NN 149/2025 (10.12.2025.), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi intervencije 73.08. »Izgradnja šumske infrastrukture« iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

2209

Na temelju članka 8.a stavka 27. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21, 152/22 i 152/24) ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI INTERVENCIJE 73.08. »IZGRADNJA ŠUMSKE INFRASTRUKTURE« IZ STRATEŠKOG PLANA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE 2023. – 2027.

Članak 1.

U Pravilniku o provedbi intervencije 73.08. »Izgradnja šumske infrastrukture« iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (»Narodne novine«, broj 90/24) u članku 3. u stavku 1. točka 36. mijenja se i glasi:

»36. sumnja na prijevaru je nepravilnost koja je razlog za pokretanje postupaka na nacionalnoj razini kako bi se utvrdilo postojanje postupanja s namjerom, osobito prijevare, iz članaka 3. i 4. Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28. 7. 2017.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2017/1371)«.

»(1) Agencija za plaćanja, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) br. 2021/2116, osigurava učinkovitu zaštitu financijskih interesa Europske unije i Republike Hrvatske te uspostavlja sustav upravljanja i kontrola koje uključuju provjere u postupku dodjele potpore kao i provjere tijekom provedbe projekta i nakon konačne isplate kako bi na učinkovit način i razmjerno u odnosu na administrativno i financijsko opterećenje utvrdila, spriječila i sankcionirala nepravilnosti, a posebno pokušaj prijevare i umjetnih stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava na potporu.

(2) Kada u postupku dodjele i/ili isplate potpore Agencija za plaćanja utvrdi postojanje sumnje na prijevaru za kaznena djela iz članka 3 i 4. Direktive (EU) 2017/1371, Agencija za plaćanja zastaje s postupkom dodjele/isplate potpore te podnosi kaznenu prijavu nadležnom tijelu.

(3) Nakon što Agencija za plaćanja zaprimi od nadležnog tijela obavijest da je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela iz članka 3 i 4. Direktive (EU) 2017/1371, dostavlja korisniku obavijest o privremenoj odgodi dodjele i/ili isplate potpore.

(4) Ako nadležna pravosudna tijela odbace kaznenu prijavu, obustave kazneni postupak, donesu pravomoćnu odbijajuću presudu ili pravomoćnom presudom oslobode korisnika za počinjenje kaznenog djela u kaznenom postupku pokrenutom na temelju sumnje na prijevaru, Agencija za plaćanja će korisnika, kojemu je izdana obavijest iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja odluke/rješenja pravosudnog tijela obavijestiti o nastavku postupka dodjele i/ili isplate potpore.

(5) Agencija za plaćanja će korisnicima kojima je izrečena pravomoćna presuda kojom se proglašava krivim za počinjenje kaznenog djela za kaznena djela iz članka 3 i 4. Direktive (EU) 2017/1371:

a) odbiti sve zahtjeve koji su u tijeku postupka administrativne kontrole

b) raskinuti sve važeće ugovore o financiranju za projekte koji nisu isplaćeni u cijelosti, u slučajevima kada se ugovori o financiranju sklapaju

c) poništiti sve odluke koje je izdala, a kojima su stekli prava na potporu

d) obustaviti sva plaćanja

e) zatražiti povrat sredstava u odnosu na ona sredstva koja nisu predmetom instituta oduzimanja imovinske koristi u kaznenom postupku za sve projekte/zahtjeve koji već nisu konačno isplaćeni.

(6) Na akte Agencije za plaćanja donesene u postupcima iz stavka 5. ovoga članka korisnik ne može izjaviti žalbu već može pokrenuti upravni spor.

(7) Osoba koju su nadležna pravosudna tijela pravomoćnom presudom proglasila krivom te fizičke i pravne osobe u kojima je osuđena osoba vlasnik obrta i/ili nositelj/član poljoprivrednog gospodarstva i/ili osnivač/član društva i/ili osoba ovlaštena za zastupanje, neovisno o udjelu vlasničkih ili upravljačkih prava, u kalendarskoj godini donošenja pravomoćne presude i u sljedeće tri kalendarske godine isključuju se iz mogućnosti dodjele potpore iz EPFRR i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi.

(8) Posljedica u slučaju utvrđenog umjetnog stvaranja uvjeta u skladu s člankom 62. Uredbe (EU) br. 2021/2116 je odbijanje zahtjeva korisnika ili ukidanje pogodnosti koje su umjetno stvorene.

(9) Agencija za plaćanja može u svakom trenutku postupka dodjele potpore, provedbe projekta i tijekom pet godina nakon konačne isplate donijeti odluku kojom će odbiti zahtjev korisnika, umanjiti potporu, odnosno zatražiti povrat djelomičnog ili cjelokupnog iznosa sredstava, ako korisnik ne ispunjava obveze propisane ovim Pravilnikom, natječajem ili drugim primjenjivim nacionalnim propisima ili propisima Europske unije.

(10) Kad odlučuje o odbijanju, umanjenju ili povratu sredstava potpore, Agencija za plaćanja uzima u obzir utvrđene nepravilnosti, odredbe ovoga Pravilnika i Pravila o primjeni financijskih korekcija iz Priloga 7 ovoga Pravilnika.

(11) Tijekom cjelokupne provedbe sustava kontrola, Agencija za plaćanja može u svrhu sprečavanja pokušaja prevara i nepravilnosti koristiti ARACHNE sustav za procjenu rizika (https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=325&intPageId=3587&langId=hr) te poduzimati daljnje radnje u skladu s dobivenim rezultatima.«.

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija za plaćanja, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) br. 2021/2116, osigurava učinkovitu zaštitu financijskih interesa Europske unije i Republike Hrvatske te uspostavlja sustav upravljanja i kontrola koje uključuju provjere u postupku dodjele potpore kao i provjere tijekom provedbe projekta i nakon konačne isplate kako bi na učinkovit način i razmjerno u odnosu na administrativno i financijsko opterećenje utvrdila, spriječila i sankcionirala nepravilnosti, a posebno pokušaj prijevare i umjetnih stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava na potporu.

Članak 3.

U članku 7. u stavku 2. podstavak e) mijenja se i glasi:

»e) ne smije mu trajati razdoblje isključenja iz mogućnosti dodjele potpore u kalendarskoj godini donošenja pravomoćne presude i sljedeće tri kalendarske godine«.

Članak 4.

U članku 8. u stavku 2. podstavci h), i), j), k), o) i p) mijenjaju se i glase:

»h) ako se ulaganje provodi na području više gospodarskih jedinica, sve gospodarske jedinice moraju ispunjavati uvjete prihvatljivosti iz ovoga članka

i) radovi izgradnje primarne šumske prometne infrastrukture, koji su planirani šumskogospodarskim planom, moraju imati rješenje Ministarstva o odobrenju šumskogospodarskog plana u kojem je propisana izgradnja primarne šumske prometne infrastrukture

j) radovi izgradnje primarne šumske prometne infrastrukture, koji nisu planirani šumskogospodarskim planom, moraju imati suglasnost Ministarstva

k) projekt rekonstrukcije primarne šumske prometne infrastrukture mora imati potvrdu Ministarstva kojom se dokazuje da je postojeća šumska cesta evidentirana u šumskogospodarskom planu

o) provodi se u šumi/šumskom zemljištu, odnosno prolazi kroz šumu/šumsko zemljište i/ili prolazi neposredno granicom gospodarske jedinice

p) iznimno od podstavka o) ovog stavka dio planirane primarne šumske prometne infrastrukture može se nalaziti izvan šume/šumskog zemljišta, ali u duljini ne većoj od 25 % u odnosu na duljinu koja se nalazi u šumi/šumskom zemljištu«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Ako projekt tijekom postupka dodjele potpore ne ispuni uvjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka korisnikov zahtjev se odbija, osim u slučaju iz stavka 2. podstavka p) kada se korisnikov zahtjev ne odbija već se korisniku ne odobrava potpora za troškove iznad 25% ukupne planirane duljine prometnice koja se nalaziti izvan šume/šumskog zemljišta.«.

Članak 5.

U članku 11. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Da bi trošak nabave robe, izvođenja radova i pružanja usluga bio prihvatljiv za sufinanciranje, kod korisnika koji nisu obveznici javne nabave, a kada se predmet nabave odnosi na kupovinu od srodnika u pravoj liniji od drugog do četvrtog stupnja, pobočnoj liniji u trećem i četvrtom stupnju i srodnika po tazbini u drugom stupnju te kada takvu povezanost ostvaruju predstavnici korisnika i ponuditelja

– korisnik mora dokazati da je osigurao jednak pristup i sudjelovanje na tržištu svim ponuditeljima sa jasno definiranim i dostupnim podacima o postupku nabave, da je osigurao objektivan i nepristran tretman svih ponuditelja prilikom pregleda i ocjena ponuda te poštivao sva načela provođenja postupka nabave kako bi spriječio situacije u kojima odabir ponuditelja upućuje na izravni ili neizravni, financijski ili nefinancijski interes koji proizlazi iz osobnih, obiteljskih ili profesionalnih veza između korisnika i ponuditelja ili

– korisnik mora dokazati da je unatoč poduzetim svim potrebnim mjerama za sprečavanje i izbjegavanje situacija koje dovode do sukoba interesa odabrano poduzeće jedino koje može isporučiti robu, radove ili usluge zbog tehničkih razloga ili razloga postojanja isključivih prava na predmetu koji se nabavlja.«.

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

»(8) Odredbe koje se primjenjuju na korisnika odnosno ponuditelja u pogledu stavka 7. ovoga članka, primjenjuju se i na konzultanta korisnika odnosno podugovaratelja.«.

Dosadašnji stavci 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. postaju stavci 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.

Iza dosadašnjeg stavka 16. koji postaje stavak 17. dodaje se novi stavak 18. koji glasi:

»(18) Korisnik mora imati i čuvati originalnu dokumentaciju vezanu uz sufinancirane troškove, u suprotnom Agencija za plaćanja primjenjuje financijske korekcije u skladu s Pravilima o primjeni financijskih korekcija iz Priloga 5 ovoga Pravilnika ili izdaje odluku o odbijanju zahtjeva za isplatu i/ili odluku o povratu sredstava, ako su bila isplaćena sredstva, u skladu s člankom 45. ovoga Pravilnika.«.

Dosadašnji stavci 17. i 18. postaju stavci 19. i 20.

Dosadašnji stavci 19. i 20. koji postaju stavci 21. i 22. mijenjaju se i glase:

»(21) U slučaju da trošak, tijekom postupka dodjele potpore, ne ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavaka a), g), h), i), j) i k) te stavaka 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. ovoga članka, trošak nije prihvatljiv za sufinanciranje, uz primjenu financijskih korekcija kako je propisano u Prilogu 5 ovoga pravilnika, kada je primjenjivo.

(22) U slučaju da trošak, tijekom postupka provedbe projekta, ne ispunjava uvjete iz stavka 1., osim podstavka g) te stavaka 5., 7, 8., 9., 10, 13., 16., 17. i 18. ovoga članka trošak nije prihvatljiv za sufinanciranje, uz primjenu financijskih korekcija kako je propisano u Prilogu 5 ovoga pravilnika, kada je primjenjivo.«.

Dosadašnji stavak 21. postaje stavak 23.

Članak 6.

U članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Neprihvatljivi za sufinanciranje, kod korisnika koji nisu obveznici javne nabave, su troškovi nabave roba izvođenja radova i pružanja usluga:

a) od srodnika po krvi u pravoj liniji do prvog stupnja ili u pobočnoj liniji do drugog stupnja, srodnika po tazbini do prvog stupnja te bračnih i izvanbračnih drugova korisnika

b) od ponuditelja u kojem je korisnik vlasnik poslovnih udjela, dionica ili drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno kapitalu ponuditelja i ponuditelja koji je vlasnik poslovnih udjela, dionica ili drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno kapitalu korisnika, neovisno o udjelu vlasničkih ili upravljačkih prava

c) od ponuditelja u kojem je predstavnik korisnika vlasnik poslovnih udjela, dionica ili drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno kapitalu ponuditelja i ponuditelja čiji je predstavnik vlasnik poslovnih udjela, dionica ili drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno kapitalu korisnika, neovisno o udjelu vlasničkih ili upravljačkih prava

d) od ponuditelja čiji su predstavnici srodnici iz točke a) s predstavnicima korisnika.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Odredbe koje se primjenjuju na korisnika odnosno ponuditelja u pogledu stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se i na konzultanta korisnika odnosno podugovaratelja.«.

Članak 7.

U članku 20. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Način i rokovi postavljanja pitanja u vezi objavljenog natječaja bit će propisani natječajem.«.

Članak 8.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»Način dostave korisnicima

Članak 26.

(1) U slučaju dostave korisnicima putem AGRONET-a, adresa elektroničke pošte na koju Agencija za plaćanja korisniku šalje obavijest o dostavi na AGRONET je isključivo adresa elektroničke pošte koja je predviđena za takvu namjenu u Evidenciji korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu (u daljnjem tekstu: Evidencija korisnika).

(2) U slučaju dostave korisnicima putem AGRONET-a, korisnik je obvezan preuzeti akt Agencije za plaćanja/ugovor o financiranju/rješenje Ministarstva najkasnije u roku od pet dana od dana postavljanja istih na AGRONET i zaprimanja obavijesti u elektronički pretinac.

(3) U slučaju dostave korisnicima putem AGRONET-a, dostava se smatra obavljenom u trenutku zapisa na AGRONET-u kada je korisnik preuzeo akt Agencije za plaćanja/ugovor o financiranju/rješenje Ministarstva. Ako korisnik ne preuzme akt Agencije za plaćanja/ugovor o financiranju/rješenje Ministarstva s AGRONET-a u roku od pet dana od dana postavljanja na AGRONET, dostava se smatra obavljenom istekom roka od pet dana od dana kada je akt Agencije za plaćanja/ugovor o financiranju/rješenje Ministarstva postavljeno na AGRONET.

(4) U slučaju dostave preporučenom pošiljkom s povratnicom dostava se smatra obavljenom u trenutku kada je korisnik zaprimio preporučenu pošiljku, što se dokazuje datumom i potpisom na povratnici.

(5) U slučaju neuspjele dostave preporučenom pošiljkom zbog promjene adrese sjedišta korisnika o čemu korisnik nije obavijestio Agenciju za plaćanja, akt Agencije za plaćanja/ugovor o financiranju/rješenje Ministarstva će se objaviti na oglasnoj ploči Agencije za plaćanja te se dostava smatra obavljenom istekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču.

(6) U slučaju dostave putem elektroničke pošte, isključujući dostavu putem AGRONET-a, ako je korisnik u zahtjevu pod podacima o kontakt osobi naveo adresu elektroničke pošte koja se razlikuje od adrese elektroničke pošte koja je navedena u Evidenciji korisnika dostava se obavlja na obje adrese elektroničke pošte.

(7) Dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je zabilježena na poslužitelju za primanje takvih poruka. Korisnicima se preporučuje provjeravati sve pretince elektroničke pošte.«.

Članak 9.

U članku 32. stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Ako Agencija za plaćanja zaprimi od nadležnog tijela obavijest da je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela iz članka 3. i 4. Direktive (EU) 2017/1371, Agencija za plaćanja će korisniku izdati obavijest o privremenoj odgodi dodjele potpore, u skladu sa stavkom 1. točkom e) ovoga članka.«.

U stavku 8. iza riječi »spor« dodaju se riječi: »pred nadležnim upravnim sudom«.

Stavak 10. mijenja se i glasi:

»(10) U slučaju administrativne pogreške prilikom administrativne kontrole, Agencija za plaćanja je u obvezi ispraviti/izmijeniti/staviti izvan snage bilo koji od akata iz stavka 1. ovoga članka odgovarajućom odlukom i/ili aktom u razdoblju od donošenja akta iz stavka 1. ovoga članka pa do isteka pet godina od konačne isplate potpore.«.

Članak 10.

U članku 33. stavci 3., 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»(3) Ugovor o financiranju mora sadržavati najmanje podatke o ugovornim stranama, rokove, prava i obveze korisnika i Agencije za plaćanja, iznos dodijeljene potpore, uvjete za isplatu sredstava, uvjete za raskid ugovora i popis priloga ugovoru o financiranju.

(4) Agencija za plaćanja prva potpisuje Ugovor o financiranju te ga dostavlja korisniku na potpis na jedan od načina opisanih u članku 26. ovoga Pravilnika.

(5) Danom sklapanja ugovora o financiranju smatra se datum potpisa od strane korisnika.

(6) U roku od 15 dana od dana zaprimanja ugovora o financiranju, korisnik je u obvezi potpisati i dostaviti jedan primjerak ugovora o financiranju u izvorniku preporučenom pošiljkom ili neposredno u Agenciju za plaćanja.«.

Članak 11.

U članku 38. u stavku 12. iza riječi »kontrole« dodaju se riječi »postupaka nabave«.

Članak 12.

U članku 39. stavak 1. mijenja se i glasi:

» (1) Agencija za plaćanja nakon završene druge faze postupka dodjele potpore donosi:

a) Odluku o dodjeli sredstava

b) Odluku o odbijanju ili

c) Obavijest o privremenoj odgodi dodjele potpore.«.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Na obavijest iz stavka 1. podstavka c) ovoga članka nije dopuštena žalba već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.«.

Dosadašnji stavak 6. koji postaje članak 7. mijenja se i glasi:

» (7) U slučaju administrativne pogreške prilikom administrativne kontrole, Agencija za plaćanja je u obvezi ispraviti/izmijeniti/staviti izvan snage bilo koji od akata iz stavka 1. ovoga članka odgovarajućom odlukom u razdoblju od donošenja akta iz stavka 1. ovoga članka pa do isteka pet godina od konačne isplate potpore.«.

Članak 13.

U članku 40. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5., koji glase:

»(4) Korisnik je u obvezi realizirati cjelokupni projekt, odnosno i dio projekta koji se sastoji od neprihvatljivih troškova za sufinanciranje čija realizacija utječe na ispunjavanje uvjeta prihvatljivosti i/ili kriterija odabira, što se detaljnije propisuje u ugovoru o financiranju i/ili određuje u odluci o dodjeli sredstava.

(5) Posljedica neispunjavanja odredbi iz stavka 4. ovoga članka je primjena financijske korekcije iz Priloga 5 ovoga Pravilnika.«.

Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7., 8. i 9.

Članak 14.

U članku 44. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Zahtjev za isplatu treba sadržavati natječajem propisane dokaze stvarnog nastanka troška i izračuna potpore koja je prilog odluke o dodjeli sredstava, a svi priloženi dokazi moraju biti izdani i plaćeni u cijelosti.«.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Agencija za plaćanja provjerava i one troškove provedbe projekta koji nisu prihvatljivi za sufinanciranje, ali utječu na ispunjavanje uvjeta prihvatljivosti i/ili kriterija odabira kada je korisnik ugovorom o financiranju preuzeo i obvezu iz stavka 4. članka 40. ovoga Pravilnika.«.

Dosadašnji stavci 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17. postaju stavci 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., i 18.

Dosadašnji stavak 18. koji postaje stavak 19. mijenja se i glasi:

»(19) Ako korisnik u zahtjevu za isplatu uključi neprihvatljiv iznos za isplatu te ako udio zatraženog neprihvatljivog iznosa za isplatu u ukupnom iznosu za isplatu utvrđenom nakon administrativne kontrole zahtjeva za isplatu i/ili nakon kontrole na terenu premašuje 10 %, Agencija za plaćanja može primijeniti administrativnu kaznu. Administrativna kazna primjenjuje se u iznosu zatraženog neprihvatljivog iznosa za isplatu. Administrativna kazna se ne primjenjuje ako korisnik može dokazati Agenciji za plaćanja da nije kriv za uključivanje neprihvatljivog iznosa ili ako se Agencija za plaćanja na drugi način uvjeri da korisnik nije kriv.«.

Dosadašnji stavak 19. postaje stavak 20.

Članak 15.

U članku 45. stavak 8. mijenja se i glasi:

»(8) Nakon što Agencija za plaćanja zaprimi od nadležnog tijela obavijest da je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela iz članka 3. i 4. Direktive (EU) 2017/1371, Agencija za plaćanja će u skladu s člankom 5. ovoga Pravilnika korisniku izdati obavijest o odgodi odobrenja isplate i obustaviti sve postupke Agencije za plaćanja u provedbi projekta.«.

Članak 16.

U članku 47. stavku 23. podstavku a) riječi: »rezultatu administrativne kontrole« zamjenjuju se riječima: »dodjeli sredstava«.

U stavku 26. riječi: »rezultatu administrativne kontrole« zamjenjuju se riječima: »dodjeli sredstava«.

Članak 17.

U članku 50. stavku 4. riječ: »pomoći« zamjenjuje se riječju: »potpore«.

Članak 18.

U članku 53. stavku 8. podstavku f) riječi: »i/ili inspekcijskog nadzora« brišu se.

Članak 19.

U članku 55. iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. i glasi:

»(9) Žalba podnesena na odluku o isplati predujma/odluku o isplati ne odgađa izvršenje pobijane odluke.«.

Članak 20.

U Prilogu 1. u točki 5.5. iza riječi »infrastrukture« dodaju se riječi: »od 2% do«.

Članak 21.

Prilozi 2, 5 i 6 zamjenjuju se novim prilozima 2, 5 i 6, koji se nalaze u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/22-01/101
Urbroj: 525-07/305-25-10
Zagreb, 17. studenoga 2025.

Potpredsjednik Vlade
i ministar
David Vlajčić, v. r.

PRILOG 2

OBRAZAC ZA IZRADU ELABORATA UČINKOVITOSTI MREŽE ŠUMSKIH PROMETNICA – PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

A. OPĆI PODACI

1. Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva (ime i prezime, OIB, adresa i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

2. Osnovni podaci o području zahvata primarnog otvaranja šuma (naziv, površina, položaj, vlasništvo, posjedništvo i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

3. Preslika Rješenja o odobrenju šumskogospodarskog plana (Gospodarska osnova/Program gospodarenja) ili suglasnost izdana od strane Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva

4. Pregledna karta kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

B. ANALIZA POSTOJEĆE MREŽE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. Slojnička karta gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma sa ucrtanom granicom gospodarske jedinice, unutarnjom podjelom i registrom postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

2. Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

3. Karta drvne zalihe po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

4. Karta ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

5. Karta kategorija opasnosti pojave šumskoga požara po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

6. Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

7. Karta postojeće geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

8. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

9. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

10. Prikaz postojeće geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva, drvne zalihe i ukupnog desetogodišnjeg bruto etata po odjelima/odsjecima gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

11. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže primarne šumske prometne infrastrukture gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

C. PLANIRANJE/PROJEKTIRANJE IDEJNE TRASE ŠUMSKE CESTE NA KARTI I NA TERENU

1. Slojnička karta s katastarskim planom i prikazom idejne trase šumske ceste u odgovarajućem mjerilu. U slučaju kompleksnog ulaganja izrađuje se karta za svaku cestu zasebno.

2. Slojnička karta (s ucrtanom postojećom primarnom šumskom prometnom infrastrukturom, hidrografskom mrežom, granicama gospodarskih jedinica i unutarnjom podjelom) s odabranom najboljom konačnom inačicom nulte linije (obilježenom nul linijskim poligonom) unutar kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu (samo ako se radi o ulaganju u primarnu šumsku prometnu infrastrukturu koja obuhvaća zemljište jednog ili više vlasnika i/ili posjednika ili osoba koje gospodare zemljištem, ali će ulaganje služiti i za potrebe održivog gospodarenja šumama drugih vlasnika i/ili posjednika ili osoba koje gospodare zemljištem)

3. Skraćeni tehnički opis idejne trase buduće šumske ceste predstavljene najboljom, konačnom inačicom nulte linije (naziv nulte linije, duljina nulte linije, kategorija planirane šumske ceste (spojna/glavna/sporedna/prilazna), koordinate početne točke nulte linije, koordinate završne točke nulte linije, svrha izgradnje i/ili rekonstrukcije šumske ceste, opis trase nulte linije, spajanja buduće šumske ceste s postojećom mrežom primarne šumske prometne infrastrukture, vertikalno razvijanje (vođenje) trase, horizontalno razvijanje (vođenje) trase, hidrografija, kritična mjesta na trasi, obilježba i fiksiranje nulte linije na terenu i dr.) – tabelarni prikaz (obrazac tablice)

D. ANALIZA UNAPRIJEĐENE MREŽE PRIMARNE ŠUMSKE PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. Slojnička karta kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem sa ucrtanim granicama gospodarskih jedinica, unutarnjom podjelom i registrom unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu.

2. Registar unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

3. Karta unaprijeđene geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

4. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za unaprijeđenu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

5. Raščlamba primarne relativne otvorenosti za unaprijeđenu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

6. Rekapitulacija parametara procjene kvantitete unaprijeđene mreže primarne šumske prometne infrastrukture gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem – tabelarni prikaz (obrazac tablice). U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica.

E. REKAPITULACIJA I OCJENA OPRAVDANOSTI PRIMARNOG OTVARANJA ŠUMA (VREDNOVANJE IDEJNE TRASE BUDUĆE ŠUMSKE CESTE)

1. Rekapitulacija rezultata elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture – tabelarni prikaz (obrazac tablice).

2. Slojnička karta kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem sa ucrtanim granicama gospodarskih jedinica, unutarnjom podjelom i registrom unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu (samo ako se radi o ulaganju u primarnu šumsku prometnu infrastrukturu koja obuhvaća zemljište jednog ili više vlasnika i/ili posjednika ili osoba koje gospodare zemljištem, ali će ulaganje služiti i za potrebe održivog gospodarenja šumama drugih vlasnika i/ili posjednika ili osoba koje gospodare zemljištem))

3. Slojnička karta gospodarske jedinice ili većeg šumskog kompleksa (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma sa ucrtanom granicom gospodarske jedinice, unutarnjom podjelom i registrom unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) – slikovni prikaz/karta, u odgovarajućem mjerilu

Obrazac tablice – A.1.: Osnovni podaci o podnositelju zahtjeva

Obrazac tablice – A.2.: Osnovni podaci o području zahvata primarnog otvaranja šuma

*(U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica)

Obrazac tablice – B.2.: Registar postojeće primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem

* (U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica)

Metodologija izrade registra primarne šumske prometne infrastrukture gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

Registar primarne šumske prometne infrastrukture, tabelarni dio koji se izrađuje u tabličnom kalkulatoru (kao npr. Microsoft Excel) i grafički dio koji se izrađuje u GIS aplikaciji (kao npr. ArcGIS), se uspostavlja na razini gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Svakoj se sastavnici primarne šumske prometne infrastrukture, i na grafičkom i u tabelarnom prikazu, pridružuje jedinstveni registarski broj koji se sastoji od tri grupe oznaka složenih od velikih tiskanih slova i arapskih brojeva.

Prva grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji predstavlja identifikacijski broj gospodarske jedinice u šumskogospodarskoj podjeli područja Republike Hrvatske. Ako gospodarska jedinica koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma nema pripadajući identifikacijski broj, umjesto njega se upisuje skraćeni naziv (duljine tri tiskana slova) gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Druga grupa oznaka se sastoji od velikog tiskanog slova koje opisuje kategoriju ceste (A – javna i nerazvrstana cesta, B – šumska gospodarska i šumska protupožarna cesta) i jednoznamenkastog arapskog broja koji definira cestu prema kriteriju njezina značenja u cjelovitoj mreži primarnih šumskih prometnica određene gospodarske jedinice (1 – glavna primarna šumska prometna infrastruktura, 2 – sporedna primarna šumska prometna infrastruktura, 3 – prilazna primarna šumska prometna infrastruktura, a koje odgovaraju definicijama glavne, sporedne i prilazne šumske ceste prema Šikiću i dr. (1989.)).

Treća grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji određuje redoslijed šumske, javne ili nerazvrstane ceste u gospodarskoj jedinici.

Slika 1. Primjer registarske oznake sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture

Snimanje i unos podataka moguće je obaviti na dva načina: 1. skeniranjem i geokodiranjem dovoljno točnih kartografskih podloga (u odgovarajućem mjerilu) te vektoriziranjem cesta u obliku linija, 2. prikupljanjem podataka pomoću globalnog pozicijskog sustava (GPS-a) odgovarajuće preciznosti uz uredsku prilagodbu i obradu podataka pogodnim računalnim programima.

Debljina linija u grafičkom prikazu se, za sve registrirane sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture, prilagođava mjerilu grafičkog prikaza. Vrsta i boja linije pojedine grupe primarne šumske prometne infrastrukture je definirana kako slijedi:

➢ javne ceste s asfaltnim kolnikom – puna linija crvene boje

➢ javne ceste s kamenom kolničkom konstrukcijom (tucanik ili šljunak) – isprekidana linija crvene boje

➢ šumske ceste s asfaltnim kolnikom – puna linija ljubičaste boje

➢ šumske ceste s kamenom kolničkom konstrukcijom (tucanik ili šljunak) – puna linija plave boje

➢ šumske ceste bez kolničke konstrukcije – isprekidana linija plave boje i

➢ planirane šumske ceste (idejne trase budućih šumskih cesta) – točkasta linija plave boje.

Registarske oznake sastavnica primarne šumske prometne infrastrukture su crne boje, upisuju se u pravokutnik također crne boje koji se na grafičkom prikazu smješta pokraj primarne šumske prometne infrastrukture na lako uočljivo mjesto. Veličina pravokutnika i veličina registarskih oznaka je prilagođena mjerilu grafičkog prikaza.

Kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

1. Uvod

Gustoća primarne šumske prometne infrastrukture (šumske, javne i nerazvrstane ceste) se iskazuje u km/1000 ha, a određuje se za područje gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Pri izračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture u obzir se uzima ukupna površina šume i šumskog zemljišta, uslijed održivoga gospodarenja na površini čitave gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma.

Duljina pojedine sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture se određuje temeljem osnovnog/eliminacijskog i posebnih/prostornih kriterija.

2. Kriteriji

A. Osnovni/eliminacijski kriterij

1. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se uzima u obzir pri obračunu gustoće primarne šumske prometne infrastrukture, mora zadovoljavati ove osnovne/eliminacijske podkriterije:

a. ima izgrađenu kolničku konstrukciju (gornji ustroj)

b. u većoj mjeri ispunjava bitne minimalne tehničke značajke nužne za prijevoz drva solo kamionom,

c. ne postoji prometnom signalizacijom regulirano ograničenje osovinskog prometnog opterećenja manje od 10 tona i ukupnog prometnog opterećenja manje od 26 tona

d. do ceste se može privlačiti drvo pri čemu se šumska vozila neće kretati po nešumskom zemljištu (poljoprivredno zemljište, urbanizirano zemljište i sl.).

B. Posebni/prostorni kriteriji

1. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja čitavom svojom duljinom prolazi kroz šumu i/ili preko šumskog zemljišta i koja šumu otvara dvostrano, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture čitavom svojom duljinom (100% duljine).

2. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja čitavom svojom duljinom prolazi kroz šumu i/ili preko šumskog zemljišta i koja šumu, zbog različitih ograničenja, otvara jednostrano, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s polovicom svoje duljine (50 % duljine).

3. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja prolazi granicom gospodarske jedinice, koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma (dalje: granica), ili najviše do 250 m udaljenosti od granice s njene vanjske ili najviše do 125 m udaljenosti od granice s njene unutarnje strane, a čija trasa generalno prati smjer pružanja granice, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s polovicom svoje duljine (50% duljine).

4. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica (minimalne duljine 500 m), koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja dolazi do granice gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma (dalje: granica) pod približno pravim kutom (90 o ± 20 o) i na granici završava, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s duljinom od 250 m. Ako je duljina spomenute sastavnice primarne šumske prometne infrastrukture manja od 500 m, ista se uzima u obračun otvorenosti s polovicom svoje duljine. Ako predmetna sastavnica primarne šumske prometne infrastrukture ne završava na granici već ulazi u područje zahvata primarnog otvaranja šuma, na nju se, unutar spomenute granice primjenjuju ostali opći i posebni kriteriji određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture.

5. Šumska, javna ili nerazvrstana cesta, odnosno njezina pojedina dionica, koja se može koristiti pri održivom gospodarenju šumama, a poglavito za utovar šumskih drvnih proizvoda, koja dolazi blizu granice gospodarske jedinice (dalje: granica) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma pod približno pravim kutom (90 o ± 20 o), ali završava s vanjske strane granice, se uzima u obračun gustoće primarne šumske prometne infrastrukture s duljinom od 250 m umanjenom za polovicu udaljenosti njezina završetka od granice.

Obrazac tablice – B.4.: Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem

Opis (značajke) reljefnih područja

• Nizinsko reljefno područje – je ravno reljefno područje bez uzvisina, nadmorske visine najčešće od 0 do 200 m. S gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u nizinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu do 20 m, nagib padina je do 1:10, nabranost terena je neznatna, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je slobodan. Mreža šumskih cesta nizinskog područja ima uglavnom pravilan oblik, usporedne šumske ceste se nalaze na približno jednakoj udaljenosti, prolaze postojećim prosjekama i zatvaraju površine pravilnog oblika. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

• Brdsko reljefno područje – odlikuje se uzvisinama visine do 500 m. S gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u brdskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu od 20 do 80 m, nagib padina je od 1:10 do 1:3, nabranost terena je izražena, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je djelomično jače ograničen. Mreža šumskih cesta se sastoji od tzv. etažnih, gotovo paralelnih i po slojnicama položenih šumskih cesta te između njih dijagonalnih, spojnih šumskih cesta. Opisana mreža šumskih cesta ima oblik očica nepravilne mreže i karakteristična je za brdska područja nerazvijene hidrografije. U brdskim područjima razvijene hidrografije trase šumskih cesta prate vodotoke, mreža šumskih cesta ima oblik žila ili perastog lišća, a na kraju doline poprima oblik lepeze. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 25 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 250 m.

• Planinsko reljefno područje (uključujući visoki krš) – to je reljefno područje s uzdignutim dijelovima zemljine kore višima od 500 m. S gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u planinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu više od 80 m, nagib padina je od 1:3 do 1:0, nabranost terena je vrlo jaka, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je minimalan. Mreža šumskih cesta, ovisno o stupnju razvijenosti hidrografske mreže poprima oblike slične opisanima za brdsko reljefno područje. Ako se radi o krškom reljefu unutar planinskog reljefnog područja, tzv. visokom kršu, mreža primarnih šumskih prometnica se prilagođava krškim fenomenima te poprima oblik zatvorene mreže izrazito nepravilnih očica. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 30 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 200 m.

• Primorsko krško reljefno područje – je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (kalcijevog ili magnezijevog karbonata). Osnovna je karakteristika krškog reljefa izražena ali selektivna topljivost stijena posljedica čega je izrazito razvijen reljef sa mnogo udubina i uzvisina. Obično se razvija u planinskom reljefu. Sa stajališta otvaranja šumskim cestama ovdje rastu degradirane šumske sastojine i šumske kulture (tzv. niski krš) primarno općekorisnih funkcija šuma u mediteranskom i submediteranskom pojasu. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

Opis (značajke) reljefnih područja

• Nizinsko reljefno područje – je ravno reljefno područje bez uzvisina, nadmorske visine najčešće od 0 do 200 m. Sa gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u nizinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu do 20 m, nagib padina je do 1:10, nabranost terena je neznatna, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je slobodan. Mreža šumskih cesta nizinskog područja ima uglavnom pravilan oblik, usporedne šumske ceste se nalaze na približno jednakoj udaljenosti, prolaze postojećim prosjekama i zatvaraju površine pravilnog oblika. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

• Brdsko reljefno područje – odlikuje se uzvisinama visine do 500 m. S gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u brdskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu od 20 do 80 m, nagib padina je od 1:10 do 1:3, nabranost terena je izražena, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je djelomično jače ograničen. Mreža šumskih cesta se sastoji od tzv. etažnih, gotovo paralelnih i po slojnicama položenih šumskih cesta te između njih dijagonalnih, spojnih šumskih cesta. Opisana mreža šumskih cesta ima oblik očica nepravilne mreže i karakteristična je za brdska područja nerazvijene hidrografije. U brdskim područjima razvijene hidrografije trase šumskih cesta prate vodotoke, mreža šumskih cesta ima oblik žila ili perastog lišća, a na kraju doline poprima oblik lepeze. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 25 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 250 m.

• Planinsko reljefno područje (uključujući visoki krš) – to je reljefno područje s uzdignutim dijelovima zemljine kore višima od 500 m. S gledišta otvaranja šuma primarnim šumskim prometnicama visinska razlika u planinskom reljefu na duljini od 1 km karakteristične šumske ceste iznosi u pravilu više od 80 m, nagib padina je od 1:3 do 1:0, nabranost terena je vrlo jaka, a izbor tehničkih elemenata trase šumske ceste je minimalan. Mreža šumskih cesta, ovisno o stupnju razvijenosti hidrografske mreže poprima oblike slične opisanima za brdsko reljefno područje. Ako se radi o krškom reljefu unutar planinskog reljefnog područja, tzv. visokom kršu, mreža primarnih šumskih prometnica se prilagođava krškim fenomenima te poprima oblik zatvorene mreže izrazito nepravilnih očica. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 30 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 200 m.

• Primorsko krško reljefno područje – je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (kalcijevog ili magnezijevog karbonata). Osnovna je karakteristika krškog reljefa izražena ali selektivna topljivost stijena posljedica čega je izrazito razvijen reljef sa mnogo udubina i uzvisina. Obično se razvija u planinskom reljefu. Sa stajališta otvaranja šumskim cestama ovdje rastu degradirane šumske sastojine i šumske kulture (tzv. niski krš) primarno općekorisnih funkcija šuma u mediteranskom i submediteranskom pojasu. Ciljana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture iznosi 15 km/1000 ha, a ciljana geometrijska udaljenost privlačenja drva 330 m.

Obrazac tablice – B.9.: Raščlamba primarne relativne otvorenosti za postojeću primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

Sustav procjene primarne relativne otvorenosti:

• nedovoljna primarna relativna otvorenost

(< 55 % površine je dostupno s definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• slaba primarna relativna otvorenost

(od 55 do 65 % površine je dostupno s definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• dobra primarna relativna otvorenost

(od 65 do 75 % površine je dostupno s definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• jako dobra primarna relativna otvorenost

(od 75 do 85 % površine je dostupno s definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva),

• izvrsna primarna relativna otvorenost

(> 85 % površine je dostupno s definiranom ciljanom udaljenosti privlačenja drva).

Obrazac tablice – B.11.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete i kvalitete postojeće mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

Obrazac tablice – D.2.: Registar unaprijeđene primarne šumske prometne infrastrukture (svih šumskih cesta te onih javnih i nerazvrstanih cesta koje se mogu koristiti pri održivom gospodarenju šumama) gospodarske jedinice koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

* (U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica)

Obrazac tablice – D.5.: Raščlamba primarne relativne otvorenosti za unaprijeđenu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu u gospodarskoj jedinici koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma

* (U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica)

Obrazac tablice – D.6.: Rekapitulacija parametara procjene kvantitete unaprijeđene mreže primarnih šumskih prometnica gospodarske jedinice kompletnog područja obuhvaćenog ulaganjem

* (U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, za svaku gospodarsku jedinicu se radi zasebna tablica)

Obrazac tablice – E.1.: Rekapitulacija rezultata elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture

* U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, upisuju se podaci za svaku gospodarsku jedinicu.

** U slučaju da je ulaganjem obuhvaćeno više gospodarskih jedinica, upisuju se podaci za onu primarnu šumsku prometnu infrastrukturu na koju se odnosi najveći udio dužine od ukupne dužine primarne šumske prometne infrastrukture iz ulaganja.

PRILOG 5

PRAVILA O PRIMJENI FINANCIJSKIH KOREKCIJA

1. OPĆE ODREDBE I DEFINICIJE

Pravila o primjeni financijskih korekcija (u daljnjem tekstu: Pravila) propisuju situacije u kojima se primjenjuju financijske korekcije za projekte koji se financiraju u okviru ovoga Pravilnika.

Ovim se Pravilima utvrđuju uvjeti i način na temelju kojih se korisniku, nakon što je Agencija za plaćanja kao nadležno tijelo utvrdila nepravilnost, određuju financijske korekcije dodijeljenih sredstava.

U postupku utvrđivanja i određivanja financijskih korekcija primjenjuje se načelo jednakog postupanja prema svim korisnicima bespovratnih sredstava te načelo razmjernosti koje osigurava da svaka primijenjena financijska korekcija bude prikladna učinjenoj pogrešci.

Podnošenjem zahtjeva za potporu i zahtjeva za isplatu korisnik pristaje da mu nadležno tijelo, u slučajevima i pod uvjetima te na način definiran ovim Pravilima, određuje financijske korekcije.

2. POSTUPAK ODREĐIVANJA FINANCIJSKE KOREKCIJE

Financijska korekcija određuje se nakon provedene administrativne kontrole dokumentacije korisnika i/ili kontrole na terenu te je ista primjenjiva u svim fazama administrativne obrade.

Primjena financijske korekcije može se provoditi i u razdoblju u kojem je korisnik obvezan osigurati trajnost projekta, odnosno tijekom razdoblja nakon konačne isplate.

Agencija za plaćanja ovlaštena je:

– primijeniti financijsku korekciju s obrazloženjem nepravilnosti na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i/ili

– promijeniti iznos/stopu financijske korekcije u odnosu na ranije utvrđene nepravilnosti iz prethodne faze administrativne kontrole i to na osnovu naknadnih kontrola Agencije za plaćanja ili nalaza drugih tijela koja obavljaju naknadne kontrole.

– umanjiti prihvatljivi iznos potpore zbog utvrđene nepravilnosti i prije primjene financijske korekcije

3. PRIMJENA FINANCIJSKE KOREKCIJE

Primijenjena financijska korekcija s obrazloženjem sastavni je dio odluka koje donosi Agencija za plaćanja i sadrži:

– opis i oznaku nepravilnosti (u skladu s popisom nepravilnosti koje su sastavni dio ovih Pravila) u odnosu na koju se financijska korekcija određuje

– naznaku visine (postotak) financijske korekcije i/ili točan iznos izrečene korekcije (jednostavna financijska korekcija) kada je nepravilnost moguće izraziti u apsolutnom iznosu i

– obrazloženje.

a) Prilikom sklapanja ugovora o financiranju/donošenja odluke o dodjeli sredstava

U zahtjevima za potporu u kojima je prilikom provjere postupka nabave utvrđena financijska korekcija, ista će biti navedena u obrazloženju odluke o dodjeli sredstava i u odgovarajućim prilozima u postotnom i/ili apsolutnom iznosu. Kada se financijska korekcija primjenjuje na pojedini trošak, u tekstu odluke dodjeli sredstava bit će jasno navedeno na što se točno odnosi financijska korekcija.

b) Prilikom donošenja odluke o isplati potpore

Prilikom utvrđivanja iznosa za isplatu potpore u administrativnoj kontroli zahtjeva za isplatu, izračunati prihvatljivi iznos potpore umanjit će se za primjenjivu stopu financijske korekcije određene odlukom dodjeli sredstava.

Ako se tijekom administrativne kontrole zahtjeva za isplatu utvrdi nepravilnost za koju je potrebno primijeniti višu stopu korekcije od one određene odlukom dodjeli sredstava, primijenit će se viša stopa korekcije.

U ovoj fazi je također moguća primjena financijskih korekcija za slučajeve kada korisnik nije poštivao pravila postupka nabave. U odluci o isplati biti će jasno navedeni iznosi financijske korekcije i na što se točno odnose.

c) tijekom razdoblja nakon konačne isplate

Ako se tijekom razdoblja nakon konačne isplate utvrdi da korisnik nije ispunio preuzete obveze propisane ugovorom o financiranju/odlukom o dodjeli sredstava/Pravilnikom, na ukupno isplaćeni iznos sredstava primijenit će se financijska korekcija za svaku pojedinu obvezu koju korisnik ne ostvari i/ili ne ispuni.

4. NAČINI IZVRŠENJA

Izvršenje financijske korekcije provodi se na sljedeći način:

– umanjenjem prihvatljivog iznosa potpore potraživanog u zahtjevu za potporu

– umanjenjem prihvatljivog iznosa potpore određenog za isplatu

– zahtjevom za povrat isplaćenih sredstava.

5. VRSTE FINANCIJSKIH KOREKCIJA

Vrste financijskih korekcija su sljedeće:

– Jednostavna financijska korekcija označava financijsku korekciju koja je jednaka visini nastale financijske posljedice kada je tu posljedicu moguće točno odrediti

– Paušalna financijska korekcija označava stopu (točan postotak) korekcije koja se primjenjuje kada nije moguće točno odrediti financijske posljedice.

Nepravilnost se može ili ne može precizno kvantificirati. Ako se nepravilnost može precizno kvantificirati, primjenjuje se jednostavna financijska korekcija. Ako određivanje jednostavne financijske korekcije nije moguće ili je povezano s nerazmjernim troškovima i poteškoćama, Agencija za plaćanja određuje financijsku korekciju u paušalnom iznosu. Smatra se da, zbog prirode nepravilnosti, u postupcima nabave nije moguće precizno kvantificirati financijski učinak, stoga se u takvim slučajevima primjenjuju paušalne stope, uzimajući u obzir prirodu i težinu nepravilnosti.

Financijske korekcije i najčešće vrste nepravilnosti popisane su u niže navedenim tablicama. Ostale nepravilnosti utvrđuju se zasebno, kada se financijske korekcije određuju na temelju opisa nepravilnosti koji u velikom dijelu odgovara opisu najčešćih vrsta nepravilnosti, primjenjujući načelo proporcionalnosti, ili kada se utvrdi nepravilnost koja se ne nalazi na popisu najčešćih vrsta nepravilnosti, Agencija za plaćanja može primijeniti financijske korekcije sukladno Odluci Komisije od 14. 5. 2019. godine o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja primjenjivih pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na rashode koje financira Unija.

Prilikom određivanja paušalne financijske korekcije osobito se uzima u obzir postupanje korisnika u odnosu na sljedeće stavke:

− načelo transparentnosti, jednakog postupanja, nediskriminacije i razmjernosti, kako su opisani u pravilima za provođenje postupaka nabave

− ozbiljnost kršenja propisa

− financijske posljedice na proračun

− razina tržišnog natjecanja

− odvraćajući učinak na potencijalne ponuditelje u postupcima nabava

− je li posljedica utvrđene nepravilnosti u postupcima nabave odabir ponuditelja koji inače ne bi bio odabran

− posljedice nepravilnosti tj. činjenica bi li ishod projekta bio isti da nepravilnosti nije bilo

− ponavljanje nepravilnosti u odnosu na istog korisnika i/ili

− ostale okolnosti konkretnog slučaja, od utjecaja na cjelokupni postupak dodjele potpore i postupak izvršavanja (ugovornih) obveza.

Kada je nepravilnost samo formalne prirode bez stvarnog ili potencijalnog financijskog učinka, neće se primijeniti financijska korekcija.

Ako se u jednom postupku nabave otkrije više nepravilnosti, stope ispravaka se ne zbrajaju. Najozbiljnija nepravilnost uzima se kao pokazatelj za donošenje odluke o stopi ispravka koja se primjenjuje u predmetnom postupku nabave.

Financijska korekcija primjenjuje se na administrativnom kontrolom utvrđeni iznos potpore za prihvatljive troškove projekta.

FINANCIJSKE KOREKCIJE ZA NAJČEŠĆE VRSTE NEPRAVILNOSTI

– U slučaju kada se utvrdi nepravilnost koja se ne nalazi u ovom prilogu na popisu najčešćih vrsta nepravilnosti, Agencija za plaćanja može primijeniti financijske korekcije sukladno Odluci Komisije od 14. 5. 2019. godine o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja primjenjivih pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na rashode koje financira Unija

– Ovim prilogom i Smjernicama propisane su najčešće uočene vrste nepravilnosti. Popis nije iscrpan. Ostale nepravilnosti trebalo bi uklanjati, kada je to moguće, analogno vrstama nepravilnosti koje su utvrđene ovim prilogom ili smjernicama.

– Opis nepravilnosti nije konačan i služi isključivo kao najučestaliji primjer i orijentir za procjenu sličnih nepravilnosti. Ostale nepravilnosti utvrđuju se zasebno te se financijske korekcije određuju na temelju opisa nepravilnosti koji u velikom dijelu odgovara opisu najčešćih vrsta nepravilnosti utvrđenih ovim prilogom ili smjernicama, primjenjujući načelo proporcionalnosti.

Tablica 1. Smjernice za utvrđivanje financijskih ispravaka koje se primjenjuju na temelju odluke Europske komisije C(2019) 3452 od 14. 5. 2019. o utvrđivanju smjernica za određivanje financijskih ispravaka koji se u slučaju nepoštivanja primjenjivih pravila o javnoj nabavi primjenjuju na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija – obveznici javne nabave kada provode postupke javne ili jednostavne nabave

Obavijest o nadmetanju i natječajne specifikacije

Odabir ponuditelja i ocjena ponuda

Provedba ugovora

Tablica 2. Financijske korekcije i najčešće vrste nepravilnosti u postupcima nabave koje provode neobveznici zakona o javnoj nabavi sukladno pravilima za provođenje postupka nabave putem elektroničkog oglasnika Agencije za plaćanja (EONA) za neobveznike zakona o javnoj nabavi

[2](npr. navođenje proizvođača guma u nabavi traktora ili navođenje marke ljepila u stavci troškovnika koja se odnosi na dobavu i ugradnju pločica.)

Tablica 3. Ostale nepravilnosti u kojima se određuje financijska korekcija – u fazi kontrole zahtjeva za isplatu i u petogodišnjem razdoblju nakon konačne isplate *

* Osim financijskih korekcija navedenih u ovoj tablici mogu se primijeniti i administrativne kazne u skladu s člankom 44. stavkom 18. ovoga Pravilnika

**Osim u fazi zahtjeva za isplatu ova korekcija može se primijeniti i u ex post fazi.

PRILOG 6

PRAVILA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA NABAVE PUTEM ELEKTRONIČKOG OGLASNIKA NABAVE AGENCIJE ZA PLAĆANJA ZA KORISNIKE KOJI NISU OBVEZNICI JAVNE NABAVE

1. OPĆA PRAVILA

(1) Ovim dokumentom definiraju se pravila za provođenje postupka nabave roba/radova/usluga te prikupljanje ponuda putem Elektroničkog oglasnika nabave Agencije za plaćanja (dalje u tekstu: EONA) za korisnike koji nisu obveznici javne nabave.

(2) Postupak nabave provodi se putem EONA-e za sve troškove za koje je navedeno propisano ovim pravilnikom i natječajem, ako je primjenjivo.

(3) Korisnik je obvezan prilikom provođenja postupka nabave u EONA-i odabrati ispravnu intervenciju/podintervenciju i natječaj za koji podnosi zahtjev za sufinanciranje, u suprotnom trošak neće biti prihvatljiv za sufinanciranje.

(4) Postupak nabave započinje javnom objavom postupka nabave na EONA-i, a završava kreiranjem Obavijesti o rezultatu postupka nabave za pojedini predmet nabave ili poništenjem postupka nabave.

(5) Ponude moraju biti napisane na hrvatskom i/ili engleskom jeziku i latiničnom pismu. Ponude izdane na drugim stranim jezicima ili na drugom pismu moraju biti prevedene na hrvatski ili engleski jezik, odnosno na latinično pismo te ovjerene od strane ovlaštenog sudskog tumača.

(6) Datumom nastanka ponude smatra se datum predaje ponude na objavljeni postupak nabave putem sustava EONA.

(7) Agencija za plaćanja tijekom administrativne kontrole može zatražiti korisnika dodatne informacije kroz zahtjev za dopunu/obrazloženje u vezi postupka nabave, a korisnik je dužan dostaviti traženu dopunu/obrazloženje u skladu s rokovima propisanim Pravilnikom i/ili Natječajem.

(8) Ciljevi provođenja i kontrole postupka nabave na način propisan ovim Pravilima su racionalno i učinkovito trošenje sredstava, pozitivni utjecaj na gospodarski razvoj, poticanje i proširenje tržišnog natjecanja te unapređenje upravljanja sredstvima EU i RH u smislu provjere opravdanosti visine troškova stoga su korisnici dužni provoditi nabavu radova, roba i usluga s pažnjom dobrog gospodarstvenika.

(9) U slučaju da se prilikom administrativne kontrole provedenog postupka nabave utvrdi kako korisnik nije poštivao Pravila za provedbu postupka nabave Agencija za plaćanja može primijeniti financijske korekcije u skladu Prilogom 6 Pravila o financijskim korekcijama u kojem se nalazi popis najčešćih vrsta nepravilnosti za koje je određena stopa financijskog ispravka ovisno o ozbiljnosti utvrđene nepravilnosti.

Načela provođenja postupka nabave

(1) Korisnik je prilikom provođenja postupka nabave i u odnosu na sve ponuditelje obvezan pridržavati se sljedećih načela:

a) načelo tržišnog natjecanja koje omogućuje da se svim ponuditeljima pod jednakim uvjetima omogući pristup i sudjelovanje na tržištu (postupku nabave);

b) načelo jednakog postupanja i zabrane diskriminacije kojim se osigurava nepristran, objektivan i cjelovit tretman svih sudionika u svim fazama postupka nabave, odnosno osigurava se pravo na jednako postupanje svim ponuditeljima, pravo pregleda i ocjene ponude na jednak način, kao i pravo da njihova ponuda bude odabrana, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi

c) načelo racionalnog i efikasnog trošenja javnih sredstava koje osigurava da se dodijeljena sredstva koriste optimalno i odgovorno, u svrhu ispunjavanja ciljeva projekta na najbolji mogući način i uz minimalne troškove;

d) načelo transparentnosti koje osigurava vidljivost i javnost podataka o postupku nabave koji moraju biti jasno definirani i dostupni svim zainteresiranim stranama;

e) načelo razmjernosti koje osigurava da svaka mjera koja se odabere bude nužna i prikladna s obzirom na ciljeve koji se traže, a što se posebice odnosi na rokove i uvjete koji će se postavljati i primjenjivati (moraju biti razmjerni veličini, prirodi i složenosti nabave, a dokazi koji se zahtijevaju moraju biti samo oni nužno potrebni da se utvrdi jesu li određeni postavljeni uvjeti ispunjeni).

(2) Postupak nabave ne smije biti osmišljen s namjerom da se određenim potencijalnim ponuditeljima neopravdano da prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj.

2. OBJAVA POSTUPKA NABAVE

2.1. Odabir natječaja te definiranje troškova

(1) Kreiranje postupka nabave započinje odabirom odgovarajućeg natječaja iz padajućeg izbornika.

(2) Korisniku će prilikom podnošenja zahtjeva za sufinanciranje biti omogućeno prijaviti samo troškove s provedenim postupcima nabave unutar tog natječaja u EONA-i, stoga je korisnik obvezan prilikom objave postupaka nabave odabrati ispravan natječaj za koji planira podnijeti zahtjev za sufinanciranje.

(3) Za svaki pojedini trošak potrebno je provesti zaseban postupak nabave.

– Ako je predmet nabave roba (oprema, mehanizacija i slično) korisnik je u postupku nabave obvezan definirati uvjete tehničke specifikacije.

– Ako je predmet nabave usluga (npr. usluge obrade tla; intelektualne usluge i slično) korisnik je u postupku nabave obvezan definirati uvjete opisa usluge.

– Ako su predmet nabave radovi (npr. građenje/rekonstrukcija gospodarskih objekata, farmi, fotonaponskih sustava i slično) korisnik je u postupku nabave obvezan odabrati opciju troškovnik gdje će učitati troškovnik i ostalu projektno-tehničku dokumentaciju, ako je primjenjivo.

– Budući da u postupku nabave korisnik može odabrati samo ponudu jednog ponuditelja, dužan je predmet nabave definirati na način da svaki potencijalni ponuditelj može predati ponudu za cjelokupan predmet nabave.

(4) Iznimno od stavka (3), kada su predmet nabave robe, usluge ili radovi koji po svojoj prirodi čine nedjeljivu cjelinu, odnosno ne mogu se razdijeliti na pojedinačne troškove nije potrebno provesti zaseban postupak nabave za svaki pojedini trošak.

– Ako su predmet nabave robe koje po svojoj prirodi čine nedjeljivu cjelinu (npr. proizvodne linije, linije za preradu, unutarnje opremanje objekta) korisnik u postupku nabave može odabrati opciju troškovnik gdje će učitati troškovnik ispunjen tehničkim specifikacijama za svaki dio tražene opreme), ukoliko navedeno ne može definirati kroz uvjete tehničke specifikacije

– Ako su predmet nabave usluge koje po svojoj prirodi čine nedjeljivu cjelinu korisnik u postupku nabave može odabrati opciju troškovnik gdje će učitati troškovnik ispunjen opisom traženih usluga, ukoliko navedeno ne može definirati kroz uvjete opisa usluge.

(5) Naziv pojedinačnog troška upisuje se kratko, jasno i precizno. Prilikom odabira naziva pojedinačnog troška preporuka je korištenje ponuđenih naziva, ako je primjenjivo.

Npr. TRAKTOR (a ne vinogradarski traktor); SIJAČICA (a ne sijačica za kukuruz); GRAĐENJE FARME (a ne građenje farme za muzne krave)

(6) Naziv pojedinačnog troška potrebno je uskladiti s ispravnom kategorijom troška.

Npr. Ako se provodi postupak nabave za traktor ili malčer, potrebno je odabrati kategoriju troška Poljoprivredna mehanizacija, strojevi i oprema; ako se provodi postupak nabave za građenje fotonaponske elektrane, potrebno je kao kategoriju troška odabrati Obnovljivi izvori energije i energetska infrastruktura, ako se provodi postupak nabave za izgradnju/rekonstrukciju farme/gospodarskog objekta/pogona za preradu potrebno je izabrati kategoriju troška Građenje/rekonstrukcija; ako se provodi postupak nabave za liniju za preradu potrebno je odabrati kategoriju Oprema objekta i proizvodne linije.

(7) Korisnik unutar sustava za provedbu postupka nabave treba odrediti Procijenjenu vrijednost troška za koji se nabava provodi. Procijenjena vrijednost nabave predstavlja orijentir za okvirni cjenovni rang troška, odnosno novčanu vrijednost troška (bez PDV-a) koju je korisnik spreman platiti (određenu temeljem ranije povedenog istraživanja tržišta), a ponuditeljima služi kao indikator za ponudu troška tog cjenovnog ranga.

(8) Upisana procijenjena vrijednost troška predstavlja temelj za ocjenu kriterija za odabir ponuditelja, ako je primjenjivo.

2.2. Definiranje uvjeta predmeta nabave

(1) Korisnik za svaki pojedinačni trošak, ovisno o tome što je predmet nabave, sastavlja tehničku specifikaciju ili opis usluge te stavke upisuje na za to predviđeno mjesto, ili učitava troškovnik te odabire ponuđene kriterije za odabir ponuditelja i definira kriterij za odabir ponude.

(2) Prije provođenja postupka nabave potrebno je istražiti tržište kako bi korisnik za predmet nabave/trošak mogao definirati obavezne uvjete tehničke specifikacije, troškovnike planiranih radova te ostalu dokumentaciju potrebnu za dobivanje ponuda (tehnološki opis/projekt, glavni projekt, nacrte, situacije…). Predmet nabave mora biti jasno definiran te sva relevantna dokumentacija potrebna za izradu ponude mora činiti sastavni dio postupka nabave.

(3) Traženje dostave ponuda na bilo koji drugi način, osim putem EONA-e, nije dozvoljeno.

2.2.1. Tehnička specifikacija

(1) Tehnička specifikacija je popis stavaka i uvjeta koji se odnose isključivo na funkcionalnosti predmeta nabave, a koje mora zadovoljiti svaka ponuda.

Definiranje npr. jamstvenog roka, roka isporuke, obaveznog posjeta lokaciji ili roka važenja ponude ne smatra se stavkom tehničke specifikacije te ne smije činiti njezin sastavni dio.

(2) Ključna načela koja je potrebno uzeti u obzir prilikom izrade tehničkih specifikacija:

– Tehnička specifikacija ne smije sadržavati tehničke standarde koji su specifični na način da ne osiguravaju jednaki pristup za sve ponuditelje/proizvođače ili imaju učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju nabave za tržišno natjecanje u smislu da su stavke specificirane detaljno i precizno bez opravdanog razloga

– Tehnička specifikacija mora biti jasno napisana i to na način da se može ocijeniti sa DA ili NE (zadovoljava ili ne zadovoljava)

– Tehnička specifikacija predmeta nabave ne smije sadržavati naziv marke/proizvođača/modela ili točne karakteristike marke/proizvođača/modela.

– Iznimno, ako se tehničke specifikacije predmeta nabave ne mogu definirati na jasan i razumljiv način potrebno je da naziv marke/proizvođača/modela bude popraćen izrazima »tip kao«, »jednakovrijedno«, »slično« i dr.

– Pojedine stavke tehničke specifikacije i njihove vrijednosti/parametri moraju biti propisani na način da ne ograničavaju tržišno natjecanje i da nisu usko specificirani

– Stavke tehničke specifikacije definiraju se korištenjem izraza »minimalno«, »maksimalno«, »od-do« i sl., ako je primjenjivo za predmet nabave, kako bi po istoj tehničkoj specifikaciji u tržišnom natjecanju moglo sudjelovati više proizvođača/ponuditelja.

Navedena odredba ne odnosi se na stavke tehničke specifikacije predmeta nabave koji se proizvode u točno određenim vrijednostima.

(npr. kod kupovine sijačice prihvatljivo je definirati stavku tehničke specifikacije kao »6 redova«, a ne kao »min. 6 redova« ili »6 do 8 redova«)

– Tehnička specifikacija predmeta nabave ne smije biti predetaljna, odnosno treba biti napisana na način da ne sadržava nepotrebne odredbe i parametre, kao niti stavke i uvjete koji se ne odnose na potrebe cjelokupnog projekta / nemaju utjecaj na uspješnost projekta / ne odnose se na funkcionalnost predmeta nabave / nisu razumni i racionalni s obzirom na svrhu ulaganja.

(npr. kod kupovine gospodarskog vozila u svrhu prijevoza poljop.proizvoda nije prihvatljivo da tehnička specifikacija sadrži stavke kao: ALU felge, Premium paket opreme i slično)

(3) U tehničkoj specifikaciji moguće je tražiti i dodatne usluge vezane uz predmet nabave nužne da bi isporučena oprema mogla funkcionirati za predviđenu svrhu kao što su puštanje u pogon, prijevoz, montaža, obuka i slično.

2.2.2. Opis usluge

Ako je predmet nabave usluga, potrebno je definirati točne zahtjeve vezano uz opseg izvršenja usluge te, ako je primjenjivo, minimalne tehničke karakteristike koje predmet nabave mora sadržavati vodeći se svim odredbama i pravilima koja vrijede za izradu tehničkih specifikacija.

2.2.3. Troškovnik

(1) U slučaju građenja/rekonstrukcije i svih ostalih građevinskih radova potrebno je učitati troškovnik bez cijena izrađen od ovlaštene osobe u excel formatu kako bi ga ponuditelji mogli ispuniti.

(2) Stavke u troškovniku treba iskazati po jedinici mjere, količini, jediničnoj cijeni i ukupnoj cijeni stavke.

(3) Građevinski troškovnik ne smije sadržavati nazive i marke kojima se favorizira jednog proizvođača bilo kojeg materijala ili opreme koja se ugrađuje.

(4) Troškovnik mora biti u skladu sa svim ostalim primjenjivim odredbama i pravilima koja vrijede za izradu tehničkih specifikacija navedenih u poglavlju 3.2.1.

(5) U slučaju građenja/rekonstrukcije i ostalih građevinskih radova, osim troškovnika, preporuča se u postupku nabave objaviti i druge relevantne projektno-tehničke dokumente ako su isti važni za pripremu ponuda (sheme, tlocrte, situacije, tehničke opise, glavni projekt…).

2.3. Kriteriji za odabir ponuditelja

(1) Kriteriji za odabir ponuditelja odnose se na minimalne uvjete i zahtjeve koje moraju ispunjavati potencijalni ponuditelji s obzirom na njihove ekonomske, financijske i tehničke sposobnosti bitne u odnosu na predmet.

(2) Korisnik donosi odluku prilikom kreiranja postupka nabave hoće li koristiti kriterije za odabir ponuditelja te ako ih koristi, obvezan je sukladno njima postupati prilikom ocjene ponuditelja.

(3) Korisnik odabire između ponuđenih kriterija koji označavaju i osiguravaju minimalne razine sposobnosti koje potencijalni ponuditelj mora ispuniti u odnosu na predmet nabave.

(4) Kriteriji koji se koriste za definiranje sposobnosti ponuditelja ne smiju biti ograničavajući te moraju osiguravati jednaki pristup svim ponuditeljima kako bi se postigla minimalna razina tržišnog natjecanja.

2.3.1. Ekonomska i financijska sposobnost

U postupku nabave Korisniku je omogućeno odabrati kriterije ekonomske i financijske sposobnosti kojima se osigurava da ponuditelji imaju ekonomsku i financijsku sposobnost potrebnu za izvršenje predmeta nabave.

a) Minimalni godišnji promet

Ponuditelj mora u postupku nabave dokazati da mu je godišnji promet u najviše tri posljednje dostupne financijske godine (ukupno) minimalno jednak iznosu procijenjene vrijednosti nabave, ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti.

➢ Dokaz: Relevantni financijski izvještaj ili Izvod iz financijskog izvještaja, ako je njihovo objavljivanje propisano u državi sjedišta gospodarskog subjekta/ponuditelja ili Izjava o ukupnom prometu ponuditelja za svaku od 3 posljednje dostupne financijske godine ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti

b) Blokada računa

Ponuditelj mora u postupku nabave dokazati da mu glavni račun nije bio u blokadi dulje od 5 kalendarskih dana neprekidno u prethodnih 6 mjeseci, odnosno ne više od 5 dana sveukupno za navedeno razdoblje, računajući od dana objave postupka nabave, čime dokazuje da ima stabilno financijsko poslovanje.

➢ Dokaz: BON-2/SOL-2 ili dokument izdan od bankarskih ili drugih financijskih institucija, a koji ima istu dokaznu snagu kao i traženi dokaz te sadrži sve podatke za provjeru predmetnog uvjeta. Dokument treba obuhvaćati period prethodnih 6 mjeseci uključujući dan objave postupka nabave.

2.3.2. Tehnička sposobnost

(1) U postupku nabave korisniku je omogućeno odabrati uvjete tehničke i stručne sposobnosti kojima se osigurava da ponuditelj ima potrebne tehničke resurse te iskustvo potrebno za izvršenje nabave na odgovarajućoj razini kvalitete.

(2) Za robe i usluge potrebno je odabrati između:

a) Popis isporuka roba/izvršenih usluga u skladu s predmetom nabave (1)

Ponuditelj mora u postupku nabave dostaviti dokaz da je u godini objave postupka nabave ili tijekom tri godine koje prethode toj godini, izvršio najmanje jednu isporuku robe/uslugu koja je ista ili slična predmetu nabave, a čija vrijednost odgovara minimalno procijenjenoj vrijednosti predmeta nabave.

➢ Dokaz: Popis izvršenih isporuka roba/izvršenih usluga koje su iste ili slične predmetu nabave s navedenim vrijednostima, datumima izvršenja i nazivima te kontaktima korisnika/naručitelja.

ili

b) Popis isporuka roba/izvršenih usluga u skladu s predmetom nabave (2).

Ponuditelj mora u postupku nabave dostaviti dokaz da je u godini objave postupka nabave ili tijekom tri godine koje prethode toj godini, izvršio najviše tri isporuke robe/usluge koje su iste ili slične predmetu nabave, a čija zbrojena vrijednost odgovara minimalno procijenjenoj vrijednosti predmeta nabave.

➢ Dokaz: Popis izvršenih isporuka roba/izvršenih usluga koje su iste ili slične predmetu nabave s navedenim vrijednostima, datumima izvršenja i nazivima te kontaktima korisnika/naručitelja.

(3) Za radove potrebno je odabrati između:

a) Popis izvršenih radova u skladu s predmetom nabave (1)

Ponuditelj mora u postupku nabave dostaviti dokaz da je u godini objave postupka nabave ili tijekom pet godina koje prethode toj godini, izvršio najmanje jedan ugovor za radove koji su isti ili slični predmetu nabave, a čija vrijednost odgovara minimalno procijenjenoj vrijednosti predmeta nabave.

➢ Dokaz: Popis izvršenih radova koji su isti ili slični predmetu nabave s navedenim vrijednostima, datumima izvršenja i nazivima te kontaktima korisnika/naručitelja.

ili

b) Popis izvršenih radova u skladu s predmetom nabave (2)

Ponuditelj mora u postupku nabave dostaviti dokaz da je u godini objave postupka nabave ili tijekom pet godina koje prethode toj godini, izvršio najviše tri ugovora za radove koji su isti ili slični predmetu nabave, a čija zbrojena vrijednost odgovara minimalno procijenjenoj vrijednosti predmeta nabave.

➢ Dokaz: Popis izvršenih radova koji su isti ili slični predmetu nabave s navedenim vrijednostima, datumima izvršenja i nazivima te kontaktima korisnika/naručitelja.

2.3.3. Obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i doprinosa

Ponuditelj koji sudjeluje u postupku nabave mora ispuniti obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

➢ Dokaz: Potvrda porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana ponuditelja kojom se dokazuje nepostojanje dospjelih obveza po osnovi poreza i doprinosa u državi poslovnog nastana, ne starija od dana objave postupka nabave. Ponuditelj koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, nepostojanje dospjelih obveza po osnovi poreza i doprinosa u državi poslovnog nastana ponuditelja dokazuje potvrdom porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana ponuditelja.

2.4. Kriteriji za odabir ponude

(1) Kriteriji za odabir ponude su temelj na kojem korisnik bira najbolju ponudu, odnosno ponudu koja najbolje zadovoljava postavljene zahtjeve.

(2) Osim ako Natječajem/Pravilnikom nije propisano drugačije, kriteriji za odabir najbolje ponude za pojedini trošak mogu biti:

a) Najniža cijena – odabir najbolje ponude isključivo temeljem cijene ili

b) Ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP) – odabir najbolje ponude ovisi i o drugim kriterijima uz kriterij cijene.

2.4.1. Najniža cijena

Kada korisnik odabere kriterij najniže cijene, konačni odabir ponude za svaki pojedinačni trošak treba biti cjenovno najniža ponuda koja zadovoljava tražene uvjete iz tehničke specifikacije/troškovnika/opisa usluge, a čiji je ponuditelj zadovoljio kriterije za odabir ponuditelja, ako su isti bili propisani.

2.4.2. Ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP)

(1) Kada korisnik odabere kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, konačni odabir ponude za svaki pojedinačni trošak treba biti ekonomski najpovoljnija ponuda, odnosno ponuda s najvećim brojem ostvarenih bodova prema svim zadanim kriterijima koja zadovoljava tražene uvjete iz tehničke specifikacije/troškovnika/opisa usluge, a čiji je ponuditelj zadovoljio kriterije za odabir ponuditelja, ako su isti bili propisani.

(2) Ekonomska prednost pojedine ponude mjeri se i uspoređuje sa zadanim kriterijima vezanim uz predmet nabave koji služe za identificiranje »najbolje« ponude. Pri korištenju kriterija ENP-a korisnik osim cijene uzima u obzir druge mjerljive i/ili dokazive kriterije poput roka isporuke ili dužine trajanja jamstva. Svrha kriterija ENP-a jest odabrati ponudu koja nudi najveću vrijednost za uloženi novac.

(3) Osim gore spomenutih kriterija za odabir ponude korisnik može samostalno kreirati jedan kriterij za odabir ponude koji mora biti povezan s predmetom nabave, objektivan, prikladan za identifikaciju ekonomske vrijednosti ponude, mjerljiv/dokaziv te se odnositi na tehničke prednosti, ekološke osobine, ekonomičnost i slično. Samostalno kreirani kriterij ne smije biti diskriminirajući te na taj način utjecati na učinkovitost i svrhu tržišnog natjecanja.

(4) Korisnik ne smije samostalno kreirati kriterij koji se odnosi na sekundarne politike poput ekološke ili socijalne politike ako je taj kriterij odabran samo radi općenitog promicanja takve politike i nije izravno povezan sa predmetom nabave.

(5) Prilikom ocjene zaprimljenih ponuda, ali i definiranja kriterija za odabir ENP potrebno je voditi računa o propisanoj metodologiji ocjene ekonomski najpovoljnije ponude.

(6) Bodovi za kriteriji cijene, jamstvenog roka i roka isporuke ili izvršenja radova/usluga računaju se isključivo prema relativnom modelu u kojem bodovanje pojedine ponude ovisi o ostalim ponudama drugih ponuditelja prikupljenim u postupku nabave. Navedeno znači da se maksimalni broj bodova dodjeljuje ponudi s najboljim »specifikacijama« po pojedinom kriteriju, a da će ostale ponude u postupku dobiti razmjerni broj bodova prema formulama i primjerima navedenim u poglavlju 4.1.

(7) Bodovi za samostalno kreirani kriterij, osim prema relativnom modelu, mogu se dodijeliti i prema apsolutnom modelu u kojem se dodjela bodova vrši ovisno o tome zadovoljava li ponuda postavljeni kriterij ili ne.

(8) U slučaju da će korisnik samostalno kreirani kriterij ocjenjivati prema relativnom modelu, potrebno je unutar kriterija definirati mjernu jedinicu po kojoj će se izvršiti ocjena (mjeseci, dani, sati…).

(9) U slučaju da će korisnik samostalno kreirani kriterij ocjenjivati prema apsolutnom modelu, potrebno je unutar kriterija upisati DA/NE da ponuditelji kao odgovor upišu DA/NE (zadovoljava/ne zadovoljava) te korisnik sukladno njihovom odgovoru ponudi dodjeljuje ili 0 bodova ili propisani maksimalni broj bodova.

(10) Korisnik koji je u postupku nabave kao kriterij za odabir ponude koristio ENP, dužan je u zahtjevu za isplatu učitati dokumente koji dokazuju ispunjavanje kriterija za odabir ENP na osnovu kojih je ponuda odabrana u postupku nabave, bez obzira na broj ostvarenih bodova.

(11) U slučaju ne dostavljanja dokaza ili neispunjenja kriterija za odabir ENP, Agencija za plaćanja može primijeniti financijske korekcije.

2.5. Objava postupka nabave i produljenje postupka

(1) Vrijeme prikupljanja ponuda traje 14 dana od dana objave postupka nabave. Sustav automatski definira krajnji rok za predaju ponude koji završava 14. dan u 12:00:00 sati kada korisnik može pristupiti ocjeni ponuda.

(2) Svaki objavljeni postupak nabave moguće je produljiti prije isteka roka za prikupljanje ponuda. Postupak nabave, odnosno rok za prikupljanje ponuda, može se produljiti za minimalno jedan (1) dan. Produljeni postupak nabave završava na odabrani dan uvijek u 12:00:00 sati te je po isteku navedenog roka moguće pristupiti ocjenjivanju pristiglih ponuda.

(3) U slučaju produljenja roka za prikupljanje ponuda sustav će automatski putem elektroničke pošte obavijestiti sve ponuditelje koji su u navedenom postupku nabave već predali ponudu.

3. OCJENJIVANJE PONUDA IZ POSTUPKA NABAVE

(1) Za sve postupke nabave kojima je istekao rok za prikupljanje ponuda korisnik je obvezan izvršiti ocjenu i odabir ponuda ili poništiti postupak nabave.

(2) Korisnik je obvezan izvršiti pregled, ocjenu i odabir ponuda na obrascu za ocjenu ponuda unutar EONA-e. Pristigle ponude u pojedinom postupku nabave moguće je vidjeti i ocijeniti tek nakon isteka roka za prikupljanje ponuda.

(3) Ponudu čine svi popunjeni podaci i učitani dokumenti unutar EONA-e.

(4) Korisnik je dužan sve pristigle ponude ocijeniti prema svim uvjetima i kriterijima koje je definirao u postupku nabave.

(5) Ako su u postupku nabave definirani kriteriji za odabir ponuditelja, korisnik je obvezan za svaku pristiglu ponudu pregledati priložene dokaze o ispunjavanju kriterija za odabir ponuditelja. Ako ponuditelj ne ispunjava ili ne učita dokaz da ispunjava pojedini kriterij za odabir ponuditelja, a njegova ponuda ipak bude odabrana, Agencija za plaćanja može primijeniti financijsku korekciju za navedeno ulaganje/trošak.

(6) Ponuda mora zadovoljavati sve stavke iz tražene tehničke specifikacije/opisa usluge te navedeno mora biti razvidno i iz službeno učitanog dokumenta ponude, a troškovnik mora biti u cijelosti ispunjen te učitan u excel formatu.

(7) Korisnik je obvezan za svaku pristiglu ponudu pregledati tehničke specifikacije/opis usluge dostavljene u sklopu službenog dokumenta ponude te iste ocijeniti.

(8) Korisnik je obvezan za svaku pristiglu ponudu pregledati učitani ponudbeni troškovnik te provjeriti da su sve stavke troškovnika popunjene na način kako je traženo te isti ocijeniti.

(9) Pravo na ocjenu i/ili odabir ponude prema definiranom kriteriju za odabir ponude imaju samo ponude čiji su ponuditelji zadovoljili kriterije za odabir ponuditelja, ako su isti traženi, te čije ponude udovoljavaju traženim tehničkim specifikacijama/opisu usluge/objavljenom troškovniku.

3.1. Bodovanje ekonomski najpovoljnije ponude (ENP)

(1) Ako je kao kriterij za odabir ponude korisnik odabrao ENP, u izračun i dodjelu bodova uzima samo ponude čiji je ponuditelj zadovoljio kriterije za odabir ponuditelja, a sama ponuda udovoljava propisima vezanim uz tehničku specifikaciju/opis usluge/troškovnik.

(2) Prilikom izračuna bodova cijena ponude mora biti upisana bez PDV-a, jamstveni rok mora biti upisan u mjesecima, a rok isporuke u danima. Broj bodova po svakom pojedinom kriteriju korisnik računa sukladno formulama za izračun ENP.

(3) Iznimno od stavka (2) korisnik koji nije u sustavu PDV-a i kojem je PDV prihvatljiv trošak, prilikom izračuna bodova za kriterij cijena ponude koristi vrijednost cijene s uključenim PDV-om iskazanim na ponudi.

(4) Ukupni maksimalni broj bodova po odabranim kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude iznosi 100.

(5) Da bi ponuda ostvarila bodove prema postavljenim kriterijima, podaci potrebni za izračun bodova na ponudi moraju biti iskazani jasno i nedvosmisleno.

(6) Ako je na ponudi razdoblje za izračun kriterija ekonomski najpovoljnije ponude iskazano u mjesecima smatra se da mjesec radi računanja rokova ima 30 dana.

(7) Relativni model ekonomski najpovoljnije ponude računa se prema sljedećim formulama:

a) Cijena kao kriterij odabira ENP sudjeluje u izračunu bodova s udjelom od 80 %. Maksimalni broj bodova koji ponuda može ostvariti za kriterij cijene iznosi 80 bodova.

C = Cn / Co * 80

C = broj bodova koji ostvaruje ponuda koja je predmet ocjene za ponuđenu cijenu

Cn = ponuda iz postupka nabave s najnižom cijenom

Co = cijena ponude koja je predmet ocjene odnosno kojoj se računa broj bodova (C)

b) Jamstveni rok kao kriterij odabira sudjeluje u izračunu bodova s udjelom koji određuje korisnik, a ne može biti veći od 20 %. Maksimalni broj bodova koji ponuda može ostvariti prema kriteriju jamstvenog roka ovisi o definiranom udjelu.

J = Jo / Jn * n

J = broj bodova koji ostvaruje ponuda koja je predmet ocjene za ponuđeni jamstveni rok

Jo = jamstveni rok iskazan na ponudi koja je predmet ocjene, odnosno kojoj se računa broj bodova (J)

Jn = ponuda iz postupka nabave s iskazanim najdužim jamstvenim rokom

n = maksimalni broj bodova koji ponuda može ostvariti definiran prilikom objave postupka nabave od strane korisnika

c) Rok isporuke/rok izvođenja radova kao kriterij odabira sudjeluje u izračunu bodova s udjelom koji određuje korisnik, a ne može biti veći od 20 %. Maksimalni broj bodova koji ponuda može ostvariti prema kriteriju jamstvenog roka ovisi o definiranom udjelu.

R = Rn / Ro * n

R = broj bodova koji ostvaruje ponuda koja je predmet ocjene za ponuđeni rok isporuke/izvođenja radova

Rn = ponuda iz postupka nabave s iskazanim najkraćim rokom isporuke/izvođenja radova

Ro = rok isporuke/izvođenja radova iskazan na ponudi koja je predmet ocjene odnosno kojoj se računa broj bodova (R)

n = maksimalni broj bodova koji ponuda može ostvariti definiran prilikom objave postupka nabave od strane korisnika

* Primjeri izračuna bodova sukladno gore navedenim formulama:

(8) U apsolutnom modelu ekonomski najpovoljnije ponude za samostalno kreirani kriterij, dodjela bodova vrši na način da svaka ponuda koja zadovoljava postavljeni kriterij ostvaruje maksimalni broj bodova predviđen za taj kriterij, a ponude koje ne zadovoljavaju postavljeni kriterij ostvaruju 0 bodova.

* Primjer dodjele bodova prema apsolutnom modelu ENP za postavljeni kriterij:

3.2. Odabir ponude i kreiranje
Obavijesti o rezultatu postupka nabave

(1) Pravo na odabir ponude ima ponuda s najnižom cijenom ili ponuda s najvećim ostvarenim brojem bodova, ovisno o tome da li je kriterij za odabir ponude bio najniža cijena ili ekonomski najpovoljnija ponuda.

(2) Korisnici potpora koji su u sustavu PDV-a ponude uspoređuju po cijeni bez PDV-a. Korisnici potpora koji nisu u sustavu PDV-a te im je PDV prihvatljiv trošak, ponude uspoređuju po cijeni s uključenim PDV-om.

(3) Kad se odabir ponude vrši prema kriteriju najniže cijene, a više ponuda ima istu cijenu korisnik je dužan odabrati ponudu ranije zaprimljenu u sustav (»datum i vrijeme predaje«).

(4) Kad se odabir ponude vrši prema kriteriju ENP, a dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova, korisnik je dužan odabrati ponudu s nižom iskazanom cijenom.

(5) Kad se odabir ponude vrši prema kriteriju ENP, a dvije ili više ponuda imaju isti broj bodova i istu iskazanu cijenu, korisnik je dužan odabrati ponudu ranije zaprimljenu u sustav (»datum i vrijeme predaje«).

(6) Cijena ponude u EONA-i mora odgovarati cijeni sa službeno učitanog dokumenta ponude.

(7) Razlozi za odbijanje ponude tijekom ocjene mogu biti:

a) Ponuditelj ne zadovoljava/nije dokazao da zadovoljava kriterije za odabir ponuditelja

b) Ponuda ne zadovoljava/iz službenog dokumenta ponude nije razvidno da zadovoljava traženu tehničku specifikaciju/opis usluge ili troškovnik nije u cijelosti/ispravno popunjen

(8) Ako je odabrani ponuditelj roba, radova ili usluga iz inozemstva, Agencija za plaćanja od korisnika može zatražiti dostavljanje Izvoda o vlasničkoj strukturi ponuditelja koji moraju biti na hrvatskom ili engleskom jeziku. Ako je izvod o vlasničkoj strukturi ponuditelja na jeziku koji nije hrvatski ili engleski, korisnik mora priložiti i ovjereni prijevod sudskog tumača navedenog dokumenata na hrvatski ili engleski jezik.

(9) Kreiranjem Obavijesti o rezultatu postupka nabave završava postupak nabave za pojedini predmet nabave/trošak/ulaganje te je navedeni moguće prijaviti za sufinanciranje.

4. PONAVLJANJE POSTUPKA NABAVE

(1) U slučaju potrebe za ponavljanjem postupka nabave za isti trošak potrebno je završiti prethodni postupak poništenjem ili odabirom ponude kreiranjem Obavijesti o rezultatu postupka nabave.

(2) Postupak nabave nije moguće poništiti ako je za isti već kreirana Obavijest o rezultatu postupka nabave.

5. ODBIJANJE IZUZETNO NISKIH PONUDA

(1) Korisnik može od ponuditelja zahtijevati objašnjenje ponude putem e-maila ako je ona cjenovno izuzetno niska u slučaju da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) da su zaprimljene najmanje tri ponude koje udovoljavaju svim uvjetima iz tražene tehničke specifikacije/opisa usluge/troškovnika, a čiji ponuditelji istovremeno zadovoljavaju kriterije za odabir ponuditelja, ako su isti propisani.

b) da su cijena ili trošak ponude više od 20 % niži od cijene ili troška drugo rangirane ponude

c) da su cijena ili trošak ponude više od 50 % niži od prosječne cijene ili troška preostalih ponuda

(2) Ako tijekom ocjene dostavljenih objašnjenja postoje određene nejasnoće, korisnik može od ponuditelja zatražiti dodatno objašnjenje. Korisnik može odbiti ponudu samo ako objašnjenje ili dostavljeni dokazi ne objašnjavaju na zadovoljavajući način nisku razinu cijene ili troškova.

6. POJAŠNJENJA

(1) Ako su informacije ili dokumentacija koje je trebao dostaviti ponuditelj nepotpuni ili nejasni ili ako nedostaju određeni dokumenti, korisnik može, poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, zahtijevati od ponuditelja da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku. Navedeno postupanje ne smije dovesti do pregovaranja, odnosno navedenim postupanjem se ne smiju mijenjati kriteriji za odabir ponude i cijena ili drugi uvjeti definirani postupkom nabave.

(2) Ako postoji dodatna dokumentacija važna za konačni odabir ponude, korisnik ju je dužan učitati u polje »Dodatna dokumentacija« (npr. – upit ponuditelju jer nije jasno razvidno iz službenog dokumenta ponude da ponuda odgovara svim stavkama iz tražene tehničke specifikacije; upit ponuditelju jer je kao dokaz za kriterij za odabir ponuditelja učitao dokument koji se ne može otvoriti…).

(3) Sva komunikacija između korisnika i ponuditelja mora se odvijati elektronskim putem prije kreiranja Obavijesti o rezultatu postupka nabave da bi bila prihvatljiva kao dokaz i revizijski trag.

(4) U komunikaciji između korisnika i ponuditelja, Korisnik je dužan voditi računa o transparentnosti i jednakom tretmanu svih ponuditelja u postupku prikupljanja ponuda. Ističe se da je svako nepoštivanje transparentnosti ili nejednako postupanje korisnika u svojstvu komunikacije s ponuditeljem nepovoljnog ishoda na odvijanje tržišnog natjecanja.

7. KORISNIČKE UPUTE ZA EONA-u

Upute za korištenje EONA-e dostupne su unutar sustava.«.