NN 106/2025 (25.7.2025.), Pravilnik o registru geografskih imena
DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA
1500
Na temelju članka 147. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18, 39/22 i 152/24), glavni ravnatelj Državne geodetske uprave 23. srpnja 2025. godine donio je
PRAVILNIK
O REGISTRU GEOGRAFSKIH IMENA
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način vođenja i održavanja registra geografskih imena.
Članak 2.
(1) Vođenjem i održavanjem registra geografskih imena u skladu s odredbama ovoga Pravilnika osigurava se točnost, potpunost i dosljednost podataka koji se koriste prilikom izrade službenih dokumenata, kao i u nacionalnoj i međunarodnoj komunikaciji.
(2) Registar geografskih imena se vodi i održava u elektroničkom obliku.
(3) Registar geografskih imena je službena osnova za prikupljanje, evidentiranje, obrađivanje, predočavanje, razumijevanje, povezivanje, istraživanje i publiciranje različitih podataka o prostoru, poput izrade različitih karata, statističkih podataka vezanih za prostor, članaka i sl.
(4) Registar geografskih imena se održava sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
a) endonim je ime geografskog objekta na službenom ili govornom jeziku područja na kojem je geografski objekt smješten
b) egzonim je ime koje se upotrebljava u nekom jeziku za geografski objekt smješten izvan područja toga jezika, a razlikuje se od endonima
c) geografski objekt je dio Zemljine površine koji ima prepoznatljiv identitet
d) geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji
e) imenovano mjesto je redukcija geografskog objekta na vizualiziranu točku, jedini je prostorni element registra geografskih imena te može nositi jedno ili više pridruženih geografskih imena
f) Katalog geografskih objekata (u daljnjem tekstu: Katalog) je evidencija geografskih objekata i pojava razvrstanih u geografske objektne vrste
g) mišljenje povjerenstva za standardizaciju geografskih imena (u daljnjem tekstu: mišljenje povjerenstva) je dokument koji sadrži preporuke imena naselja, ulica i trgova
h) Preporuke za standardizaciju geografskih imena objektnih grupa je dokument kojim povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) određuje kriterije za imenovanje pojedinih objektnih grupa u skladu s normama hrvatskoga standardnoga jezika
i) Preporuka za standardizaciju geografskih imena pojedinačnih geografskih objekata je dokument kojim Povjerenstvo donosi preporuku s obrazloženjem o imenovanju ili preimenovanju pojedinačnog geografskog objekta za koje se ne donosi mišljenje povjerenstva
j) Specifikacija registra geografskih imena (u daljnjem tekstu: Specifikacija) je popis koji jednoznačno opisuje tehničke karakteristike sastavnih dijelova informacijskog sustava registra geografskih imena
k) vremenska odrednica geografskog imena je informacija o datumu njegova nastanka, promjene i prestanka važenja te evidentiranja u registar geografskih imena
l) vrsta geografskog objekta je skupina geografskih objekata sa zajedničkim obilježjima
m) vrsta imena je atribut kojemu vrijednost može biti endonim ili egzonim.
Članak 4.
Registar geografskih imena vodi se i održava na temelju podataka iz službenih registara, evidencija i akata nadležnih javnopravnih tijela, odnosno na temelju podataka prikupljenih sa službenih topografskih karata i drugih povijesnih i pouzdanih izvora, ako ne postoji odgovarajući podatak u službenim registrima i evidencijama.
II. SADRŽAJ REGISTRA
Članak 5.
U registru geografskih imena se vode podaci o imenima pojava i geografskih objekata popisanih u Katalogu (Prilog 1.), koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 6.
Registar geografskih imena sadrži imena geografskih objekata na teritoriju Republike Hrvatske, a koja po svojem statusu mogu biti:
− standardizirano ime: geografsko ime koje je donijelo javnopravno tijelo sukladno preporukama povjerenstva za standardizaciju geografskih imena
− službeno ime: geografsko ime preuzeto iz službenih izvora javnopravnih tijela
− predloženo ime: geografsko ime koje predloži javnost
− povijesno ime: geografsko ime koje je temeljem određenog službenog izvora prestalo biti u uporabi
− lokalno ime: geografsko ime koje upotrebljava lokalno stanovništvo
− opće ime: ime koje se dodjeljuje neimenovanom geografskom objektu ili geografskom objektu čije ime nije poznato i
− ostala imena: sva geografska imena koja se ne mogu svrstati u neku od prethodnih kategorija.
Članak 7.
(1) Geografsko ime opisano je atributima koji mogu biti obavezni i neobavezni.
(2) Obavezni atributi su:
− ime
− vrsta imena
− jezik
− pismo
− status imena
− priroda imena
− nadležna institucija i
− administrativna jedinica.
(3) Neobavezni atributi su:
− vremenska odrednica geografskog imena
− izgovor imena
− rod imenice i pridjeva u geografskom imenu
− brojnost imenice i pridjeva u geografskom imenu i
− izvor imena.
(4) Svako geografsko ime ima svoj jedinstveni identifikator.
Članak 8.
Geografsko ime na jeziku i pismu nacionalnih manjina sukladno zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina vodi se u registru geografskih imena temeljem dostavljenih podataka javnopravnih tijela koja u okviru svoje nadležnosti stvaraju pojedina geografska imena ili podatke o geografskim imenima.
Članak 9.
U registru geografskih imena se evidentira vremenska odrednica geografskog imena.
Članak 10.
Kartografski prikaz geografskog imena određen je lokacijom imenovanog mjesta.
Članak 11.
Lokacija imenovanog mjesta određuje se i vodi u geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske iz članka 12. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18, 39/22 i 152/24).
Članak 12.
Imenovano mjesto opisano je atributima:
− jedinstveni identifikator
− administrativna jedinica
− vrsta geografskog objekta
− vremenska odrednica geografskog objekta i
− raspon mjerila kartografske vizualizacije.
Članak 13.
(1) Sastavni dio registra geografskih imena je popis izvora korištenih za prikupljanje geografskih imena.
(2) Svaki izvor opisan je atributima:
− jedinstveni identifikator izvora
− naslov izvora
− ime javnopravnog tijela ili druge institucije nadležne za izvor
− akronim izvora
− status službenosti izvora i
− kratki opis izvora.
III. VOĐENJE I ODRŽAVANJE REGISTRA
Članak 14.
Registar geografskih imena se vodi i održava u informacijskom sustavu geografskih imena (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).
Članak 15.
(1) Sastavni dijelovi informacijskog sustava su:
− registar geografskih imena
− modul mišljenja povjerenstva za standardizaciju geografskih imena
− mrežna stranica.
(2) Modul mišljenja je dokumentacijska baza u kojoj su pohranjena mišljenja povjerenstva za standardizaciju geografskih imena koja sadrži preporuku imena naselja, ulica i trgova te preporuke za imena drugih geografskih objekata.
(3) Informacijski sustav mora imati osigurano redovito stvaranje sigurnosnih kopija.
Članak 16.
Mrežna stranica s dijelovima aplikacije za unos predloženog imena iz članka 6. ovoga Pravilnika, pregled i pretraživanje, javno je dostupna.
Članak 17.
(1) Vođenje i održavanje registra geografskih imena je prepoznavanje geografskog objekta, njegova kartografska generalizacija (u daljnjem tekstu: generalizacija) na točku, pridruživanje jednog ili više geografskih imena te uređivanje postojećih zapisa u bazi.
(2) Radnjama iz stavka 1. ovoga članka stvaraju se novi ili se uređuju postojeći zapisi imenovanog mjesta i geografskih imena u bazi registra geografskih imena.
Članak 18.
(1) Temelj za prepoznavanje geografskog objekta su službene državne karte i ostali kartografski prikazi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, geografski objekt prepoznaje se i temeljem terenskog istraživanja.
Članak 19.
(1) Generalizacija geografskog objekta je njegova redukcija i odabir lokacije imenovanog mjesta na području geografskog objekta.
(2) Točnost izbora lokacije imenovanog mjesta uvjetovana je točnošću kartografskih prikaza iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Članak 20.
(1) Nakon postupka generalizacije geografskog objekta imenovanom mjestu pridodaju se vrijednosti atributa iz članka 12. ovoga Pravilnika.
(2) Definicije i vrijednosti atributa iz članka 12. ovoga Pravilnika sastavni su dio Specifikacije.
Članak 21.
(1) Nova geografska imena prikupljaju se:
− preuzimanjem iz službenih izvora
− preuzimanjem iz neslužbenih izvora i
− na prijedlog javnosti.
(2) Geografska imena preuzeta iz neslužbenih izvora te prikupljena na prijedlog javnosti dostavljaju se Povjerenstvu na razmatranje te se na temelju donesene pozitivne preporuke ista evidentiraju u registru geografskih imena.
Članak 22.
(1) Prilikom unosa geografskog imena u bazu evidentiraju se vrijednosti atributa iz članka 7. ovoga Pravilnika.
(2) Definicije i vrijednosti atributa iz članka 7. ovoga Pravilnika sastavni su dio Specifikacije.
Članak 23.
Uređivanjem postojećih zapisa u bazi registra geografskih imena se mogu mijenjati:
− lokacija imenovanog mjesta
− atributi imenovanog mjesta i
− atributi geografskog imena.
Članak 24.
(1) Održavanje se temelji na promjenama dostavljenim:
− službenim izvorom
− neslužbenim izvorom i
− na prijedlog javnosti.
(2) Održavanje registra geografskih imena temeljem neslužbenih izvora te prijedloga javnosti zahtijeva dostavu navedenih imena Povjerenstvu na razmatranje te se nakon pozitivne preporuke imena evidentiraju u registru geografskih imena.
Članak 25.
Prestankom upotrebe geografskog imena dodjeljuje mu se atribut »povijesno ime«, a vremenska odrednica se označuje datumom prestanka važenja.
IV. IZDAVANJE PODATAKA REGISTRA
Članak 26.
(1) Podaci registra geografskih imena su javni.
(2) Iz registra geografskih imena se izdaju podaci o imenovanim mjestima i pripadajućim geografskim imenima opisanim atributima iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika upisanim u registar geografskih imena.
(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka izdaju se u skladu s ograničenjima propisanim propisima kojima se uređuje nacionalna sigurnost.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka ne izdaju se podaci o geografskim imenima sa statusom imena »predloženo ime« i podaci koji se nalaze u objektnoj grupi »opća imena«.
(5) Podaci se izdaju sukladno odredbama pravilnika kojim se propisuje izdavanje podataka državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena, tehničke radnje koje se obavljaju u postupku izdavanja podataka, visina stvarnih troškova za izdavanje podataka i izvođenje tehničkih radnji te uvjeti korištenja podataka.
(6) Podaci registra geografskih imena dostupni su na interoperabilan način, sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pravila za uspostavu, održavanje i razvoj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27.
Glavni ravnatelj Državne geodetske uprave će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uskladiti Specifikaciju iz članka 20. stavka 2. ovoga Pravilnika s odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 28.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o registru geografskih imena (»Narodne novine«, broj 59/20).
Članak 29.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/25-01/19
Urbroj: 541-1-25-9
Zagreb, 23. srpnja 2025.
Glavni ravnatelj
Antonio Šustić, dipl. ing. geod., v. r.
PRILOG 1.
KATALOG GEOGRAFSKIH OBJEKATA
Katalog geografskih objekata je evidencija geografskih objekata i pojava razvrstanih u geografske objektne vrste. Osnova za izradu Kataloga su topografske karte u mjerilima 1:300 000, 1:200 000, 1:100 000 i 1:25 000. Katalog je nastao kao rezultat prepoznavanja geografskih objekata na osnovu modela podataka CROTIS i Zbirke kartografskih znakova mjerila od 1:500 do 1:25 000.
Katalog geografskih objekata sadrži devet objektnih grupa u kojima su popisane vrste geografskih objekata i definicije objekata.
Objektna grupa je grupa geografskih objekata koji imaju zajednička obilježja. Svaka objektna grupa sadrži više vrsta geografskih objekata. Vrsta geografskog objekta je skupina geografskih objekata sa zajedničkim obilježjima. Definicija objekta predstavlja pobliži opis samog objekta.
Sljedeće objektne grupe detaljno su opisane:
• Geografske cjeline
• Reljefni oblici
• Vode kopna i mora
• Otoci i poluotoci
• Građevine i ostali objekti
• Područja
• Naselja
• Prometna infrastruktura.
Objektna grupa »Opća imena« nije posebno opisana, a sadrži sve neimenovane geografske objekte koji se mogu razvrstati u neku od objektnih grupa.
1. GEOGRAFSKE CJELINE
Objektna grupa geografske cjeline obuhvaća vrste objekata geografskog područja i pokrova i korištenja zemljišta.
a. GEOGRAFSKO PODRUČJE
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| geografsko područje | Veće geografsko područje obilježeno zajedničkim prirodnim osobitostima. |
| rudina | Manje geografsko područje koje tvori cjelinu. Uobičajeno općepoznato tradicionalno ime za određeni dio katastarske općine. |
b. POKROV I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| bjelogorična šuma | Šuma u kojoj prevladava drveće kojemu lišće otpada u hladnijemu dijelu godine. |
| crnogorična šuma | Šuma u kojoj prevladava zimzeleno, igličasto drveće i raslinje. |
| gaj | Zasađena i uzgojena šuma. |
| livada | Travnata površina koja se redovito kosi. |
| lug | Šuma na močvarnom zemljištu. |
| maslinik | Zemljište zasađeno stablima maslina. |
| mješovita šuma | Šuma koja se sastoji od više vrsta drveća, a najčešće se nalazi na hladnijim, planinskim područjima između listopadnih i crnogoričnih šuma. |
| močvara, rit | Tlo natopljeno stajaćom vodom koje je obraslo posebnom vegetacijom (šašem, trskom, mahovinom i sl.). |
| oranica, njiva, mekota | Zemljište koje se ore i redovito obrađuje, zasađeno istim ili različitim kulturama. |
| pašnjak, atar, gmajna, utrina | Mjesto gdje pasu domaće životinje. Najčešće prirodna travnata površina. |
| plastenik, staklenik | Zaštićeni, umjetno grijani prostor u kojem se uzgaja povrće, cvijeće. |
| polje | Ravno obrađeno ili obradivo zemljište, primjerice njive, oranice, travnjaci, pašnjaci i dr. |
| pustara | Prostrano zemljište koje se ne obrađuje već služi za stočarstvo, konjarstvo i uzgoj svinja. |
| rasadnik | Zemljište na kojemu se proizvodi rasadni materijal: voćne i lozne sadnice te sadnice različitog ukrasnog i šumskog drveća. |
| šikara, makija, grmlje |
1) Grmolik oblik degradirane šume; 2) Gusta, teško prohodna šikara miješanog raslinja. |
| šuma | Zajednica biljnih organizama kojoj drveće daje osnovno obilježje. |
| trstik | Zemljište pod gustom vegetacijom trstike, najčešće na močvarnim terenima i duž niskih i plavljenih obala rijeke. |
| vinograd | Zemljište zasađeno vinovom lozom. |
| voćnjak | Zemljište zasađeno voćkama. |
| vrt | Zemljište, obično u blizini kuće, ograđeno u kojem rastu trava, ukrasne i jestive biljke. |
2. RELJEFNI OBLICI
Objektna grupa reljefni oblici obuhvaća vrste objekata kopnenih reljefnih oblika.
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| brdo | Prirodna uzvisina od 200 do 500 metara nadmorske visine koja može imati i više vrhova. |
| brežuljak, gorica | Prirodna uzvisina do 200 metara nadmorske visine, kružna tlocrta i blagih padina. Obično u ravnici. |
| brijeg | Prirodna uzvisina od 200 do 500 metara nadmorske visine. Najčešće samo s jednim vrhom. Obično manje tlocrtne površine od brda. |
| dio gore | Dio gore koji je sastavni dio veće cjeline, ali je izdvojen imenom. |
| dio planine | Dio planine ili planinskoga lanca. |
| dolina, draga | Prirodna izdužena udubina s vodenim tokom na dnu. Najčešće je otvorena u smjeru otjecanja tekućice. |
| gora | Prirodna uzvisina od 500 do 1000 metara nadmorske visine (obrasla šumskim raslinjem). |
| greda | Izdužena i ocjedita uzvisina u naplavnim ravnicama nastala fluvijalnom erozijom u starim terasama. |
| hrbat | Veća izdužena uzvisina (planinski hrbat, gorski hrbat). |
| jama | Podzemna šupljina s površinskim otvorom i nagibom od 45°do 90°; može biti povezana s drugim podzemnim šupljinama, tvoreći složeni podzemni sustav. |
| kamenjar | Ogoljen teren s vrlo plitkim i siromašnim tlom tipičan za vapnenačku podlogu. |
| kosa, kosina, laz | Blaga padina uzvisine koja postupno prelazi u ravnicu. |
| kotlina | Veća ili manja ovalna ili nepravilna udubina u Zemljinoj kori ravnoga dna i najčešće sa svih strana okružena strmim stranama gora ili planina. |
| ledenica | Jama koja u svojim najdubljim dijelovima ima tijekom čitave godine niske temperature, a zbog čega se voda prokapnica zamrzava na njenom dnu. |
| pećina | Kraća vodoravna šupljina u stjenovitom području. |
| planina | Prostrana i razgranata prirodna uzvisina viša od 1000 metara nadmorske visine. |
| planinski lanac | Niz planina oblikovanih u lanac. |
| polje u kršu | Najveći reljefni oblik u kršu; izdužena i plitka udubina u kršu kroz koju često protječe manja tekućica, najčešće je to ponornica. |
| ponikva, vrtača, do, dolac, duliba, dumača, padež, vrtop | Osamljena, obično ljevkasta udubina na krškome području. Dubine do 20 metara i promjera do nekoliko stotina metara. |
| prijevoj, privija, vrata, sedlo | Uleknuće, najniži dio između dva planinska grebena ili vrha. Obično služi za prijelaz s jedne na drugu stranu planine. |
| snježnica | Spilja ili jednolika udubina strmih strana koja ima teško pristupačno dno, a nalazi se u višim i hladnijim predjelima gdje je temperatura cijele godine niža od 0° C. |
| spilja | Prirodna velika šupljina u stijenama. Od otvora se pruža u nagibu manjem od 45°. Može imati jedan kanal, a češće se sastoji od mreža kanala, hodnika i dvorana. Može se sastojati i od sustava većeg broja galerija poredanih jedna iznad druge. |
| udolina | Izdužena udubina bez vodenoga toka. |
| vrh | Mikro reljefni dio uzvisine različitih oblika i veličine koji svojom visinom strši u usporedbi s razinom svoje bliže i dalje okolice. |
| zaravan, tavan, visoravan | Prostrana, zaravnjena ili blago ukošena valovita površina na uzvisinama. |
3. VODE KOPNA I MORA
Objektna grupa vode kopna i mora obuhvaća vrste objekata kopnenih voda i mora.
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| bara | Područje plitke stajaće vode s močvarnom vegetacijom. |
| draga, dražica, suhodoline | Manji zaljev nastao potapanjem donjih dijelova suhih kopnenih dolina i udolina. |
| estavela | Mjesto gdje uvire rijeka ponornica. Za vrijeme visokih voda ponor ne može progutati svu nadolazeću vodu i on počne izbacivati vodu iz ponora. Česta pojava u krškom prostoru. |
| izvor mineralne i termalne vode | Izvor vode sa znatnijim količinama mineralnih sastojaka i plinova, što im daje poseban miris i okus i temperaturama višim od 20° C (uglavnom više od srednje srpanjske temperature kraja u kojem izvire). |
| izvor ponornice | Mjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju izvire na površinu i teče vododrživom površinom. |
| jaruga, jarak | Uska strma udubina kojom se slijeva voda. |
| jezero | Prirodna ili umjetna udubina na kopnu ispunjena vodom. |
| klanac, klisura, kanjon, sutjeska | Klanac je duguljast, uzak i dubok usjek strmih strana među uzvisinama; nastaje erozijom stijena djelovanjem tekućica, a može biti rasjedno predisponiran. Klisura je uska i duboka dolina strmih stjenovitih strana; nastaje prevladavanjem dubinske erozije nad bočnom. Sutjeska ili kanjon je duboka i uska riječna dolina strmih, gotovo okomitih strana (Zrmanja, Krka, Cetina). |
| lokva, močilo | Sabiralište voda; udubina ispunjena vodom, bez izvora napajanja i otjecanja. |
| more | Velika cjelina Zemljine površine ispunjena slanom vodom; dio je svjetskog mora. |
| morska pličina, plitvac, plićak |
1) Podmorje nad kojim razina mora nije visoka, ali je dubina mora dovoljna da se i za oseke plovidba odvija bez opasnosti; 2) Podmorje mnogo pliće od okolnog podmorja. |
| morski kanal | Dug, sužen morski prolaz koji se pruža između obale i otoka ili između samih otoka. |
| morski predio | Dio mora bez samostalnog određenja i čvrstih granica. |
| morski prolaz |
1) Prolaz koji spaja dva dijela istog mora; 2) Ulaz u zaljev ili luku između dva rta ili otoka (npr. Splitska vrata); 3) Prolaz koji spaja dva morska kanala. |
| mrtvica | Riječni oblik koji nastaje bočnom erozijom (npr. prilikom spajanja dva zavoja rijeke). |
| ponor | Vertikalna ili horizontalna pukotina s ravnim ili koso položenim kanalima u kojem stalno ili povremeno ponire ili nestaje površinski vodeni tok. |
| povremena tekućica | Tekućica koja ima vode samo u određeno doba godine kada ima više padalina nego što je isparavanje. Takvi tokovi su poznati u našim krajevima pod imenom sušice i suvaje. |
| povremeni kanal | Umjetni vodeni tok s povremenom vodom najčešće za natapanje i odvodnjavanje. |
| ribnjak | Umjetno jezero ili prostor s vodom uređen za uzgoj ribe. |
| riječni otok, ada | Vodom uvijek okružen dio kopna u koritu rijeke. Čest je u sporo tekućim ravničarskim rijekama. |
| rukavac | Izdvojeno riječno korito nastalo diobom glavnog korita rijeke. |
| skupina jezera | Više jezera na istom geografskom području (npr. Plitvička jezera). |
| slap, vodopad, buk, kaskada, brzac | Voda koja se iz rijeke ili jezera naglo ruši, pada s visine. |
| stalna rijeka | Stalna tekućica koja teče pod utjecajem sile teže. Stalne rijeke uvijek imaju vode. |
| stalni kanal | Umjetni vodeni tok sa stalnom vodom izgrađen za plovidbu, natapanje ili odvodnjavanje. |
| stalni potok | Kratak i vodom siromašan vodeni tok hranjen padalinama. Od rijeke se razlikuje kraćom duljinom toka, manjom širinom i količinom vode. |
| ušće | Mjesto gdje se tekućica ulijeva u more, jezero, močvaru ili drugu tekućicu. |
| ušće ponornice | Mjesto na kojem stalna ili povremena tekućica u krškom kraju ponire kroz ponor ili pukotine u kršu. |
| uvala, vala | Dio mora uvučen u kopno. |
| uvalica, valica | Manja uvala. |
| vrelo, izvor | Mjesto gdje voda prirodnim putem izbija, izvire na površinu. |
| zaljev | Dio oceana, mora ili jezera koji je s triju strana okružen kopnom. Dio mora koji je s tri strane okružen kopnom i u plovnoj vezi s morem. |
| zaton | Manji zaljev koji prodire dublje u kopno. Obično širi u sredini, a uži otvor ga spaja s otvorenim morem. |
| ždrilo, ždrelac, ždrijelac | Uzak i kratak morski prolaz između dviju obala (npr. Novsko ždrilo). |
4. OTOCI I POLUOTOCI
Objektna grupa otoci i poluotoci obuhvaća vrste objekata otoka, poluotoka, hridi i grebena.
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| greben, sika, sičica | Usamljena i često izdužena stijena ispod ili u razini mora. Sastavljena od čvrstog materijala i opasna za plovidbu. |
| hrid | Stijena u obliku otočića, uvijek iznad razine mora. |
| obala |
1) Granični pojas kopna i vode; 2) Pojas kopna, povremeno plavljen, koji leži između najviše crte do koje dopiru valovi i najnižeg stanja oseke, odnosno prostor na kojem stalno djeluju valovi, morske mijene i morske struje. |
| otočić, školj, škoj, školjić, škojić | Dio kopna sa svih strana okružen morem s opsegom obalne crte od 1,5 kilometara do 10 kilometara. |
| otočna skupina | Skupina otoka ili otoci na manjoj udaljenosti. Obično su istog postanka i obuhvaćeni jednim imenom. |
| otok | Dio kopna sa svih strana okružen morem i ima opseg obalne crte veći od 10 kilometara. |
| plaža | Morska obala, žalo, morsko kupalište. |
| poluotok | Dio kopna koji je s triju strana okružen vodom ili morem, a jednom stranom spojen s kopnom. Istaknut dio kopna koji je s tri strane okružen vodom i s užom stranom vezan uz kopno. |
| rt, rat | Uska poluotočna izbočina kopna u more. |
5. GRAĐEVINE I OSTALI OBJEKTI
Objektna grupa građevine i ostali objekti obuhvaća vrste objekata građevine i ostale objekte nastale ljudskom aktivnošću.
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| akvedukt | Rimskodobni vodovod; često su prepoznatljive dionice nad tokovima rijeka koje su ujedno služile i kao mostovi. |
| aleja | Ulica, put, staza ili slična javna površina omeđena i ukrašena gradskim nasadima, drvoredima itd. |
| arboretum | Nasad raznovrsnog drveća i grmlja, služi u znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. |
| arheološko nalazište, ruševina, iskopina | Ostaci srušene građevine; razvalina. |
| automotodrom, mototrkalište, motodrom, kartodrom, motokros staza | Mjesto gdje se održavaju vježbe i/ili utrke automobila i/ili motocikala i/ili karting vozila. |
| bazen | Izgrađen prostor napunjen vodom. |
| benzinska crpka | Trgovina naftnim derivatima. |
| betonara | Pogon za proizvodnju betona. |
| biblioteka, knjižnica | Ustanova u kojoj se čuvaju i posuđuju knjige. |
| biotoplinska elektrana | Pogon za proizvodnju električne energije iz biomase. |
| bolnica, klinika, poliklinika | Ustanova i zgrada za smještaj, boravak i liječenje bolesnika. |
| botanički vrt | Vrt koji okuplja organiziranu i dokumentiranu zbirku živoga bilja dostupnu javnosti. |
| brana | Umjetna prepreka sagrađena na riječnom koritu ili riječnoj dolini radi stvaranja akumulacijskog jezera za iskorištavanje vodene snage ili radi zaštite od poplava. |
| brodogradilište | Područje na kojem se grade i popravljaju brodovi i druga plovila. |
| carinarnica | Prostorija u kojoj se roba carini i naplaćuje carina. |
| cementara | Tvornica cementa; mjesto gdje se izrađuje cement. |
| ciglana | Tvornica cigle; mjesto gdje se izrađuje cigla. |
| cisterna | Umjetno sagrađeno i dobro izolirano sabiralište i spremište za kišnicu. |
| crkva | Posvećena zgrada gdje kršćani slave, mole i obavljaju vjerske obrede. |
| crpna stanica | Mehanička naprava za crpljenje tekućine. |
| deponija | Odlagalište, smetlište, mjesto gdje se odlaže, skuplja i probire smeće i otpad. |
| dimnjak | Otvor u obliku šupljeg zidnog stupa ili cijevi koji odvodi dim. |
| dječji dom | Dom za nezbrinutu djecu i mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi. |
| dječji vrtić | Ustanova za čuvanje i odgoj djece predškolskog uzrasta. |
| dok |
1) Ograđeni dio luke sa zidanim pristanom i gatovima za utovar i istovar robe; 2) Objekt za smještaj brodova radi popravka, čišćenja i bojanja. Može biti suh ili plutajući. |
| dom zdravlja, ambulanta | Ustanova za pregled i liječenje bolesnika koji ne borave u bolnici, već dolaze liječniku radi pregleda, terapije ili kontrole (ambulantno liječenje). |
| drvni kombinat | Industrijsko poduzeće drvne proizvodne grane u kojem se proizvode sirovine i prerađuju. |
| dvorac | Ladanjsko prebivalište bogatije arhitektonske koncepcije u kojem su imućni posjednici povremeno boravili zbog odmora, nadzora imanja i prikupljanja prihoda. |
| džamija | Muslimanska bogomolja s jednim ili više minareta, usmjerena prema Meki. |
| ergela | Ergela je građevina koja služi za držanje i uzgoj konja. |
| farma | Velik okupljen posjed, poljoprivredno gospodarstvo specijalizirano za tržišnu proizvodnju na kojem prevladava monokultura. |
| fenološka postaja | Postaja na kojoj se obavljaju fenološka motrenja. |
| fontana | Arhitektonski oblikovan, često kiparski obrađen, objekt namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija. |
| gat, molo | Pristanište, samostalna građevina u luci. Dio luke uz koji pristaju brodovi. |
| golf-igralište | Mjesto namijenjeno igranju golfa. |
| gospodarska zona, poslovna zona, poduzetnička zona, industrijska zona | Područja namijenjena obavljanju poduzetničkih odnosno gospodarskih aktivnosti. |
| gostionica, restoran | Ugostiteljski objekt u kojem se za stolovima služi hrana i piće. |
| groblje, krematorij | Uređen prostor gdje se nalaze grobovi. |
| hidroelektrana | Elektrana koja iskorištava energiju vode za proizvodnju električne energije. |
| Hidrološka postaja | Postaja za praćenje stanja površinskih ili podzemnih voda. |
| hipodrom | Kružna staza za natjecanje konja. |
| hostel | Zgrada za prihvat putnika i turista. Obično manja od hotela i niže uslužne kategorije. |
| hotel | Ugostiteljski objekt za prihvat prolaznih gostiju, putnika i turista. |
| iskop | Mjesto gdje se iskopava po planu (glina, ilovača, pijesak). |
| izletište | Mjesto koje se posjećuje kada se ide na izlet. |
| kamenolom | Mjesto gdje se vadi kamen za daljnju obradu. |
| kamp | Uređeni prostor za kampiranje (npr. autokamp). |
| kapela | Crkvica i manje izdvojen prostor s jednim oltarom. |
| kaštel | Manja utvrda u sklopu obrane područja ili grada. |
| kazalište (teatar) | Mjesto, kuća, prostor gdje se izvode predstave. |
| kolektor | Uređaj za sakupljanje otpadnih voda. |
| koliba | Jednostavna drvena nastamba. |
| konzulat | Samostalno predstavništvo države, zastupa interese i poslove svoje zemlje (kada u državi ili gradu domaćinu nema veleposlanstva). |
| kula | Visoka čvrsta obrambena građevina. |
| kurija | Naziv za reprezentativnu kuću, odnosno dvor; kuća svećenika. |
| lovačka kuća, lovački dom | Lovački dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom okruženju uz lovišta, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Lovačka kuća nema mogućnost smještaja. |
| mareograf | Instrument za mjerenje morskih mijena; objekt u kome se nalazi instrument. |
| meteorološka postaja | Postaja na kojoj se izvodi bilo koji program meteoroloških motrenja. |
| metorološko-oceanografske postaje | Postaje koje obavljaju mjerenja i/ili opažanja stanja mora. |
| mlin | Postrojenje za usitnjavanje materijala, npr. žitarica. |
| mljekara | Zgrada ili farma u kojoj se proizvodi i pakira mlijeko. |
| mogila | Mogila (gomila, gromila, tumul) je naziv za prapovijesni humak od zemlje ili kamenja, najčešće podignut iznad groba, ali i kao spomen-obilježje ili pak iz obrednih razloga. |
| motel | Svratište uz veće prometnice, uz smještaj pruža i servisne usluge za motorizirane turiste. |
| mrtvačnica | Zgrada u kojoj se čuvaju posmrtni ostaci pokojnika prije nego se pokopa. Obično je u sklopu groblja. |
| muzej | Ustanova u kojoj se sabiru, čuvaju, proučavaju i izlažu zbirke umjetnina, povijesnih, tehničkih i dr. predmeta. |
| naftno polje | Mjesto vađenja nafte na površinu Zemlje. |
| naftovod | Cjevovod s pogonom i pomoćnim uređajima koji služi za transport nafte na veće udaljenosti. |
| nasip | Pojas zemlje, betona i drugih građevnih materijala, nasut i izdignut iznad razine vode ili tla. |
| odašiljač, prijemnik, antena | Uređaj koji emitira elektromagnetske valove. |
| ograda | Naziv za zemljišnu česticu različite gospodarske vrijednosti ili namjene omeđenu i obzidanu mocirom ili suhozidom. |
| otvoreno kino | Prostor na kojem se prikazuju filmske projekcije na otvorenom. |
| park | Omeđeno, pošumljeno zemljište u gradu ili izvan grada s planski zasađenim drvoredima, cvijetnjacima itd., namijenjeno za odmor i rekreaciju. |
| pastirska kuća, katun, stan, torovi, zagradi, busača, pojata, pusta, struga | Povremeno pastirsko naselje, skupina pastirskih kuća, koje se koriste za vrijeme ljetne ispaše stoke u planinskim krajevima. |
| pastuharnica | Mjesto prebivanja pastuha. |
| perivoj | Visokokultivirani zeleni prostor oblikovan čovjekovom kreativnošću i elementima prirode, uključujući vegetaciju, građevinske elemente i opremu i eventualno jezero. |
| pilana | Postrojenje ili tvornica gdje se trupci strojno pile. |
| planinarski dom, planinarska kuća, sklonište | Planinarski dom je smještajni objekt u kojem se gostima, u prirodnom brdsko-planinskom okruženju, pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i usluge prehrane, pića, napitaka i slastica, kao i usluge korištenja zasebne prostorije i/ili prostora za pripremanje jela s jednostavnom pripremom, u kojima gosti sami na svoj način i na svoju odgovornost pripremaju i konzumiraju jela i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu. Planinarski domovi su otvoreni stalno. Objekti koji su otvoreni samo nedjeljom, ali ne i subotom ne smatraju se planinarskim domovima. Planinarska kuća otvorena je samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima. Planinarsko sklonište je nezaključana, stalno otvorena i neopskrbljena kuća u kojoj se može prenoćiti bez prethodne najave. |
| plinara | Poduzeće koje se bavi eksploatacijom i distribucijom plina te izgradnjom i održavanjem mrežne instalacije. |
| plinska elektrana | Elektrana koja iskorištava energiju plina za proizvodnju električne energije. |
| plinsko polje | Mjesto vađenja plina na površinu Zemlje. |
| poklonac | Kip u stiliziranoj kapelici u uličnom zidu ili na pročelju kuće. |
| policijska postaja | Zgrada policije. |
| poljoprivredna ekonomija, gospodarstvo | Poljoprivredno imanje sa svim pripadajućim inventarom i oblicima djelatnosti. |
| pošta | Poštanski ured; javna služba i organizacija prometa za primanje, prijevoz i dostavu raznovrsnih pošiljki, omogućuje brzojavni i telefonski promet. |
| rafinerija |
1) Industrijsko postrojenje u kojem se sirovine ili tehnički proizvodi prerađuju u čiste proizvode; 2) Mjesto gdje se čiste rude. |
| raspelo | Križ s likom raspetog Krista. |
| reciklažno dvorište | Prostor na kojem se zbrinjava i prerađuje otpad/otpadni materijal. |
| rezervoar, vodospremnik | Spremnik za tekućine i plinove u obliku bazena, posuda i sl. |
| rezidencija | Mjesto stalnog ili privremenog boravka, prebivalište, boravište vladara ili osoba na visokom položaju. |
| ribogojilište u moru | Mjesto umjetnog uzgoja morskih organizama u moru, osobito riba i školjaka. |
| riva, kej, šetalište | Riva je ozidana i uređena obala na moru u gradskoj luci. Kej je uređena obala tekućice uz naselje (osobito grada), koja služi kao šetalište. Šetalište je javni prostor za šetnju uz more. |
| rudnik | Složeni površinski ili podzemni objekt gdje se iskopavaju čvrste mineralne sirovine. |
| sajmište | Mjesto gdje se održava sajam. |
| samostan, manastir | Zgrada u kojoj po utvrđenim pravilima žive redovnici ili redovnice; crkva sa zgradama. |
| sanatorij | Ustanova namijenjena liječenju određenih bolesti te oporavku i odmoru bolesnika, pri čemu su važni povoljni prirodni čimbenici. |
| seosko poljoprivredno gospodarstvo, salaš, majur, stancija, pusta | Samostalno poljoprivredno imanje sa zgradama za stanovanje, poljskim alatom i stajama udaljeno od svakog naselja. |
| silos | Skladište većeg kapaciteta opremljeno uređajima za manipulaciju (npr. za žitarice). |
| sinagoga | Židovski hram, bogomolja i mjesto za sastajanje i učenje. |
| sirana | Zgrada u kojoj se proizvodi sir. Obično je to i mljekara. |
| skijalište | Mjesto u planini ili gori gdje se u rekreativne svrhe prakticira skijanje i gdje u zimskom dijelu godine ima snijega. |
| slobodna zona | Dio teritorija Republike Hrvatske, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. |
| solana | Sustav plitkih površina i brana pribiranje morske soli. |
| spomen-obilježje, područje, spomenik, pil | Materijalna baština iz prošlih vremena; svaka činjenica, djelo ili stvar koja obilježava ili podsjeća na prošli događaj. |
| sportski centar | Mjesto namijenjeno sportskoj aktivnosti. |
| spremište tramvaja, garaža (remiza) | Mjesto za parkiranje i održavanje tramvaja. |
| stadion | Sportsko borilište s tribinama. |
| stepenice | Uzdignuto vodoravno položene ploče koje služe pješacima za uspinjanje ili spuštanje u nekom prostoru. |
| streljana | Otvoren prostor ili dvorana opremljena uređajima za gađanje iz vatrenog i zračnog oružja. |
| studentski dom, učenički dom | Ustanova namijenjena za smještaj studenata ili učenika. |
| svetište | Mjesto koje se pohodi kao osobito štovano u vjerskom životu. |
| sveučilište, fakultet, veleučilište, akademija | Ustanova za najviše školsko obrazovanje. |
| svjetionik | Čuvano pomorsko svjetlo; obično visoki toranj koji na vrhu ima svjetlo prema kojemu se noću ravnaju brodovi. |
| škola | Obrazovna i odgojna ustanova gdje se kolektivno stječu osnovna pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti te vještine određenih struka. |
| šljunčara, bajer | Mjesto gdje se vadi šljunak. |
| šumarska kuća, šumarija, lugarnica | Ustanova namijenjena za rad šumarije. |
| televizija | Ustanova i poduzeće koje se bavi prenošenjem informacija putem televizije. |
| termalno lječilište (toplice) | Izvor tople vode; kupalište ili lječilište na takvu izvoru. |
| termoelektrana | Elektrana koja proizvodi električnu energiju strojevima koje pokreću vodena para, parne ili plinske turbine ili motori s unutrašnjim izgaranjem. |
| toplana | Postrojenje koje proizvodi toplinu za zagrijavanje većeg broja zgrada. |
| toranj | Građevina naglašene vertikale izgrađena kao samostalni objekt ili kao dio većeg graditeljskog sklopa (npr. Popov toranj). |
| trafostanica | Uređeno mjesto gdje je smješten transformator. |
| trgovački centar | Planski uređen zatvoreni prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara, uključujući i supermarket, trgovine različitih robnih marki, ugostiteljske objekte, prodajne salone, ponekad i zabavne sadržaje. |
| tržnica | Planski uređen prostor za kupnju i prodaju potrošnih dobara na otvorenom. |
| tvornica | Poduzeće s pretežno ili potpuno mehaniziranom proizvodnjom. |
| uljara | Tvornica ulja ili pogon za proizvodnju ulja. |
| usamljena zgrada | Zgrada izdvojena izvan naselja. |
| usamljeni grob | Grob koji je obično uz put, stazu, u šumi, poznatog ili nepoznatog imena. |
| ustanova za osobe s posebnim potrebama | Ustanova koja pruža usluge smještaja, zdravstvene skrbi, njege, odgoja i osposobljavanja po posebnim uvjetima, radne rehabilitacije te niza okupacijskih i rehabilitacijskih sadržaja osobama s intelektualnim teškoćama. |
| ustava | Vodna građevina kojom se uz pomoć zapornica omogućava kontrolirano propuštanje vode na kanalima, rijekama i branama. |
| utočište za životinje | Ograđeni prostor u kojem u kontroliranim uvjetima žive životinje koje su zbog različitih razloga izuzete iz prirode (npr. medvjedi u Kuterevu). |
| utvrda, utvrđeni grad | Trajan građevinski objekt sagrađen u svrhu obrane; fortifikacija, utvrđenje. |
| vatrogasni dom, vatrogasna zajednica | Ustanova namijenjena za rad vatrogasne organizacije. |
| veleposlanstvo, ambasada | Diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga jedne države u drugoj, sjedište veleposlanika/ambasadora. |
| vidikovac | Građevina podignuta na uzvisini i namijenjena specifičnim vidicima ili uživanju u pogledu (npr. Vidikovac Kiosk u Maksimiru ili Mađerkin breg kod Štrigove). |
| vinarija | Pogon za proizvodnju i čuvanje vina. |
| vjetroelektrana | Elektrana koja iskorištava energiju vjetra za proizvodnju električne energije; niz blisko smještenih vjetroagregata. |
| vodenica, mlinica | Zgrada uz ili na vodi u kojoj se nalazi stroj za usitnjavanje žitnih kultura. |
| vodotoranj | Građevina za spremanje i pričuvu vode u sklopu vodovodne mreže. |
| vodovod | Sustav postrojenja mreže cjevovoda za opskrbljivanje pitkom vodom. |
| zadružni dom | Zgrada koja ima funkciju okupljanja lokalnog stanovništva najčešće u društveno-političke i zabavne svrhe. |
| zatvor, kaznionica i odgojni zavod | Zgrada u kojoj se primjenjuje kazna lišenja slobode. |
| zbirka, kolekcija | Prema nekomu smislu ili ideji prikupljena i sređena skupina predmeta (građa) iste vrste i/ili koja se po nastanku ili sadržaju odnosi na određenu geografsku, etničku, kulturnu i dr. sredinu. |
| zdenac, bunar | Okomiti otvor u zemlji s vodom, prirodni ili umjetno izgrađen, različite dubine i promjera. |
| zgrada ministarstva, državna uprava, institut | Zgrada u kojoj su smješteni uredi vlade, državne uprave ili institut. |
| zoološki vrt | Mjesto gdje se čuvaju i uzgajaju životinje. |
| zvjezdarnica | Ustanova ili objekt uređen za promatranje nebeskih tijela i pojava u svemiru. |
| zvonik | Crkveni toranj ili dio crkve na kojem su zvona. |
| željezara | Talionica i ljevaonica željeza. |
6. PODRUČJA
Objektna grupa područja obuhvaća vrste objekata zaštićenih područja.
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| arheološki park | Istraženo, zaštićeno i prezentirano arheološko nalazište ili njegov dio koji uključuje informativno-didaktičke sastavnice prezentacije i interpretacije radi podizanja svijesti o važnosti arheološke baštine. |
| arheološko nalazište ili zona | Područje koje sadržava dokaze o prošlim ljudskim aktivnostima ili razdobljima u povijesti, a posjeduje cjelovitost i izvornost fizičkih ostataka. |
| kulturni krajolik | Područje od posebnog interesa za zaštitu čija su obilježja rezultat djelovanja i međudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika, a posjeduje cjelovitost i izvornost, povijesnu, estetsku, društvenu, znanstvenu ili duhovnu vrijednost, kao i druge vrijednosti. |
| kulturno dobro | Materijalno dobro; nepokretna stvar od kulturno-povijesnog, umjetničkog, arhitektonskog, paleontološkog, arheološkog, etnografskog, antropološkog i znanstvenog značenja upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. |
| kulturno-povijesna cjelina | Nepokretno kulturno dobro koje obuhvaća područje od posebnog interesa za zaštitu čija je povezanost i vrijednost prepoznata s arheološkog, etnografskog, arhitektonskog, povijesnog, estetskog ili sociokulturnoga gledišta. |
| memorijalno kulturno dobro | Integralno i cjelovito sačuvano povijesno-memorijalno područje, mjesta povijesnih događanja, spomen-park, mjesta masovnih stradanja, groblja, grobnice i grobovi, legendarna područja i mjesta kojima se trajno čuva sjećanje zajednice. |
| nacionalni park | Prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. |
| park prirode | Prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. |
| park-šuma | Prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena i odmoru i rekreaciji. |
| posebni rezervat | Područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. |
| povijesni urbani krajolik | Područje povijesnih slojeva te kulturnih i prirodnih vrijednosti kulturno-povijesne cjeline, naselja gradskih obilježja i pripadajućega okruženja. |
| regionalni park | Prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. |
| spomenik parkovne arhitekture | Umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park) koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost. |
| spomenik prirode | Pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. |
| strogi rezervat | Područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode. |
| svjetska baština | Geografski objekti na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine. |
| značajni krajobraz | Prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. |
7. NASELJA
Objektna grupa naselja obuhvaća vrste objekata prostornih jedinica i naselja.
| Vrsta objekta I | Definicija objekta |
| dio gradskog naselja, gradska četvrt | Dio grada definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela s posebnim imenom. Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu. |
| dio naselja | Područje koje je sastavni dio većeg naselja. |
| država | Politička zajednica ljudi organizirana na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, koja ima službeno ime, jezik, grb, zastavu i himnu. |
| glavni grad | Glavni grad države definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela. |
| grad | Jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. |
| katastarska općina | Osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. U pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta (naselja) s pripadajućim zemljištem. |
| napušteno naselje | Naselje koje je napušteno i/ili razrušeno. |
| naselje | Svaka kompaktna skupina nastambi, bez obzira na njihov broj i funkciju, koja služi kao ljudsko obitavalište; mjesto stanovanja, života i rada. Prostorna jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja druge namjene, a ima ime i vlastiti sistem obilježavanja zgrada. Područje naselja nalazi se na području jedne jedinice lokalne samouprave. |
| naselje kuća za odmor, vikend naselje | Naselje u kojem dominiraju kuće za odmor. |
| općina | Jedinica lokalne samouprave osnovana u pravilu za područja više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. |
| selo | Naselje u ruralnom području koje ima ime i služi kao ljudsko obitavalište. |
| sjedište grada |
Naselje koje ima funkciju sjedišta grada. Veliko naseljeno mjesto u kojem je većina stanovništva zaposlena u nepoljoprivrednim djelatnostima. |
| sjedište općine | Naselje koje ima funkciju sjedišta općine. |
| sjedište županije | Glavni grad županije definiran službenim aktima nadležnih državnih tijela. |
| trg | Javna površina i otvoren prostor u gradu, okružen blokovima velikih kuća i stjecište više ulica. |
| turističko hotelsko, apartmansko naselje | Naselje za prihvat i smještaj turista. |
| ulica | Uređena i održavana prometna površina za pješake i vozila u naselju. |
| zaselak | Ogranak sela koji ima ime, ali nema status samostalnog naselja. |
| županija | Upravno-teritorijalna jedinica organizirana na osnovi povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika, koju određuje nadležno državno tijelo. Utemeljena je kao administrativna funkcionalna regija. |
8. PROMETNA INFRASTUKTURA
Objektna grupa prometna infrastruktura obuhvaća vrste objekata prometnica i prometne infrastrukture.
| Vrsta objekta | Definicija objekta |
| autobusni kolodvor | Odredište i polazište autobusa s uredovnom zgradom i peronima. |
| autocesta | Javna cesta posebno izgrađena i namijenjena isključivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fizički odvojene kolničke trake (zeleni pojas, zaštitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova s po najmanje dvije prometne trake širine najmanje 3,5 metara, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, širine najmanje 2,5 metara. |
| biciklistička staza | Prometna površina namijenjena za kretanje bicikala. |
| cestovni granični prijelaz | Obilježeno područje jedne države; zgrada na cestovnom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu. |
| cestovni most | Cestovna građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd. |
| cestovni nadvožnjak | Cestovni most iznad ceste ili željezničke pruge. |
| cestovni podvožnjak | Cestovni prolaz ispod ceste ili željezničke pruge. |
| cestovni tunel | Umjetno prokopan cestovni podzemni prolaz kroz planinu. |
| cestovni vijadukt | Cestovna konstrukcija koja premošćuje dolinu. |
| državna cesta | Javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta. |
| garaža | Zatvoreni prostor za smještaj vozila. |
| helidrom | Aerodrom ili određeno područje na objektu namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera. |
| kružni tok, rotor, kružno raskrižje | Prometno raskrižje s kružnim tokom prometa. |
| letjelište | Aerodrom koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u posebnom zračnom prometu. |
| letjelište za paraglajdere | Brda na kojima postoji očišćena površina (od drveća, grmlja i ostalih prepreka) dovoljno prostrana i sigurna za polijetanje. |
| lokalna cesta | Javna cesta koja spada u mrežu županijskih cesta i povezuje područje grada i/ili općine. |
| lokalna pruga | Željeznička pruga koja unutar pojedine željezničke prometne regije u smislu lokalnoga prometa međusobno povezuje pojedina područja ili administrativno-gospodarske centre ili ih priključuje na željezničke pruge od važnosti za međunarodni promet ili na željezničke pruge od značaja za regionalni promet. |
| marina | Luka na obali mora, rijeke, jezera ili plovnoga kanala specijalizirana za potrebe nautičkoga turizma. |
| međunarodna pruga | Željeznička pruga koja povezuje željezničke pruge na paneuropskim koridorima i njihovim ograncima s međunarodnim pomorskim i riječnim lukama i terminalima. |
| morska luka | Prirodno ili umjetno zaštićen morski prostor s obalom dovoljno dubokom za pristajanje brodova i uređenom za ukrcaj i iskrcaj robe i putnika. |
| naplatna postaja | Postaja za naplaćivanje cestarine. |
| odmorište | Prostor predviđen za zaustavljanje sudionika cestovnog prometa sa sadržajima za odmor. |
| parkiralište | Prostor uređen za parkiranje vozila. |
| pješačka staza | Pješačka staza je uređena i markirana staza koja povezuje različite geografske objekte na određenom području. |
| pješački most | Objekt koji služi za prelaženje ljudi preko rijeke, potoka, morskog tjesnaca ili provalije. |
| planinarska staza | Ugažena staza za pješački pristup nekom geografskom objektu. |
| planinarski put | Uređen pristup planinarskom odredištu, označen planinarskom signalizacijom. |
| pojedinačni prometni objekt | Uređaj za davanje svjetlosnih ili zvučnih znakova kojima se sudionici u prometu obavještavaju o spuštanju branika ili polubranika. Nalazi se na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se pri nailasku vlaka branici ili polubranici automatski spuštaju ili na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini na kojem se branicima ili polubranicima rukuje ručno i to s mjesta s kojeg se oni ne vide. |
| poljoprivredni aerodrom | Područje na zemlji (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova u poljoprivredne svrhe. |
| pomorski granični prijelaz | Obilježeno područje jedne države; zgrada u luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu. |
| prijelaz za divlje životinje, zeleni most | Prirodni prijelazi za divlje životinje su površine iznad tunela i površine ispod vijadukata i mostova koje služe za neometani prijelaz životinja. Zeleni mostovi su prvenstveno namijenjeni velikim životinjama koje imaju jako širok areal kretanja i potrebni su im različiti ekosustavi kako bi mogli preživjeti. |
| prometni čvor | Cestovni čvor; račvanje ceste s mogućnošću promjene pravca vožnje. |
| put | Uređen prostor na kopnu za prolaz i kretanje ljudi, vozila i životinja. |
| regionalna pruga | Željeznička pruga koja povezuje željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj sa željezničkim prugama od važnosti za međunarodni promet. |
| riječna luka | Mjesto na obali rijeke za prihvat riječnih brodova. Služi za ukrcaj i iskrcaj putnika kao i ukrcaj i pretovar tereta. |
| riječni granični prijelaz | Obilježeno područje jedne države; zgrada u riječnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu. |
| sidrište | Mjesto za sidrenje brodova ispred luke. |
| skela | Plitko prijevozno sredstvo u obliku pravokutne platforme za prijevoz preko rijeke gdje nema mosta. |
| staza | Uski puteljak, pješčani put. |
| zračna luka, aerodrom | Zračna luka je aerodrom s najmanje jednim utvrđenim normiranim postupkom preciznoga instrumentalnog prilaženja, na kojem postoje postrojenja za smještaj, održavanje, popravak te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari. Aerodrom je područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova. |
| zračni granični prijelaz | Obilježeno područje jedne države; zgrada u zračnoj luci gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu. |
| zračno pristanište | Aerodrom za avione ili helikoptere (helidrom) u načelu namijenjen za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima. |
| željeznička postaja | Mjesto kraćeg zadržavanja željezničkih prijevoznih sredstava u svrhu iskrcavanja ili ukrcavanja putnika ili robe. |
| željeznički granični prijelaz | Obilježeno područje jedne države; zgrada na željezničkom putu gdje se ubire porez na uvoznu ili domaću robu. |
| željeznički kolodvor | Veće službeno mjesto na pruzi u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar stvari, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički promet, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona). |
| željeznički most | Željeznička građevina ili objekt koji služi za prelaženje ljudi i tereta preko rijeke, morskih tjesnaca, provalije itd. |
| željeznički nadvožnjak | Željeznički most iznad ceste ili željezničke pruge. |
| željeznički podvožnjak | Željeznički prolaz ispod ceste ili željezničke pruge. |
| željeznički tunel | Umjetno prokopan željeznički podzemni prolaz kroz planinu. |
| željeznički vijadukt | Željeznička konstrukcija koja premošćuje dolinu. |
| žičara, uspinjača | Žičara je prijevozno sredstvo s košarama, kabinama ili otvorenim sjedalima koje vuku žičani konopci. Uspinjača je vagon koji se na kosini pokreće na tračnicama pomoću debelog žičanog užeta. |
| županijska cesta | Javna cesta koja povezuje područje jedne ili više županija. |
| Dio NN: Službeni |
| Vrsta dokumenta: Pravilnik |
| Izdanje: NN 106/2025 |
| Broj dokumenta u izdanju: 1500 |
| Stranica tiskanog izdanja: 12 |
| Donositelj:Državna geodetska uprava |
| Datum tiskanog izdanja: 25.7.2025. |
| ELI: /eli/sluzbeni/2025/106/1500 |