljina,

– potok Krajna,

– potok Plavnica,

– potok Sloboština,

– potok Sredska,

– potok Topličina,

– potok Trnava Murska,

– potok Velika Osatina,

– potok Vojlovica,

– rijeka Bednja,

– rijeka Biđ,

– rijeka Bijela,

– rijeka Bistra Koprivnička,

– rijeka Bjelovarska,

– rijeka Breznica (đakovačka),

– rijeka Brižnica,

– rijeka Cetina,

– rijeka Česma,

– rijeka Čikola,

– rijeka Donja Dobra,

– rijeka Garešnica,

– rijeka Gliboki,

– rijeka Glogovnica,

– rijeka Horvatska,

– rijeka Ilova,

– rijeka Jadro,

– rijeka Jošava,

– rijeka Karašica (miholjačka),

– rijeka Kaznica,

– rijeka Kotarka,

– rijeka Krapina,

– rijeka Krapinica,

– rijeka Krka (šibenska),

– rijeka Kupčina,

– rijeka Kutinica,

– rijeka Londža,

– rijeka Lonja Trebež,

– rijeka Maja,

– rijeka Miljašić Jaruga,

– rijeka Mirna,

– rijeka Mrežnica,

– rijeka Norin,

– rijeka Odra,

– rijeka Ombla,

– rijeka Orljava,

– rijeka Pakra,

– rijeka Plitvica,

– rijeka Radonja,

– rijeka Raša,

– rijeka Rešetarica,

– rijeka Ruda,

– rijeka Savak,

– rijeka Severinska,

– rijeka Spačva,

– rijeka Stari Trebež,

– rijeka Sunja,

– rijeka Toplica,

– rijeka Trepča,

– rijeka Trnava,

– rijeka Utinja,

– rijeka Veliki Strug,

– rijeka Voćinska,

– rijeka Vučica,

– rijeka Vuka,

– rijeka Zelina,

– rijeka Zrmanja,

– rijeka Žavnica,

– rijeka Žrnovnica,

– sustav Donja Neretva (rijeka Mala Neretva, Prunjak, Mislina, obodni kanal Kuti, obodni kanal Koševo – Vrbovci),

– Velika Rijeka (bjelovarska);

b) kanali:

U kanale se svrstavaju sva umjetna vodna tijela od veće važnosti za obranu od poplava i navodnjavanje.

– Bobotski kanal,

– Derivacijski kanal Črnec – Lonja (Žutica),

– Desni obodni kanal Cetine,

– Glavni Daljski kanal,

– Istočni lateralni kanal Jelas polja,

– Gatski kanal,

– kanal Barbara,

– kanal Bojana,

– kanal Crnac,

– kanal Crni Fok,

– kanal Glavni Tenjski,

– kanal Gorjan-Punitovci,

– kanal Kopačevo,

– kanal Loncija,

– kanal Selce,

– lateralni kanal Adžamovka – Orljava,

– lateralni kanal Krak,

– lateralni kanal Lomnica,

– lijevi gornji obodni kanal Cetine,

– obodni kanali (obuhvatni 2 i 3) Čepić polja,

– obodni kanal br. 2. Donja Raša,

– obodni kanal br. 5. Donja Raša,

– obodni kanal Krapanj,

– obodni kanal Srednja Mirna,

– odvodni sustav Klićevica – Nadin – Polača – Vrana – more,

– oteretni kanal Butoniga,

– oteretni kanal Kupa – Kupa,

– oteretni kanal Lonja – Strug,

– oteretni kanal Odra,

– oteretni kanal Profesor Bella,

– oteretni kanal Svetog Odorika,

– Poganovačko Kravički kanal,

– potok Gaboška Vučica,

– potok Maksim,

– Prokop Bazijaš,

– sabirni kanal uz autocestu Zagreb – Rijeka,

– Savak Bogdanovački,

– spojni kanal Ilova – Pakra,

– spojni kanal Karašica – Drava,

– spojni kanal Kupčina,

– spojni kanal Lapovac – Našička rijeka,

– spojni kanal Oranica,

– spojni kanal Vojlovica – Voćinka

– spojni kanal Vuka – Bobotski kanal,

– spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma,

– tunel akumulacija Gusić – HE Senj,

– tunel Baćina,

– tunel Bajer – Dubračina,

– tunel Blato,

– tunel Bokanjac,

– tunel Čepić,

– tunel Gacka – akumulacija Gusić,

– tunel Gojak,

– tunel Konavle,

– tunel Lika – Gacka,

– tunel Lokvarka – Ličanka,

– tunel Njivice,

– tunel Predolac,

– tunel Rastok,

– tunel Tinj,

– tunel Vila Velebita,

– tunel Vrbnik,

– tunel Vrgorac,

– tunel Zakučac,

– vodotok Obuhvatni,

– vodotok Rog -Strug,

– Zapadni lateralni kanal Biđ polja,

– Zapadni lateralni kanal Jelas polja,

– Zapadni lateralni kanal Trnave,

– Županijski kanal;

c) ponornice:

U ponornice se svrstavaju sve vode od veće važnosti za odvodnju kraških polja.

– Betina,

– Dretulja,

– Gacka,

– Gacka (sjeverni krak),

– Gornja Dobra,

– Imotica,

– Jasenački potok,

– Lička Jasenica,

– Lika,

– Mučka jaruga,

– Odvodni kanali Konjskog polja,

– Odvodni kanal područja Blaca,

– Otuča,

– Pazinski potok,

– Ponikva,

– Radača,

– Ričica,

– Ričina Klanska,

– Sutina,

– Suvaja,

– Zagorska Mrežnica,

– Žilin;

d) prirodna jezera:

U prirodna jezera se svrstavaju sva jezera zapremnine veće od 100.000 m³.

– Baćinska jezera,

– Crveno jezero,

– jezero Birina,

– jezero Desne,

– jezera i slapovi Krke (šibenske),

– jezero Kuti,

– jezero Sakadaš,

– jezero Savica,

– jezero Vrana kod Biograda,

– jezero Vrana na Cresu,

– Kopačevsko jezero,

– Modro jezero,

– Plitvička jezera;

e) akumulacije i retencije:

U akumulacije i retencije svrstavaju se one od većeg značenja za obranu od poplava i navodnjavanje ili volumena većeg od 500.000 m³.

– akumulacija Bačica,

– akumulacija Bajer,

– akumulacija Boljunčica,

– akumulacija Borovik,

– akumulacija Bukovnik,

– akumulacija Butoniga,

– akumulacija Dubrava,

– akumulacija Čakovec,

– akumulacija Đale,

– akumulacija Grabovac,

– akumulacija Grabovo,

– akumulacija Gusić,

– akumulacija Javorica,

– akumulacija Jazbina,

– akumulacija Jošava,

– akumulacija Krušćica,

– akumulacija Lapovac II.,

– akumulacija Lepenica,

– akumulacija Lokve,

– akumulacija Londža,

– akumulacija Novska,

– akumulacija Njivice,

– akumulacija Opatovac,

– akumulacija Opsenica,

– akumulacija Ozalj,

– akumulacija Pakra,

– akumulacija Peruća,

– akumulacija Petnja,

– akumulacija Ponikve,

– akumulacija Popovac,

– akumulacija Prančevići,

– akumulacija Rasinja,

– akumulacija Razovac,

– akumulacija Ričice,

– akumulacija Sabljaci,

– akumulacija Selište,

– akumulacija Štikada (gornji i donji bazen),

– akumulacija Trakošćansko jezero,

– akumulacija Tribalj,

– akumulacija Valići,

– akumulacija Vlačine,

– retencija Blatnica,

– retencija Čepić,

– retencija Donje Švičko jezero,

– retencija Dragoslavec,

– retencija Globetka,

– retencija Jantak,

– retencija Jegerseg,

– retencija Klisa,

– retencija Krbavsko polje,

– retencija Kupčina,

– retencija Kusac,

– retencija Lipovo polje,

– retencija Lisičine,

– retencija Lonjsko polje,

– retencija Mokro polje,

– retencija Odransko polje,

– retencija Opeka,

– retencija Orahova rijeka,

– retencija Pribislavec,

– retencija Prološka,

– retencija Razbojište,

– retencija Selnica,

– retencija Stara Drava – Bilje,

– retencija Stara Drava Repnjak,

– retencija Stara Drava Sarvaš-Bijelo Brdo-Aljmaš,

– retencija Svinjčina,

– retencija Šenkovec,

– retencija Trstik,

– retencija Zelenik,

– retencija Zidine,

– retencija Žutica;

f) prijelazne vode:

U prijelazne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 64. Zakona o vodama.

4. BUJIČNE VODE VEĆE SNAGE

U bujične vode veće snage svrstavaju se sve vode koje određuje slivno područje veće od 50 km² ili dužina stalnog ili povremenog vodotoka veća od 20 km ili ih određuju tokovi jakih erozijskih procesa koji ugrožavaju veća naselja, industrijska postrojenja, magistralne i regionalne prometnice te građevine za melioracije.

– Baščica,

– Boljunčica,

– Bribišnica,

– Brzaja,

– bujica Taranta s pritocima,

– bujica Vedrina,

– bujice Dol s pritocima,

– bujice Kaštela, Trogira i Solina,

– bujice Makarskog primorja,

– bujice Medvednice,

– bujice Mokošice,

– Čađavica,

– Dabar,

– Drežnica,

– Drljanski potok,

– Furnaža,

– Glavničica,

– Glogovica,

– Gnojnica,

– Gornji potok -Dolni potok,

– Goručica,

– Grabovnica,

– Gradna (samoborska),

– Jovanovica,

– Kaptolka,

– Karakašica,

– Karišnica,

– Kašina,

– Kladare I.,

– Klek,

– Kolan u Senju,

– Komarnica,

– Kopačica,

– Kopanjek,

– Kozarevac,

– Kutjevačka rika,

– Lendava,

– Ljuta,

– Mala Paklenica,

– Orljavica,

– Petrinjčica,

– Pištanačka rijeka,

– potok Jelav,

– Radlovačka rijeka,

– Radljevac,

– Ražanačka jaruga,

– Ričina Zadarska,

– Rivina jaruga,

– Rječina,

– Segovina,

– Seonački potok (Vrela),

– Sivornica,

– Slatinska Čađavica,

– Slavijan,

– Sveta Magdalena,

– Šumetlica,

– Veličanka,

– Velika Paklenica,

– Veliki potok,

– Vetovka,

– Voča,

– Vrba,

– Vrbova,

– Vučjak,

– Vugrov potok i

– Zdelja.

III.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o Popisu voda I. reda (»Narodne novine«, broj 97/2007).

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 325-01/10-01/02

Urbroj: 5030112-10-1

Zagreb, 17. lipnja 2010.

Predsjednica

Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.