NN 105/2025 (23.7.2025.), Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Rusinski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C)

OŠ RSKJK A. 1. 1.

Učenik neverbalno i verbalno reagira na slušne i vizualne poticaje.

– neverbalno reagira na učestale riječi i vrlo jednostavne rečenice

– prepoznaje pojedine riječi ili fraze izgovorene sporijim tempom, jasno i razgovjetno

– povezuje izgovorene riječi s odgovarajućim slikovnim karticama ili predmetima

– povezuje izgovorene upute s radnjama

– odgovara na postavljena pitanja (гeй/da, нє/ne)

OŠ RSKJK A. 1. 2.

Učenik imenuje pojmove iz svojeg okruženja i prema vizualnom predlošku.

– prepoznaje i povezuje glasovnu riječ s vizualnim predloškom

– pokazuje i imenuje pojmove prema vizualnom predlošku

– imenuje predmete i osobe iz svojeg okruženja

– imenuje pojmove s rusinskim naglaskom

– globalno čita riječi

OŠ RSKJK A. 1. 3.

Učenik govori učestale riječi i vrlo kratke rečenice.

– izgovara sve glasove

– izgovara specifične glasove Г i ДЗ

– izvodi glasovnu analizu i sintezu

– naglašava riječi s rusinskim naglaskom primjerene početnom opismenjavanju

– pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči

– ponavlja riječi i vrlo kratke jednostavne rečenice

– imenuje i pokazuje predmete iz svojeg okruženja

OŠ RSKJK A. 1. 4.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkom razgovoru te koristi naučene vrlo kratke i vrlo jednostavne rečenice.

– upotrebljava osnovne komunikacijske obrasce (pozdravljanje, predstavljanje i sl.)

– postavlja vrlo jednostavna i uvježbana pitanja i odgovara na njih

– oblikuje i govori vrlo kratke uvježbane rečenice

– koristi fond riječi primjeren uzrastu

– koristi forme uljudnog ponašanja

– sudjeluje u vrlo kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: pozdravi, predstavljanje, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do deset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, blagdani.

Učitelj samostalno odlučuje o izboru i redoslijedu navedenih tema.

Preporučeni jezični sadržaji

Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, imenovanje, zamolba, zahvala i pitanje za oprost, čestitanje, brojanje.

Leksičke i gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama te se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, izboru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Učenici uče rusinski jezik i tijekom izvanučionične nastave i na različitim aktivnostima ako za to postoje uvjeti (šetnja i obilazak škole, obilježavanje rođendana i praznika).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Rusinski jezik učenici uče oslanjajući se na znanja stečena u drugim nastavnim predmetima.

Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, geste, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Opisivanje predmeta i slika te govorne vježbe tematski treba uskladiti s nastavnim programom hrvatskog jezika, prirode i društva, matematike i vjeronauka.

Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te se istovremeno potiče višejezičnost.

Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

OŠ RSKJK B. 1. 1.

Učenik neverbalno i verbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja književnog teksta/neknjiževnog teksta.

– misli, osjećaje i zapažanja izražava crtežom, pokretom ili riječima

– imenuje glavni lik i iskazuje njegovu osobinu (dobar

– loš)

– izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa

OŠ RSKJK B. 1. 2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekst primjeren početnom opismenjavanju.

– pažljivo sluša dok učitelj čita tekst primjeren početnom opismenjavanju

– prepoznaje i imenuje riječi u kojima se zadani glas nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi

– povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu

– čita riječi i jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučene pojmove iz globalnog čitanja i slikopriče

– odgovara na kratka pitanja

– postavlja kratka pitanja

– točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice

OŠ RSKJK B. 1. 3.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem kraći književni tekst te prepoznaje i imenuje odgovarajuće književne vrste prema obliku (brojalicu, pjesmu i priču).

– pažljivo sluša dok učitelj čita književni tekst

– osjećaje izražava crtežom, pokretom ili riječima

– usmeno kratko odgovara na pitanja o pročitanom tekstu

– prepoznaje i imenuje brojalicu, pjesmu i priču

– napamet krasnoslovi kraće pjesmice

– sudjeluje u kraćem igrokazu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: pozdravi, predstavljanje, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do deset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, blagdani.

Učitelj samostalno odlučuje o izboru i redoslijedu navedenih tema.

Preporučeni jezični sadržaji

Funkcije: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, imenovanje, zamolba, zahvala i pitanje za oprost, čestitanje, brojanje.

Usmeno se obrađuju književni i neknjiževni tekstovi. Leksičke i gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama te se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Navedene teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a učitelj samostalno odlučuje o njihovu broju, izboru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju. Nastavne aktivnosti dinamično se izmjenjuju: igre, kratke narodne pjesme, kratke pjesmice, brojalice i dramatizacija, pri čemu je naglasak na govornoj komunikaciji i rješavanju radnih listova.

Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, geste, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: slikopriče, slikopjesme, pjesmice u rimama, rusinske narodne priče, dječje pjesme, brojalice, zagonetke, kratke pripovijetke, bajka i kratki igrokaz; rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede: Ишол дїдo дo лєсa/Išao je djed u šumu; Чижику, чижику/Čižiku, čižiku; Пaльци/Prsti; Гeрлїчкa/Grlica; Пo вaрoшу дрaшичкa/Po varoši je stazica; Нa жeлєнeй трaвки/Na zelenoj travici; Идзе жима/Ide zima; Хижкo нaшa/Kućice naša; Цицa и Aмaлкa/Cica i Amalka; Я мaли югaс/Ja sam mali pastir; Винчуєм Вaм тaкa мaлa/Čestitam Vam ovakva mala; Пaсли пaстирe/Napasali su pastiri stado; М. Budinski: Школяр/Učenik; E. Vrabec, I. Hnatko (ilustratorica): Кoлєсa/Kotači; М. Rimar: Медo, медo/Medo, medo; Lj. Harhaj: Мaли Мo/Mali Mo; M. Rimar: Привит/Dobrodošlica; N. Golub: Нємaм злaтa/Nemam zlata; I. Hardi-Kovačević: Любичицa/Ljubičica; S. Makaji: Kaрoлинa/Karolina; M. Kanjuh: Пeршa пaхулькa/Prva pahuljica; Lj. Fa-Hardi: Як шe тройo прaшaткa рихтaли зa жиму/Kako su se tri praščića spremala za zimu; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 1. 1.

Učenik uočava,
prepoznaje i imenuje osnovna obilježja rusinske kulture.

– uočava tipična rusinska imena i prezimena

– prepoznaje i imenuje obilježja rusinskih praznika i blagdana

– slušno prepoznaje rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice

– uočava i prepoznaje rusinsku narodnu nošnju

– prepoznaje i imenuje starodavne predmete različite namjene

– razvija pozitivan stav za učenje rusinskog jezika i kulture

– slušno prepoznaje i imenuje rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice

– prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između rusinske i hrvatske kulture (običaji, praznici i blagdani, imena itd.)

– imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre

− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene forme, brojalice, napjeve, narodne plesove i dječje pjesme

– izrađuje slikovni rječnik

– izrezuje, slaže i crta/slika

– ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivom

– kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

– njeguje i izvodi rusinske običaje za Božić (koledanje) i Uskrs (oblijevanje)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: predstavljanje, pozdravi (Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća izvana i iznutra te namještaj u njima), zaboravljene igre i igračke, stari obrti i alati, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament, hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, tradicionalne rukotvorine (pisanice), pjesme i plesovi, istraživanje zaboravljenih običaja.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme u kolu i kolede iz domene Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati.

Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne te se dinamično izmjenjivati. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 2. 1.

Učenik razumije i imenuje kratke riječi i vrlo kratke rečenice.

– povezuje izgovorene riječi sa slikovnim prikazima ili predmetima

– imenuje predmete i osobe u razredu ili na vizualnim predlošcima

– imenuje pojmove s rusinskim naglaskom

OŠ RSKJK A. 2. 2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekstove primjerene početnom opismenjavanju.

– povezuje napisano slovo s odgovarajućim glasom

– povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ

– rastavlja riječ na slogove

– povezuje riječi u rečenicu

– čita riječi u kojima se slovo koje se uči nalazi na početku, u sredini i na kraju riječi

– čita jednostavne i kratke rečenice koje sadrže naučena slova

– odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta

– postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju

– čita riječi, rečenice i tekstove primjereno početnom opismenjavanju

– točno intonira izjavne, upitne i usklične rečenice

OŠ RSKJK A. 2. 3.

Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnom opismenjavanju.

– izgovara specifične glasove Г i ДЗ

– izvodi glasovnu analizu i sintezu riječi

– naglašava riječi s rusinskim naglaskom primjereno početnom opismenjavanju

– pronalazi nove uzorke riječi zasićene glasom/slovom koje se uči

OŠ RSKJK A. 2. 4.

Učenik piše tiskana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila.

– povezuje glas s odgovarajućim slovom

– povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu

– razlikuje veliko i malo tiskano slovo

– piše velika i mala tiskana slova

– piše riječi s glasovima H (Х), G (Ґ)i specifičnim glasom Г

– piše riječi sa specifičnim slovima (dvoglasima) Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU, Щ/ŠČ i Ь/mekim znakom

– prepisuje riječi i rečenice

– samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim tiskanim slovima

– sastavlja skupinu riječi na zadanu temu

– sastavlja rečenicu od zadanih riječi

– oblikuje kratak pisani tekst od triju rečenica primjereno početnom opismenjavanju

– piše prvu riječ u rečenici velikim slovom

– piše velikim slovom vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta koja su mu poznata

– piše rečenični znak na kraju rečenice

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Postupno proširivanje i produbljivanje preporučenih tema: svijet oko mene i ja, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do dvadeset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, dani u tjednu, blagdani, razlike među slovima.

Funkcije: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta i radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti) i brojanje.

Preporučeni jezični sadržaji

Prema grafemskom izgledu, usporediti već naučenu hrvatsku abecedu s rusinskom azbukom. Obratiti pozornost na slova u hrvatskoj abecedi i rusinskoj azbuci koja su ista, slična i različita, a posebnu pozornost posvetiti izgovoru i pisanju specifičnog slova Г te dvoglasa Я, Є, Ї, Ю, Щ i Ь (mekog znaka). Gramatika jezika izgovara se oponašanjem učitelja.

Leksičke i gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama te se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimike, pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava.

OŠ RSKJK B. 2. 1.

Učenik neverbalno i verbalno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja književnog teksta/neknjiževnog teksta.

– imenuje likove

– izdvaja iz teksta što mu se sviđa i što mu se ne sviđa

– misli, osjećaje i zapažanja izražava crtežom, pokretom ili riječima

OŠ RSKJK B. 2. 2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem vrlo kratke književne tekstove koji su primjereni njegovoj dobi.

– čita tekst nekoliko puta radi potpunijeg razumijevanja

– pazi na pravilan izgovor karakterističnih rusinskih glasova

– kratkim rečenicama odgovara na pitanja povezana s tekstom

– prepoznaje i imenuje glavni lik (dobar

– loš)

– uočava nove ili manje poznate riječi

– stvara likovne radove, uređuje pano

– napamet krasnoslovi kraće pjesmice

– sudjeluje u kraćem igrokazu

− koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno razvojnoj dobi

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tematski tekstovi: predstavljanje sebe i drugih, pozdravi, svijet oko mene i ja, škola, boje, godišnja doba, voće i povrće, brojevi do dvadeset, obitelj i dom, snalaženje u prostoru, igra i igračke, dijelovi tijela, promet, hrana, životinje, cvijeće, odjeća i obuća, dani u tjednu, blagdani, razlike među slovima.

Preporučeni jezični sadržaji

Slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom.

Rusinska terminologija: glas, slovo, slog, riječ, otvornici, zatvornici, slog i rečenica (izjavna, upitna i usklična).

Funkcije: uljudno ophođenje, imenovanje (osobe, životinje, predmeta i radnje), davanje jednostavnih uputa (što činiti) i brojanje.

Preporučene vrste tekstova: rusinske narodne pjesme i priče, slikopriča, slikopjesma, brojalica, dječja pjesma, kratka pripovijetka, bajka i kratki igrokaz.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj izabire tekstove i aplikacije po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.

Brojalice i pjesmice imaju osobito važnu ulogu u usvajanju pravilnog izgovora, naglaska, ritma i intonacije te im u nižim razredima osnovne škole treba pridati osobiti značaj. Zajedničko čitanje planiranih tekstova na satu ostvaruje se u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike, a aktivnim razgovorom, u kojem sudjeluju svi učenici, ističe se važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: E. Vrabec: Кoлєсa/Kotači; M. Kovač: Школски дзвoн/Školsko zvono; J. Oljejar: Пeкaр/Pekar; M. Kovač: Кoнїк/Konjić; S. Erdelji: Тaнєц/Ples; M. Skuban: Пришлa жимa/Došla je zima; M. M. Kočiš: Дoм/Dom; J. Oljejar: Хoрa бaбкa/Bolesna lutka; N. Golub: Кeд яр придзe/Kad dođe proljeće; narodne: Тoтa нaшa ґaздиня/Ova naša domaćica, Вeрбoв лєшик/Vrbova šumica, Рибaр/Ribar, Пeтрик и кaндур/Perica i mačak, Злaмaлa шe кoрмaнь дeскa/Slomilo se ralo; rusinske kolede: Тeй шe святeй нoци/Te se svete noći, M. Kovač: Нoц нaд ВиФлeєм/Noć iznad Betlehema; M. Vašaš: Винчoвaнкa/Čestitka; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 2. 1.

Učenik uočava, prepoznaje i imenuje osnovna obilježja rusinske kulture.

– prepoznaje i imenuje tipična rusinska imena, simbole (zastava) i blagdane

– prepoznaje i imenuje posebnosti narodnih rusinskih običaja pri obilježavanju blagdana

– prepoznaje i imenuje rusinske običaje i njihova osnovna obilježja

– prepoznaje i imenuje tradicionalno rusinsko jelo za Božić i Uskrs

– prepoznaje i pjeva rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice

– prepoznaje rusinsku narodnu nošnju

– prepoznaje i imenuje starodavne predmete različite namjene

– razvija početni pozitivni stav za učenje rusinskog jezika i kulture

OŠ RSKJK C. 2. 2.

Učenik prepoznaje i imenuje sličnosti i razlike s hrvatskom kulturom.

OŠ RSKJK C. 2. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

– izrezuje, slaže i crta/slika

– ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivom

– imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre

− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne glazbene forme, brojalice, napjeve, narodne plesove i dječje pjesme

– kreativno se izražava pjesmom, plesom, crtežom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

– njeguje i izvodi rusinske običaje za Božić (koledanje) i Uskrs (polijevanje)

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: predstavljanje, pozdravi (za Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća izvana i iznutra te namještaj u njima), zaboravljene igre i igračke, stari obrti i alati, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament, hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, tradicionalne rukotvorine (pisanice), pjesme i plesovi, istraživanje zaboravljenih običaja.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede u domeni Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati.

Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne te se dinamično izmjenjivati. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 3. 1.

Učenik razumije i govori kratke rečenice u skladu s temom.

– razumije riječi i kratke rečenice

– točno izgovara glasove Г, Ґ i Х koje učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru

– točno naglašava riječi

– točno izgovara riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi Г, ДЗ, ДЬ i TЬ

– pravilno oblikuje i izgovara kratke rečenice

– točno oblikuje jesne i niječne rečenice

– pripovijeda kratku priču prema nizu slika

– jezične pojmove imenuje na rusinskom jeziku

OŠ RSKJK A. 3. 2.

Učenik sluša i čita s razumijevanjem kratke tekstove.

– pravilno čita riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь

– čita kratki neknjiževni i književni tekst primjenjujući pravilan izgovor, naglasak i intonaciju riječi i rečenica

– čita tekst po ulogama

– izdvaja nepoznate riječi

– proširuje rječnik rusinskih riječi

OŠ RSKJK A. 3. 3.

Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru na nastavnom satu, koristeći se sintagmama i kratkim jednostavnim rečenicama u točnom značenju.

– odgovara na pitanja o pročitanom tekstu

– postavlja jednostavna pitanja iz teksta i odgovara na njih

– prepoznaje imenice kao riječi koje imenuju bića, stvari i pojave

– prepoznaje opće i vlastite imenice

– prepoznaje glagole kao riječi kojima se određuje radnja

– prepoznaje pridjeve

– prepoznaje česte umanjenice

OŠ RSKJK A. 3. 4.

Učenik piše pisana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila.

– piše velika i mala pisana slova rusinske azbuke

– pravilno i točno piše specifična slova rusinske azbuke Я, Є, Ї, Ю, Щ

– pravilno i točno piše Ь (meki znak)

– pisanim slovima povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječ u rečenicu

– prepisuje riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima

– samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima

– točno piše riječi s glasovima Г, Ґ i Х koji učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru

– pravilno piše riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь

– piše vrlo kratak i jednostavan tekst danog predloška

– samostalno sastavlja i piše četiri (4) rečenice

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba.

Funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojemu živimo.

Preporučeni jezični sadržaji

Govornu terminologiju na rusinskom jeziku i jezične sadržaje poučavati na temelju poznavanja hrvatskog jezika radi uočavanja njihove sličnosti i različitosti, i to, kako na gramatičkim i pravopisnim područjima, tako i kod jezičnog izražavanja i pravogovora.

Slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: imenice (opće i vlastite) i glagole znati na razini prepoznavanja i imenovanja, a pridjeve na razini prepoznavanja. Gramatika jezika izgovara se oponašanjem učitelja. Prema grafemskom izgledu, obratiti pozornost na ista, slična i različita pisana slova u abecedi i rusinskoj azbuci, a posebnu pozornost obratiti na izgovor i pisanje specifičnih glasova i slova Г i ДЗ te dvoglasa Я, Є, Ї, Ю, Щ i Ь (mekog znaka). Pozornost se pridaje razvoju čitanja i pisanja te izgovora riječi s rusinskim naglaskom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj poučava jezične sadržaje putem usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: geste, mimike, pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava.

OŠ RSKJK B. 3. 1.

Učenik kreativno izražava misli, osjećaje i zapažanja nakon slušanja/čitanja teksta.

− kazuje o čemu tekst govori

− iznosi mišljenje o postupcima likova

– misli, osjećaje i zapažanja izražava crtežom, pokretom ili riječima

OŠ RSKJK B. 3. 2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke književne tekstove.

– razlikuje dijelove pjesme: stih i strofa

– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu

– prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama

– usmeno odgovara na pitanja o pročitanom književnom tekstu

– tečno čita kratki književni tekst

– pazi na pravilan izgovor i intonaciju

OŠ RSKJK B. 3. 3.

Učenik razlikuje određene književne vrste prema obliku i sadržaju.

– razlikuje i imenuje nazive na rusinskom jeziku za pripovijetku, pjesmu, brojalicu, zagonetku, basnu, bajku i igrokaz

– razlikuje književne vrste prema obliku i sadržaju (rusinska narodna priča i pjesma, dječja pjesma, brojalica, zagonetka, basna i bajka)

– prepoznaje naučene jezične elemente, izvodi zaključke o vrsti, temi i sadržaju teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tematski tekstovi: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba.

Preporučene vrste tekstova: slikopriča, rusinske narodne pjesme i priče, kratka pripovijetka, brojalica, dječja pjesma, kratki igrokaz, zagonetka, bajka, strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.

Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju izradom crteža, dramatizacijom i čitanjem književnih tekstova.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: R. Kupčinski: Школярики/Mali učenici; M. Kovač: Нaшo букви/Naša slova; M. Pavlović: Кухaркa/Kuharica; M. Kočiš: Шатва/Sjetva; K. Mučaji: Хрoбaк нa пoлїчки/Crv na polici; A. Papandriš Harhaji: Мaмo, чи ти знaш?/Mama, znaš li ti?; M. Kovač: Нaшa бaбa/Naša baka; narodna rusinska koleda: Ишли трoмe крaльoвe/Išla su tri kralja; A. Balatinac: Пaхулькa/Pahuljica; G. Kosteljnik: Стaри, aлє здрaви/Star, ali zdrav; narodna: Кoгуцик/Pjetlić; S. Makaji: Мoя муниция/Moja municija; S. Erdelji: Привит яри/Dobrodošlica proljeću; M. Rimar: Нaйвeкшa рoдзинa/Najveća rodbina; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 3. 1.

Učenik imenuje osnovna obilježja rusinske kulture.

– imenuje tipična rusinska imena, simbole (zastave) i blagdane

– imenuje rusinske običaje i njihova osnovna obilježja

– imenuje i pjeva rusinske narodne pjesme te dječje pjesmice i brojalice

– imenuje rusinsku narodnu nošnju

– imenuje starodavne predmete različite namjene

– imenuje tradicionalna rusinska jela za blagdane i druge prigode

– razvija početni pozitivni stav za učenje rusinskog jezika i kulture

OŠ RSKJK C. 3. 2.

Učenik izgrađuje svoj kulturni i nacionalni identitet.

− izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, slikokaz, ilustraciju, likovni rad, praktični rad i slično)

– ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima

− demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana (Božić: koledanje i nošenje Betlehema, Uskrs: polijevanje)

OŠ RSKJK C. 3. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

– kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

– imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne dječje i narodne pjesme, brojalice i rusinske dječje igre s pjevanjem uz slušanje glazbe

– izvodi jednostavne plesne pokrete rusinskih narodnih plesova

– njeguje rusinske narodne običaje

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

– sudjeluje u aktivnostima (vrlo kratkim predstavama) koje povećavaju zadovoljstvo učenja rusinskog jezika i kulture

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: predstavljanje, pozdravi (za Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća izvana i iznutra te namještaj u njima), zaboravljene igre i igračke, stari obrti i alati, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament, hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, tradicionalne rukotvorine (pisanice), pjesme i plesovi, istraživanje zaboravljenih običaja.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede u domeni Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati.

Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne i izmjenjivati se. To mogu biti igre, plesovi, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 4. 1.

Učenik razumije tekstove jednostavnih struktura i razgovara u skladu sa slobodno izabranom ili zadanom temom.

– razumije tekstove jednostavnih struktura

– točno izgovara glasove Г, Ґ i Х koje učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru

– točno naglašava riječi

– točno izgovara riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi Г, ДЗ, ДЬ i TЬ

– pravilno oblikuje i izgovara kratke rečenice

– točno oblikuje jesne i niječne rečenice

– pripovijeda kratku priču prema nizu slika

– jezične pojmove imenuje na rusinskom jeziku

– sluša tekst s razumijevanjem prema zadanim smjernicama u obliku pitanja i dodatnih uputa

– pravilno čita riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь

– pravilno izgovara i čita skupove riječi s glasovima LJ, NJ, DJ I TJ

– čita kratki neknjiževni i književni tekst primjenjujući pravilan izgovor, naglasak i intonaciju riječi i rečenica

– čita tekst po ulogama

– odgovara na pitanja o pročitanom tekstu

– postavlja jednostavna pitanja iz teksta i odgovara na njih

– izdvaja nepoznate riječi

– proširuje rječnik rusinskih riječi

OŠ RSKJK A. 4. 3.

Učenik točno upotrebljava riječi, sintagme i rečenice te ih povezuje u kratki vezani tekst.

– prepoznaje riječi koje označuju vrijeme, mjesto, količinu i kakvo je što

– prepoznaje česte uvećanice

– usvaja nove riječi i utvrđuje značenje naučenih riječi u aktivnom rječniku

– koristi nove riječi kao dio aktivnog rječnika

– usvaja lingvistički pojam imenice i glagola u zadanom tekstu i imenuje ih na rusinskom jeziku

– rješava zagonetke, križaljke i rebuse

– sudjeluje u dramatizaciji teksta

OŠ RSKJK A. 4. 4.

Učenik piše pisana slova rusinske azbuke, riječi, rečenice i tekst vođenim pisanjem i primjenjuje pravopisna pravila.

– piše velika i mala pisana slova rusinske azbuke

– pisanim slovima povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječ u rečenicu

– prepisuje riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima

– samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim pisanim slovima

– točno piše riječi s glasovima Г, Ґ i Х koji učenicima stvaraju poteškoću u izgovoru

– pravilno piše skupove riječi glasova LJ, NJ, DJ I TJ

– pravilno piše riječi koje su dio aktivnog rječnika u kojima su specifični glasovi i slova: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю i Ь

– pravilno piše slovo Й s glagolom − piše cjelovitim i jasnim rečenicama s pravilnim redom riječi

– piše vrlo kratak i jednostavan tekst danog predloška − samostalno sastavlja i piše pet (5) rečenica − primjenjuje usvojenu pravopisnu normu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba.

Funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojem živimo.

Preporučeni jezični sadržaji

Govornu terminologiju na rusinskom jeziku i jezične sadržaje poučavati na temelju poznavanja hrvatskog jezika radi uočavanja njihove sličnosti i različitosti, i to, kako na gramatičkim i pravopisnim područjima, tako i kod jezičnog izražavanja i pravogovora.

Slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: imenice (rod i broj

– imenovanje); glagoli: prošlost, sadašnjost i budućnost (prepoznavanje); pridjevi: na -ov i -ski (prepoznavanje). Jezična komunikacija − pravilan izgovor i zapisivanje: problematični glasovi i specifični glas Г, H (Х) i G (Ґ) (хмара/нохец/мох; гора/драга/шнїг; ґереґа/маґочка); meki znak (Ь); slogovi sa specifičnim slovima (dvoglasima) Щ/ŠČ, Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU i Ь/mekim znakom; riječi s glasovima LJ (ЛЬ), LJO (ЛЬO), LJA (ЛЯ), LJE (ЛЄ), LJI (ЛЇ), LJU (ЛЮ), NJ (НЬ), NJO (НЬO), NJA (НЯ), NJE (НЄ), NJI (НЇ), NJU (НЮ), DJ (ДЬ), DJO (ДЬO), DJA (ДЯ), DJE (ДЄ), DJI (ДЇ), DJU (ДЮ), TJ (TЬ), TJO (TЬO), TJA (TЯ), TJE (TЄ), TJI (TЇ) i TJU (TЮ); riječi sa zatvornicima TJ (T), DJ (D), Č i DŽ (бутєлар, дїдо, бачи, диждж).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja (leksičkih i gramatičkih struktura) temelji se na govornoj i pisanoj komunikaciji i učenju iz situacije posredstvom mimike, geste, pokreta, likovnog izraza, igre, pjesme i dramatizacije pomoću zornih sredstava. Pažnja se pridaje razvoju djelatnosti čitanja i pisanja.

Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, a istovremeno se potiče višejezičnost.

Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

OŠ RSKJK B. 4. 1.

Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta i povezuje sadržaj sa stvarnim životom.

− objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta

− povezuje sadržaj, temu i motive teksta sa stvarnim životom

− prilagođava intonaciju pri izgovaranju riječi, rečenica, iskaza i tvrdnji

OŠ RSKJK B. 4. 2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem i prepričava kratke književne i neknjiževne tekstove.

– određuje temu

– imenuje određene vrste tekstova (narodna priča i pjesma, pripovijetka, basna, brojalica, brzalica, zagonetka i bajka)

– imenuje glavne i sporedne likove te mjesto i vrijeme radnje

– razlikuje dijelove pjesme: stih i strofa

– prepoznaje i izdvaja riječi u pjesmama koje se rimuju

– usmeno i pisano odgovara na pitanja

– tijek događaja prikazuje crtežom, govorom, pismom i pokretom

– izražajno čita književne tekstove

− ovladava naglaskom i intonacijom standardnog rusinskog jezika

– uočava nove ili manje poznate riječi

– razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova

OŠ RSKJK B. 4. 3.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima.

– razlikuje obavijesne tekstove od književnih tekstova

− prilagođava čitanje tekstnoj situaciji

– prepoznaje poruku teksta

– rješava zagonetke, križaljke i rebuse

– sudjeluje u dramatizaciji teksta

– čita tekstove u dječjim časopisima i na rusinskim internetskim stranicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tematski tekstovi: prijatelji, životinje, brojevi, dijelovi tijela, odijevanje, dom, prijevozna sredstva, higijena, dnevna rutina, grad i selo, kupnja, mjeseci, godišnja doba.

Funkcije: opisivanje osoba, traženje i pružanje informacija, imenovanje odnosa među ljudima, izricanje sviđanja/nesviđanja, brojenje, pravilan izgovor glasova, naglašavanje, opis dnevne rutine i običaja, opis okruženja u kojem živimo.

Preporučene vrste tekstova: rusinske narodne pjesme i priče, kratke pripovijetke, brojalice, dječje pjesme, igrokazi, zagonetke, bajke, strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj izabire tekstove prema vlastitom izboru za obradu preporučenih sadržaja.

Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se nadopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju izradom crteža, dramatizacijom i čitanjem književnih tekstova.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: М. Kovač: Школски ствари/Školske stvari; М. Kovač: Мaцeринскa бeшедa/Materinski govor; V. Mudri: Хлєб/Kruh; М. Кovač: Хижочко стара/Kućice stara; G. Kosteljnik: Чeжкa и лєгкa рoбoтa/Težak i lak posao; S. Makaji: Кудзeль/Preslica; H. Koljesar: Клaйбaс

– мудeрeц/Pametna olovka; S. Makaji: Писмo святoму Миколaйoви/Pismo svetom Nikoli; A. Bučko Papharhaji: Рoзбитa гвиздa/Razbijena zvijezda; M. Pavlović: Жимнo булo/Hladno je bilo; A. Balatinac: Мaцeринa слизa/Majčina suza; V. Mudri: Oблїванє/Oblijevanje; S. Hudak: Врацeл длуствo/Vratio je dug; M. Budinski: Припoвeдкa o чeрвeним прaшaтку/Pripovijetka o crvenom praščiću; narodna: Яблoня/Stablo jabuke; narodna: Тераз сом ше розскакала/Sada sam se zaigrala; narodna: Зрoдзeли ше тарки/Trnina; narodna: Писня мeдвeдзa/Pjesma medvjeda; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 4. 1.

Učenik razvija stav o važnosti očuvanja nacionalne baštine i svjesnost o nacionalnoj pripadnosti.

− prepoznaje tradicijska obilježja svojeg naroda

– izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima − izrađuje i izlaže svoj rad (plakat, slikokaz, ilustraciju, likovni rad i praktični rad)

– imenuje tradicionalna rusinska jela za blagdane i druge prigode

– imenuje osnovne dijelove rusinske narodne nošnje

– imenuje starodavne predmete i opisuje njihovu namjenu − skuplja stare obiteljske fotografije te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala

– stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim materijalima (rusinske dječje, tradicionalne i moderne pjesme, dječji časopis itd.)

OŠ RSKJK C. 4. 2.

Učenik prepoznaje i imenuje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja Rusina u Republici Hrvatskoj i u Karpatskoj Rusi, matičnom teritoriju pradomovine Rusina.

– prepoznaje i imenuje nacionalne simbole Rusina u Repub­lici Hrvatskoj (zastava, grb, himna i svečana pjesma)

– snalazi se na zemljovidu Republike Hrvatske, imenuje i pokazuje mjesta u kojima žive Rusini

– snalazi se na zemljovidu, pokazuje položaj Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina (narodni naziv je Горнїца ili stari kraj) i imenuje ga

– imenuje zemlje na kojima se nalazi Karpatska Rus, matični teritorij pradomovine Rusina

– imenuje narodne buditelje starog i novog kraja

OŠ RSKJK C. 4. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

– kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

– imenuje i izvodi stare dječje rusinske igre − samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne dječje narodne i autorske pjesme

– izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova

– ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima − demonstrira narodne običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz božićnog običaja »Zvjezdari«)

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

– sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja rusinskog jezika i kulture

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Kulturna baština Rusina: predstavljanje, pozdravi (za Božić i Uskrs), škola (starinski školski pribor i posoblje), obitelj i dom (izgled starinskih kuća, prostorije, namještaj i predmeti u njima), stari obrti i alati, arhaizmi, zaboravljene igre i igračke, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornament i rukotvorine (pisanice), hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan i kroz godinu, pjesme i plesovi, istraživanje i predstavljanje zaboravljenog običaja.

Prošlost Rusina: Rusini u Republici Hrvatskoj, nacionalni simboli, Karpatska Rus − matični teritorij Rusina, geografski položaj Karpatske Rusi, doseljavanje Rusina na prostor današnje Republike Hrvatske, narodni buditelji − Aleksander Duhnovič i Gabrijel Kosteljnik.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom i kulturne manifestacije rusinskih udruga.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Mnoge preporučene rusinske narodne brojalice, pjesmice, pjesme i kolede u domeni Čitam i stvaram imaju notni zapis te se mogu pjevati. Ostvarivanje preporučenih sadržaja planirati u korelaciji s gradivom prirode i društva te likovnom i glazbenom kulturom.

Nastavne aktivnosti trebaju biti raznolike, zanimljive i zabavne te se dinamično izmjenjivati. To mogu biti igre, pjesme, dramatizacije, radionice i ostale aktivnosti u kojima je naglasak na razvijanju pozitivnog stava prema rusinskom jeziku i kojima se potiče učenikova kreativnost koja će doprinijeti uspjehu svakog učenika.

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 5. 1.

Učenik razumije sadržaj kratkog i jednostavnog teksta poznate tematike.

– pokazuje razumijevanje sadržaja teksta

– prepoznaje glavnu misao i izdvaja ključne informacije u kratkom i jednostavnom tekstu

– postavlja pitanja i odgovara na pitanja

OŠ RSKJK A. 5. 2.

Učenik izražajno čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike.

OŠ RSKJK A. 5. 3.

Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom razgovoru poznate tematike, koristeći se kratkim i jednostavnim rečenicama.

– upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce

– postavlja jednostavna pitanja i odgovara na njih

– sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike

– sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igranju uloga

– pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

OŠ RSKJK A. 5. 4.

Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike, koristeći se vrlo jednostavnim jezičnim strukturama i primjenjujući pravopisna pravila.

– oblikuje kratke i jednostavne tekstove prema poznatom i uvježbanom predlošku

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka

– odgovora na postavljena pitanja

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– piše po diktatu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: rečenica i rečenični dijelovi (subjekt i predikat), zamjenice (prepoznavanje), promjenjive i nepromjenjive vrste riječi u rusinskom jeziku (prepoznavanje i imenovanje), padeži (imenovanje), rusinska gramatička terminologija, pisanje riječi s karakterističnim promjenama u kontaktu riječi, fonetički i morfološki elementi pravopisa, pravilan izgovor i zapisivanje specifičnih i problematičnih glasova Г, H (Х) i G (Ґ), pravilno pisanje i čitanje mekog znaka (Ь), pravilno pisanje i čitanje slogova sa specifičnim slovima (dvoglasima) Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU, Щ/ŠČ, pravilno pisanje i čitanje riječi s glasovima LJ, NJ, DJ i TJ, pravilan izgovor i zapisivanje riječi sa zatvornicima TJ (T), DJ (D), Č i DŽ; narodni buditelji Rusina u matičnom teritoriju (pradomovina) i u Bačkoj, Srijemu i Slavoniji (bivša južna Panonija).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na govornoj komunikaciji i učenju iz situacije igrom, pjesmom i dramatizacijom te pomoću zornih sredstava. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost.

Učitelj organizira aktivnosti govorenja i razgovaranja u kojima će učenik sudjelovati u govornom činu u osmišljenim komunikacijskim situacijama.

OŠ RSKJK B. 5. 1.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem i prepričava kratke književne i neknjiževne tekstove primjerene njegovoj dobi.

– prepoznaje i imenuje određene vrste tekstova (basna, narodna priča, bajka, igrokaz, pjesma i zagonetka)

– prepoznaje glavne i sporedne likove

– određuje temu, misao, osjećaje i ugođaj teksta

– odgovara na pitanja povezana s pročitanim/slušanim tekstom

– prikazuje tijek događaja i likove u priči govorom, pismom, crtežom i pokretom

– izražajno čita književne tekstove

– razlikuje književni tekst od neknjiževnih tekstova

– povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom

OŠ RSKJK B. 5. 2.

Učenik objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja književnog teksta i povezuje sadržaj i temu sa stvarnim životom.

– izražava svoj doživljaj književnog teksta usmeno, pisano, crtežom i pokretom

– iznosi svoja zapažanja o književnom tekstu

– povezuje situacije iz teksta sa stvarnim životom

OŠ RSKJK B. 5. 3.

Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tekstovi: lirska pjesma (pejzažna i domoljubna), narodna pripovijetka, kratka priča, basna, narodna uzrečica, anegdota, zagonetka, igrokaz za djecu, strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.

Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Izrađuju se crteži i lutke i primjenjuje dramatizacija i čitanje književnih tekstova.

Književni pojmovi: usmena/narodna književnost, tema, ideja, motiv, pjesnička slika, epitet, usporedba, personifikacija, onomatopeja, opis, glavni i sporedni likovi.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: Antologija poezije za djecu: Хмара на верху тополї/Oblak na vrhu topole; M. Kovač: Писнї дїдa Зaгрaдкaрa/Pjesme djeda Vrtlara; M. Vinaji: Мoй вaлaл мaли/Moje selo malo; M. Nađ: Нє зaбудзмe/Ne zaboravimo; Đ. Papharhaji: Любoв нємa грaнїци/Ljubav nema granice; M. Pap: Стaрa вишня/Stara višnja; M. Vašaš: Пeтрoвци/Petrovci; S. Makaji: Наймилше ми слово мацерово/Najdraža mi je majčina riječ; A. Papahdriš Harhaji: Мaц/Majka; J. Solonar: Желєнєє жито/Zeleni se pšenica; M. Budinski: Тoчки и зaпяти/Točke i zarezi; V. Kostelnik: Бeлaвa лaбдa/Plava lopta; M. Kovač: Прeдумaл шe/Predomislio se; S. Makaji: Пeрши шнїг/Prvi snijeg; S. Čakan: Сова и млади птички/Sova i mladi ptići; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 5. 1.

Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini.

– prepoznaje i imenuje etnička obilježja Rusina

− izvodi himnu i interpretira pjesme povezane s blagdanima

− prepoznaje i imenuje elemente tradicionalne kuhinje

− prepoznaje i imenuje folklorne elemente interijera i eksterijera

– imenuje dijelove rusinske muške i ženske narodne nošnje

− skuplja stare fotografije, slikovni materijal i starinske uporabne predmete s ornamentom iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala

− prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine (narodna nošnja, običaji, ornamenti…) te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata

– stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima

OŠ RSKJK C. 5. 2.

Učenik prepoznaje i imenuje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina.

– objašnjava pojmove: narod, nacionalna manjina, domovina, matični teritorij, državljanstvo i državnost

– snalazi se na zemljovidu, imenuje i pokazuje položaj Karpatske Rusi, matičnog teritorija pradomovine Rusina (narodni naziv je Горнїца ili stari kraj)

– imenuje zemlje na kojima se nalazi Karpatska Rus, matični teritorij pradomovine Rusina

– imenuje narodne buditelje Rusina u matičnom teritoriju te u Bačkoj, Srijemu i Slavoniji (bivša južna Panonija)

OŠ RSKJK C. 5. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

– kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne dječje narodne i autorske pjesme

– izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova

– ukrašava pisanicu tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima

– izrađuje elemente domaće radinosti − demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz)

– sudjeluje u obilježavanju i objašnjava važnost posebnih dana, datuma te rusinskih blagdana i praznika

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled, prostorije, namještaj i predmeti u njima), stari obrti i alati, arhaizmi, odjeća i obuća (rusinska narodna nošnja), rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice), hrana (tradicionalna jela), narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela), pjesme i plesovi, istraživanje i predstavljanje zaboravljenog običaja. Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet.

Povijest i zemljopis Rusina: slavenski narodi i pojam imena Rusin, karpatsko područje; Karpatska Rus

– matični teritorij Rusina, narodni naziv Горнїца ili stari kraj, geografski položaj, etnografske granice Karpatske Rusi, migracije iz karpatskog područja; snalaženje na zemljovidu; etnička obilježja Rusina

– jezik, (grkokatolička) vjera i kulturna baština, jezik

– autohtono obilježje naroda.

Rusinski narodni i umjetnički napjevi: Вeжнї зaйду/Uzmi zavežljaj; Желєнєє жито/Zeleni se pšenica; Eй, нє виднo тoт мoй вaлaл/Ej, ne vidi se ovo moje selo; Чaрни oчкa, пoцe спaц/Crne oči, pođite spavati; Кeд гoлубицa лєцeлa/Kad je golubica letjela; božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme iz starog kraja po izboru učitelja.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni mediji: rusinski časopisi, dokumentarni filmovi rusinske tematike (T. Đurđev: Iskra), televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik).

Istraživačkim radom predstaviti narodne ornamente i motive sa starinskog drvenog posoblja (klupa, kreveta, ormara…). Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni običaj.

Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 6. 1.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem kratke i jednostavne tekstove poznate tematike koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama.

– pokazuje razumijevanje kratkog i jednostavnog teksta poznate tematike i izdvaja glavnu poruku teksta

– glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju

– izdvaja osnovne informacije

– opisuje osobe i radnje u neposrednom okruženju jednostavnim rečenicama

– prepričava kratak i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom

OŠ RSKJK A. 6. 2.

Učenik sudjeluje u kratkom razgovoru poznate tematike.

– postavlja jednostavna pitanja u uvježbanim situacijama i odgovara na takva pitanja

– sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga

– oblikuje i izgovara kratak i jednostavan tekst u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu

– upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima

OŠ RSKJK A. 6. 3.

Učenik zapisuje jednostavne i kratke izgovorene riječi poznate tematike.

– uočava razliku između govorenog i pisanog oblika riječi

– piše po diktatu

OŠ RSKJK A. 6. 4.

Učenik piše kratak i jednostavan tekst poznate tematike.

– piše jednostavan tekst na temelju danog predloška koristeći se jednostavnim jezičnim strukturama

– logički oblikuje i uređuje tekst poštujući pravopisna pravila

– primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka

– dopunjava različite jednostavne obrasce (prenosi informacije) poznatim riječima

– pravilno piše poznate i učestale riječi

– odgovora na postavljena pitanja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: padeži (deklinacija imenica s ukazivanjem na razlike između hrvatskog i rusinskog jezika), rečenica (članovi proširene rečenice), glagolski oblici (zadržavanje na razlikama hrvatskog i rusinskog jezika), imperativ, riječca NE, rusinska gramatička terminologija, veliko i malo slovo u korelaciji s nastavom hrvatskog jezika, meki znak i dvoglasi u riječima s glasovima LJ, NJ, DJ i TJ, glasovne promjene: nepostojano e/je i o (врабец – врабца, конєц – конца, палєц – пальца), suglasnici k, g, h ispred e i i, jednačenje glasova po zvučnosti u govoru, pisanje zareza u vokativu, imperativ (идз – идзме – идзце), slovo J (пий – пийме – пийце, умий – умийме – умийце), prilozi (з/зо/зоз), pisanje riječce NE s imenicom, pridjevom, glagolom, prilogom, usvajanje i korištenje nove riječi, samostalno i točno sastavljanje i pisanje od šest (6) do osam (8) rečenica, pisanje sastavka uz poštivanje pravopisne norme, pravilno imenovanje rusinske gramatičke terminologije (padeži, promjenjive i nepromjenjive vrste riječi), pravilna formulacija rečenice, pravilan izgovor i pisanje riječi s nepostojanim e i o te imperativa, prepričavanje pročitanog teksta sa zadatkom promjena u drugom rodu ili broju i vremenu, diktat; prvi zapisi na rusinskom jeziku, prve tiskare, prve tiskane knjige.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost.

Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera.

OŠ RSKJK B. 6. 1.

Učenik iznosi vlastiti neposredni doživljaj književnog teksta i povezuje ga sa svijetom oko sebe.

– izražava svoje mišljenje nakon čitanja/slušanja književnog ili neknjiževnog teksta

– izražava svoje osnovne osjećaje (čuđenje, radost, milosrđe, sažaljenje, napetost iščekivanja, ljutnja, užas i strah) kao reakciju na književni tekst

– uočava da je poetski izraz osoban i subjektivan

– uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja

– poistovjećuje se s likovima i procjenjuje njihove postupke

OŠ RSKJK B. 6. 2.

Učenik prosuđuje književni tekst na temelju znanja i iskustva o svijetu oko sebe te objašnjava uočene ideje i problematiku.

– izražava mišljenje o glavnim događajima nakon čitanja ili slušanja teksta, objašnjava vlastito mišljenje

– prepoznaje glavne ideje književnog teksta

– uspoređuje vlastito mišljenje o tekstu s drukčijim mišljenjima

– predlaže rješenje za probleme iznesene u tekstu

OŠ RSKJK B. 6. 3.

Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tekstovi: lirska pjesma (pejzažna, rodoljubna i humoristična), narodna pripovijetka, kratka priča, basna, vic, anegdota, zagonetka, poslovica, igrokaz.

Književni pojmovi: ritam, tema, ideja, motiv, fabula, simbol, alegorija, portret, dijalog, monolog, dramatizacija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike na njihovu primjenu i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednom učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugom. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Izrađuju se crteži i lutke i primjenjuje dramatizacija, krasnoslov pjesmica, izrada slikokaza i plakata, čitanje književnih i neknjiževnih tekstova.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: izabrana djela narodne rusinske književnosti u stihu i prozi; G. Kosteljnik: Мoя писня/Moja pjesma; M. Kočiš: Єдeн чудни швeт/Jedan čudan svijet; M. Hornjak: Рускa дзивкa дaрaз/Rusinska djevojka nekad; Đ. Papharhaji: Ту, такой при шерцу/Tu, odmah pored srca; A. Balatinac: Синa Руснaкa/Sina Rusina; T. Mišir: Крaсни чaси/Lijepa vremena; A. Papandriš Harhaji: Ручнїк/Ručnik; M. Kovač: Гeй, Дунaю/Hej, Dunave; E. M. Kočiš: Двa єдинки/Dvije jedinice; M. Skuban: Шaмлa/Šamla; A. Bučko Papharhaji: Писaнкa слункo/Pisanica sunce; M. Ramač: Михалово лєто/Mihaelovo ljeto; usporedba rusinsko-hrvatskih prijevoda književnih tekstova; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 6. 1.

Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini.

– imenuje etnička obilježja Rusina

– prepoznaje, imenuje i opisuje dijelove rusinske ženske narodne nošnje (panonsko područje) u svečanim i svakodnevnim prigodama

– prepoznaje, imenuje i opisuje češljanje i oglavlja ženske narodne nošnje u svečanim i svakodnevnim prigodama

− imenuje tradicionalna jela

− imenuje folklorne elemente interijera i eksterijera

− skuplja stare fotografije, slikovni materijal i starinske uporabne predmete s ornamentom iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala

− prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata

– stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima

– istražuje i opisuje osnovne činjenice i obilježja rusinske nacionalne manjine u Hrvatskoj

OŠ RSKJK C. 6. 2.

Učenik prepoznaje osnovna povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina.

– prepoznaje i imenuje državne i bezdržavne narode

– prepoznaje i imenuje prve rusinske županije u 14. stoljeća u pradomovini

– prepoznaje i imenuje povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi do 18. stoljeća

– prepoznaje i pokazuje teritorijalne promjene u Karpatskoj Rusi tijekom povijesti

– prepoznaje i opisuje migracije Rusina do 18. stoljeća u Austro-Ugarskoj Monarhiji

– prepoznaje, pokazuje i imenuje područje formiranja rusinskog jezika bačko-srijemskih Rusina

OŠ RSKJK C. 6. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

− izvodi himnu

– kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne narodne, svadbene i autorske pjesme

– izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova

– ukrašava pisanice tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima

– izrađuje elemente domaće radinosti (vez)

− demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz)

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled, prostorije, namještaj i predmeti u njima), rusinska narodna nošnja, rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice i vez na platnu), tradicionalna jela, narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela). Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet.

Povijest i zemljopis Rusina: narodi i države, prvi rusinski otoci u 14. stoljeću, rana povijest Karpato-Rusina, teritorijalne promjene Karpatske Rusi kroz povijest do 18. stoljeća, migracije Rusina u Austro-Ugarskoj Monarhiji do 18. stoljeća, razvoj i područje formiranja rusinskog jezika (bačko-srijemski Rusini).

Kulturna baština Rusina: narodni, djevojački i svadbeni napjevi: Кoлo вoдички/Oko vodice; Eй, тo тaм нa гoри дубинa/Ej, tamo je na gori hrast; Зaшвицeлo слункo з рaнa/Zasjalo je sunce izjutra; A, дзe идзeш, Гeлeнкo?/A, gdje ideš, Heleno?; M. H. Lelas: Гeй, Дунaю/Hej, Dunave; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni mediji: rusinski časopisi, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik).

Istraživačkim radom predstaviti narodne ornamente i motive sa starinskog posuđa (tanjura, zdjela…). Izliti tanjur od gipsa i oslikati ga pronađenim motivom. Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni narodni običaj.

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 7. 1.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem tekstove srednje dužine poznate tematike.

– razumije tekst srednje dužine u cijelosti

– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst

– glasno čita kratak poznat tekst primjenjujući pravilan izgovor i intonaciju

– izdvaja glavnu poruku teksta, ključne riječi i ostale bitne podatke

– prepoznaje glavnu misao i izdvaja informacije

– planira sadržaj teksta i povezuje dijelove teksta

– razumije jednostavne sadržaje u časopisima i u medijima

– razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima

OŠ RSKJK A. 7. 2.

Učenik govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama iz svojeg okruženja.

– opisuje jednostavan događaj

– prepričava jednostavan događaj

– izvještava o poznatim situacijama i događajima

– uređuje i ispravlja svoj govor

– oblikuje tekst jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura

– planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama

– opisuje poznate situacije, radnje i odnose i prepričava događaje

OŠ RSKJK A. 7. 3.

Učenik sudjeluje u jednostavnom, neplaniranom i planiranom kratkom razgovoru iz svojeg okruženja.

– sudjeluje u jednostavnom, vođenom ili spontanom razgovoru

– postavlja pitanja te odgovara prikladnim jezičnim strukturama

– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se jednostavnim morfosintaktičkim strukturama

– sudjeluje u jednostavnim dijalozima i igrama uloga

– sudjeluje u razgovoru s tematikom iz poznatog okruženja

– postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama

– sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim i improviziranim dijalozima i igrama uloga

– sudjeluje u neplaniranom razgovoru poznate tematike

OŠ RSKJK A. 7. 4.

Učenik piše jednostavan i kratak tekst poznate tematike koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama primjenjujući pravopisna pravila.

– piše kratke i jednostavne tekstove, planira njihovu strukturu i sadržaj

– piše jednostavne tekstove na osnovi zadanog predloška koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama

– logički oblikuje tekst koristeći se kohezijskim sredstvima, uređuje tekst i primjenjuje pravopisna pravila

– piše kratak i jednostavan tekst, pravilno strukturiran

– piše tekst u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu

– točno upotrebljava pravopisne znakove

– planira strukturu i sadržaj teksta

– piše kratak i jednostavan tekst u prošlom, sadašnjem i budućem vremenu

– koristi se primjerenim veznim sredstvima i odgovarajućim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila u različitim aktivnostima pisanja i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika: promjenjive i nepromjenjive vrste riječi (imenovanje), padeži: deklinacija imenica s ukazivanjem na razlike između hrvatskog i rusinskog jezika, sinonimi, hononimi, antonimi, složena rečenica: zavisna i nezavisna, imenice za oznaku zanimanja za muške i ženske osobe (дoхтoр – дoхтoркa), značenje i uporaba veznika, glagolski oblici u rusinskom jeziku, pravilno pisanje riječi s glasovima LJ, NJ, DJ i TJ, pisanje riječi zajedno i odvojeno, pisanje riječi s pravopisnim problemima i izmjenama, jednačenje suglasnika po zvučnosti, usvajanje i uporaba novih riječi, zarez u složenoj rečenici, dopunjavanje i proširivanje rečenice, sastavljeno i rastavljeno pisanje, pisanje datuma, samostalno i točno sastavljanje i pisanje od šest (6) do devet (9) rečenica, pisanje sastavka uz poštivanje pravopisne norme, pozornost na stilu i čistom materinskom govoru, diktat; razlikovanje istočnoslavenskih, zapadnoslavenskih i južnoslavenskih jezika, objašnjavanje karakteristika rusinskog jezika, položaj rusinskog jezika među drugim slavenskim jezicima, normiranje rusinskog jezika – rad Gabrijela Kosteljnika, utemeljitelja rusinskog jezika u Bačkoj, Srijemu i Slavoniji, narodni rusinski govor i standardni rusinski jezik, razlike u govoru među rusinskim selima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost.

Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera.

OŠ RSKJK B. 7. 1.

Učenik obrazlaže svoja iskustva i točke gledišta povezane s književnim i neknjiževnim tekstom.

– povezuje svoja iskustva i stavove sa sadržajem književnog i neknjiževnog teksta

– razvija sposobnosti maštanja i predviđanja, kao i razumijevanja postupaka sebe i drugih

– čita sa zadovoljstvom

OŠ RSKJK B. 7. 2.

Učenik prosuđuje književni tekst i obrazlaže vlastite stavove u vezi s pročitanim tekstom.

– svojim riječima prepričava pročitani tekst

– uočava kako stavovi i vrijednosti u književnim tekstovima utječu na čitatelje te ih uspoređuje s vlastitim stavovima i vrijednostima

OŠ RSKJK B. 7. 3.

Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.

– svojim riječima objašnjava razliku između fikcije i stvarnosti

– kreativno se izražava u interpretaciji književnog djela

– predstavlja književni tekst pomoću situacijske igre

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tekstovi: lirska pjesma (ljubavna, humoristična, pejsažna, socijalna i duhovna), sonet, kratka priča, basna, vic, anegdota, zagonetka, poslovica, igrokaz, strip.

Književni pojmovi: stilska sredstva – onomatopeja, inverzija, epitet, kontrast, metafora, alegorija; kronološki slijed događaja, retrospektiva; dramske vrste; folkloristika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike na njihovo primjenjivanje i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednom učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugom. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnog i kognitivnog razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Ishodi iz domene Čitam i stvaram paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Izrađuju se crteži i lutke i primjenjuje dramatizacija, krasnoslov pjesmica, izrada slikokaza i plakata, čitanje književnih i neknjiževnih tekstova.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: Lj. Segedi Falc: У стaрим крaю/U starom kraju; Lj. Segedi Falc: Мoйo кoрeнї/Moji korijeni; S. Erdelji: Дуб/Hrast; M. Kološnaji: Вик мoйoгo дїдa/Vijek mojeg djeda; E. Vrabec: Рускa бeшедa/Rusinski govor; Z. Barna: Oрaчoви/Oraču; M. Kovač: Члoвeк з нaрoду/Čovjek iz naroda; G. Kosteljnik: Давни пайтхашки/Davne prijateljice; J. Kostelnik: Петро Геверни/Petro Danguba; A. Bučko Papharhaji: Тайнa дзивoгo oрехa/Tajna divljeg oraha; rusinske narodne pripovijetke (izbor); sakupljači narodnog blaga u Rusina (V. Hnatjuk, J. Kostelnik, M. Mudri i Đ. Bindas); izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 7. 1.

Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini.

– imenuje etnička obilježja Rusina

– prepoznaje, imenuje i opisuje dijelove rusinske muške narodne nošnje (panonskog područja) u svečanim i svakodnevnim prigodama

– prepoznaje, imenuje, opisuje i izvodi češljanje i oglavlja ženske narodne nošnje u svečanim i svakodnevnim prigodama

– prepoznaje i imenuje alate za ručnu izradu platna od konoplje

− imenuje folklorne elemente interijera i eksterijera

− izdvaja i opisuje važnost poznatih Rusina u svijetu i u Republici Hrvatskoj

− skuplja stare fotografije, slikovni materijal i starinske uporabne predmete s ornamentom iz različitih izvora te stvara mape i zbirke prikupljenog materijala

− prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine i drugih područja te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata

– stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima

OŠ RSKJK C. 7. 2.

Učenik prepoznaje osnovne povijesne događaje i zemljopisna obilježja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina i u Bačkoj.

– opisuje i povezuje povijesne događaje i razloge prve migracije Rusina u vrijeme vladavine carice Marije Terezije

– opisuje i povezuje potrebe doseljavanja Rusina u Bačku (Ruski Krstur i Kucura)

– opisuje i povezuje značaj grkokatoličke vjere u očuvanju nacionalnog identiteta Rusina u Bačkoj

– opisuje i povezuje značaj obrazovanja na rusinskom jeziku (konfesionalne škole)

– opisuje i povezuje značaj razvoja kulturnog života

OŠ RSKJK C. 7. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

– kreativno se izražava crtežom, pjesmom, plesom, glumom i rukotvorinama vezanima uz tradicionalne običaje za blagdane i druge prigode

− samostalno ili u skupini izvodi tradicionalne narodne, svadbene i autorske pjesme

– izvodi plesne pokrete rusinskih narodnih plesova

– ukrašava pisanice tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima

– izrađuje elemente domaće radinosti (vez)

− demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz)

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

– sudjeluje u aktivnostima koje povećavaju zadovoljstvo učenja rusinskog jezika i kulture

– njeguje suživot s pripadnicima drugih naroda

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled, prostorije, namještaj i predmeti u njima), od konoplje do platna, rusinska narodna nošnja, rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice, vez na platnu), tradicionalna jela, narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela), poznati Rusini u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet.

Povijest i zemljopis Rusina: vladavina carice Marije Terezije, doseljavanje Rusina grkokatolika u Bačku (Ruski Krstur i Kucura), značaj grkokatoličke vjere u očuvanju identiteta Rusina, obrazovanje na rusinskom jeziku (konfesionalne škole), razvoj kulturnog života, očuvanje nacionalnog identiteta u Bačkoj.

Kulturna baština Rusina: rusinski narodni momački i umjetnički napjevi: Я дo лєсa желєнoгo нє пoйдзeм/Ja u zelenu šumu neću ići; Шицким дoбрe/Svima je dobro; Чийo жe то вoлки/Čiji su to volovi; Яй, Бoжe мoй, тоти мoйo чeрeшнї/O, Bože moj, ove moje trešnje; Петровским пoлю/Po petrovačkoj njivi; V. Bođanjec: Скaкaл я, бeгaл я/Trčao sam, skakao sam; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni mediji: rusinski časopisi, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik).

Istraživačkim radom predstaviti narodne ornamente i motive sa platna (ručnik, jastučić…). Izvesti motiv na platnu. Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni običaj.

Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

OŠ RSKJK A. 8. 1.

Učenik razumije i reproducira srednje duge i jednostavne tekstove poznate tematike.

– razumije srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst poznate tematike

– razumije sadržaj književnih i neknjiževnih tekstova

– razumije tekst globalno i selektivno

– prepoznaje glavnu misao, izdvaja informacije u srednje dugom, jednostavnom i prilagođenom tekstu

– opisuje poznate situacije, radnje i odnose te prepričava događaje

– opširnije izvještava o poznatim temama

– prepoznaje kronološki tijek događaja

OŠ RSKJK A. 8. 2.

Učenik govori kratak tekst koristeći se srednje složenim jezičnim strukturama.

– planira, oblikuje i govori kratke tekstove

– prepričava poznate situacije, događaje i njihovu povezanost

– izvještava u širem kontekstu o poznatim događajima

– povezuje dijelove teksta, uređuje i ispravlja svoj govor

OŠ RSKJK A. 8. 3.

Učenik sudjeluje u kratkom neplaniranom i planiranom srednje dugom razgovoru.

– i postavlja pitanja i odgovara na pitanja

– sudjeluje u kratkim vođenim i improviziranim dijalozima te igrama uloga

– sudjeluje u srednje dugim vođenim dijalozima i kratkim improviziranim dijalozima

OŠ RSKJK A. 8. 4.

Učenik piše srednje dug tekst poznate tematike.

– primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke

– povezuje nekoliko rečenica u logičnu cjelinu

– pokušava samostalno produktivno uporabiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

– pravilno piše poznate i učestale riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moja svakodnevica, život u školi, aktivnosti za slobodno vrijeme, moj dom, stanovanje, orijentacija, zavičaj i domovina, zemlje i nacionalnosti, drugi i drugačiji, svijet oko mene, dječja književnost, posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji: slijediti program hrvatskog jezika s ukazivanjem na razlike s rusinskim jezikom. Gramatika i pravopis: naglasak u rusinskom jeziku, umanjenice i uvećanice, komparacija pridjeva (чежки – чежши – найчежши, красни – красши – найкрасши), promjenjive i nepromjenjive vrste riječi, složena rečenica: zavisna i nezavisna, rusinski veznici, tvorba riječi, rusinski nazivi, kratice, pravopisni znakovi, pisanje i izgovor kratica, pisanje riječi zajedno i odvojeno; promjene u umanjenicama (нос – нощок), pisanje riječi s pravopisnim problemima i izmjenama, dopunjavanje i proširivanje rečenice, samostalno i točno sastavljanje i pisanje od devet (9) do dvanaest (12) rečenica; pisanje sastavka uz poštivanje pravopisne norme, pozornost na stilu i čistom materinskom govoru, diktat; položaj rusinskog jezika u grupi slavenskih jezika, normiranje rusinskog jezika: rad Gabrijela Kosteljnika, Gabrijela Nađa, Mihajla M. Kočiša, Julijana Ramača, Mihajla Fejse (gramatike, rječnici, pravopisi), normirane inačice rusinskog jezika u Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja koji su prilagođeni razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika, istovremeno potičući višejezičnost.

Učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera.

OŠ RSKJK B. 8. 1.

Učenik tumači književni i neknjiževni tekst prema svojem čitateljskom iskustvu uspoređujući ga s drugim tekstovima.

– imenuje i opisuje događaje u kronološkom slijedu radi cjelovitog razumijevanja

– uočava strukturu književnog teksta

– opisuje različite okolnosti, tj. namjeru autora koji usmjerava pažnju čitatelja

– opisuje figurativni jezik pjesništva

OŠ RSKJK B. 8. 2.

Učenik interpretira književni tekst na temelju vlastitog čitateljskog iskustva i konteksta te ga kritički vrednuje.

– prosuđuje različite osobine likova kroz govor lika, njegovo razmišljanje, emocionalne i psihičke reakcije, moralne stavove i njihov međusobni odnos

– procjenjuje etičku i estetsku razinu književnog teksta

– kritički ocjenjuje književni i neknjiževni tekst

– donosi zaključke o književnom tekstu i potkrepljuje ih dokazima

– izražava i argumentima podupire vlastito mišljenje o tekstu

OŠ RSKJK B. 8. 3.

Učenik se kreativno izražava na temelju književnog iskustva.

– govori o različitim interpretacijama teksta

– svojim riječima opisuje razliku između fikcije i stvarnosti

– izražava svoju kreativnost stvarajući književni prikaz

– prikazuje književni tekst igranjem uloga

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Književni tekstovi: lirska pjesma (ljubavna, domoljubna, socijalna i misaona), socijalna pripovijetka, narodna pripovijetka, kratka priča, roman, legenda, humoreska, dramski tekst, strip.

Književni pojmovi: kompozicija (strofna organizacija pjesme, motiv, tema, ideja); stilska sredstva (asonanca, aliteracija, refren, antiteza i hiperbola); neologizmi i arhaizmi; humor (ironija, satira, sarkazam).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik karakterizira književni lik.

Tijekom interpretacije pjesama učenik uočava konotaciju na povijesne događaje i koristi se određenim povijesnim izvorima.

Učitelj izabire tekstove po svojem izboru za obradu preporučenih sadržaja.

Ishodi iz domene Jezik i komunikacija paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Izrađuju se crteži i primjenjuje dramatizacija, krasnoslov, priprema plakata, priprema slikokaza, pisanje životopisa, čitanje književnog i neknjiževnog teksta.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: M. Kočiš: Додня пред додньом/U cik zore, Мацери при кудзелї/Majci pored preslice; A. Duhnovič: Я Русин/Ja sam Rusin (Vručanije), Живoт Русинa/Život Rusina; G. Kosteljnik: Идилски вeнєц: З мoйoгo вaлaлу/Idilski vijenac: Iz mojeg sela; A. Bučko Papharhaji: Потрацени подкови/Izgubljene potkove; S. Erdelji: У лєшику при вaлaлє/U šumici pored sela; J. Kostelnik: Родими край/Rodni kraj; Lj. Segedi-Falc: Тoпoля нa кoнцу вaлaлa/Topola na kraju sela, Мoїм Пeтрoвцoм/Mojim Petrovcima; Lj. Harhaj: Рускeй писнї/Rusinskoj pjesmi; E. Vrabec: Нє булo лєгкo/Nije bilo lako; A. Hromiš: Сeлїдби/Selidbe; M. Rimar: Стaри припoвeдки/Stare pripovijetke; M. Skuban: З гoрox нa рoвнїну/Iz brijegova na ravnicu, Врaцeнa цмoтa/Vraćena tama; izbor iz suvremene rusinske književnosti; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 8. 1.

Učenik istražuje različite kulturne čimbenike u oblikovanju vlastitog identiteta i njeguje pozitivan odnos prema rusinskoj kulturnoj baštini.

– uočava i imenuje učestalost rusinskih narodnih ornamenata i motiva vezenih na svadbenim ručnicima

– opisuje i izvodi češljanje frizure za ženska oglavlja u Republici Hrvatskoj

– istražuje, prepoznaje, razlikuje, uspoređuje i imenuje oglavlja ženske narodne nošnje iz južne Panonije (Republike Hrvatske i Srbije) te s prostora Karpatske Rusi (Poljske, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske i Mađarske)

– istražuje, prepoznaje, razlikuje, uspoređuje i imenuje rusinsku narodnu nošnju iz južne Panonije (Republike Hrvatske i Republike Srbije) te s prostora Karpatske Rusi (Poljske, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske i Mađarske) − istražuje, izdvaja i opisuje važnost poznatih Rusina u Republici Hrvatskoj i u svijetu

– prema skupljenom materijalu izabire teme iz kulturne baštine i drugih područja te izrađuje i izlaže svoj rad koji predstavlja u obliku plakata, slikokaza ili malih projekata

– stječe pozitivan stav i razvija zanimanje za učenje rusinskog jezika i kulture radeći s izvornim, skupljenim materijalima

OŠ RSKJK C. 8. 2.

Učenik prepoznaje osnovne povijesne događaje i zemljopisna obilježja u Karpatskoj Rusi, pradomovini Rusina, u Bačkoj i u današnjoj Republici Hrvatskoj.

– opisuje položaj Rusina u Karpatskoj Rusi u tijeku Drugog svjetskog rata

– opisuje položaj Rusina i teritorijalne promjene u Karpatskoj Rusi poslije Drugog svjetskog rata

– opisuje Treći nacionalni preporod u Karpatskoj Rusi (1989.)

– opisuje i povezuje povijesne događaje i razloge druge migracije Rusina u Srijem i Slavoniju početkom 19. stoljeća

– opisuje i povezuje potrebe doseljavanja Rusina na prostor današnje Republike Hrvatske (u Stare Jankovce, Petrovce, Mikluševce, Vukovar)

– opisuje i povezuje značaj grkokatoličke vjere u očuvanju nacionalnog identiteta Rusina u Srijemu i Slavoniji

– opisuje i povezuje značaj obrazovanja na rusinskom jeziku (konfesionalne škole u Petrovcima i Mikluševcima)

– opisuje i povezuje značaj razvoja kulturnog života Rusina u Republici Hrvatskoj

OŠ RSKJK C. 8. 3.

Učenik obavlja aktivnost nadahnutu folklorom.

– aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi (predstavi i priredbi)

– pjevanjem izvodi autorske i tradicijske rusinske pjesme

– izvodi oblike plesnih struktura rusinskih narodnih i modernih plesova s pjevanjem

– ukrašava pisanice tradicionalnom tehnikom i narodnim motivima

– izrađuje elemente domaće radinosti (vez)

− demonstrira narodne običaje i običaje tijekom proslave blagdana (etnoprikaz)

– posjećuje i aktivno sudjeluje u školskim (Međunarodni dan materinskog jezika) i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

– kroz povijest, tradiciju, jezik, kulturu i običaje predstavlja Rusine pripadnicima drugih naroda

– njeguje suživot s pripadnicima drugih naroda

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme za istraživanje: starodavna rusinska kuća (izgled kuće i okućnice, prostorije, namještaj i predmeti u njima), ukrašavanje zidova (roljkanje), od konoplje do platna, rusinska narodna nošnja, rusinski narodni ornamenti (na posuđu, staklu, drvetu i platnu), rukotvorine (pisanice, vez na platnu), tradicionalna jela, narodni običaji za blagdan (crkveni god/кирбай, Duhovi/Русадля) i kroz godinu (svadba, krštenje, prela), poznati Rusini u Republici Hrvatskoj i u svijetu. Izvori: osobe starije životne dobi, starinske obiteljske fotografije, televizija, mediji, internet.

Povijest i zemljopis Rusina: Rusini u Karpatskoj Rusi u tijeku Drugog svjetskog rata, Rusini i teritorijalne promjene u Karpatskoj Rusi poslije Drugog svjetskog rata, Treći nacionalni preporod u Karpatskoj Rusi (1989.), doseljavanje Rusina grkokatolika u Srijem i Slavoniju (Šid, Stare Jankovce, Petrovce, Mikluševce, Vukovar), značaj grkokatoličke vjere u očuvanju identiteta Rusina u Srijemu i Slavoniji, obrazovanje na rusinskom jeziku (konfesionalne škole u Petrovcima i Mikluševcima), razvoj kulturnog života Rusina u Republici Hrvatskoj.

Kulturna baština Rusina: rusinski narodni momački i umjetnički napjevi: Дунaй, Дунaй глїбoки/Dunav, Dunav duboki; Eй, сущeлa лїщинa/Ej, šuštala je lijeska; J. Ramač: Стaри припoвeдки/Stare pripovijetke; J. Sivč: Ружи, чeрвeни ружи/Ruže, crvene ruže, У лєшику при вaлaлє/U šumici pored sela (tekst: S. Erdelji); M. Kostelnik: Рускeй писнї/Rusinskoj pjesmi (tekst: Lj. Harhaj), A. Timko: Родими край/Rodni kraj (tekst: J. Kostelnik), Сeлїдби/Selidbe (tekst: A. Hromiš); tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja; rusinski skladatelji iz južne Panonije: Onufrij i Irinej Timko, Joakim Sivč, Julijan Ramač i Julijan Bučko.

Školske kulturne manifestacije: Europski dan jezika, Međunarodni dan materinskog jezika, Susret s književnikom te kulturne manifestacije rusinskih udruga.

Ishodi iz domene Kultura i mediji mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Jezik i komunikacija i/ili Čitam i stvaram.

Učitelj ima autonomiju u prilagođavanju i proširivanju sadržaja i tema koje su djelomično iskazane u razradi pojedinog ishoda u domeni Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučeni mediji: rusinski časopisi, televizijske i radijske emisije koje se bave problematikom manjinskih zajednica (Prizma, Manjinski mozaik).

Istraživačkim radom predstaviti starinski izvezeni ručni rad prema vrsti platna, narodnim ornamentima, motivima i bojama. Izraditi tapiseriju s rusinskim narodnim ornamentima i motivima. Samostalno ili u skupini istražiti i predstaviti zaboravljeni običaj.

Učitelj planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice, s naglaskom na uključenost u rusinsku manjinsku zajednicu.

SŠ RSKJK A. 1. 1.

Učenik razumije dug i jednostavan tekst te ga reproducira.

– analizira glavnu poruku teksta i izdvaja ključne informacije

– razlikuje bitne od nebitnih informacija

– planira, oblikuje i govori tekstove srednje dužine o poznatim temama

– opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama

– iznosi kratke i uvježbane slikokaze o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje

– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

SŠ RSKJK A. 1. 2.

Učenik sudjeluje u dužem, planiranom i jednostavnom, spontanom razgovoru poznate tematike.

– planira i priprema svoj govor

– pokazuje interes prema razgovoru

– uključuje se u razgovor koristeći se odgovarajućim izrazima

– sudjeluje u razgovoru

– koristi se primjerenim jezičnim strukturama za započinjanje, vođenje i završetak razgovora

– prilagođava naglasak i intonaciju u različitim komunikacijskim situacijama

– razlikuje književni i neknjiževni oblik

SŠ RSKJK A. 1. 3.

Učenik piše srednje dugi tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

– planira sadržaj i strukturu teksta

– u pripremljenom tekstu označuje odlomke

– koristi se primjerenim, srednje složenim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila

– uređuje i ispravlja svoj tekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predložene teme: ovo sam ja, obitelj, dnevna rutina, mjesto gdje živim, slobodno vrijeme i zabava, prirodni okoliš, vrijeme, identitet, rusinski običaji vezani uz blagdane i posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji

Jezične funkcije: predstavljanje, vođenje razgovora i opisivanje životnih situacija, opis obitelji i obiteljskih veza, opis dnevne rutine, opis provođenja slobodnog vremena i mogućnosti za zabavu, opis prirodnog okoliša, vrijeme, opis rusinskih običaja vezanih uz blagdane, razgovor o posebnim danima i datumima.

Nastavnik izabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Nastavnik izabire gramatičke strukture, vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođenih razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost.

Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava.

SŠ RSKJK B. 1. 1.

Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.

– izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

– iskazuje svoje mišljenje o onom o čemu tekst govori

– obrazlaže razumijevanje teksta

– iznosi svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i književnosti

SŠ RSKJK B. 1. 2.

Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

– razgovara o različitim interpretacijama teksta

– objašnjava razliku između fiktivnog i stvarnog svijeta

– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

– uspoređuje različite interpretacije teksta

– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje

SŠ RSKJK B. 1. 3.

Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.

– čita opisne i pripovjedne tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

– izdvaja informacije, razlikuje podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor

– utvrđuje ključne podatke

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Jezik i komunikacija i Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Izbor pisanih tekstova i drugih medija temelji se na osobnom i profesionalnom interesu učenika. Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o recepcijskim mogućnostima učenika.

Zajednički se čitaju planirani tekstovi na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike i vodi aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, metafora, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.

Preporučene vrste tekstova: pjesmа (tradicionalnа i suvremenа), pripovijetka, basna, dječji roman, dramski tekst, strip, dijaloški tekst, članci/tekstovi iz časopisa za mlade i manjinskog časopisa na rusinskom jeziku, književni tekstovi primjereni za mlade.

Neke preporučene aktivnosti: čitanje književnog i neknjiževnog teksta, dopunjavanje tekstova, krasnoslov, gluma, razne igre, pisanje novog kraja priče ili dijela teksta koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih veza, priprema plakata i slikokaza.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: G. Kosteljnik: izbor iz poezije i proze, A. Bučko Papharhaji: izbor iz poezije, Lj. Segedi-Falc: izbor iz poezije; J. Kostelnik: Родими край/Rodni kraj; M. Kološnjaji: Вербово пруце/Vrbovo pruće; V. Mudri: Ей, бул то кедиш красни час/Ej, bilo je to nekad lijepo vrijeme; M. Budinski: Сон/San; J. Fejsa: Мойо квеце/Moje cvijeće; J. Solonar: Желєнєє жито/Zeleni se pšenica; rusinska narodna pripovijetka: Чия робота чежша/Čiji je rad teži; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

SŠ RSKJK C. 1. 1.

Učenik raspravlja o informacijama o rusinskoj kulturi, kulturi rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i o drugim kulturama.

– proširuje raspon informacija o Karpatskoj Rusi (matičnom teritoriju Rusina), rusinskoj kulturi i kulturi rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

– utvrđuje sličnosti i razlike među hrvatskom kulturom, rusinskom kulturom i kulturom rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

– opisuje položaj rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i zanima se o doprinosu pojedinaca Rusina ili Hrvata rusinskog podrijetla hrvatskoj kulturi i znanosti

– razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti rusinskog jezika te se sa zanimanjem izravno susreće s rusinskom kulturom u autentičnom okruženju

SŠ RSKJK C. 1. 2.

Učenik određuje povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja.

– nabraja povijesna obilježja određenog rusinskog jezičnog područja

– uz pomoć zemljovida pokazuje veličinu i opseg rusinskog govornog područja

– nabraja zemljopisna obilježja Karpatske Rusi (matičnog teritorija Rusina), reljef, klimu, hidrografiju i veće gradove

SŠ RSKJK C. 1. 3.

Učenik izabire različite tehnike kreativnog izražavanja na rusinskom jeziku.

– navodi rusinske narodne običaje vezane uz blagdane

– nabraja jela i prehrambene običaje vezane uz blagdane

– prepoznaje rusinska glazbena djela vezana uz blagdane

– imenuje podatke povezane s rusinskom kulturom i tradicijom

– ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini

– u skladu s interesima javno nastupa u razredu, u školi ili izvan nje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: blagdani i praznici, rusinska narodna glazba i ples, običaji Rusina u Republici Hrvatskoj i na matičnom teritoriju, pregled povijesti i zemljopisa Rusina.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predstaviti ili istražiti narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, povijesne tekstove, zemljovid, internetski sadržaj.

Ishodi iz domene Kultura i mediji paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Kulturna baština Rusina: rusinski narodni i umjetnički napjevi: Ей, бул то кедиш красни час/Ej, bilo je to nekad lijepo vrijeme; Желєнєє жито/Zeleni se pšenica; A. Timko: Родими край/Rodni kraj; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja; rusinski skladatelji iz južne Panonije: Onufrij i Irinej Timko, Joakim Sivč, Julijan Ramač, Julijan Bučko.

SŠ RSKJK A. 2. 1.

Učenik razumije dug i srednje složen tekst te govori dug tekst srednje razine složenosti.

– iznosi mišljenje ili stav i objašnjava ih na jednostavan, organiziran i smislen način

– prezentira jednostavnu, poznatu temu

– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice

– razlikuje književni i neknjiževni oblik

– uređuje i ispravlja svoj govor

SŠ RSKJK A. 2. 2.

Učenik sudjeluje u različitim oblicima dužeg i srednje složenog razgovora.

– razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima

– sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama

– odgovara na pitanja i postavlja pitanja

– planira tijek svojeg govora

SŠ RSKJK A. 2. 3.

Učenik piše srednje dug i srednje složen tekst.

– samostalno ili u paru planira strukturu i sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst

– koristi se primjerenim, srednje složenim jezičnim strukturama

– primjenjuje pravopisna pravila

– samostalno produktivno rabi uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

– uređuje i ispravlja svoj tekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predložene teme: predstavljanje, mediji i komunikacija, putovanje, zdrav život, društvo, škola, identitet, rusinski običaji vezani uz blagdane i posebni dani i datumi.

Jezične funkcije: predstavljanje, planiranje i opis putovanja, opis zdravog življenja, ljudska i građanska prava, nastavni predmeti, pravila ponašanja u školi, rasprava, izražavanje apstraktnog mišljenja, uspoređivanje, opis rusinskih običaja vezanih uz blagdane, razgovor o posebnim danima i datumima.

Vježbe čitanja i razumijevanja možemo provesti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.

Nastavnik izabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Nastavnik izabire gramatičke strukture, vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođenih razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost.

Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava.

SŠ RSKJK B. 2. 1.

Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.

– izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

– iskazuje svoje mišljenje o onom o čemu tekst govori

– obrazlaže razumijevanje teksta

– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i o književnosti

SŠ RSKJK B. 2. 2.

Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

– razgovara o različitim interpretacijama teksta

– objašnjava razliku između fiktivnog i stvarnog svijeta

– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

– uspoređuje različite interpretacije teksta

– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje

SŠ RSKJK B. 2. 3.

Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.

– čita tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor

– utvrđuje ključne podatke

– sažima podatke u tekstu

– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom

– prepoznaje značenje riječi iz konteksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Jezik i komunikacija i Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Izbor pisanih tekstova i drugih medija temelji se na osobnom i profesionalnom interesu učenika. Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o recepcijskim mogućnostima učenika.

Zajednički se čitaju planirani tekstovi na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike i vodi aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, metafora, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.

Preporučene vrste tekstova: pjesmа (tradicionalnа i suvremenа), pripovijetka, basna, dječji roman, dramski tekst, strip, dijaloški tekst, članci/tekstovi iz časopisa za mlade i manjinskog časopisa na rusinskom jeziku, književni tekstovi primjereni za mlade.

Neke preporučene aktivnosti: čitanje književnog i neknjiževnog teksta, dopunjavanje tekstova, krasnoslov, gluma, razne igre, pisanje novog kraja priče ili dijela teksta koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih veza, priprema plakata i slikokaza.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: G. Kosteljnik: Лєтна буря/Ljetna bura; M. Kološnjaji: Здогадованє на дзецинство/Sjećanje na djetinjstvo; M. Skuban: Митрового Митра Митро/Mitrinoga Mitra Mitar; I. Hardi Kovačević: Уж зме нє дзеци/Već nismo djeca; S. Hudak: Перли щесца/Perle sreće; S. Salamon: Од шнїгу нєшка били верхи горох/Od snijega su danas bijeli vrhovi planina; M. Kovač: Путованє чловеково/Čovječje putovanje; M. Kovač: Живот/Život; I. Hardi Kovačević: Нєбо керестурске/Krstursko nebo; M. S. Hornjak: Нa тaнцу/Na plesu; Đ. Latjak: З дaвень дaвнa/Iz davnih davnina; rusinska narodna pripovijetka: Як мeдвeдз влaпeл злoдїя/Kako je medvjed uhvatio zlikovca; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

SŠ RSKJK C. 2. 1.

Učenik istražuje o rusinskoj kulturi, kulturi rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i o drugim kulturama.

– otkriva nova saznanja o Karpatskoj Rusi (matičnom teritoriju Rusina), rusinskoj kulturi i kulturi rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u školskom i izvanškolskom okružju

– analizira sličnosti i razlike među vlastitom kulturom, tj. rusinskom kulturom i kulturom rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

– informira se o aktualnostima u rusinskoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj (emisije na televiziji, radioemisije, rusinski manjinski tisak i sl.)

– razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti rusinskog jezika argumentirajući vlastite stavove te se sa zanimanjem izravno susreće s rusinskom kulturom u autentičnom okruženju

SŠ RSKJK C. 2. 2.

Učenik povezuje povijesna i zemljopisna obilježja rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi (matičnom teritoriju Rusina) i u Republici Hrvatskoj.

– nabraja i imenuje doba rusinskih narodnih preporoda te njihov povijesni značaj

– nabraja i na zemljovidu pokazuje znamenitosti Karpatske Rusi

– nabraja i na zemljovidu pokazuje naselja u Republici Hrvatskoj u kojima žive Rusini

SŠ RSKJK C. 2. 3.

Učenik nadograđuje svoje znanje o rusinskoj kulturi.

– imenuje istaknute Rusine ili osobe rusinskog podrijetla i njihova postignuća

– nabraja sastavnice rusinske narodne nošnje

– ostvaruje različite glazbene, dramsko-scenske i plesne aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima samostalno ili u skupini

– u skladu s interesima javno nastupa u razredu, u školi ili izvan nje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: blagdani i praznici, rusinska narodna glazba i ples, običaji Rusina u Republici Hrvatskoj i na matičnom teritoriju, pregled povijesti i zemljopisa Rusina.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predstaviti ili istražiti narodni ples, narodne pjesme, narodne običaje, zorna sredstva, povijesne tekstove, zemljovid, internetski sadržaj.

Ishodi iz domene Kultura i mediji paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Kulturna baština Rusina: rusinski narodni i umjetnički napjevi: M. H. Lelas: Нa тaнцу/Na plesu; A. Timko: З дaвень дaвнa/Iz davnih davnina; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja; rusinski skladatelji iz južne Panonije: Onufrij i Irinej Timko, Joakim Sivč, Julijan Ramač, Julijan Bučko.

SŠ RSKJK A. 3. 1.

Učenik razumije dug i složen tekst te govori dug tekst srednje razine složenosti.

– pokazuje razumijevanje teksta opće tematike

– pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura

– analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu

– razlikuje bitnu od nebitne informacije

– govori duge i složene tekstove

– detaljno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje sadržaje te iznosi mišljenje ili stav o njima

– jasno predstavlja jednu poznatu temu

– planira i priprema svoj govor o zadanoj temi

– koristi se složenim leksičkim strukturama

SŠ RSKJK A. 3. 2.

Učenik sudjeluje u dužem neplaniranom razgovoru i dugom planiranom razgovoru.

– sudjeluje u spontanom, svakodnevnom razgovoru

– započinje, prati, sudjeluje i završava razgovor

– procjenjuje razinu formalnosti i razgovor prilagođava kontekstu

SŠ RSKJK A. 3. 3.

Učenik piše dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.

– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta (sastavak, sažetak jednostavnog teksta o poznatim temama, osobno pismo)

– prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora

– razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja

– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst

– samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji

Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija, izražavanje mišljenja, opisivanje vremenskih i prostornih logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazloženje, sustavno izlaganje, sudjelovanje u diskusiji, opis rusinskih običaja vezanih uz blagdane, razgovor o posebnim danima i datumima.

Vježbe čitanja i razumijevanja možemo provesti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.

Nastavnik izabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Nastavnik izabire gramatičke strukture, vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođenih razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost.

Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava.

Preporučene aktivnosti: opisivanje predmeta i slika, razne igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočuju stvarne komunikacijske situacije, projekti, zadatci (plakat), predstava, dramatizacija/skeč, izrada slikokaza, letka ili brošure. U skladu s prethodno stečenim znanjem, uključiti usporedbe rusinskog i hrvatskog jezika ili drugih jezika koje učenici uče.

SŠ RSKJK B. 3. 1.

Učenik izražava svoje mišljenje i obrazlaže svoj stav o tekstu.

– izražava dojam o književnom tekstu (emocionalni, spoznajni, estetski)

– iskazuje svoje mišljenje o onom o čemu tekst govori

– obrazlaže razumijevanje teksta

– argumentira svoj kritički stav o tekstu na temelju čitateljskog iskustva, znanja o svijetu i o književnosti

SŠ RSKJK B. 3. 2.

Učenik interpretira književni tekst te se stvaralački izražava prema vlastitom interesu.

– razgovara i obrazlaže različite interpretacije teksta, objašnjava i argumentira razliku između fiktivnog i stvarnog svijeta

– primjenjuje osnovne književno-teorijske pojmove relevantne za interpretaciju teksta

– uspoređuje različite interpretacije teksta

– samostalno priprema i oblikuje vlastite radove u kojima dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje

SŠ RSKJK B. 3. 3.

Učenik čita s razumijevanjem različite tipove tekstova i iz različitih izvora.

– čita tekstove prema osobnom i profesionalnom interesu

– izdvaja informacije, razlikuje i analizira podatke po važnosti, objašnjava značenja, izražajno čita naglas primjenjujući pravilan naglasak i pravogovor

– utvrđuje ključne podatke

– izdvaja i tumači ideje, razlikuje činjenice od stavova

– sažima podatke u tekstu

– povezuje informacije u tekstu s vlastitim iskustvom

– prepoznaje značenje riječi iz konteksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Jezik i komunikacija i Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Izbor pisanih tekstova i drugih medija temelji se na osobnom i profesionalnom interesu učenika. Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o recepcijskim mogućnostima učenika.

Zajednički se čitaju planirani tekstovi na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike i vodi aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, metafora, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.

Preporučene vrste tekstova: pjesmа (tradicionalnа i suvremenа), pripovijetka, basna, dječji roman, dramski tekst, strip, dijaloški tekst, članci/tekstovi iz časopisa za mlade i manjinskog časopisa na rusinskom jeziku, književni tekstovi primjereni za mlade.

Neke preporučene aktivnosti: čitanje književnog i neknjiževnog teksta, dopunjavanje tekstova, krasnoslov, gluma, razne igre, pisanje novog kraja priče ili dijela teksta koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih veza, priprema plakata i slikokaza.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: M. Kovač: Руснакова мац/Rusinova majka; G. Nađ: Шерцу/Srcu; Đ. Papharhaji: Руснак/Rusin; G. Kosteljnik: Писня Бачваня/Pjesma Bačvanina; M. Kovač: Длугока драга номадска/Dugačak je put nomada; M. Ramač: Рок 1745., Други дзень Паски/Godina 1745., Drugi dan Uskrsa; Lj. Segedi-Falc: izbor iz poezije; Z. Njaradi: Кридла як цо маю ангели/Krila kao što imaju anđeli; G. Kosteljnik: poezija na hrvatskom jeziku; M. Kološnjaji: Як цо и я/Kao što i ja; M. Vinaj: Вечар/Večer; M. Ramač: Салаши/Salaši; Đ. Papharhaji: Наталка, дзивче хторе любело конї/Natalija, djevojčica koja je voljela konje; rusinska narodna pripovijetka: Крaль Мaтяж пoучує лєнїву дзивку/Kralj Matjaž poučava lijenu djevojku; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

SŠ RSKJK C. 3. 1.

Učenik integrira

različite informacije o Karpatskoj Rusi (matičnom teritoriju Rusina) i različite elemente rusinske kulture i kulture rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, stvarajući cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.

– objašnjava složenost vlastite, rusinske kulture i drugih kultura, analizirajući njihove sastavne dijelove

– uopćava vlastite ideje o vlastitoj, rusinskoj kulturi i drugim kulturama te ih objašnjava integrirajući različite kulturne elemente

– pronalazi i predstavlja informacije o aktualnim događanjima i važnim pojedincima iz Karpatske Rusi i o rusinskoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj

– postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti rusinskog jezika te se sa zanimanjem izravno susreće s rusinskom kulturom u autentičnom okruženju izražavajući svoje stavove, osjećaje i mišljenja

SŠ RSKJK C. 3. 2.

Učenik analizira

informacije o povijesnim i zemljopisnim obilježjima rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi (matičnom teritoriju Rusina) i u Republici Hrvatskoj.

– analizira utjecaj Prvog i Drugog svjetskog rata na Rusine u Karpatskoj Rusi i u Republici Hrvatskoj

– analizira i prepoznaje društvene posljedice Prvog i Drugog svjetskog rata na Rusine te zemljopisne promjene granica u Karpatskoj Rusi i u Republici Hrvatskoj

– imenuje nacionalne skupine Rusina u Karpatskoj Rusi i u Republici Hrvatskoj te njihov zemljopisni položaj

SŠ RSKJK C. 3. 3.

Učenik nadograđuje svoje znanje o rusinskoj kulturi.

– imenuje značajne Rusine ili osobe rusinskog podrijetla i njihova životna djela

– bavi se različitim kulturnim aktivnostima prema svojem interesu i sklonostima, samostalno ili u skupini

– sudjeluje na predstavama prema svojem interesu, javno ili u razredu, u školi ili izvan nje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: blagdani i praznici, rusinska narodna glazba i ples, običaji Rusina u Republici Hrvatskoj i na matičnom teritoriju, pregled povijesti i zemljopisa Rusina.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predstaviti ili istražiti narodni ples, narodne pjesme, narodne običaje, zorna sredstva, povijesne tekstove, zemljovid, internetski sadržaj.

Ishodi iz domene Kultura i mediji paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Kulturna baština Rusina: rusinski narodni i umjetnički napjevi: J. Bučko: Ми дзивчaтa/Mi djevojke; A. Timko: Сцихa, мили, нє дуркай/Tiše, dragi, ne lupaj; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja; rusinski skladatelji iz južne Panonije: Onufrij i Irinej Timko, Joakim Sivč, Julijan Ramač, Julijan Bučko.

SŠ RSKJK A. 4. 1.

Učenik razumije i govori duge i složene govorne tekstove.

– planira, oblikuje i govori duge i složene tekstove

– opisuje, objašnjava, prepričava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način

– izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora

– jasno i strukturirano predstavlja poznatu temu

– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice

– razlikuje književni i govorni oblik i situacije u kojima se koriste

SŠ RSKJK A. 4. 2.

Učenik sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.

– razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima

– sudjeluje u spontanim razgovorima ili u razgovorima na zadanu temu

– započinje i potiče razgovor u raznim situacijama

– započinje, prati, sudjeluje i završava razgovor

– procjenjuje razinu formalnosti i razgovor prilagođava kontekstu (književni i govorni oblik)

– razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice

SŠ RSKJK A. 4. 3.

Učenik piše dug i složen tekst

složene jezične strukture raznih dužina, stilova i svrhe.

– primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o temi iz osobnog života, službeno pismo ili elektroničku poštu (prijava za posao, prijava za fakultet i sl.)

– opisuje stvarne i zamišljene događaje, obrazlaže svoje stavove

– samostalno primjenjuje neformalni oblik pisanja tekstova i formalni oblik uz predložak

– povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst

– pravilno piše nepoznate riječi

– točno upotrebljava interpunkcijske znakove

– točno primjenjuje pravopisna pravila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: moj svijet, zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, svijet umjetnosti, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi.

Preporučeni jezični sadržaji

Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, izražavanje mišljenja, opisivanje vremenskih i prostornih logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazloženje, sustavno izlaganje, sudjelovanje u diskusiji, opis rusinskih običaja vezanih uz blagdane, razgovor o posebnim danima i datumima.

Vježbe čitanja i razumijevanja možemo provesti na književnim tekstovima, na tekstovima napisanim za vježbe i na odgovarajućim svakodnevnim/neknjiževnim tekstovima.

Nastavnik izabire leksičke strukture vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te o njihovoj povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Nastavnik izabire gramatičke strukture, vodeći računa o razvojnoj dobi učenika, koje se temelje na predloženim jezičnim funkcijama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda ciklički se ponavljaju, nadograđujući se na prethodni razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženom odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskom kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođenih razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost.

Nastavnik poučava jezične sadržaje putem usmene i pisane komunikacije te učenjem iz situacijskih igara: pokreta, igre, pjesme, dramatizacije, crtanja, digitalnih i zornih sredstava.

Preporučene aktivnosti: opisivanje predmeta i slika, razne igre, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočuju stvarne komunikacijske situacije, projekti, zadatci (plakat), predstava, dramatizacija/skeč, izrada slikokaza, letka ili brošure. U skladu s prethodno stečenim znanjem, uključiti usporedbe rusinskog i hrvatskog jezika ili drugih jezika koje učenici uče.

SŠ RSKJK B. 4. 1.

Učenik iskazuje i objašnjava svoja zapažanja i misli nakon slušanja/čitanja književnog teksta te povezuje sadržaj i temu teksta sa stvarnim životom.

– objašnjava vlastita zapažanja, misli i osjećaje nakon čitanja/slušanja književnog teksta i uspoređuje ih s ostalim učenicima

– opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima s obzirom na vlastiti doživljaj

– povezuje temu i sadržaj teksta sa stvarnim životom i svojim iskustvom

– pripovijeda o događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u književnom tekstu

– preoblikuje pročitani književni tekst: stvara novi završetak, mijenja postupke likova, uvodi nove likove, sudjeluje u priči

SŠ RSKJK B. 4. 2.

Učenik sluša/čita s razumijevanjem i prepričava književni tekst.

– odgovara na pitanja o opisanom događaju, liku, pjesmi, situaciji u književnom tekstu

– opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima

– prepoznaje glavne i sporedne likove u priči

– razlikuje dijelove pjesme: stih, strofa

– prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu

– prepoznaje elemente fantazije u pjesmama za djecu i u bajkama

– prepričava književni tekst svojim riječima

SŠ RSKJK B. 4. 3.

Učenik pronalazi ključne podatke i poruku teksta iz različitih izvora.

– pronalazi podatke u tekstovima iste tematike na različitim medijima kombinirajući izvore informacija prema svojim interesima i potrebama

– časopisi, društvene mreže, internet

– razlikuje medije kao izvore podataka (časopisi, televizija, internet, društvene mreže)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi iz domene Čitam i stvaram mogu se ostvarivati na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domena Jezik i komunikacija i Kultura i mediji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Izbor pisanih tekstova i drugih medija temelji se na osobnom i profesionalnom interesu učenika. Učitelј kod izbora tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti, kao i o recepcijskim mogućnostima učenika.

Zajednički se čitaju planirani tekstovi na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike i vodi aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, pri čemu se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

Književni pojmovi: narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, pjesnička slika, personifikacija, metafora, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis.

Preporučene vrste tekstova: pjesmа (tradicionalnа i suvremenа), pripovijetka, basna, dječji roman, dramski tekst, strip, dijaloški tekst, članci/tekstovi iz časopisa za mlade i manjinskog časopisa na rusinskom jeziku, književni tekstovi primjereni za mlade.

Neke preporučene aktivnosti: čitanje književnog i neknjiževnog teksta, dopunjavanje tekstova, krasnoslov, gluma, razne igre, pisanje novog kraja priče ili dijela teksta koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih veza, priprema plakata i slikokaza.

Preporučeni književni tekstovi i aplikacije: M. Kovač: Я дуб червоточни/Hrast sam crvotočni; G. Kosteljnik: Єфтайова дзивка/Jeftajeva kći; G. Kosteljnik: Цар над слунечнїками/Car nad suncokretima; M. Vrabelj: Русский соловей/Rusinski slavuj; Đ. Papharhaji: Преклятство Косцелїска/Prokletstvo Kosceljiska; A. Bučko Papharhaji: Спокуси злополя/Iskušenja zlopolja; V. Garjanski: Бисер и блато/Biser i blato; M. M. Kočiš: Рускей матки/Matici rusinskoj; J. Fejsa: Задуй, витре/Puhni, vjetre; V. Sabo-Dajko: Ровнї цар/Car ravnice; M. Ramač: З руского лїтопису/Iz rusinskog ljetopisa; rusinska narodna pripovijetka: Як мудра дзивка постала кралїца/Kako je pametna djevojka postala kraljica; izbor iz rusinske poezije i proze za djecu (pjesnici i pisci iz Republike Hrvatske i Republike Srbije); I. Hnatko, M. Štorga: android aplikacija Rusinski rječnik.

SŠ RSKJK C. 4. 1.

Učenik raspravlja o različitim informacijama o Karpatskoj Rusi i o složenim elementima rusinske kulture i kulture rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i argumentira važnost i značaj višejezičnosti i multikulturalnosti.

– iznosi argumentirane stavove o elementima rusinske kulture i kulture rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

– objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost

– analizira i raspravlja o različitim informacijama, o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Karpatskoj Rusi i u rusinskoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj te o hrvatsko-rusinskim vezama kroz povijest

– izražava se sa samopouzdanjem na rusinskom jeziku u stvarnim situacijama te se sa zanimanjem izravno susreće s rusinskom kulturom u autentičnom okruženju i kritički prosuđuje različite stavove, ideje i vrijednosti

SŠ RSKJK C. 4. 2.

Učenik tumači povijesne i zemljopisne podatke rusinskog govornog područja u Karpatskoj Rusi (matičnom teritoriju Rusina) i u Republici Hrvatskoj.

– tumači važnije povijesne poveznice

– tumači važnije zemljopisne poveznice

– pokazuje na zemljovidu i imenuje prekogranična područja gdje žive Rusini

– nabraja karakteristike prekograničnih područja na kojima žive Rusini

– poznaje hrvatske zakone koji se odnose na nacionalne manjine

– poznaje državnu i lokalnu samoupravu rusinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

SŠ RSKJK C. 4. 3.

Učenik se koristi širokim spektrom tehnika kreativnog izražavanja na rusinskom jeziku i kritički ih prosuđuje.

– poznaje važnija izdanja rusinske književnosti u Republici Hrvatskoj i u Karpatskoj Rusi

– poznaje rusinske novinske tiskovine te radijske i televizijske emisije u Republici Hrvatskoj i u Karpatskoj Rusi

– bavi se različitim kulturnim djelatnostima prema svojem interesu i potrebama, samostalno ili u skupini

– sudjeluje na predstavama prema svojem interesu, javno ili u razredu, u školi ili izvan nje

– predstavlja sličnosti i razlike između rusinskih običaja te praznika i blagdana svojeg područja stanovanja i drugih područja gdje žive Rusini

– razvija i pokazuje sposobnost estetske prosudbe i kritičkog mišljenja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: blagdani i praznici, rusinska narodna glazba i ples, običaji Rusina u Republici Hrvatskoj i na matičnom teritoriju, pregled povijesti i zemljopisa Rusina.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Predstaviti ili istražiti: narodni ples, narodne pjesme, zorna sredstva, povijesne tekstove, zemljovid, internetski sadržaj.

Ishodi iz domene Kultura i mediji paralelno se dopunjuju s ishodima drugih dviju domena te se zajedno, u skladu s njima, ostvaruju.

Kulturna baština Rusina: rusinski narodni i umjetnički napjevi: A. Timko: Жимнa рoса/Hladna rosa; J. Ramač: Млaди мeшaц/Mladi mjesec; tradicionalni rusinski i crkvenoslavenski božićni napjevi, novokomponirane pjesme panonskih Rusina te pjesme i plesovi iz starog kraja po izboru učitelja; rusinski skladatelji iz južne Panonije: Onufrij i Irinej Timko, Joakim Sivč, Julijan Ramač, Julijan Bučko.

100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)

5. r. = 100 – 200 riječi

6. r. = 200 – 300 riječi

300 – 600 riječi

(ovisno o godini

učenja)

7. r. = 300 – 500 riječi

8. r. = 500 – 600 riječi

40 – 80 riječi

(ovisno o tekstnoj

vrsti)

5. r. = 40 – 60 riječi

6. r. = 60 – 70 riječi

7. r. = 70 – 80 riječi

80 – 200 riječi

(ovisno o tekstnoj vrsti)

8. r. = 80 – 100 riječi

OŠ RSKJK A. 1. 1.

Школяр нєвербално и вербално реаґує на звучни и визулани шаблони

– нєвербално реаґує на части слова и барз єдноставни виреченя

– препознава поєдинєчни слова або фрази котри вигварени помалши, ясно и розлучно

– повязує вигварени слова зоз одвитуюцима сличками або предметами

– повязує вигварени упутства зоз дїю

– одвитує на поставени питаня (гeй/da,

нє/ne)

OŠ RSKJK A. 1. 2.

Школяр менує поняца зоз свойого околїска и спрам визуалного шаблону.

– препознава и повязує гласове слово зоз визуалним шаблоном

– указує и менує поняца спрам визуалного понукнуца

– менує предмети и особи зоз свойого околїска

– менує поняца зоз руску наглашку

– ґлобално чита слова

OŠ RSKJK A. 1. 3.

Школяр бешедує части слова и барз кратки виреченя.

– вигваря шицки гласи

– вигваря специфични гласи Г и ДЗ

– роби гласову анализу и синтезу

– наглашує слова зоз руску наглашку котри одвитуюци початному описменьованю

– пренаходзи нови приклади словох у котрих єст глас/слово котре ше учи

– повторює слова и барз кратки єдноставни виреченя

– менує и указує предмети зоз свойого околїска

OŠ RSKJK A. 1. 4.

Школяр участвує у барз краткей розгварки и хаснує научени и барз кратки и барз єдноставни виреченя.

– хаснує основни комуникацийни форми (здравканє, представянє и под.)

– поставя барз єдноставни и увежбани питаня и одвитує на нїх

– формує и бешедує барз кратки увежбани виреченя

– хаснує фонд словох у складзе зоз возростом

– хаснує форми пристойного справованя

– участвує у барз краткей и єдноставней водзеней розгварки

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: здравканє, представянє, школа, фарби, рочни часци, овоц и желєнява, числа по дзешец, фамелия и дом, знаходзенє у простору, бависко и бависка, часци цела, транспорт, єдзенє, животинї, квеце, шмати и обуй, вирски швета.

Учитель самостойно одлучує о вибору и розпорядку наведзених темох.

Препоручени язични змисти

Функциї: пристойне справованє, здравканє и поздравянє, представянє, менованє, вимога, подзекованє и пребаченє, винчованє и чишлєнє числох.

Лексични и ґраматични структури ше вибераю спрам возросту школярa, меркуюци на повязаносц зоз другима наставнима предметами и медзипредметнима темами, и вони ше циклично повторюю и преширюю у одношеню на предходну класу.

Наведзени теми и змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох то лєм препорученє, а учитель самостойно одлучує о їх чишлє, вибору и розпорядку у єдним наставним року.

Школяре уча руски язик и под час звонканаставней настави и на розличних активносцох кед єст условия (шейтанє и обиход школи, означованє родзених дньох и шветох).

Препорученя за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Школяре уча руски язик операюци ше на знаня котри здобули у других наставних предметох.

Настава язичних змистох (лексичних и ґрамамтичних структурох) фундаментована на бешедней комуникациї и на ученю зоз ситуациї, хаснуюци мимику, ґести, рухи, подобове виражованє, писнї и драматизованє з помоцу визуалних средствох. Описованє предметох и сликох одн. бешедни вежби потребне прилагодзиц зоз наставну програму горватского язика, природи и дружтва, математики и виронауки.

Нови змисти ше уводзи на основи познатих язичних змистох котри прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох и источашнє ше розвива вецейязичносц.

Учитель орґанизує активносци бешеди и розгварки у котрих школяр будзе участвовац як бешеднїк у обдуманих комуникацийних ситуацийох.

OŠ RSKJK B. 1. 1.

Школяр нєверабално и вербално виражує думки, чувства и замеркованя после слуханя литературного тексту / нєлитературного тексту.

– думки, чувства и замеркованя виражує на рисунку, зоз рухом або словами

– менує главну особу и описує єй прикмети (добри – зли)

– видвої зоз тексту цо му ше пачи, або цо му ше нє пачи

OŠ RSKJK B. 1. 2.

Школяр слуха/чита зоз розуменьом текст прилагодзени початному описменьованю.

– осторожно слуха док учитель чита текст прилагодзни початному описменьованю

– препознава и менує слова у котрих ше задати глас находзи на початку, у штредку и на концу слова

– повязує гласи и букви до цалого слова, а слова до виреченя

– чита слова и єдноставни кратки виреченя у котрих єст научени поняца зоз ґлобалного читаня и приповедки у сличкох

– одвитує на кратки питаня

– поставя кратки питаня

– точно интонує потвердзуюци, опитни и викрични виреченя

OŠ RSKJK B. 1. 3.

Школяр слуха/чита зоз розуменьом кратши литературни текст и препознава и менує одвитуюци литературни файти по форми (розчитованку, писню и приповедку).

– осторожно слуха док учитель чита литературни текст

– чувства виражує на рисунку, зоз рухом або словами

– усно кратко одвитує на питаня о пречитаним тексту

– препознава и менує розчитованку, писню або приповедку

– напамят рецитує кратши писньочки

– участвує у кратшим бависку

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: здравканє, представянє, школа, фарби, рочни часци, овоц и желєнява, числа по дзешец, фамелия и дом, знаходзенє у простору, бависко и бависка, обласци цела, траснпорт, єдзенє, животинї, квеце, шмати и обуй, вирски швета.

Учитель самостойно одлучує о вибору и розпорядку наведзених темох.

Препоручени язични змисти

Функциї: пристойне справованє, здравканє и поздравянє, представянє, менованє, вимога, подзекованє и пребаченє, винчованє и чишлєнє числох.

Усно ше обрабяю литературни и нєлитературни тексти. Лексични и ґраматични структури ше вибераю у складзе зоз розвойним возростом школярох, меркуюци на повязаносц зоз другима наставнима предметами и медзипредметнима темами, и циклично ше повторюю и преширую у одношеню на предходну класу.

Наведзени теми и змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох лєм препорученє, а учитель самостойно одлучує о їх числу, виборе и розпорядку у єдним наставним року.

Препорученя за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз резултатами зоз других двох обласцох и вєдно, у складзе зоз нїма ше реализую. У наставних активносцох динамично ше зменюю: бависка, кратки народни писнї, розчитованки и драматизация, дзе наглашка на бешедней комуникациї и ришованю роботних лїсткох.

Ученє язичних змистох (лексичних и ґраматичних структурох) фундаментоване на бешедней комуникациї и ученю зоз ситуациї хаснуюци мимику, ґести, рухи, подобове виражованє бависка, писнї, и драматизациї з помоцу визуалних средствох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: приповедки у сличкох, писнї у сличкох, писньочки у рими, руски народни приповедки, дзецински писнї, розчитованки, загадки, кратки приповедки, сказки и кратки бависка, руски народни розчитованки, писньочки, писнї и коляди: Ишол дїдo дo лєсa / Išao je djed u šumu; Чижику, чижику / Čižiku, čižiku; Пaльци/Prsti; Гeрлїчкa/Grlica; Пo вaрoшу дрaшичкa / Po varoši je stazica; Нa жeлєнeй трaвки / Na zelenoj traviсi; Идзе жима / Ide zima; Хижкo нaшa / Kućice naša; Цицa и Aмaлкa / Cica i Amalka; Я мaли югaс / Ja sam mali pastir; Винчуєм Вaм тaкa мaлa / Čestitam Vam ovakva mala; Пaсли пaстирe / Napasali su pastiri stado; М. Будински: Школяр/Učenik; Е. Врабец, И. Гнатко (ислустраторка): Кoлєсa/Kotači; М. Римар: Медo, медo / Medo, medo; Лю. Гаргай: Мaли Мo / Mali Mo; М. Римар: Привит/Dobrodošlica; Н. Голуб: Нє мaм злaтa / Nemam zlata; И. Гарди-Ковачевич: Любичицa/Ljubičica; С. Макаї: Kaрoлинa/Karolina; М. Канюх: Пeршa пaхулькa / Prva pahuljica; Лю. Фа-Гарди: Як шe тройo прaшaткa рихтaли зa жиму / Kako su se tri praščića spremala za zimu; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK C. 1. 1.

Школяр обачує, препознава и менує основни символи рускей култури.

– обачує типични руски мена и презвиска

– препознава и менує символи руских шветох

– по слуху препознава руски народни писнї и дзецински писньочки и розчитованки

– обачує и препознава руску народну ношню

– препознава и менує стародавни предмети за розлични хаснованя

– розвива позитивне становиско за ученє руского язика и култури

OŠ RSKJK C. 1. 2.

Школяр препознава и менує основни подобносци и розлики медзи руску и горватску културу.

– по слуху препознава и менує народни писнї, дзецински писньочки и розчитованки

– препознава и менує основни подобносци и розлики медзи руску и горватску културу (обичаї, вирски и державни швета, мена итд.)

OŠ RSKJK C. 1. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

– менує и виводзи стари руски бависка

− самостойно або у ґрупи виводзи традицийни музични форми, розчитованки, шпиванки, народни танци и дзецински писнї

– вирабя словнїк у сликох

– штрига, склада и рисує/малює

– украшує писанку зоз традицийну технїку и народним мотивом

– креативно ше виражує през рисунок, писню, танєц, ґлуму и роботи ручного виробку котри вязани за традицийни обичаї за вирски швета и други нагоди

– ходзи и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских манифестацийох

– пестує и виводзи руски обичаї за Крачун (колядованє) и Пасху (облїванє)

Школяр з помоцу Учителя участвує у креативних активносцох.

Змисти за витоворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: представянє, здравканє (Крачун и Пасха), школа (старински школски прибор и заняти у школи), фамелия и дом (випатрунок старинских хижох звонка и знука и мебель у нїх), забути бависка и способи бавеня, стари ремесла и алати, шмати и обуй (руска народна ношня), руски народни орнаменти, єдзенє (традицийни єдла), народни обичаї за швета и през рок, традицийни ручни роботи (писанки), писнї и танци, виглєдованє забутих обичайох.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, стретнуца зоз писателями.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї мож витвориц на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю и воспитно-образовни посцигнуца зоз обласци Язик и комуникациї, або/и зоз Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти и теми котри часточно визначени у розробку обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Велї препоручени руски народни розчитованки, писньочки и коляди зоз обласци Читам и творим маю нотни запис та их мож и шпивац.

Наставни активносци треба же би були рижнородни, интересантни и забавни же би их динамично могло зменьовац. То можу буц бависка, писнї, драматизациї, роботнї и други активносци у котрих наглашка на розвиваню позитивного становиска ґу рускому язику и зоз котрима ше порушує школярова креативносц котра допринєше ґу успиху каждого школяра.

Учитель планує школски и звонкашколски културни змисти и активносци спрам интересованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз резултатом ше порушує власни розвой и активне уключованє школярох до културного и дружтвеного живота заєднїци зоз наглашку на уключованє до меншинскей рускей заєднїци.

OŠ RSKJK A. 2. 1.

Школяр розуми и менує кратки слова и барз кратки виреченя.

– повязує вигварени слова зоз сликами або предметами

– менує премети и особи у оддзелєню або на визуалних шаблонох

– менує поняца зоз руску наглашку

OŠ RSKJK A. 2. 2.

Школяр слуха/чита зоз розуменьом тексти пригодни початному описменьованю.

– повязує написану букву зоз одвитуюцим гласом

– повязує гласи и букви до цалого слова

– розчленює слово на склади

– повязує слова до виреченя

– чита слова у котрих буква котра ше учи, находзи на початку, у штредку, и на концу слова

– чита єдноставни и кратки виреченя у котрих єст научени букви

– одвитує на єдноставни питаня после пречитаного тексту

– поставя питаня у складзе з початком описменьованя

– чита слова, виреченя и тексти у складзе з початком описменьованя

– точно интонує потвердзуюци, опитни и викрични виреченя

OŠ RSKJK A. 2. 3.

Школяр препознава гласову структуру словох и гласово анализує и синтетизує слова пригодни початному описменьованю.

– вигваря специфични гласи Г и ДЗ

– окончує гласову анализу и синтезу словох

– наглашує слова зоз руску наглашку у складу зоз початним описменьованьом

– пренаходзи нови приклади словох у котрих єст глас/слово котре ше учи

OŠ RSKJK A. 2. 4.

Школяр пише друковани слова рускей азбуки, слова, виреченя и преписує текст применююци правописни правила.

– повязує глас зоз одвитуюцу букву

– повязує гласи и букви до цалого слова, а слова до виреченя

– розликує вельку и малу друковану букву

– пише вельки и мали друковани букви

– пише слова зоз гласами Х (H), Ґ (G) и специфичним гласом Г

– пише слова зоз специфичнима буквами (двогласи) Я/JA, Є/JE, Ї/JI, Ю/JU, Щ/ŠČ i Ь / мегким знаком

– преписує слова и виреченя

– самостойно пише слова и виреченя лєм зоз наученима друкованима буквами

– обдумує множество словох на задату тему

– составя виреченя зоз задатих словох

– Формує кратки писани текст зоз трох виреченьох пригодни початному описменьованю

– пише початну букву у виреченю зоз вельку букву

– пише з початну вельку букву мена и презвиска людзох и местох котри му познати

– пише точку, знак питаня або викричнїк на концу виреченя

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Поступне преширйованє и преглїбйованє препоручених темох: швет коло мнє и я, школа, фарби, рочни часци, овоц и желєнява, числа по двацец, фамелия и дом, знаходзенє у просторе, бависко и бависка, часци цела, транспорт, єдзенє, животинї, квеце, шмати и обуй, днї у тижню, вирски и державни швета, розлики медзи буквами.

Функциї: пристойне справованє, менованє (особи, животинї, предмети и дїї), даванє єдноставних упутствох (цо робиц) и читанє (чишлїц числа).

Препоручени язични змисти

По ґрафемским випатрунку, поровнац уж научену горватску абецеду зоз руску азбуку. Обрациц повагу на букви у горватскей абецеди и рускей абуки котри исти, подобни и розлични, а окремну повагу пошвециц вигваряню и писаню специфичней букви Г и двогласох Я, Є, Ї, Ю, Щ и Ь (мегкого знаку). Ґраматика язика ше вигваря повторююци за учительом.

Лексични и ґраматични структури вибера ше прилагодзено ґу возросту школярох, меркуюци на повязаносц зоз другима наставнима предметами и медзипредметнима темами и циклично ше повторюю и преширюю у одношеню на предходну класу.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель отримує наставу язичних змистох зоз усну комуникацию и зоз ученьом зоз бавискох ситуациї: ґести, мимики, рухи, бависка, драматизациї, рисованє, диґитални и визуални средства.

OŠ RSKJK B. 2. 1.

Школяр нєвербално и вербално виражує думки, чувства, и замеркованя после слуханя литературного тексту / нєлитературного тексту.

– менує особи

– видвоює зоз тексту цо му ше пачи и цо му ше нє пачи

– думки, чувства и замеркованя виражує з рисунком, рухом або зоз словами

OŠ RSKJK B. 2. 2.

Школяр слуха/чита з розуменьом барз кратки литературни тексти котри прилагодзени його возросту.

– чита текст даскельораз же би го цалком розумел

– меркує на правилне вигварянє характеристичних руских гласох

– зоз краткима виреченями одвитує на питаня повязани зоз текстом

– препознава и менує главну подобу (добри – зли)

– обачує нови або менєй познати слова

OŠ RSKJK B. 2. 3.

Школяр ше креативно виражує на основи литературного искуства.

– твори подобово роботи, ушорює пано

– рецитує напамят кратши писньочки

– участвує у кратким бависку − хаснує язични схопносци и активни словнїк у складзе зоз своїм возростом

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Литературни тематски тескти: представянє себе и других, здравканє, швет коло мнє и я, школа, фарби, рочни часци, овоц и желєнява, числа по двацец, фамелия и дом, знаходзенє у простору, бависко и бависка, часци цела, транспорт, єдзенє, животинї, квеце, шмати и обуй, днї у тижню, швета и розлики медзи буквами.

Препоручени язични змисти

Провадзиц програму горватского язика зоз указованьом на розлики з руским язиком.

Руска терминолоґия: глас, буква, склад, слово, вокали (самоглашнїки), консонанти (соглашнїки), склад и виреченє (потвердзуюце, опитне и викричне).

Функциї: пристойне справованє, менованє (особи, животинї, предметох и дїї), даванє єдноставних упутствох (цо робиц) и читанє (чишлєнє числох).

Препоручени файти текстох: руски народни писнї и приповедки, приповедки у сличкох, писнї у сличкох, розчитованка, дзецинска писня, кратка приповедка, сказка и кратке бависко.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель, тексти и апликациї по своїм виборе за обрабянє препоручених змистох.

Розчитованки и писньочки маю окремну улогу у усвойованю правилного вигваряня, наглашку, ритма и интонациї, та им у нїзших класох основней школи треба пошвециц окремену повагу. Заєднїцке читанє планованих текстох на годзини витворює ше зоз цильом розвиваня тирвацого навикнуца читаня, а зоз активну розгварку, у котрей участвую шицки школяре, указує ше на важносц каждого поєдинєчного думаня.

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами других двох обласцох и вєдно ше зоз нїма, у складзе зоз нїма и витворюю.

Препоручени литературни тексти и апликациї: Е. Врабец: Кoлєсa/Kotači; М. Ковач: Школски дзвoн / Školsko zvono; Я. Олеяр: Пeкaр/Pekar; М. Ковач: Кoнїк/Konjić; С. Ерделї: Тaнєц/Ples; М. Скубан: Пришлa жимa / Došla je zima; М. М. Кочиш: Дoм/Dom; Я. Олеяр: Хoрa бaбкa / Bolesna lutka; Н. Голуб: Кeд яр придзe / Kad dođe proljeće; народни: Тoтa нaшa ґaздиня / Ova naša domaćiсa, Вeрбoв лєшик / Vrbova šumiсa, Рибaр/Ribar, Пeтрик и кaндур / Periсa i mačak, Злaмaлa шe кoрмaнь дeскa / Slomilo se ralo; руски коляди: Тeй шe святeй нoци / Te se svete noći, М. Ковач: Нoц нaд Вифлeєм / Noć iznad Betlehema; М. Вашаш: Винчoвaнкa/Čestitka; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Руски словнїк / Rusinski rječnik.

OŠ RSKJK C. 2. 1.

Школяр обачує, препознава и менує основни ознаки рускей култури.

– препознава и менує типични руски мена, символи (застави) и швета

– препознава и менує окремносци руских народних обичайох за швета

– препознава и менує руски обичаї и їх основни символи

– препознава и менує традицийни руски єдла за Крачун и Пасху

– препознава и шпива руски народни писнї и дзецински писньочки и розчитованки

– препознава руску народну ношню

– препознава и менує стародавни предмети за розличне хаснованє

– розвива позитивне початне становиско за виучованє руского язика и култури

OŠ RSKJK C. 2. 2.

Школяр препознава и менує подобносци и розлики зоз горватску културу.

OŠ RSKJK C. 2. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

– виштригує, склада и рисує/малює

– украшує писанку зоз традицийну технїку и народним мотивом

– менує и виводзи стари дзецински руски бависка

− Самостойно або у ґрупи виводзи традицийни музични форми, розчитованки, пришпиви, народни танци и дзецински писнї

– креативно ше виражує зоз писню, танцом, рисунком, ґлуму и ручнима роботами котри вязани за традицийни обичаї за швета и други нагоди

– Пестує и виводзи руски обичаї за Крачун (колядованє) и Пасху (облїванє)

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: представянє, здравканє (за Крачун и Пасху), школа (старински школски прибор и додатки), фамелия и дом (випатрунок старинских хижох звонка и знука и мебель у нїх), забути бависка и способи бавеня, стари ремесла и алати, шмати и обуй (руске народне облєчиво), руски народни орнаменти, єдзенє (традицийни єдла), народни обичаї за вирски швета и през рок, традицийни ручни роботи (писанки), писнї и танци, виглєдованє забутих обичайох.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце зоз писательом.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї мож витвориц на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца з обласци Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти и теми котри часточно виражени у розробку дзепоєдного посцигнуца у обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Велї препоручени руски народни розчитованки, писньочки, писнї и коляди зоз обласци Читам и творим маю нотни запис та их мож и шпивац.

Наставни активносци муша буц рижнородни, интересантни и забавни и же би ше динамично зменьовали. То можу буц бависка, писнї, драматизациї, роботнї и други активносци у котрих акцент на розвиваню позитивного становиска ґу рускому язику и з котрим ше порушує школярoвa креативносц котра допринєше креативносци каждого школярa.

Учитель планує школски або звонкашколски културни змисти спрам интересованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз резутлатом ше порушує власни розвой и активне уключованє школяра до културного и дружтвеного живота заєднїци, зоз наглашку на уключеносц до рускей меншинскей заєднїци.

OŠ RSKJK A. 3. 1.

Школяр розуми и бешедує кратки виреченя у складзе зоз тему.

– розуми кратки слова и виреченя

– точно вигваря гласи Г, Ґ и Х котри школяром чежши за вигварянє

– точно наглашує слова

– точно вигваря каждододньово слова у котрих єст специфични гласи Г, ДЗ, ДЬ и TЬ

– правилно формує и вигваря кратки виреченя

– точно формує потвердзуюци и одрекаюци виреченя

– приповеда кратку приповедку зоз сличкох

– язични поняца менує на руским язику

OŠ RSKJK A. 3. 2.

Школяр слуха и чита з розуменьом кратки тексти.

– правилно чита каждодньово слова у котрих єст специфични гласи: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю и Ь

– чита кратки нєлитературни и литературни текст, правилно вигваря и хаснує наглашку и интонацию слова и виреченя

– чита текст по улогох

– видвоює нєпознати слова

– преширює словнїк руских словох

OŠ RSKJK A. 3. 3.

Школяр участвує у краткей розгварки на наставней годзини, хаснує синтаґми и кратки єдноставни виреченя зоз точним наченьом.

– одвитує на питаня о пречитаним тексту

– поставя єдноставни питаня зоз тексту и одвитує на нїх

– препознава меновнїки як слова котри меную єства, предмети и поняца

– препознава общи и власни меновнїки

– препознава дїєслова як слова з котрима ше одредзує дїя

– препознава прикметнїки

– препознава части деминутиви

OŠ RSKJK A. 3. 4.

Школяр пише писани букви рускей азбуки, слова, виреченя и преписує текст и применює правописни правила.

– пише вельки и мали писани букви зоз рускей азбуки

– правилно и точно пише специфични букви зоз рускей азбуки Я, Є, Ї, Ю, Щ

– правилно и точно пише Ь (мегки знак)

– з писанима буквами повязує гласи и букви до цалого слова, а слова до виреченя

– преписує слова и виреченя зоз наученима писанима буквами

– самостойно пише слова и виреченя лєм зоз наученима писанима буквами

– точно пише слова зоз гласами Г, Ґ и Х котри школяром чежше вигваряц

– правилно пише каждодньово слова у котрих єст специфични гласи и букви: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю и Ь

– пише барз кратки и єдноставни текст по датим шаблону

– самостойно составя и пише штири (4) виреченя

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: товарише, животинї, числа, часци цела, облєканє, дом, превозни средства, гиґиєна, каждодоньово активносци, варош и валал, купованє, мешаци, рочни часци.

Функциї: описованє особох, глєданє и даванє информацийох, менованє одношеньох медзи людзми, указованє пачи / нє пачи ми ше, чишлєнє, правилне вигварянє гласох, наглашованє, опис каждодньових активносцох и звикнуцох, опис околїска у котрим жиєме.

Препоручени язични змисти

Бешедну терминолоґию руского язика и язични змисти викладац на основи познаваня горватского язика же би ше указало на подобносци и розлики, и то нє лєм ґраматични и правописни, алє и на язичним виражованю ґраматики.

Провадзиц програму горватского язика и указовац на розлики зоз руским язиком. Ґраматика: меновнїки (общи и власни) и дїєслова треба знац на уровню препознаваня и менованя. Ґраматика язика вигваря ше повторююци за учительом. По ґрафемским випатрунку, обрациц увагу на исти, подобни и розлични писани букви у абецеди и рускей азбуки, окремну повагу пошвециц на вигварянє и писанє специфичних гласoх и буквох Г и ДЗ и двогласох Я, Є, Ї, Ю, Щ и Ь (мегкого знаку). Увага ше дава розвиваню читаня и писаня и вигваряня словох зоз руску наглашку.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель виклада язични змисти зоз усну и писану комуникацию и зоз ученьом зоз бавискох ситуациї: ґести, мимики, рухи, бависка, писнї, драматизациї, бависка, писнї, рисованє, диґитални и визуални средства.

OŠ RSKJK B. 3. 1.

Школяр креативно виражує думки, чувства и замеркованя слуханє/читанє тексту.

− бешедує о чим слово у тексту − виражує свойо думанє о поступкох подобох

– думки, чувства и замеркованя виражує на рисунку, зоз рухом або словами

OŠ RSKJK B. 3. 2.

Школяр слуха/чита з розуменьом кратки литературни тексти.

– розликує часци писнї: стих и строфа

– препознава видвоює слова котри ше римую у писньох и бавискох за дзеци

– препознава чудесни и видумани елементи у писньох за дзеци и сказкох

– усно одвитує на питаня о пречитаним литературним тексту

– чечно чита кратки литературни текст

– меркує на правилне вигварянє и интонацию

Школяр слуха/чита з розуменьом тексти и з помоцу учителя одвитує на питаня повязани зоз смислом текста.

OŠ RSKJK B. 3. 3.

Школяр розликує oдредзени литературни файти спрам форми и змисту.

– розликує и менує назви на руским язику за приповедку, писню, розчитованку, басну, сказку и бависко

– розликує литературни файти спрам форми и змисту (руска народна приповедка и писня, дзецинска писня, розчитованка, загадка, басна и сказка)

– препознава научени язични елементи, виводзи заключеня о файти, теми и змисту текста

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Литературни тематски тексти: товарише, животинї, числа, часци цела, облєканє, дом, превозки, гиґиєна, каждодньово активносци, варош и валал, купованє, мешаци, рочни часци.

Препоручени файти текстох: приповедка у сличкох, руски народни писнї и приповедки, кратка приповедка, розчитованка, дзецинска писня, кратке бависко, загадка, сказка, стрип.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель вибера тексти по своїм виборе за обрабянє препоручених змистох.

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами зоз других двох обласцох и вєдно ше, у складзе з нїма, витворюю, вирабяю ше рисунки, пририхтую ше драматизациї и читаю ше литературни тексти.

Препоручени литературни тексти и апликациї: Р. Купчински: Школярики / Mali učeniсi; М. Ковач: Нaшo букви / Naša slova; М. Павлович: Кухaркa/Kuhariсa; М. Кочиш: Шатва/Sjetva; К. Мучаї: Хрoбaк нa пoлїчки / Сrv na poliсi; А. Папандриш Гаргаї: Мaмo, чи ти знaш? / Mama, znaš li ti?; М. Ковач: Нaшa бaбa / Naša baka; народна руска коляда: Ишли трoмe крaльoвe / Išla su tri kralja; А. Балатинац: Пaхулькa/Pahuljiсa; Г. Костельник: Стaри, aлє здрaви /Star, ali zdrav; народна: Кoгуцик/Pjetlić; С. Макаї: Мoя муниция / Moja muniсija; С. Ерделї: Привит яри / Dobrodošliсa proljeću; М. Римар: Нaйвeкшa рoдзинa / Najveća rodbina; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK С. 3. 1.

Школяр менує основни ознаки рускей култури.

– менує типични руски мена, символи (застави) и вирски швета

– менує руски обичаї и їх основни ознаки

– менує и шпива руски народни писнї и дзецински писньочки и розчитованки

– менує руску народну ношню

– менує стародавни предмети за розлични хаснованя

– менує традицийни руски єдла за швета и други нагоди

– розвива початне позитивне становиско о ученю руского язика и култури

OŠ RSKJK С. 3. 2.

Школяр будує свой културни и национални идентитет.

− вирабя и виклада свойо роботи (плакату, биоскоп, илустрацию, подобову роботу, практичну роботу и подобне)

– украшує писанку зоз традицийну технїку и народнима мотивами

− указує народни обичаї з нагоди преславйованя вирских шветох (Крачун: колядованє и ношенє Вертепу, Пасха: облїванє)

OŠ RSKJK Ц. 3. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

– креативно ше виражує зоз рисунком, писню, танцом, ручнима роботами котри вязани за традицийни обичаї за вирски швета и други нагоди

– менує и виводзи дзецински руски бависка

− самостойно лєбо у ґрупи виводзи традицийни дзецински и народни писнї, розчитованки и руски дзецински бависка зоз шпиваньом и слуханьом музики

– виводзи єдноставни танєчни крочаї зоз руских народних танцох

– пестує руски народни обичаї

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох

– участвує у активносцох (барз кратких представох) котри звекшую задовольство ученя руского язика и култури

Змисти витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: представянє, здравканє (за Крачун и Пасху), школа (старински школски прибор и заняти), фамелия и дом (випатрунок старинских хижох звонка и знука и мебель у нїх), забути бависка и бависко, стари ремесла и алати, шмати и обуй (руске народне облєчиво), руски народни орнаменти, єдзенє (традицийни єдла), народни обичаї за вирски швета и през рок, традицийни ручни роботи (писанки), писнї и танци, виглєдованє забутих обичайох.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце з писательом.

Посцигнуца з обласци Култура и медиї мож витвориц на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласци Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти и теми котри часточно приказани у розробку поєдинєчного посцигнуца у облаци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Велї препоручени руски народни розчитованки, писньочки, писнї и коляди у обласци Читам и творим маю нотни запис и мож их шпивац.

Наставни активносци муша буц рижнородни, интересантни и забавни и зменьовац ше. То можу буц бависка, танци, драматизациї, роботнї и други активносци у котрих акцент на розвиваню позитивного становиска ґу рускому язику и з котрим ше порушує школярoвa креативносц котра допринєше успиху каждого школярa.

Учитель планує школски и звонкашколски културни змисти и активносци спрам интересованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. З посцигнуцом ше порушує власни розвой и активне уключованє школярох до културного и дружтвеного животу заєднїци, з акцентом на уключованє до рускей меншинскей заєднїци.

OŠ RSKJK A. 4. 1.

Школяр розуми тексти єдноставней структури и бешедує у складзе на шлєбодно вибрану лєбо задану тему.

– розуми тексти єдноставних структурох

– точно вигваря гласи Г, Ґ и Х котри школяром чежше вигваряц

– точно наглашує слова

– точно вигваря слова котри часц активного словнїка у котрих ше находза специфични гласи Г, ДЗ, ДЬ и TЬ

– правилно формує и вигваря кратки виреченя

– точно формує потвердзуюци и одрекаюци виреченя

– приповеда кратку приповедку зоз сличкох

– язични поняца менує на руским язику

OŠ RSKJK A. 4. 2.

Школяр слуха/чита з розуменьом кратки и єдноставни текст на познату тему.

– слуха текст зоз розуменьом спрам задатих упутствох у форми питаньох и дополнююцих упутствох

– правилно чита слова котри часц активного словнїка у котрих специфични гласи и слова: Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю и Ь

– правилно вигваря и чита множества словох зоз гласами ЛЬ, НЬ, ДЬ и ТЬ

– чита кратки нєлитературни и литературни текст, хаснуюци правилне вигварянє, наглашку и интонацию словох и виреченьох

– чита текст по улогох

– одвитує на питаня o пречитаним тексту

– поставя єдноставни питаня зоз тексту и одвитує на нїх

– видвоює нєпознати слова

– преширює словнїк зоз рускима словами

OŠ RSKJK A. 4. 3.

Школяр точно хаснує слова, синтаґми и виреченя, и повязує их до краткого вязаного тексту.

– препознава слова котри означую час, место, количество и яке цо

– препознава части ауґментативи

– усвоює нови слова и утвердзує значенє научених словох у активним словнїку

– хаснує нови слова як часц активного словнїка

– усвоює линґвистични поняца меновнїки и дїєслова у заданим тексту и менує их на руским язику

– ришує загадки, крижальки и ребуси

– участвує у драматизациї тексту

OŠ RSKJK A. 4. 4.

Школяр пише писани букви рускей азбуки, слова, виреченя и преписує текст и применює правописни правила.

– пише вельки и мали писани букви рускей азбуки

– з писанима буквами повязує гласи и букви до цалого слова, а слова до виреченя

– преписує слова и виреченя лєм зоз наученима писанима буквами

– самостойно пише слова и виреченя лєм зоз наученима писнима буквами

– точно пише слова зоз гласами Г, Ґ и Х котри школяром чежше вигваряц

– правилно пише множества словох гласoх ЛЬ, НЬ, ДЬ и ТЬ

– правилно пише слова котри часц активного словнїка у котрих єст специфични гласи и слова : Г, ДЗ, ДЬ, TЬ, Щ, Я, Є, Ї, Ю и Ь

– правилно пише букву Й зоз дїєсловом − пише цали и ясни виреченя зоз правилним шором словох

– пише барз кратки и єдноставни текст по шаблону − самостойно составя и пише пейц (5) виреченя

− применює усвоєну правописну норму

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: товарише, животинї, числа, часци цела, облєканє, дом, превозки, гиґиєна, каждодоньово звикнуца, варош и валал, купованє, мешаци, рочни часци.

Функциї: описованє особи, глєданє и даванє информацийох, менованє одношеньох медзи людзми, указованє пачи ми ше / нє пачи ми ше, чишлєнє числох, правилне вигварянє гласох, наглашованє, описованє каждодньових звикнуцох и обичайох, опис околїска у котрим жиєме.

Препоручени язични змисти

Бешедну терминолоґию на руским язику и язични змисти викладац на фундаментох познаваня горватского язика же би ше обачели їх подобносци и розлики, и то, як у ґраматики так и у правопису, так и при язичним виражованю и вигваряню.

Провадзиц програму горватского язика з указованьом на розлики зоз руским язиком. Ґраматика: меновнїки (род и число – менованє); дїєслова: прешлосц, терашньосц и будучносц (препознаванє); прикметнїки: нa -ов и -ски (препознаванє). Язична комуникация – правилне вигварянє и записованє: проблематични гласи и специфични глас Г, Х и Ґ (хмара/нохец/мох; гора/драга/шнїг; ґереґа/маґочка); мегки знак Ь; склади зоз специфичнима буквами (двогласами) Щ/ШЧ, Я/ЙА, Є/ЙЕ, Ї/ЙИ, Ю/ЙУ и Ь / мегким знаком; слова зоз гласами ЛЬ (ЛЬ), ЛЬО (ЛЬO), ЛЯ (ЛЯ), ЛЄ (ЛЄ), ЛЇ (ЛЇ), ЛЮ (ЛЮ), НЬ (НЬ), НЬО (НЬO), НЯ (НЯ), НЄ (НЄ), НЇ (НЇ), НЮ (НЮ), ДЬ (ДЬ), ДЬО (ДЬO), ДЯ (ДЯ), ДЄ (ДЄ), ДЇ (ДЇ), ДЮ (ДЮ), ТЬ (TЬ), ТЬО (TЬO), ТЯ (TЯ), ТЄ (TЄ), ТЇ (TЇ) и ТЮ (TЮ); слова зоз консонантами ТЬ (T), ДЬ (D), Ч и ДЖ (бутєлар, дїдо, бачи, диждж).

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Викладанє язичних змистох (лексичних и ґраматичних структурох) фундаментує ше на бешедней и писаней комуникациї и ученю зоз ситуациї поштредованей зоз мимику, ґестом, рухом, подобовима виразами, бависками, писнями и драматизациями з помоцу визуалних средствох. Увага ше дава розвою дїялносци читаня и писаня.

Нови змисти ше уводза на фундаменту познатих язичних змистох котри прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох, а источашнє ше порушує и вецейязичносц.

Учитель орґанизує активносци бешеди и бешедованя у котрих будзе участвовац школяр як бешеднїк у обдуманей комуникацийней ситуациї.

OŠ RSKJK B. 4. 1.

Школяр толкує свойо замеркованя, думки и чувства после слуханя/читаня литературного тексту и повязує змист зоз стварним животом.

OŠ RSKJK B. 4. 2.

Школяр слуха/чита з розуменьом и преприповедує кратки литературни и нєлитературни тексти.

– одредзує тему

– менує одредзени файти текстох (народна приповедка и писня, приповедка, басна, розчитованка, язиколамка (швидко вигваряце виреченє), загадка и сказка

– менує главни и побочни особи и место и час дїї

– розликує часци писнї: стих и строфа

– препознава и видвоює слова у писньох котри ше римую

– усно и писано одвитує нa питаня

– шлїд збуваня указує зоз рисунком, бешеду, писмом и рухом

– ясно чита литературни тексти − овладує зоз наглашку и интонацию стандардного руского язика

– обачує нови або менєй познати слова

– розликує литературни текст од нєлитературних текстох

OŠ RSKJK B. 4. 3.

Школяр шe творчо виражує спрам власних интересованьох и/або способносцох.

– розликує обвисцуюци тексти од литературних текстох − прилагодзує читанє ситуациї у тексту

– препознава порученє тексту

– ришує загадки, крижальки и ребуси

– участвує у драматизациї тексту

– чита тексти у дзецинских часописох и на руских интернет-бокох

Змисти витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Литератунри тематски тексти: товарише, животинї, числа, часци цела, облєканє, дом, превозки, гиґиєна, каждодоньово активносци, варош и валал, купованє, мешаци, рочни часци.

Функциї: описованє особи, глєданє и даванє информацийох, менованє одношеньох медзи людзми, виражованє пачи /нє пачи ми ше, чишлєнє числох, правилне вигварянє гласох, наглашованє, опис дньових звикнуцох и обичайох, опис околїска у котрим жиєме.

Препоручени файти текстoх: руски народни писнї и приповедки, кратки приповедки, розчитованки, дзецински писнї, бависка, загадки, сказки, стрип.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель вибера тексти спрам власного вибору за обробок препоручених змистох.

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами зоз других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма, витворюю през вирабянє рисункох, драматизацию и читанє литературних текстох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: М. Ковач: Школски ствари / Школски stvari; М. Ковач: Мaцeринскa бeшедa / Materinski govor; В. Мудри: Хлєб/Kruh; М. Ковач: Хижочко стара / Kućiсe stara; Г. Костельник: Чeжкa и лєгкa рoбoтa / Težak i lak posao; С. Mакаї: Кудзeль/Presliсa; Г. Колєсар: Клaйбaс – мудeрeц /Pametna olovka; С. Макаї: Писмo святoму Миколaйoви / Pismo svetom Nikoli; А. Бучко Папгаргаї: Рoзбитa гвиздa / Razbijena zvijezda; М. Павлович: Жимнo булo / Hladno je bilo; А. Балатинац: Мaцeринa слизa / Majčina suza; В. Мудри: Oблїванє/Oblijevanje; С. Гудак: Врацeл длуствo / Vratio je dug; М. Будински: Припoвeдкa o Чeрвeним прaшaтку / Приповедка o Сrvenom praščiću; народна: Яблoня / Stablo jabuke; народна: Тераз сом ше розскакала / Sada sam se zaigrala; народна: Зрoдзeли ше тарки / Trnina; народна: Писня мeдвeдзa / Писня medvjeda; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK С. 4. 1.

Школяр розвива становиско о значносци очуваня националного нашлїдства и свидомосц о националней припадносци.

− препознава традицийни ознаки свойого народу

– виводзи гимну и интерпретує писнї повязани за вирски швета − вирабя и виклада свою роботу (плакату, приповедку у сликох, илустрацию, подобову роботу и практичну роботу)

– менує традицийни руска єдла за вирски швета и други нагоди

– менує основни часци руского народного облєчива

– менує стародавни предмети и описує їх намену − зазберує стари фамелийни фотоґрафиї и прави мапи и збирки зоз назбераних материялох

– здобува позитивне становиско и розвива интересованє ґу ученю руского язика и култури, хаснуюци жридлово материяли (руски дзецински, традицийни и модерни писнї, дзецински часопис итд.)

OŠ RSKJK С. 4. 2.

Школяр препознава и менує основни историйни и ґеоґрафски ознаки Руснацох у Републики Горватскей и у Карпатскей Руси, матичней териториї праоцовщини Руснацох.

– препознава и менує национални символи Руснацох у Републики Горватскей (застава, герб, гимна и шветочна писня)

– знаходзи ше на мапи Републики Горватскей, менує и указує места у котрих жию Руснаци

– знаходзи ше на мапи, указує положенє Карпатскей Руси, матичней териториї праоцовщини Руснацох (народна назва Горнїца або Стари край) и менує го

– менує держави на котрих ше находзи Карпатска Рус, матична територия праоцовщини Руснацох

– менує народних будительох старого и нового краю

OŠ RSKJK С. 4. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором

– креативно шe виражує на рисунку, зоз писню, танцом, ґлуму и ручнима роботами котри повязани зоз традицийнима обичаями за швета и други нагоди

– менує и виводзи стари дзецински руски бависка

− самостойно або у ґрупи виводзи традицийни дзецински народни и авторски писнї

– виводзи танєчни крочаї руских народних танцох

– украшує писанку з традицийну технїку и народнима мотивами − указує народни обичаї за швета (етноприказ крачунского обичаю Гвиздаре)

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох

– участвує у активносцох котри звекшую задовольство ученя руского язика и култури

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми:

Културне нашлїдство Руснацох: представянє, здравканє (за Крачун и Пасху), школа (старински школски прибор и заняти), фамелия и дом (випатрунок старинскей хижи, просториї, мебель и предмети у нїх), стари ремесла и алати, архаизми, забути бависка и бависко, шмати и обуй (руске народне облєчиво), руски народни орнаменти и ручни роботи (писанки), єдзенє (традицийни єдла), народни обичаї за вирски швета и през рок, писнї и танци, виглєдованє и представянє забутого обичаю.

Прешлосц Руснацох: Руснаци у Републики Горватскей, национални символи, Карпатска Рус – матична територия Руснацох, ґеоґрафске положенє Карпатскей Руси, присельованє Руснацох на простор нєшкайшей Републики Горватскей, народни просвитителє – Александер Духнович и Гавриїл Костельник.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце з писательом и културни манифестациї руских здруженьох.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласци Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти и теми котри часточно приказани у розробку поєдинєчного посцигнуца у обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Велї препоручени руски народни розчитованки, писньочки, писнї и коляди у обласци Читам и творим маю нотни запис и мож их шпивац. Витворйованє препоручених змистох треба плановац у корелациї зоз наставну материю природи и дружтва и зоз подобову и музичну културу.

Наставни активносци муша буц рижнородни, интересантни и забавни и часточно ше зменьовац. То можу буц бависка, писнї, драматизациї, роботнї и други активносци у котрих акцент на розвиваню позитивного становиска ґу рускому язику и з котрим ше порушує школярова креативносц котра допринєше успиху каждого школяра.

Учитель планує школски и звонкашколски културни змисти и активносци спрам интересованьох школярa, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз посцигнуцом ше порушує власни розвой и активне уключованє школярох до културного и дружтвеного животу заєднїци, з наглашку на уключованє до рускей меншинскей заєдїнци.

OŠ RSKJK A. 5. 1.

Школяр розуми кратки и єдноставни текст на познату тему.

– указує же розуми змист тексту

– препознава главну думку и видвоює ключни инфомрациї у кратким и єдноставним тексту

– поставя питаня и одвитує нa питаня

OŠ RSKJK A. 5. 2.

Школяр ясно чита кратки и єдноставни текст на познату тему.

OŠ RSKJK A. 5. 3.

Школяр участвує у барз краткей и єдноставней розгварки, хаснуюци барз кратки и єдноставни виреченя.

– хаснує научени основни комуникацийни форми

– поставя єдноставни питаня и одвитує нa нїх

– участвує у краткей розгварки на познату тему

– участвує у увежбаних диялоґох и бависку улогох

– пробує самостойно продуктивно вихасновац увежбани препоручени язични средства за обдумованє нових, нєувежбаних язичних виразох

OŠ RSKJK A. 5. 4.

Школяр пише кратки и єдноставни текст на познату тему, хаснуюци барз єдноставни язични структури и правописни правила.

– формує кратки и єдноставни тексти на познатим и увежбаним шаблону

– применює правила писаня кратких винчованкох, погляднїцох и барз кратких приватних порукох

– одвитує на поставени питаня

– правилно пише познати и части слова

– пише диктат

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: моя каждодоньовосц, живот у школи, активносци у шлєбодним чаше, мой дом, биванє, ориєнтация, родзени край и оцовщина, держави и нациналносци, други и иншаки, швет коло мнє, дзецинска литература, окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти: провадзиц програму горватского язика з указованьом на розлики зоз руским язиком. Ґраматика: виреченє, часци виреченя (субєкт и предикат), заменовнїки (препознаванє), пременлїви и нєпременлїви файти словох у руским язику (препознаванє и менованє), припадки (менованє), руска ґраматична терминолоґия, писанє словох зоз характеристичнима пременками у контакту словох, фонетични и морфолоґийни елементи правопису, правилне вигварянє и записованє специфичних и проблематичних гласох Г, Х и Ґ, правилне писанє и читанє мегкого знаку (Ь), правилне писанє и читанє складох зоз специфичнима буквами (двогласами) Я/ЙА, Є/ЙЕ, Ї/ЙИ, Ю/ЙУ, Щ/ШЧ, правилне писанє и читанє словох зоз гласами ЛЬ, НЬ, ДЬ и ТЬ, правилне вигварянє и записованє словох зоз консонантами ТЬ (T), ДЬ (Д), Ч и ДЖ; народни будителє Руснацох у матичней териториї (праоцовщини) и у Бачкей, Сриме и Славониї (бувша южна Панония).

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Викладанє язичних змистох фундаментує ше на вербалней комуникациї и ученю зоз бависка ситуациї, писнї и драматизациї и з помоцу визуалних средствох. Нови змисти ше уводза на основи познатих язичних змистох котри прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох, источашнє порушуюци вецейязичносц.

Учитель орґанизує активносци розгварки и бешеди у котрих будзе участвовац школяр як бешеднїк у обдуманих комуникацийних ситуацийох.

OŠ RSKJK B. 5. 1.

Школяр слуха/чита з розуменьом и преприповедує кратки литературни и нєлитературни тексти прилагодзени його возросту.

– препознава и менує одредзени файти текстох (басна, народна приповедка, сказка, бависко, писня и загадка)

– препознава главни и побочни особи

– одредзує тему, думку, чувства и дожице тексту

– одвитує нa питаня повязани зоз пречитаним/вислуханим текстом

– указує цек збуваня и особи у приповедки през бешеду, записуюци, на рисунку або зоз рухом

– ясно чита литературни тексти

– розликує литературни текст од нєлитературного текста

– повязує ситуациї зоз тексту зоз стварним животом

OŠ RSKJK B. 5. 2.

Школяр толкує свойо замеркованя, думки и чувства после слуханя/читаня литературного тексту и повязує змист и тему зоз стварним животом.

– виражує свойо дожице литературного тексту усно, писано, з рисунком и рухом

– виноши свойо замеркованя о литературним тексту

– повязує ситуациї зоз тексту зоз стварним животом

OŠ RSKJK B. 5. 3.

Школяр шe креативно виражує на основи литературного искуства.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Литературни тексти: лирска писня (пейзажна и патриотска), народна приповедка, кратка приповедка, басна, народна присловка, анеґдота, загадка, бависко за дзеци, стрип.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель вибера тексти по своїм виборе за обрабянє препоручених змистох.

Учитель при виборе текстох муши водзиц рахунка о жанровскей и тематскей розличносци, як и о рецепцийних можлївосцох школяра. Посцигнуца зоз обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами зоз других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма и витворюю.

Вирабя ше рисунки и бабки, и применює ше драматизация и читанє литературних текстох.

Литературни поняца: усна/народна литература, тема, идея, мотив, поетска слика, епитет, поровнованє, персонификация, ономатопея, опис, главни и побочни особи.

Препоручени литературни тексти и апликациї: Антолоґия поезиї за дзеци: Хмара на верху тополї / Oblak na vrhu topole; М. Ковач: Писнї дїдa Зaгрaдкaрa / Писнї djeda Vrtlara; M. Винаї: Мoй вaлaл мaли / Moje selo malo; M. Надь: Нє зaбудзмe / Ne zaboravimo; Дю. Папгаргаї: Любoв нємa грaнїци / Ljubav nema graniсe; M. Пап: Стaрa вишня / Stara višnja; M. Вашаш: Пeтрoвци/Petrovсi; С. Макаї: Наймилше ми слово мацерово / Najdraža mi je majčina riječ; A. Папандриш Гаргаї: Мaц/Majka; Є. Солонар: Желєнєє жито / Zeleni se pšeniсa; M. Будински: Тoчки и зaпяти / Točke i zarezi; В. Костелник: Бeлaвa лaбдa / Plava lopta; M. Ковач: Прeдумaл шe / Predomislio se; С. Макаї: Пeрши шнїг / Prvi snijeg; С. Чакан: Сова и млади птички / Sova i mladi ptići; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, M. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK С. 5. 1.

Школяр виглєдує розлични културни фактори у формованю власного идентитету и пестує позитивне становиско ґу рускому културному нашлїдству.

– препознава и менує етнїчни ознаки Руснацох

− виводзи гимну и интерпретує писнї повязани за швета

− препознава и менує елементи традицийней кухнї

− препознава и менує фолклорни елементи ентериєру и екстериєру

– менує часци руского женского и хлопского народного облєчива

− зазберує стари фотоґрафиї, сликово материяли и старински предмети зоз украсами з розличних жридлох и прави мапи и збирки назбераних материялох

− спрам назбераних материялох вибера теми зоз културного нашлїдства (народне облєчиво, обичаї, орнаменти ...), вирабя и виклада свою роботу котру представя у форми плакати, сликох або малих проєктох

– здобува позитивне становиско и розвива интересованє за ученє руского язика и култури през роботу зоз жридловима материялами

OŠ RSKJK С. 5. 2.

Школяр препознава и менує основни историйни и ґеоґрафийни ознаки Карпатскей Руси, матичней териториї праоцовщини Руснацох.

– толкує поняца: народ, национална меншина, оцовщина, матична територия, державянство и державносц

– знаходзи ше на мапи, менує и указує положенє Карпатскей Руси, матичней териториї праоцовщини Руснацох (народна назва Горнїца або Стари край)

– менує держави на котри ше пресцера Карпатска Рус, матична територия праоцовщини Руснацох

– менує народних будительох Руснацох у матичней териториї и у Бачкей, Сриме и Славониї (дакедишня южна Панония)

OŠ RSKJK С. 5. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

– креативно ше виражує з рисунком, танцом, ґлуму и ручнима роботами вязани за традицийни обичаї за вирски швета и други нагоди

− самостойно або у ґрупи виводзи традицийни дзецински народни и авторски писнї

– виводзи танєчни крочаї руских народних танцох

– украшує писанку зоз традицийну технїку и народнима мотивами

– вирабя елементи домашнього виробнїцтва − указує народни обичаї и обичаї з нагоди преслави вирских шветох (етноприкази)

– участвує у означованю и толкує значносц окремних дньох и датумох руских вирских и державних шветох

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми за виглєдованє: стародавна руска хижа (випатрунок, просториї, мебель и предмети у нїх), стари ремесла и алати, архаизми, шмати и обуй (руске народне облєчиво), руски народни орнаменти (на судзини, склу, древу и платну), ручни роботи (писанки), єдзенє (традицийни єдла), народни обичаї за швета (Кирбай, Русадля) и през рок (свадзба, кресцини, прадки), писнї и танци, виглєдованє и представянє забутих обичайох. Жридла: старши особи, стари фамелийни фотоґрафиї, телевизия, медиї, интернет.

История и ґеоґрафия Руснацох: славянски народи и поняце мена Руснак, карпатске подручє; Карпатска Рус – матична територия Руснацох, народна назва Горнїца або Стари край, ґеоґрафске положенє, етноґрафийни гранїци Карпатскей Руси, миґрациї зоз Карпатского подручя, знаходзенє на мапи; етнїчни ознаки Руснацох – язик, (грекокатолїцка) вира и културне нашлїдство, язик – автохтона ознака народа.

Руски народни и уметнїцки шпиванки: Вeжнї зaйду / Uzmi zavežljaj; Желєнєє жито / Zeleni se pšeniсa; Eй, нє виднo тoт мoй вaлaл / Ej, ne vidi se ovo moje selo; Чaрни oчкa, пoцe спaц / Сrne oči, pođite spavati; Кeд гoлубицa лєцeлa / Kad je golubiсa letjela; крачунски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї зоз Старого краю по виборе учителя.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце з писательом и културни манифестациї руских здруженьох.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї мож витвориц на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласци Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти котри часточно приказани у розробку поєдинєчного посцигнуца у обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени медиї: руски часописи, документарни филми зоз рускима темами (Т. Дюрдєв: Искра), телевизийни и радийски емисиї котри ше занїмаю зоз проблематику меншинских заєднїцох (Prizma/Призма, Manjinski mozaik / Меншински мозаик).

З виглєдовацку роботу представиц народни орнаменти и мотиви зоз старинского древеного меблю (лавка, посцель, ормани...). Самостойно або у ґрупи виглєдац и представиц забути обичай.

Учитель планує школски и звонкашколски културни змисти и активносци спрам интересованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз посцигнуцом ше порушує власни розвой и активне уключованє школярох до културного и дружтвеного живота заєднїци, зоз акцентом на уключеносц до рускей меншинскей заєднїци.

OŠ RSKJK A. 6. 1.

Школяр слуха/чита з розуменьом кратки и єдноставни тексти на познату тему, хаснуюци єдноставни язични структури.

– указує же розуми кратки и єдноставни текст на познату тему и видвоює главне порученє тексту

– гласнo чита кратки познати текст, хаснуюци правилне вигварянє и интонацию

– видвоює основни информациї

– описує особи и дїї у нєпоштредним околїску зоз єдноставнима виреченями

– преприповедує кратки и єдноставни текст хаснуюци познати словнїк

OŠ RSKJK A. 6. 2.

Школяр участвує у краткей розгварки на познату тему.

– поставя єдноставни питаня у увежбаних ситуацийох и одвитує на таки питаня

– участвує у кратких диялоґох и бависку улогох

– формує и вигваря кратки и єдноставни текст у прешлим, терашнїм и будуцим чаше

– хаснує препоручени язични средства у увежбаних виявох

OŠ RSKJK A. 6. 3.

Школяр записує єдноставни и кратки вигварени слова на познату тему.

– обачує розлику медзи вигварену и написану букву

– пише диктат

OŠ RSKJK A. 6. 4.

Школяр пише кратки и єдноставни текст на познату тему.

– пише єдноставни текст на основи датого шаблону, хаснуюци єдноставни язични структури

– лоґично формує и ушорює текст, почитуюци правописни правила

– применює правила писаня кратких винчованкох, погляднїцох и барз кратких власних порученьох

– дополнює єдноставни розлични формулари (преноши информациї) зоз познатима словами

– правилно пише познати и части слова

– одвитує на поставени питаня

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: моя каждодньовосц, живот у школи, активносц у шлєбодним чаше, мой дом, биванє, ориєнтациї, стари край и оцовщина, держави и националносци, други и иншаки, швет коло мнє, дзецинска литература, окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти: провадзиц програму горватского язика зоз указованьом на розлики зоз руским язиком. Ґраматика: припадки (деклинация меновнїкох зоз указованьом на розлики медзи горватским и руским язиком), виреченє (члени преширеного виреченя), дїєсловни форми (затримованє на розликох медзи горватским и руским язиком), императив, словко НЄ, руска ґраматична терминолоґия, велька и мала буква у корелациї зоз наставу горватского язика, мегки знак и двогласи у словох зоз гласами ЛЬ, НЬ, ДЬ и ТЬ, гласово пременки: нєпостоянe е/є и o (врабец – врабца, конєц – конца, палєц – пальца), консонанти к, ґ, х опрез е и и, виєдначованє гласох по звучносци у бешеди, писанє запяти у вокативу, императив (идз – идзме – идзце), буква Й (пий – пийме – пийце, умий – умийме – умийце), присловнїки (з/зо/зоз), писанє словка НЄ зоз меновнїком, прикметнїком, дїєсловом, применовнїком, усвойованє и хаснованє нових словох, самостойне и точне писанє од шейсц (6) по осем (8) виреченя, писанє составох почитуюци правописни норми, правилне менованє рускей ґраматичней терминолоґиї (припадки, пременлїви и нєпременлїви файти словох), правилне формулованє виреченьох, правилне вигварянє и писанє словох зоз нєпостояцима буквами е и о, як и императиву, преприповедованє пречитаного тексту зоз задатком пременки до другого роду або числа и часу, диктат; перши записи на руским язику, перши друкарнї, перши друковани новини.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводза на основи познатих язичних змистох котри прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох, источашнє порушуюци вецейязичносц.

Школярох ше вше вецей порушує на обачованє структурних аналоґийох и на заключованє на основи числених прикладох.

OŠ RSKJK B. 6. 1.

Школяр виноши власне нєпоштредне дожице литературного тексту и повязує го зоз шветом коло себе.

– виражує свойо думанє после читаня/слуханя литературного або нєлитературного тексту

– виражує свойо основни чувства (чудованє, радосц, милосердиє, санованє, напартосц обчекованя, гнїв, ужас и страх) як реакцию на литературни текст

– обачує же поетски вираз власни и субєктивни

– поровнує власни искуства зоз искуствами котри здобул док читал

– виєдначує ше зоз особами и преценює їх поступки

OŠ RSKJK B. 6. 2.

Школяр розсудзує о литературним тексту на основи знаня и искуства o швету коло себе и толкує обачени идеї и проблеми.

– виражує думанє о главних збуваньох после читаня або слуханя тексту, толкує власне думанє

– препознава главни идеї литературного тексту

– поровнує власне думанє о тексту зоз иншакима думанями

– предклада ришенє за проблеми зоз тексту

OŠ RSKJK B. 6. 3.

Школяр ше креативно виражує на основи литературного искуства.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Литературни тексти: лирска писня (пейзажна, родолюбива и гумористична), народна приповедка, кратка приповедка, басна, виц, анеґдота, загадка, присловка, бависко.

Литературни поняца: ритем, тема, идея, мотив, фабула, символ, алеґория, портрет, диялоґ, монолоґ, драматизация.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель вибера тексти по своїм виборе за обрабянє препоручених змистох. Учитель упознава школярох зоз розличнима стратеґиями, зависно од файти задатка, алє почитуюци возрост школяра, його язични и коґнитивни розвой и розлични стили ученя, указує приклади хаснованя стратеґийох, порушує школяра на їх применьованє и на тот способ дава модел по котрим школяре унапредзую резултати ученя.

Хаснованє стратеґийох ма виражени индивидуални характеристики: цо одвитує єдному школярови, нє муши буц нужно хасновите и другому. Стратеґиї пременлїви: можу ше усвойовац нови, одруцовац стари, мож их комбиновац на розлични способи, а конєчне преценьованє їх хасновитосци приноши кажди школяр за себе, у складзе зоз своїма потребами, стилом ученя и ступньом язичного и коґнитивного розвою. Прето нє постої список стратеґийох котри би требал усвоїц кажди школяр, алє лєм список прикладох частейших стратеґийох ученя и хаснованя язика.

Посцигнуца з обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами других двох обласцох, и вєдно ше, у складзе з нїма, витворюю.

Вирабя ше рисунки и бабки и применює ше драматизация, рецитованє писньочкох, виробок проповедкох у сличкох и плакатох, читанє литературних и нєлитературних текстох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: вибрани дїла народней рускей литератури у стиху и прози; Г. Костельник: Мoя писня / Moja pesma; М. Кочиш: Єдeн чудни швeт / Jedan čudan svijet; М. Горняк: Рускa дзивкa дaрaз / Rusinska djevojka nekad; Дю. Папгаргаї: Ту, такой при шерцу / Tu, odmah pored srсa; А. Балатинац: Синa Руснaкa / Sina Rusina; Т. Мишир: Крaсни чaси / Lijepa vremena; А. Папандриш Гаргаї: Ручнїк/Ručnik; М. Ковач: Гeй, Дунaю / Hej, Dunave; E. М. Кочиш: Двa єдинки / Dvije jediniсe; М. Скубан: Шaмлa/Šamla; А. Бучко Папгаргаї: Писaнкa слункo / Pisaniсa sunсe; М. Рамач: Михалово лєто / Miholje ljeto; поровнанє руско-горватских прекладох литературних текстох; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK С. 6. 1.

Школяр виглєдує розлични културни фактори у формованю власного идентитету и пестує позитивне одношенє ґу рускому културному скарбу.

– менує етнїчни ознаки Руснацох

– препознава, менує и описує часци руского женского народного облєчива (панонске подручє) у шветочних и каждодоньових нагодох

– препознава, менує и описує чесанє и хусточки народного облєчива у шветочних и каждодоньових нагодох − менує традицийни єдла − менує фолклорни елементи ентериєру и екстериєру

− зазберує стари фотоґрафиї, сликови материял, старински предмети зоз орнаментами зоз розличних жридлох, та прави мапи и збирки назбераних предметох

– на основи назбераних предметох вибера теми зоз културного скарбу и вирабя и виклада свою роботу котру представя у форми плакати, приповедки у сличкох лєбо як мали проєкт

– здобува позитивне становиско и розвива интересованє за ученє руского язика и култури док роби зоз жридловима назберанима материялами

– виглєдує и описує основни факти и означеня рускей националней меншини у Горватскей

OŠ RSKJK С. 6. 2.

Школяр препознава основна историйни и ґеоґрафски ознаки руского бешедного подручя у Карпатскей Руси, праоцовщини Руснацох.

– препознава и менує державни и бездержавни народи

– препознава и менує перши руски жупаниї у 14. вику у праоцовщини

– препознава и менує историйни и ґеоґрафски означеня у Карпатскей Руси по 18. вик

– препознава и указує териториялни пременки у Карпатскей Руски през историю

– препознава и описує миґрациї Руснацох по 18. вик у Австро-Угорскей монархиї

– препознава, указує и менує подручє формованя руского язика бачванско-сримских Руснацох

OŠ RSKJK С. 6. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

− виводзи гимну

– креативно ше виражує з рисунком, шпиванку, танцом, ґлуму и ручнима роботами котри вязани за традицийни обичаї, за швета и други нагоди

− самостойно або у ґрупи виводзи традицийни народни, свадзебни и авторски писнї

– виводзи танєчни крочаї руских народних танцох

– украшує писанки з традицийну технїку и народнима мотивами

– вирабя елементи домашнього виробнїцтва (вишивки)

− указує народни обичаї и обичаї з нагоди преслави вирских шветох (етноприказ)

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми за виглєдованє: стародавна руска хижа (випатрунок, просториї, мебель и предмети у нїх), руске народне облєчиво, руски народни прикраски (на судзини, склу, древу и платну), ручни роботи (писанки и вишивки на платну), традицийни єдла, народни обичаї за вирски швета (Кирбай и Русадля) и през рок (свадзба, кресцини, прадки). Жридла: старши особи, стари фамелийни фотоґрафиї, телевизия, медиї, интернет.

История и ґеоґрафия Руснацох: народи и держави, перши руски острова у 14. вику, вчасна история Карпато-Руснацох, териториялни пременки Карпатскей Руси през историю по 18. вик, миґрациї Руснацох до Австро-Угорскей монархиї по 18. вик, розвой и подручє формованя руского язика (бачванско-сримски Русанци).

Културни скарб Руснацох: народни, дзивоцки и свадзебни шпиви: Кoлo вoдички / Oko vodiсe; Eй, тo тaм нa гoри дубинa / Ej, tamo je na gori hrast; Зaшвицeлo слункo з рaнa / Zasjalo je sunсe izjutra; A, дзe идзeш, Гeлeнкo? / A, gdje ideš, Heleno?; М. Г. Лелас: Гeй, Дунaю / Hej, Dunave; традицийни руски и церковнославянски крачунски шпиванки, новокмпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз старого краю по виборе учителя.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце з писательом и културни манифестациї руских здруженьох.

Посцигнуца з обласци Култура и медиї можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца з обласци Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти и теми котри часточно приказани у розробку поєдинєчного посцигнуца у обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени медиї: руски часописи, телевизийски и радийски емисиї котри обрабяю проблематику меншинских заєднїцох (Prizma/Призма, Manjinski mozaik / Меншински мозаик).

Зоз виглєдовацку роботу представиц народни орнаменти и мотиви зоз старинскей судзини (танєри, миски…). Виляц танєр зоз ґипсу и омальовац го зоз пренайдзенима мотивами. Самостойно лєбо у ґрупи виглєдац и представиц забути народни обичай.

Учитель планує школски и звонкашколски културни змисти и активносци спрам интересованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз посцигнуцами ше порушує власни розвой и активне уключованє школяра до културного и дружтвеного живота заєднїци, зоз акцентом на уключованє до рускей меншинскей заєднїци.

OŠ RSKJK A. 7. 1.

Школяр слуха/чита з розуменьом тексти штреднєй длужини познатей тематики.

– цалком розуми текст штреднєй длужини

– розуми штреднє длугоки и єдноставни вислухани, писани и аудиовизуални текст

– гласнo чита кратки познати текст, хаснуюци правилне вигварянє и интонацию

– видвоює главне порученє зоз тексту, ключни слова, и други важни податки

– препознава главну думку и видвоює информациї

– планує змист текста и повязує часци текста

– розуми єдноставни змисти у часописох и медийох

– розуми єдноставни змисти у традицийних и сучасних медийох

OŠ RSKJK A. 7. 2.

Школяр бешедує кратки текст, хаснуюци штреднє зложени язични структури зоз свойого околїска.

– описує єдноставне збуванє

– преприповедує єдноставне збуванє

– дава звит о познатих ситуацийох и збуваньох

– ушорює и виправя свою бешеду

– формує текст єдноставних бешедних и описних структурох

– планує, формує и бешедує кратки и єдноставни тексти о познатих темох

– описує познати ситуациї, дїї и одношеня и преприповедує збуваня

OŠ RSKJK A. 7. 3.

Школяр участвує у єдноставней, нєпланованей и планованей краткей бешеди зоз свойого околїска.

– участвує у єдноставней, водзеней, або спонтаней бешеди

– поставя питаня и одвитує з пригоднима язичнима структурами

– поставя питаня и одвитує нa питаня, хаснуюци єдноставни морфосинтаксични структури

– участвує у єдноставних диялоґох и бависку улогох

– участвує у розгварки на тему з познатого околїска

– поставя питаня и одвитує нa питаня, хаснуюци прикладни морфосинтаксични структури

– участвує у кратких и єдноставних водзених и импровизованих диялоґох и у бависку улогох

– участвує у нєпланованей розгварки на познату тему

OŠ RSKJK A. 7. 4.

Школяр пише єдноставни и кратки текст на познату тему, хаснуюци штреднє зложени язични структури и правописни правила.

– пише кратки и єдноставни тексти, планує їх структуру и змист

– пише єдноставни тексти на основи задатого шаблону, хаснуюци штреднє зложени язични структури

– лоґично формує текст, хаснуюци когезийни средства, ушорює текст и применює правописни правила

– пише кратки и єдноставни текст, правилней структури

– пише текст у прешлим, терашнїм и будуцим часу

– точно хаснує правописни знаки

– планує структуру и змист тексту

– пише кратки и єдноставни текст у прешлим, терашнїм и будуцим часу

– хаснує пригодни злучнїки и одвитуюци язични структури

– применює правописни правила у розличних активносцох писаня и часточно точно хаснує знаки интерпункциї

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: моя каждодньовосц, живот у школи, активносци у шлєбодним чаше, мой дом, биванє, ориєнтация, Стари край и оцовщина, держави и националносци, други и иншаки, швет коло мнє, дзецинска литература, окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти: провадзиц програму горватского язика, указуюци на розлики зоз руским язиком. Ґраматика: пременлїви и нєпременлїви файти словох (менованє), припадки: деклинация меновнїкох, указуюци на розлики медзи горватским и руским язиком, синоними, гомоними, антоними, зложени виреченя: зависни и нєзависни, меновнїки за означованє занїманьох за хлопски и женски особи (дoхтoр – дoхтoркa), значенє и хаснованє злучнїкох, форми дїєсловох у руским язику, правилне писанє словох зоз гласами ЛЬ, НЬ, ДЬ, и ТЬ, писанє словох вєдно и роздвоєно, писанє словох зоз правописнима проблемами и вименками, виєдначованє консонантох по дзвонкосци, усвойованє и хаснованє нових словох, запята у зложеним виреченю, дополньованє и преширйованє виреченя, збите и роздвоєне писанє, писанє датумох, самостойне и точне составянє и писанє од шейсц (6) по дзевец (9) виреченя, писанє составу зоз применьованьом правописней норми, увага на стилу и чистей мацеринскей бешеди, диктат; розликованє восточнославянских, заходнославянских и южнославянских язикох, толкованє харктеристикох руского язика, положенє руского язика медзи другима славянскима язиками, нормованє руского язика – робота Гавриїла Костельника, основоположнїка руского язика у Бачкей, Сриме и Славониї, народна руска бешеда и стандардни руски язик, розлики у бешеди медзи рускима валалами.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводза на основи познатих язичних змистох котри прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох, источашнє порушуюци вецейязичносц.

Школярох ше вше баржей порушує на обачованє структурних аналоґийох и на заключованє на основи числених прикладох.

OŠ RSKJK B. 7. 1.

Школяр обгрунтує свойо искуства и точки спатраня повязани зоз литературним и нєлитературним текстом.

– повязує свойо искуства и становиска зоз змистом литературного и нєлитературного тексту

– розвива способносци маштаня и предвидзованя, як и розуменє своїх и цудзих поступкох

– чита зоз задовольством

OŠ RSKJK B. 7. 2.

Школяр оценює литературни текст и обгрунтує власни становиска вязани за пречитани текст.

– зоз своїма словами преприповедує пречитани текст

– обачує як становиска и вредносци у литературних текстох уплївую на читачох и поровнує их зоз власнима становисками и вредносцами

OŠ RSKJK B. 7. 3.

Школяр ше креативно виражує на основи литературного искуства.

– зоз своїма словами толкує розлику медзи фикцию и стварносцу

– креативно ше виражує у интерпретациї литературного дїла

– представя литературни текст з помоцу бависка ситуациї

Змисти за витворйованє воспитно-образовни посцигнуца

Литературни тексти: лирска писня (любовна, гумористична, пейзажна, социялна и духовна), сонет, кратка приповедка, басна, виц, анеґдота, загадка, присловка, бависко, стрип.

Литературни поняца: стилски средства – ономатопея, инверзия, епитет, контраст, метафора, алеґория; хронолоґийни шлїд збуваньох, ретроспектива; драмски файти; фолклористика.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Учитель упознава школярох зоз розличнима стратеґиями, зависно од файти задатку, алє у складзе зоз возростом школяра, його язичного и коґнитивного розвою и, хаснуюци розлични стили ученя, указує приклади хаснованя стратеґийох, порушує школярох на їх применьованє и на тот способ дава модел зоз чиїм применьованьом школяре унапредзую хасновитосц ученя.

Хаснованє стратеґийох ма окреме индивидуални характеристики: цo одвитує єдному школярови, нє муши нужно буц хасновите другому. Стратеґиї пременлїви: можу ше усвойовац нови, одруцовац стари, мож их комбиновац на розлични способи, а конєчне преценьованє їх хасновитосци приноши кажди школяр за себе, у складзе зоз своїма потребами, стилом ученя и ступньом язичного и коґнитивного розвою. Прето нє постої список прикладох частих стратеґийох ученя и хаснованя язика.

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма, и витворюю.

Вирабяю ше рисунки и бабки и применює ше драматизация, рецитую ше писньочки, вирабяю ше приповедки у сликох и плакатох и нєлитературних текстох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: Лю. Сеґеди Фалц: У стaрим крaю / U starom kraju; Лю. Сеґеди Фалц: Мoйo кoрeнї / Moji korijeni; С. Ерделї: Дуб / Hrast; М. Колошняї: Вик мoйoгo дїдa / Vijek mojeg djeda; Е. Врабец: Рускa бeшедa / Rusinski govor; З. Барна: Oрaчoви/Oraču; М. Ковач: Члoвeк з нaрoду / Čovjek iz naroda; Г. Костельник: Давни пайташки / Davne prijateljice; Й. Костелник: Петро Геверн / Petro Danguba; А. Бучко Папгаргаї: Тайнa дзивoгo oрехa / Tajna divljeg oraha; руски народни приповедки (вибор); зазбероваче народного блага при Руснацох (В. Гнатюк, Й. Костелник, М. Мудри, Дю. Биндас); вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK С. 7. 1.

Школяр виглєдує розлични културни фактори у формованю власного идентитету и пестує позитивне одношенє ґу рускому културному нашлїдству.

– менує етнїчни ознаки Руснацох

– препознава, менує и описує часци руского хлопского народного облєчива (панонского подручя) у шветочних и каждодньових нагодох

– препознава, менує, описує и пририхтує чесанє и хусточки народней ношнї у шветочних и каждодньових нагодох

– препознава и менує алати за ручни виробок платна зоз конопи − менує фолклорни елементи ентериєру и екстериєру

− видвоює и описує значносц познатих Руснацох у швеце и Републики Горватскей

– зазберує стари фотоґрафиї, сликови материяли и старински хасновити предмети зоз украсами зоз розличних жридлох и прави мапи и збирки зоз назбераних материялох − спрам назбераних материялох вибера тему зоз културного нашлїдства и других подручйох, и вирабя и виклада свою роботу котру представя у форми плакати, приповедки у сликох лєбо малих проєктох

– здобува позитивне становиско и розвива интересованє за ученє руского язика и култури през роботу зоз жридловима назберанима материялами

OŠ RSKJK С. 7. 2.

Школяр препознава основни историйни збуваня и ґеоґрафски означеня у Карпатскей Руси, праоцовщини Руснацох у Бачкей.

– описує и повязує историйни збуваня и причини першей миґрациї Руснацох у чаше панованя царици Мариї Терезиї

– описує и повязує потреби присельованя Руснацох до Бачкей (Руски Керестур и Коцур)

– описує и повязує значенє грекокатолїцкей вири у очуваню националного идентитету Руснацох у Бачекй

– описує и повязує значносц образованя на руским язику (конфесийни школи)

– описує и повязує значносц розвою културного живота

OŠ RSKJK С. 7. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

– креативно ше виражує з рисунком, писню, танцом, ґлуму и ручнима роботами хтори вязани за традицийни обичаї, за швета и други нагоди − самостойно лєбо у ґрупи виводзи традицийни, народни, свадзебни и авторски писнї

– виводзи танєчни крочаї руских народних танцох

– украшує писанки з традицийну технїку и народнима мотивами

– вирабя елементи домашнього виробнїцтва (вишивки) − указує народни обичаї и обичаї з нагоди преслави вирских шветох (етноприказ)

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох

– участвує у активносцох котри звекшую задовольство ученя руского язика и култури

– пестує заєднїцки живот зоз припаднїками других народох

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми за виглєдованє: стародавна руска хижа (випатрунок, просториї, мебель и предмети у нїх), од конопи по платно, руске народне облєчиво, руски народни орнаменти (на судзини, склу, древу и платну), ручни роботи (писанки, вишивки на платну), традицийни єдла, народни обичаї за вирски швета (Кирбай, Русадля) и през рок (свадзба, кресцини, прадки), познати Руснаци у швеце и у Републики Горватскей. Жридла: старши особи, стари фамелийни фотоґрафиї, телевизия, медиї, интернет.

История и ґеоґрафия Руснацох: панованє Царици Мариї Терезиї, присельованє Руснацох грекокатолїкох до Бачкей (Руски Керестур и Коцур), значносц грекокатолїцкей вири за очуванє идентитету Руснацох, образованє на руским язику (конфесийни школи), розвой културного животу, очуванє националного идентитету у Бачкей.

Културне нашлїдство Руснацох: руски народни леґиньски и уметнїцки шпиванки: Я дo лєсa желєнoгo нє пoйдзeм / Ja u zelenu šumu neću ići; Шицким дoбрe / Svima je dobro; Чийo жe то вoлки / Čiji su to volovi; Яй, Бoжe мoй, тоти мoйo чeрeшнї / O, Bože moj, ove moje trešnje; По петровским пoлю / Po petrovačkoj njivi; В. Бодянєц: Скaкaл я, бeгaл я / Trčao sam, skakao sam; традицийни руски и церковнославянски крачунски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз старого краю по виборе учителя.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце з писательом и културни манифестациї руских здруженьох.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласци Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти и теми котри часточно приказани у розробку поєдинєчного посцигнуца у обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени медиї: руски часописи, телевизийни и радийски емисиї котри ше занїмаю зоз проблематику меншинских заєднїцох (Prizma/Призма, Manjinski mozaik / Меншински мозаик).

Зоз виглєдовацку роботу представиц народни орнаменти и мотиви на платну (ручнїк, заглавчок…). Вишиц мотив на платну. Самостойно лєбо у ґрупи виглєдац и представиц забути обичай.

Учитель планує школски лєбо звонкашколски културни змисти и активносци спрам интерсованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз посцигнуцом ше порушує власни розвой и активне уключованє школярох до културного и дружтвеного животу заєднїци, з наглашку на уключованє до рускей меншинскей заєднїци.

OŠ RSKJK A. 8. 1.

Школяр розуми и репродукує штреднє длугоки и єдноставни тексти на познату тему.

– розуми штреднє длугоки и єдноставни вислухани, писнї и аудиовизуални текст на познату тему

– розуми змист литературних и нєлитературних текстох

– розуми текст ґлобално и селективно

– препознава главну думку, видвоює информациї у штреднє длугоким, єдноставним и прилагодзеним тексту

– описує познати ситуациї, дїї и одношеня и преприповедує збуваня

– обсяжнєйше бешедує о познатих темох

– препознава хронолоґийни цек збуваня

OŠ RSKJK A. 8. 2.

Школяр бешедує кратки текст, хаснуюци штреднє зложени язични структури.

– планує, формує и бешедує кратки тексти

– преприповедує познати ситуациї, збуваня и їх повязаносц

– дава звит у ширшим контексту о познатих збуваньох

– повязує часци тексту, ушорює и виправя свою бешеду

OŠ RSKJK A. 8. 3.

Школяр участвує у краткей нєпланованей и планованей штреднє длугокей розгварки.

– поставя питаня и одвитує нa питаня

– участвує у кратких водзених импровизованих диялоґох и бавискох улогох

– участвує у штреднє длугоких водзених диялоґох и кратких импровизованих диялоґох

OŠ RSKJK A. 8. 4.

Школяр пише штреднє длугоки текст на познату тему.

– применює правила писаня барз єдноставних текстох: барз кратки описи власних искуствох, кратки власни порученя, погляднїци и винчованки

– повязує даскельо виреченя до лоґичней цалосци

– пробує самостойно продуктивно хасновац увежбани язични средства за продуцию нових, нєувежбаних виреченьох

– правилно пише познати и части слова и часточно точно хаснує интерпункцийски знаки

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: моя каждодньовосц, живот у школи, активносци у шлєбодним чаше, мой дом, биванє, ориєнтация, родзени край и оцовщина, держави и националносци, други и иншаки, швет коло мнє, дзецинска литература, окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти: провадзиц програму горватского язика з акцентом на розлики зоз руским язиком. Ґраматика и правопис: наглашка у руским язику, деминутиви и ауґментативи, компарация прикметнїкох (чежки – чежши – найчежши, красни – красши – найкрасши), пременлїви и нєпременлїви файти словох, зложени виреченя: зависни и нєзависни, руски злучнїки, творенє словох, руски назви, скраценя, правописни знаки, писанє и вигварянє скраценьох, писанє словох вєдно и одвоєно; пременки у деминутивох (нос – нощок), писанє словох зоз правописнима проблемами и вименками, дополньованє и преширйованє виреченьох, самостойне и точне формованє и писанє од дзевец (9) по дванац (12) виреченя; писанє составу зоз почитованьом правописних нормох, увага на стилу и чистей мацеринскей бешеди, диктат; положенє руского язика у ґрупи славянских язикох, нормованє руского язика: робота Гавриїла Костельника, Гавриїла Надя, Михайла М. Кочиша, Юлияна Рамача, Михайла Фейси (ґраматики, словнїки, правописи), стандардизовани вариянти руского язика у Словацкей, Польскей и Мадярскей.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводзи на основи познатих язичних змистох котри прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школяра, источашнє порушуюци вецейязичносц.

Школярох ше вше баржей порушує на обачованє структурних аналоґийох и на заключованє на основи числених прикладох.

OŠ RSKJK B. 8. 1.

Школяр толкує литературни и нєлитературни текст спрам свойого читательного искуства, поровнуюци го зоз другима текстами.

– менує и описує збуваня по хронолоґийним рядошлїду же би було цалком розумлїве

– обачує структуру литературного тексту

– описує розлични обставини, т.є. намиру автора котри унапрямює повагу читателя

– описує поетски фиґуративни язик

OŠ RSKJK B. 8. 2.

Школяр интерпретує литературни текст на основи власного читательского искуства и контексту, и критицки го оценює.

– розсудзує розлични прикмети особох през бешеду особи, єй роздумованє, емоционални и психични реакциї, морални становиска и медзисобне одношенє

– преценює етични и естетски уровень литературного тексту

– критицки оценює литературни и нєлитературни текст

– приноши заключеня о литературним тексту и обгрунтує их зоз доказами

– виражує и арґументує власне думанє о тексту

OŠ RSKJK B. 8. 3.

Школяр шe креативно виражує на основи литературного искуства.

– бешедує о розличних интерпретацийох тексту

– зоз своїма словами описує розлику медзи фикцию и стварносцу

– виражує свою креативносц през писанє литературного приказу

– приказує литературни текст през улоги

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Литературни тексти: лирска писня (любовна, родолюбива, социялна и думкова), социялна приповедка, народна приповедка, кратка приповедка, роман, леґенда, гумореска, драмски текст, стрип.

Литературни поняца: композиция (орґанизация строфох у писнї, мотив, тема, идея); стилски средства (асонанца, алитерация, рефрен, антитеза и гипербола); неолоґизми и архаизми; гумор (ирония, сатира, сарказм).

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Ученє и настава о характеризациї литературних особох ше повязує зоз литературнима текстами. Под час їх интерпретациї школяр характеризує литературну особу.

Под час интерперетациї писньох школяр обачує конотацию на историйни збуваня и хаснує одредзени поняца зоз историйних жридлох.

Учитель вибера тексти по своїм виборе за обрабянє препоручених змистох.

Посцигнуца зоз обласци Язик и комуникация паралелно ше дополнюю з посцигнуцами других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма, и витворюю.

Вирабяю ше рисунки, применює ше драматизация, рецитованє, пририхтованє плакатох, рецитованє, приповедканє у сличкох, писанє биоґрафиї, читанє литературного и нєлитературного тексту.

Препоручени литературни тексти и апликациї: M. Кочиш: Додня пред додньом / U Сik zore, Мацери при кудзелї / Majсi pored presliсe; А. Духнович: Я Русин / Ja sam Rusin (Vručanije), Живoт Русинa / Život Rusina; Г. Костельник: Идилски вeнєц: З мoйoгo вaлaлу / Idilski vijenaс: Iz mojeg sela; А. Бучко Папгаргаї: Потрацени подкови / Izgubljene potkove; С. Ерделї: У лєшику при вaлaлє / U šumiсi pored sela; О. Костелник: Родими край / Rodni kraj; Лю. Сеґеди-Фалц: Тoпoля нa кoнцу вaлaлa / Topola na kraju sela, Мoїм Пeтрoвцoм / Mojim Petrovсima; Лю. Гаргай: Рускeй писнї / Rusinskoj pjesmi; Е. Врабец: Нє булo лєгкo / Nije bilo lako; А. Хромиш: Сeлїдби/Selidbe; М. Римар: Стaри припoвeдки / Stare приповедки; M. Скубан: З гoрox нa рoвнїну / Iz brijegova na ravniсu, Врaцeнa цмoтa / Vraćena tama; вибор зоз сучасней рускей литератури; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

OŠ RSKJK С. 8. 1.

Школяр виглєдує розлични културни фактори у формованю власного идентитету и пестує позитивне одношенє ґу рускому културному нашлїдству.

– обачує и менує присутносц руских народних орнаментох и мотивох на вишиваних свадзебних ручнїкох

– описує и зна зачесац женску фризуру за фитюлу и баршонь у Републики Горватскей

– виглєдує, препознава, розликує, поровнує и менує файти народнoго облєчива на глави женскей особи зоз Южней Панониї (Републики Горватскей и Сербиї) и зоз простору Карпатскей Руси (Польскей, Словацкей, України, Румуниї и Мадярскей) − виглєдує, видвоює и описує значносц познатих Руснацох у Републики Горватскей и швеце

– спрам назбераного материялу вибера теми зоз културного нашлїдства и виклада свою роботу котру представя у форми плакати, приповедки у сличкох лєбо малих проєктох

– здобува позитивне становиско и розвива интересованє за ученє руского язика и култури през роботу зоз жридловима, назберанима материялами

OŠ RSKJK С. 8. 2.

Школяр препознава основни историйни збуваня и ґеоґрафски ознаки у Карпатскей Руси, праоцовщини Руснацох у Бачкей и у нєшкайшей Републики Горватскей.

– описує положенє Руснацох у Карпатскей Руси у чаше Другей шветовей войни

– описує положенє Руснацох и териториялни пременки у Карпатскей Руси после Другей шветовей войни

– описує Треци национални препород Карпатскей Руси (1989.)

– описує и повязує историйни збуваня и причини другей селїдби Руснацох до Сриму и Славониї початком 19. вику

– описує и повязує потреби присельованя Руснацох на простор нєшкайшей Републики Горватскей (до Старих Янковцох, Петровцох, Миклошевцох, Вуковару)

– описує и повязує значносц грекокатолїцкей вири у очуваню националного идентитету Руснацох у Сриме и Славониї

– описує и повязує значносц образованя на руским язику (конфесийни школи у Петровцох и Миклошевцох)

– описує и повязує значносц розвою културного живота Руснацох у Републики Горватскей

OŠ RSKJK С. 8. 3.

Школяр окончує активносц инспировану зоз фолклором.

– активно участвує у заєднїцким виводзеню (представох и програмох)

– шпива авторски и традицийни руски писнї

– танцує крочаї руских народних и модерних танцох зоз шпиваньом

– украшує писанки зоз традицийну технїку и народнима мотивами

– вирабя елементи домашнього виробнїцтва (вишивки)

− указує народни обичаї и обичаї за вирски швета (етноприказ)

– нащивює и активно участвує у школских (Медзинародни дзень мацеринского язика) и звонкашколских културних манифестацийох

– през историю, традицию, язик, културу и обичаї представя Руснацох припаднїком других народох

– пестує соживот зоз припаднїками других народох

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми зa виглєдованє: стародавна руска хижа (випатрунок хижи и коло нєй, просториї, мебель и предмети у нїх), украшованє мурох (рольканє/шульканє), од конопи по платно, руске народне облєчиво, руски народни орнаменти (на судзини, склу, древу и платну), ручни роботи (писанки, вишивки на платну), традицийни єдла, народни обичаї за вирски швета (Кирбай, Русадля) и през рок (свадзба, кресцини, прадки), познати Руснаци у Републики Горватскей и у швеце. Жридла: старши особи, стари фамелийни фотоґрафиї, телевизия, медиї, интернет.

История и ґеоґрафия Руснацох: Руснаци у Карпатскей Руси у чаше Другей шветовей войни, Руснаци и териториялни пременки у Карпатскей Руси после Другей шветовей войни, Треци национални препород у Карпатскей Руси (1989.), присельованє Руснацох грекокатолїкох до Сриму и Славониї (Шид, Стари Янковци, Петровци, Миклошевци, Вуковар), значносц грекокатолїцкей вири у очуваню идентитету Руснацох у Сриме и Славониї, образованє на руским язику (конфесийни школи у Петровцох и Миклошевцох), розвой живота Руснацох у Републики Горватскей.

Културне нашлїдство Руснацох: руски народни леґиньски и уметнїцки шпиванки: Дунaй, Дунaй глїбoки / Dunav, Dunav duboki; Eй, сущeлa лїщинa / Ej, šuštala je lijeska; Ю. Рамач: Стaри припoвeдки / Stare приповедки; Я. Сивч: Ружи, чeрвeни ружи / Ruže, сrvene ruže, У лєшику при вaлaлє / U šumiсi pored sela (текст: С. Ерделї); М. Костелник: Рускeй писнї / Rusinskoj pjesmi (текст: Лю. Гаргай), A. Тимко: Родими край / Rodni kraj (текст: О. Костелник), Сeлїдби/Selidbe (текст: A. Хромиш); традицийни руски и церковнославянски крачунски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз старого краю по виборе учителя; руски композиторе зоз южней Панониї: Онуфрий и Ириней Тимко, Йоаким Сивч, Юлиян Рамач и Юлиян Бучко.

Школски културни манифестациї: Европски дзень язикох, Медзинародни дзень мацеринского язика, Стретнуце з писательом и културни манифестациї руских здруженьох.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю и воспитно-образовни посцигнуца зоз обласцох Язик и комуникация и/або Читам и творим.

Учитель ма шлєбоду прилагодзиц и прешириц змисти котри часточно приказани у розробку поєдинєчного посцигнуца у обласци Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени медиї: руски часописи, телевизийски и радийски емисиї котри ше занїмаю зоз проблематику меншинских заєднїцох (Prizma/Призма, Manjinski mozaik / Меншински мозаик).

Зоз виглєдовацку роботу представиц старински вишити ручни роботи спрам файтох платна, народних орнаментох, мотивох и фарбох. Виробиц таписерию зоз рускима народнима орнаментами и мотивами. Самостойно лєбо у ґрупи виглєдац и представиц забути обичай.

Учитель планує школски лєбо звонкашколски културни змисти и активносци спрам интересованьох школярох, можлївосцох школи и локалней заєднїци. Зоз посцигнуцом ше порушує власни розвой и активне уключованє школярох до културного и дружтвеного живота заєднїци, зоз акцентом на уключованє до рускей меншинскей заєднїци.

SŠ RSKJK A. 1. 1.

Школяр розуми длугоки и єдноставни текст и репродукує го.

– анализує главне порученє тексту и видвоює ключни информациї

– розликує важни од нєважних информацийох

– планує, формує и бешедує тексти штреднєй длужини на познати теми

– описує, преприповедує и дава звит o змистох котри повязани зоз темами

– интерпретує кратки и увежбани приповедки у сличкох о познатих темох и єдноставно толкує свойо думанє

– самостойно продуктивно хаснує увежбани препоручени язични средства за продукцию нєувежбаних виреченьох

SŠ RSKJK A. 1. 2.

Школяр участвує у длугшей, планованей и єдноставней, спонтаней розгварки на познату тему.

– планує и пририхтує свою бешеду

– указує интересованє за розгварку

– уключує ше до розгварки и хаснує одвитуюци вирази

– участвує у розгварки

– хаснує прикладни язични структури за розпочинанє, водзенє и законченє розгварки

– прилагодзує наглашку и интонацию спрам розличних комуникацийних ситуацийох

– розликує литературни и нєлитературни форми

SŠ RSKJK A. 1. 3.

Школяр пише штреднє длугоки текст, хаснуюци штреднє зложени язични структури.

– планує змист и структуру тексту

– у пририхтаним тексту означує виривки

– хаснує пригодни, штреднє зложени язични структури

– применює правописни правила

– ушорює и виправя свой текст

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Предложени теми: то я, каждодньово звикнуца, место дзе жиєм, шлєбодни час и розвага, природне околїско, час, идентитет, руски обичаї за швета, и окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти

Язични функциї: представянє, водзенє розгварки и описованє животних ситуацийох, опис фамелиї и фамелийних вязох, опис каждодньових звикнуцох, опис препровадзованя шлєбодного часу и можлївосци за розвагу, опис природного околїска, час, опис руских обичайох за швета, розгварка о окремних датумох и дньох.

Наставнїк вибера лексични структури, меркуюци на розвойни уровень школярох и їх повязаносц зоз другима наставнима предметами и медзипредметнима темами.

Наставнїк вибера ґраматични структури, меркуюци на розвойни уровень школярох, котри ше фундаментую на предложених язичних функцийох.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох циклично ше повторюю, надобудовюю ше на предходни класи.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких штирох язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводза на основи познатих язичних змистох, прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох. При школярох ше порушує вецейязичносц.

Наставнїк виклада язични змисти прейґ усней и писаней комуникациї и зоз ученьом зоз бавискох ситуациї: рухи, бависка, писнї, драматизациї, рисованє, диґитални и визуални средства.

SŠ RSKJK B. 1. 1.

Школяр виражує свойо думанє и обгрунтує свойо становиско о тексту.

– виражує упечатки о литературним тексту (емоционални, упознаваюци, естетски)

– виражує свойо думанє о тим о чим слово у тексту

– обгрунтує розуменє тексту

– виражує свойо критицке становиско o тексту на основи читательского искуства, знаня о швеце и литератури

Школяр зоз часточну помоцу учителя виражує свойо думанє и становиско.

SŠ RSKJK B. 1. 2.

Школяр интерпретує литературни текст и творчо ше виражує спрам власного интересованя.

– бешедує o розличних интерпретацийох тексту

– толкує розлику медзи фиктивним и стварним шветом

– применює основни литературно-теорийни поняца важни за интерпретованє тексту

– поровнує розлични интерпретациї тексту

– самостойно пририхтує и формує власни роботи у котрих виражує креативносц, ориґиналносц и творче думанє

SŠ RSKJK B. 1. 3.

Школяр чита з розуменьом розлични розлични файти текстох зоз розличних жридлох.

– чита описни и бешедни тексти спрам власного и професионалного интересованя

– видвоює информациї, розликує податки по значносци, толкує значеня, ясно чита наглас, хаснуюци правилну наглашку и точне вигварянє

– утвердзує ключни податки

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласцох Язик и комуникация и Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Вибор писаних текстох и других медийох фундаментує ше на власним и професионалним интересованю школярох. Учитель при виборе текстох муши водзиц рахунка о рижнородних жанрох и темох, як и о рецепцийних можлївосцох школярох.

Вєдно читаю плановани тексти на годзини з цильом розвиваня тирвацого читательского звикнуца и водза активну розгварку у котрей участвую шицки школяре, при чим ше визначує значносц каждого поєдинєчного думаня.

Литературни поняца: народна лирска писня, мотив, тема, идея, поетска слика, персонификация, метафора, приповедач, приповеданє, диялоґ, монолоґ, опис.

Препоручени файти текстoх: писня (традицийна и сучасна), приповедка, басна, дзецински роман, драмски текст, стрип, текст диялоґу, статї/тексти зоз часописох за младих и меншински часописи на руским язику, литературни тексти пригодни за младих.

Дзепоєдни препоручени активносци: читанє литературного и нєлитературного тексту, дополньованє текстох, рецитованє, рижни бависка, писанє нового законченя приповедки лєбо часци текста котра хиби, реконструованє рядошлїду тексту на основи препознаваня часових и причиново-пошлїдкових вязох, пририхотванє плакатох и приповедкох у сличкох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: Г. Костельник: вибор з поезиї и прози, А. Бучко Папгаргаї: вибор з поезиї, Лю. Сеґеди-Фалц: вибор з поезиї; О. Костелник: Родими край / Rodni kraj; M. Колошняї: Вербово пруце / Vrbovo pruće; В. Мудри: Ей, бул то кедиш красни час / Ej, bilo je to nekad lijepo vrijeme; M. Будински: Сон/San; руска народна писня: Мойо квеце / Moje сvijeće; Є. Солонар: Желєнєє жито / Zeleni se pšeniсa; руска народна приповедка: Чия робота чежша / Čiji je rad teži; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

SŠ RSKJK С. 1. 1.

Школяр розправя о информацийох о рускей култури, култури рускей националней меншини у Републики Горватскей и других културох.

– преширює обсяг информацийох o Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох), рускей култури и култури рускей националней меншини у Републики Горватскей

– утвердзує подобносци и розлики медзи горватску културу, руску културу и културу рускей националней меншини у Републики Горватскей

– описує положенє рускей националней меншини у Републики Горватскей и интересує ше о доприношеню поєдинцох Руснацох лєбо Горватох руского походзеня у горватскей култури и науки

– розвива самодовириє кед хаснує язични дїялносци руского язика и зоз занїманьом ше стрета зоз руску културу у автентичним околїску

SŠ RSKJK С. 1. 2.

Шоляр одредзує историйни и ґеоґрафски означеня руского бешедного подручя.

– начишлює историйни означеня одредзеного руского язичного подручя

– з помоцу мапи указує велькосц и обсяг руского бешедного подручя

– начишлює ґеоґрафски означеня Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох), релєф, клима, гидроґрафия и векши городи

SŠ RSKJK С. 1. 3.

Школяр вибера розлични технїки креативного виражованя на руским язику.

– начишлює руски народни обичаї за вирски швета

– начишлює єдла и обичаї пририхтованьох за вирски швета

– препознава руска музични дїла вязани за вирски швета

– менує податки повязани зоз руску културу и традицию

– витворює розлични музични, драмско-сценски и танєчни активносци у складзе зоз власнима интересованями и прихильносцами, самостойно лєбо у ґрупи

– у складзе зоз интересованями явно наступа у класи, у школи и вонка з нєй

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: вирски швета и державни швета, руска народна музика и танєц, обичаї Руснацох у Републики Горватскей и на матичней териториї, прегляд историї и ґеоґрафиї Руснацох.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Представиц лєбо виглєдац народни танєц, народни писнї, визуални средства, историйни тексти, мапу, змисти на интернету.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї паралелно ше дополнює зоз посцигнуцами других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма, и витворюю.

Културне нашлїдство Руснацох: руски народни и уметнїцки шпиванки: Ей, бул то кедиш красни час / Ej, bilo je to nekad lijepo vrijeme; Желєнєє жито / Zeleni se pšeniсa; A. Тимко: Родими крайб / Rodni kraj; традицийни руски и церковнославянски крачунски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз старого краю по виборе учителя; руски композиторе зоз южней Панониї: Онуфрий и Ириней Тимко, Йоаким Сивч, Юлиян Рамач, Юлиян Бучко.

SŠ RSKJK A. 2. 1.

Школяр розуми длугоки и штреднє зложени текст и бешедує длугоки текст штреднього уровню по зложеносци.

– виражує свойо думанє лєбо становиско и толкує их на єдноставни, орґанизовани и смислови способ

– презентує єдноставну познату тему

– самостойно продуктивно хаснує увежбани препоручени язични средства за продукцию нових, нєувежбаних виявох

– розумлїво вигваря слова и точно интонує виреченя

– розликує литературни и нєлитературни форми

– поровнує и виправя свою бешеду

SŠ RSKJK A. 2. 2.

Школяр участвує у розличних формох длугшей и штреднє зложеней бешеди.

– чера информациї у штреднє длугоких и штреднє зложених розгваркох

– спорозумює ше у каждодньових спонтаних бешедних ситуацийох

– одвитує нa питаня и поставя питаня

– планує цек своєй бешеди

Школяр зоз часточну помоцу учителя участвує у розличних формох длугшей и штреднє зложеней бешеди.

.

SŠ RSKJK A. 2. 3.

Школяр пише штреднє длугоки и штреднє зложени текст

– самостойно лєбо у пару планує структуру и змист тексту, ушорює и орґанизує текст

– хаснує прикладни штреднє зложени язични структури

– применює правописни правила

– самостойно продуктивно хаснує увежбани препоручени язични средства за продукцию нових, нєувежбаних виявох

– ушорює и виправя свой текст

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Предложени теми: представянє, медиї и комуникация, путованє, здрави живот, дружтво, школа, идентитет, руски обичаї за вирски швета и окремни днї и датуми.

Язични функциї: представянє, планованє и описованє путованя, опис здравого животу, людски и граждански права, наставни предмети, правила справованя у школи, розправа, виражованє абстрактного думаня, поровнованє, опис руских обичайох за швета, розгварка о окремних дньох и датумох.

Вежби читаня и розуменя можеме реализовац на литературних текстох, на текстох котри написани за вежби и на одвитуюцих каждодньових/нєлитературних текстох.

Наставнїк вибера лексични структури, меркуюци на розвойни уровень школярох, же би були повязани зоз другима наставнима предметами и медзипредметнима темами.

Наставнїк вибера ґраматични структури, меркуюци на розвойни уровень шкоялрох, котри ше фундаментую на предложених язичних структурох.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох циклично ше повторюю, надобудовюю на предходни класи.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких штирох язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводзи на основи познатих язичних змистох, хтори прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох. При школярох ше порушує вецейязичносц.

Наставнїк виклада язични змисти зоз усну и писану комуникацию и зоз ученьом зоз бавискох ситуациї: рухох, бавискох, писньох, драматизацийох, рисованьох, диґиталних и визуалних средствох.

SŠ RSKJK B. 2. 1.

Школяр виражує свойо думанє и обгрунтує свойо становиско о тексту.

– виражує упечатки о литературним тексту (eмоционални, упознаваюци, естетски)

– виражує свойо думанє о тим о чим слово у тексту

– обгрунтує розуменє тексту

– арґументує свойо критицке становиско о тексту на основи читательского искуства, знаня о швеце и о литератури

SŠ RSKJK B. 2. 2.

Школяр интерпретує литературни текст и творчо ше виражує спрам власного интересованя.

– бешедує о розличних интерпретацийох тексту

– толкує розлику медзи фиктивним и стварним шветом

– применює oсновни литературно-теорийни поняца значни за интерпретованє тексту

– поровнує розлични интерпретациї тексту

– самостойно пририхтує и формує власни роботи у котрих виражує креативносц, ориґиналносц и творче думанє

SŠ RSKJK B. 2. 3.

Школяр чита з розуменьом розлични файти текстох зоз розличних жридлох.

– чита тексти спрам власного и професионалного интересованя

– видвоює информациї, розликує и анализує податки по значносци, толкує значеня, ясно чита наглас, хаснуюци правилну наглашку и точне вигварянє

– утвердзує ключни податки

– згушнює податки у тексту

– повязує информациї у тексту зоз власним искуством

– препознава значенє словох зоз контексту

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласцох Язик и комуникация и Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Вибор писаних текстoх и других медийох фундаментує ше на власним и професионалним интересованю школярох. Учитель при виборе текстох муши водзиц рахунка о рижнородних жанрох и темох, як и о рецепцийних можлївосцох школярох.

Вєдно читаю плановани тексти на годзини з цильом розвиваня тирвацого читательского звикнуца и водза активну розгварку у котрей участвую шицки школяре, при чим ше визначує значносц каждого поєдинєчного думаня.

Литературни поняца: народна лирска писня, мотив, тема, идея, поетска слика, персонификация, метафора, приповедач, приповеданє, диялоґ, монолоґ, опис.

Препоручени файти текстoх: писня (традицийна и сучасна), приповедка, басна, дзецински роман, драмски текст, стрип, текст диялоґу, статї/тексти зоз часописох а младих и меншинских часописох на руским язику, литературни тексти прикладни за младих.

Дзепоєдни препоручени активносци: читанє литературного и нєлитературного тексту, дополньованє текстох, рецитованє, ґлума, рижни бависка, писанє нового законченя тексту лєбо часци тексту котра хиби, реконстурованє тексту на основи препознаваня часових и причиново-пошлїдкових вязох, пририхтованє плакатох и приповедкох у сличкох.

Препоручени литературни тексти апликациї: Г. Костельник: Лєтна буря / Ljetna bura; M. Колошняї: Здогадованє на дзецинство / Sjećanje na djetinjstvo; M. Скубан: Митрового Митра Митро / Mitrinoga Mitra Mitar; И. Гарди Ковачевич: Уж зме нє дзеци / Već nismo djeсa; С. Гудак: Перли щесца / Perle sreće; С. Саламон: Од шнїгу нєшка били верхи горох / Od snijega su danas bijeli vrhovi planina; M. Ковач: Путованє чловеково / Čovječje putovanje; M. Ковач: Живот / Život; И. Гарди Ковачевич: Нєбо керестурске / Krstursko nebo; М. С. Горняк: Нa тaнцу / Na plesu; Дю. Латяк: З дaвень дaвнa / Iz davnih davnina; руска народна приповедка: Як мeдвeдз влaпeл злoдїя / Kako je medvjed uhvatio zlikovсa; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

SŠ RSKJK С. 2. 1.

Школяр виглєдує o рускей култури, култури рускей националней меншини у Републики Горватскей и о других културох.

– открива нови спознаня o Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох), рускей култури, култури рускей националней меншини у Републики Горватскей у школским або звонкашколским околїску

− анализує подобносци и розлики медзи власну културу, т.є. руску културу и културу рускей националней меншини у Републики Горватскей

– информує ше о актуалносцох у рускей националней меншини у Републики Горватскей (емисиї на телевизиї, радио-емисиї, руски меншински новини и под.)

– розвива самодовириє кед хаснує язични дїялносци руского язика, арґументуюци власни становиска и зоз интересованьом ше директно стрета зоз руску културу у автентичним околїску

SŠ RSKJK С. 2. 2.

Школяр повязує историйни и ґеоґрафски означеня руского бешедного подручя у Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох) и у Републики Горватскей.

– начишлює и менує периоди руских народних препородох и їх историйну значеносц

– начишлює и на мапи указує знаменїтосци Карпатскей Руси

– начишлює и на мапи указує населєня у Републики Горватскей у котрих жию Руснаци

SŠ RSKJK С. 2. 3.

Школяр надобудовює свойо знанє о рускей култури.

– менує визначних Руснацох лєбо особи руского походзеня и їх посцигнуца

– начишлює елементи руского народного облєчива

– витворює розлични музични, драмско-сценски и танєчни активносци у складзе зоз власнима интересованями и прихильносцами самостойно лєбо у ґрупи

– у складзе зоз интересованями явно наступа у класи, у школи або вонка з нєй

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: вирски и державни швета, руска народна музика и танєц, обичаї Руснацох у Републики Горватскей и на матичней териториї, прегляд историї и ґеоґрафиї Руснацох.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Представиц лєбо виглєдац народни танєц, народни писнї, народни обичаї, визуални средства, историйни тексти, мапи, змисти з интернету.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами з других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма, и витворюю.

Културне нашлїдство Руснацох: руски народни и уметнїцки шпиванки: М. Г. Лелас: Нa тaнцу / Na plesu; A. Тимко: З дaвень дaвнa / Iz davnih davnina; традицийни руски и церковнославянски крачунски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз старого краю по виборе учителя; руски композиторе зоз южней Панониї: Онуфрий и Ириней Тимко, Йоаким Сивч, Юлиян Рамач, Юлиян Бучко.

SŠ RSKJK A. 3. 1.

Школяр розуми длугоки и зложени текст и бешедує длугоки штреднє зложени текст.

– указує розуменє текста на общу тему

– указує розуменє зложенших лексичних структурох

– анализує главне порученє, ключни и специфични информациї и имплицитни порученя у тексту

– розликує важну од нєважней информациї

– бешедує длугоки и зложени тексти

– детально описує, преприповедує, дава звити и поровнує змисти и виражує думанє лєбо становиско о нїх

– ясно представя єдну познату тему

– планує и пририхтує свою бешеду на задату тему

– хаснує зложени лексични структури

SŠ RSKJK A. 3. 2.

Школяр участвує у длугшей спонтаней розгварки и у длугокей планованей розгварки.

– участвує у спонтаней, каждодньовей розгварки

– започина, провадзи, участвує и закончує розгварку

– преценює уровень формалносци и розгварку прилагодзує контексту

SŠ RSKJK A. 3. 3.

Школяр пише длугоки текст, хаснуюци зложени язични структури.

– применює правила писаня єдноставних и зложених файтох текстох (состав, скраценє єдноставного тексту о познатей теми, особне писмо)

– преноши информациї зоз йому познатих и блїзких жридлох

– розвива тему, описує стварни и задумани збуваня, власни искуства, виражує власни и цудзи думаня

– повязує вецей виривки до тексту, ушорює и орґанизує текст

– самостойно продуктивно хаснує увежбани препоручени язични средства за продукцию нових, нєувежбаних висловох

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: мой швет, здрави живот, розлични животни стили, наука и технолоґия, волонтиранє, активизем, актуални дружтвени теми, окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти

Функциї: виражованє гипотетских ситуацийох, виражованє думаня, описованє часових и просторно лоґичних одношеньох, толкованє и обгрунтованє, системске викладанє, участвованє у дискусиї, описованє руских обичайох за вирски швета, розгварка о окремних датумох и дньох.

Вежби читаня и розуменя можеме запровадзиц на литературних текстoх, нa текстoх котри написани за вежби и на одвитуюцих каждодньових/нєлитературних текстох.

Наставнїк вибера лексични структури, меркуюци на розвойни возрост школярох и о їх повязаносци зоз наставнима предметами и медзипредметнима темами.

Наставнїк вибера ґраматични структури, меркуюци на розвойни возрост школярох, котри ше фундаментую на предложених язичних функцийох.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох циклично ше повторюю, надобудовюю ше на предходни класи.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких штирох язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводзи на основи познатих язичних змистох, хтори прилагодзени уровню язичного розвою и искуству школярох. При школярох ше порушує вецейязичносц.

Наставнїк виклада язични змисти зоз усну и писану комуникацию и зоз ученьом зоз бавискох ситуациї: рухи, бависка, писнї, драматизациї, рисованє, диґитални и визуални средства.

Препоручени активносци: описованє предметох и сликох, рижни бависка, єдноставни диялоґи зоз увежбанима язичнима средствами котри представяю стварни комуникацийни ситуациї, проєкти, задатки (плакат), представа, драматизация/скеч, виробок приповедки у сличкох, лїстка або брошури. У складзе зоз предходно здобутим знаньом уключиц поровнованє руского и горватского язика лєбо других язикох котри уча школяре.

SŠ RSKJK B. 3. 1.

Школяр виражує свойо думанє и обгрунтує свойо становиско о тексту.

– виражує упечаток о литературним тексту (емоционални, упознаваюци, естетски)

– виражує свойо думанє о тим о чим текст бешедує

– обгрунтує розуменє текста

– арґументує свойо критицке становиско о тексту на основи читательского искуства, знаня о швеце и о литератури

SŠ RSKJK B. 3. 2.

Школяр интерпретує литературни текст и творчо ше виражує спрам власного интересованя.

– бешедує и обгрунтує розлични интерпретациї тексту, толкує и арґументує розлики медзи фиктивним и стварним шветом

– применює основни литературно-теорийни поняца релевантни за интерпретацию тексту

– поровнує розлични интерпретациї тексту

– самостойно пририхтує и формує власни роботи у котрих виражує креативносц, ориґиналносц и творче думанє

SŠ RSKJK B. 3. 3.

Школяр чита з розуменьом розлични файти текстох и зоз розличних жридлох.

– чита тексти спрам власного и професионалного интересованя

– видвоює информациї, розликує и анализує податки по важносци, толкує значеня, ясно чита наглас, хаснуюци правилну наглашку и точну бешеду

– утвердзує ключни податки

– видвоює и толкує идеї, розликує факти од становискох

– скрацено визначує найважнєйши податки у тексту

– повязує информациї у тексту зоз власним искуством

– препознава значенє слова зоз контексту

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим можу ше витворйовац на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласцох Язик и комуникация и Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Вибор писаних текстох и других медийох фундаментує шє на власним и професионалним интересованю школярох. При виборе текстох учитель треба же би водзел рахунка о розличних жанрох и темох, як и о рецепцийних можлївосцох школярох.

Вєдно читаю плановани тексти на годзини з цильом розвиваня тирвацого читательского искуства и водза активну розгварку у котрей участвую шицки школяре, при чим ше визначує значносц каждого поєдинєчного думаня.

Литературни поняца: народна лирска писня, мотив, тема, идея, поетска слика, персонификация, метафора, приповедач, диялоґ, монолоґ, опис.

Препоручени файти текстoх: писня (традицийна и сучасна), приповедка, басна, дзецински роман, драмски текст, стрип, текст диялоґу, статї/тексти зоз часописох за младих и меншинских часописох на руским язику, литературни тексти пригодни за младих.

Дзепоєдни препоручени активносци: читанє литературного и нєлитературного тексту, дополньованє текстох, рецитованє, ґлума, рижни бависка, писанє нового законченя приповедки лєбо часци тексту котра хиби, реконструованє рядошлїду тексту на основи препознаваня часових и причиново-пошлїдкових вязох, пририхтованє плакатох и приповедки у сличкох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: M. Ковач: Руснакова мац / Rusinova majka; Г. Надь: Шерцу/Srсu; Дю. Папгаргаї: Руснак/Rusin; Г. Костельник: Писня Бачваня / Писня Bačvanina; M. Ковач: Длугока драга номадска / Dugačak je put nomada; M. Рамач: Рок 1745., Други дзень Паски / Godina 1745., Drugi dan Uskrsa; Лю. Сеґеди-Фалц: вибор з поезиї; З. Няради: Кридла як цо маю ангели / Krila kao što imaju anđeli; Г. Костельник: поезия на горватским язику; M. Колошняї: Як цо и я / Kao što i ja; M. Винай: Вечар/Večer; M. Рамач: Салаши/Salaši; Дю. Папгаргаї: Наталка, дзивче хторе любело конї / Natalija, djevojčica koja je voljela konje; руска народна приповедка: Крaль Мaтяш пoучує лєнїву дзивку / Kralj Matjaš poučava lijenu djevojku; вибор з рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

SŠ RSKJK С. 3. 1.

Школяр интеґрує

розлични информациї o Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох) и розлични елементи рускей култури и култури рускей националней меншини у Републики Горватскей, и прави цалосну слику власней култури и других културох.

– толкує зложеносц власней, рускей култури и других културох, анализуюци їх состойни часци

– пообщує власни идеї о власней рускей култури и других културох, и толкує их интеґруюци розлични културни елементи

– пренаходзи и представя информациї o актуалних збуваньох и значних поєдинцох зоз Карпатскей Руси и о рускей националней меншини у Републики Горватскей

– посцигує самодовириє кед хаснує дїялносци руского язика и зоз интересованьом ше стрета зоз руску културу у автентичним околїску, виражуюци свойо становиска, чувства и думаня

SŠ RSKJK С. 3. 2.

Школяр анализує

информациї o историйних и ґеоґрафских означеньох руского бешедного подручя у Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох) и у Републики Горватскей.

– анализує уплїв Першей и Другей шветовей войни на Руснацох у Карпатскей Руси и у Републики Горватскей

– анализує и препознава дружтвени пошлїдки Першей и Другей шветовей войни на Руснацох и ґеоґрафски пременки гранїцох у Карпатскей Руси и у Републики Горватскей

– менує национални заєднїци Руснацох у Карпатскей Руси и у Републики Горватскей и їх ґеоґрафске положенє

SŠ RSKJK С. 3. 3.

Школяр надобудовює свойо знанє о рускей култури.

– менує значних Русанцох лєбо особи руского походзеня и їх животни дїла

– занїма ше зоз розличнима културнима активносцами спрам своїх интересованьох и прихильносцох, самостойно лєбо у ґрупи

– участвує на представох спрам свойого интересованя, явно лєбо у класи, у школи або вонка з нєй

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: вирски и державни швета, руска народна музика и танєц, обичаї Руснацох у Републики Горватскей и на матичней териториї, прегляд историї и ґеоґрафиї Руснацох.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Представиц лєбо виглєдац народни танєц, народни писнї, народни обичаї, визуални средства, историйни тексти, мапи, змисти з интернету.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами зоз других двох обласцох и вєдно ше, у складзе зоз нїма, и витворюю.

Културне нашлїдство Руснацох: руски народни и уметнїцки шпиванки: Ю. Бучко: Ми дзивчaтa / Mi djevojke; A. Тимко: Сцихa, мили, нє дуркай / Tiše, dragi, ne lupaj; традицийни руски и церковнославянски крачунски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз старого краю по виборе учителя; руски композиторе зоз южней Панониї: Онуфрий и Ириней Тимко, Йоаким Сивч, Юлиян Рамач, Юлиян Бучко.

SŠ RSKJK A. 4. 1.

Школяр розуми и бешедує длугоки зложени бешедни тексти.

– планує, формує и бешедує длугоки и зложени тексти

– описує, толкує, преприповедує и приноши заключеня на структуровани и ясни способ

– виражує власне думанє и критицки розпатра змисти зоз розличних жридлох

– ясно и структуровано представя познату тему

– розумлїво вигваря слова и правилно интонує виреченя

– розликує литературну и бешедну форму и ситуациї у котрих ше их хаснує

SŠ RSKJK A. 4. 2.

Школяр участвує у длугокей и зложеней бешедней интеракциї.

– чера, преверює и потвердзує информациї у длугоких и штреднє зложених розгваркох

– участвує у спонтаних розгваркох лєбо розгваркох на задату тему

– започина и порушує розгварку у рижних ситуацийох

– започина, провадзи, участвує и закончує розгварку

– преценює уровень формалносци и розгварку прилагодзує контексту (литературна и бешедна форма)

– розумлїво вигваря слова и точно интонує виреченя

SŠ RSKJK A. 4. 3.

Школяр пише длугоки и зложени текст, зложеней язичней структури, рижних длужинох, стилох и намени.

– применює правила писаня єдноставних и зложених файтох текстох: состав, огляднуце на кнїжку лєбо филм, упутства за запровадзованє одредзеней каждодньовей активносци, єдноставну статю на тему зоз власного живота, урядове писмо лєбо електронску пошту (приява на роботу, приява за факултет и под.)

– описує стварни и задумани збуваня, обгрунтує свойо становиска

– самостойно применює нєформалну форму писаня текстoх и формалну форму як приклад

– повязує вецей виривки до тексту, ушорює и орґанизує текст

– правилно пише нєпознати слова

– точно хаснує интерпункцийни знаки

– точно применює правописни правила

Школяр зоз часточну помоцу учителя пише длугоки и зложени текст з меншима гришками.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: мой швет, здрави живот, розлични животни стили, швет роботи, наука и технолоґия, швет уметносци, политика, економия, поднїмательство, ґлобализация, актуални дружтвени теми, отримуюци розвой, окремни днї и датуми.

Препоручени язични змисти

Функциї: виражованє абстрактних идейох, виражованє думаня, описованє часових и просторних лоґичних одношеньох, толкованє и обгрунтованє, системске викладанє, участввоанє у дискусиї, опис руских обичайох за вирски швета, розгварка о окремних дньох и датумох.

Вежби читаня и розуменя можеме запровадзиц на литературних текстoх, текстох котри написани за вежби и на одвитуюцим каждодньовим/нєлитературним тексту.

Наставнїк вибера лексични структури, меркуюци на розвойни возрост школярох и їх повязаносци зоз другима наставнима предметами и медзинаставнима темами.

Наставнїк вибера ґраматични структури, меркуюци на розвойни возрост школярох, котри ше фундаментую на предложених язичних фунцийох.

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох циклично ше повторюю, надобудовюю на предходни класи.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Настава язичних змистох фундаментує ше на уровноваженим одношеню шицких штирох язичних схопносцох у комуникацийним контексту. Нови змисти ше уводза на основи познатих язичних змистох, прилагодзени уровню язичного розвою и искуства школярох. При школярох ше порушує вецейязичносц.

Наставнїк виклада язични змист зоз усну и писану комуникацию и зоз ученьом зоз бавискох ситуациї: рухи, бависка, писнї, драматизациї, рисованє, диґитални и визуални средства.

Препоручени активносци: описованє предметох и сликох, рижни бависка, єдноставни диялоґи зоз увежбанима язичнима средствами котри указую на стварни комуникацийни ситуациї, проєкти, задатки (плакати), представа, драматизация/скеч, виробок приповедки у сличкох, лїстка або брошури. У складзе зоз предходно здобутим знаньом уключиц поровнованє руского и горватского язика лєбо других язикох котри школяре уча.

SŠ RSKJK B. 4. 1.

Школяр виражує и толкує свойо замеркованя и думки после слуханя/читаня литературного тексту и повязує змист и тему текста зоз стварним животом.

– толкує власни замеркованя, думки и чувства после читаня/слуханя литературного тексту и поровнує их з другима школярами

– описує ситуациї, збуваня и особи у литературних текстoх з оглядом на власне дожице

– повязує тему и змист текста зоз стварним животом и своїм искуством

– приповеда о збуваньох зоз каждодоньового живота котри подобни тим у литературним тексту

– преформує пречитани литературни текст: прави нове законченє, меня поступки особох, видумує нови особи, участвує у приповедки

SŠ RSKJK B. 4. 2.

Школяр слуха/чита з розуменьом и преприповедує литературни текст.

– одвитує нa питаня o oписаним збуваню, особох, писньох, ситуацийох у литературним тексту

– описує ситуациї, збуваня и особи у литературних текстох

– препознава главни и побочни/други особи у приповедки

– розликує часци писнї: стих, строфа

– препознава и видвоює слова котри ше римую у писньох и у бавискох за дзеци

– препознава елементи фантазиї у писньох за дзеци и у сказкох

– преприповедує литературни текст зоз своїма словами

SŠ RSKJK B. 4. 3.

Школяр пренаходзи ключни податки и поруки зоз текстох зоз розличних жридлох.

– пренаходзи податки у текстох на исту тему у розличних медийох, хаснуюци жридла информацийох спрам своїх интересованьох и потребох

– часописи, дружтвени мрежи, интернет

– розликує медиї як жридла податкох (часописи, телевизия, интернет, дружтвени мрежи)

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Посцигнуца зоз обласци Читам и творим ше можу витворйовац и на основи истих язичних змистох з помоцу котрих ше витворюю воспитно-образовни посцигнуца зоз обласцох Язик и комуникация и Култура и медиї.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Вибор писаних текстoх и других медийох фундаментує ше на власним и професионалним интересованю школярох. Кед вибера тексти, учитель треба же би водзел рахунка о рижнородносци жанрох и темох, як и о рецепцийних можлївосцох школярох.

Вєдно читаю плановани тексти на годзини з намиру розвиваня тирвацого читательского звикнуца и водзи активну розгварку у котрей участвую шицки школяре, при чим ше визначує значносц каждого поєдинєчного думаня.

Литературни поняца: народна лирска писня, мотив, тема, идея, поетска слика, персонификация, метафора, приповедач, приповеданє, диялоґ, монолоґ, опис.

Препоручени файти текстoх: писня (традицийна и сучасна), приповедка, басна, дзецински роман, драмски текст, стрип, текст з диялоґом, статї/тексти зоз часописох и меншинских часописох на руским язику, литературни тексти прикладни за младих.

Дзепоєдни препоручени активносци: читанє литературного и нєлитературного тексту, дополньованє текстох, рецитованє, ґлума, рижни бависка, писанє нового законченя приповедки лєбо часц тексту котра хиби, реконструованє розпорядку текста на основи препознаваня часово-пошлїдкових вязох, пририхтує плакати и приповедки у сличкох.

Препоручени литературни тексти и апликациї: M. Ковач: Я дуб червоточни / Hrast sam сrvotočni; Г. Костельник: Єфтайова дзивка / Jeftajeva kći; Г. Костельник: Цар над слунечнїками / Цar nad sunЦokretima; M. Врабель: Русский соловей / Rusinski slavuj; Дю. Папгаргаї: Преклятство Косцелїска / Prokletstvo Kosсeljiska; А. Бучко Папгаргаї: Спокуси злополя / Iskušenja zlopolja; В. Ґарянски: Бисер и блато / Biser i blato; M. M. Кочиш: Рускей матки / Matiцi rusinskoj; руска народна писня: Задуй, витре / Puhni, vjetre; В. Сабо-Дайко: Ровнї цар / Car ravnice; M. Рамач: З руского лїтопису / Iz rusinskog ljetopisa; руска народна приповедка: Як мудра дзивка постала кралїца / Kako je pametna djevojka postala kraljiсa; вибор зоз рускей поезиї и прози за дзеци (поетове и писателє зоз Републики Горватскей и Републики Сербиї); И. Гнатко, М. Шторґа: андроид апликация Rusinski rječnik / Руски словнїк.

SŠ RSKJK С. 4. 1.

Школяр розправя o розличних информацийох o Карпатскей Руси и o зложених елементох рускей култури и култури рускей националней меншини у Републики Горватскей и арґументує важносц и значносц вецейязичносци и мултикултуралносци.

– виклада арґументовани становиска зоз елементами рускей култури и култури рускей националней меншини у Републики Горватскей

– толкує медзизависносц розличних елементох котри дефиную културу и їх пременлївосц

– анализує и розправя о розличних информацийох, актуалних збуваньох и значних поєдинцох у Карпатскей Руси и у рускей националней меншини у Републики Горватскей и о горватско-руских вязох през историю

– виражує ше зоз самодовирийом на руским язику у стварних ситуацийох и зоз интересованьом ше стрета директно зоз руску културу у автентичним околїску и критицки розсудзує розлични становиска, идеї и вредносци

SŠ RSKJK С. 4. 2.

Школяр толкує историйни и ґеоґрафски податки руского бешедного подручя у Карпатскей Руси (матичней териториї Руснацох) и у Републики Горватскей.

– толкує значни историйни вязи

– толкує значни ґеоґрафски вязи

– указує на мапи и менує прейґгранїчни подручя дзе жию Руснаци

– начишлює характеристики прейґгранїчних подручйох на котрих жию Руснаци

– позна горватски закони котри ше одноша на национални меншини

– позна державну и локалну самоуправу рускей националней меншини у Републики Горватскей

SŠ RSKJK С. 4. 3.

Школяр хаснує широки спектер технїкох красного виражованя на руским язику и критицки их розсудзує.

– позна значни виданя рускей литератури у Републики Горватскей и у Карпатскей Руси

– позна руски новински виданя и телевизийни и радийски емисиї у Републики Горватскей и у Карпатскей Руси

– занїма ше зоз розличнима културнима дїялносцами спрам своїх интересованьох и потребох, самостойно лєбо у ґрупи

– участвує на представох спрам свойого интересованя, явно лєбо у класи, у школи або вонка з нєй

– представя подобносци и розлики медзи рускима обичаями, и вирскима и державнима шветами зоз подручя дзе жиє и других подручйох дзе жию Руснаци

– розвива и указує способносц естетского розсудзованя и критицкого думаня

Змисти за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Препоручени теми: вирски и державни швета, руска народна музика и танєц, обичаї Руснацох у Републики Горватскей и на матичней териториї, прегляд историї и ґеоґрафиї Руснацох.

Препоруки за витворйованє воспитно-образовних посцигнуцох

Представиц лєбо виглєдац: народни танєц, народни писнї, визуални средства, историйни тексти, мапу, змисти на интернету.

Посцигнуца зоз обласци Култура и медиї паралелно ше дополнюю зоз посцигнуцами зоз других двох обласцох и вєдно ше, у складзе з нїма, и витворюю.

Културне нашлїдство Руснацох: руски народни и уметнїцки шпиванки: A. Тимко: Жимнa рoса / Hladna rosa; Ю. Рамач: Млaди мeшaц / Mladi mjeseс; традицийни руски и церковнославянски шпиванки, новокомпоновани писнї панонских Руснацох и писнї и танци зоз Старого краю по виборе учителя; руски зазбероваче зоз южней Панониї: Онуфрий и Ириней Тимко, Йоаким Сивч, Юлиян Рамач и Юлиян Бучко.

100-300 слова (зависно од рока ученя)

5. кл. = 100-200 слова

6. кл. = 200-300 слова

300-600 слова

(зависно од рока ученя)

7. кл. = 300-500 слова

8. кл. = 500-600 слова

40-80 слова

(зависно од файти тексту)

5. кл. = 40-60 слова

6. кл. = 60-70 слова

7. кл. = 70-80 слова

80-200 слова

(зависно од файти тексту)

8. кл. = 80 – 100 слова