NN 85/2025 (2.6.2025.), Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

1130

Na temelju članka 1. stavka 5., članka 14. stavka 2., članka 18. stavka 8., članka 19. stavka 3., članka 20. stavka 8., članka 21. stavka 9., članka 23. stavka 6., članka 24. stavka 4., članka 25. stavka 4., članka 26. stavka 5., članka 27. stavka 7., članka 30. stavka 4., članka 31. stavka 8., članka 32. stavka 5., i članka 33. stavka 4. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 66/19.) ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite prirode i ministra nadležnog za europske poslove donosi

PRAVILNIK

O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SJEMENA ČUVANIH SORTI

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti proizvodnje sjemena čuvanih sorti, prijave i ograničenje proizvodnje sjemena čuvanih sorti, certifikacija sjemena čuvanih sorti, područje proizvodnje sjemena čuvanih sorti, ispitivanje sjemena čuvanih sorti, nadzor sjemenskog usjeva, uvjeti stavljanja na tržište čuvanih sorti, kvantitativna ograničenja pri stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti, pakiranje, plombiranje i označavanje pakiranja sjemena čuvanih sorti i postkontrola sjemena čuvanih sorti i određena odstupanja u vezi s in situ očuvanjem i održivom upotrebom biljnih genetskih resursa kroz uzgoj i stavljanje na tržište.

(2) Ovaj se Pravilnik primjenjuje na sve domaće i udomaćene sorte za koje nije poznat stvaratelj sorte, na one za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije domaće i udomaćene sorte te su kao takve evidentirane i uključene u Sortnu listu Republike Hrvatske pod nazivom čuvane sorte.

(3) Priznavanje sorti, proizvodnja, i stavljanje na tržište sjemena provodi se u skladu sa odredbama Pravilnika o upisu sorti u Sortnu listu (»Narodne novine« broj 48/23.), Pravilnika o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 7/24.), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (»Narodne novine« broj 33/22.), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena žitarica (»Narodne novine« br. 28/22. i 106/22.), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena repa (»Narodne novine« broj 100/22.), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena povrća (»Narodne novine« broj 115/22.), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira (»Narodne novine« broj 154/23.) ili Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (»Narodne novine« broj 106/22.), osim ako nije drugačije uređeno odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. o predviđanju određenih odstupanja za prihvaćanje poljoprivrednih lokalnih populacija i sorata koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija te za stavljanje na tržište sjemena i sjemenskog krumpira tih lokalnih populacija i sorata (SL L 162, 21. 6. 2008.)

2. Direktiva Komisije 2009/145/EZ od 26. studenoga 2009. o nekim odstupanjima za priznavanje tradicijskih sorti povrća i sorti povrća koje se tradicionalno uzgajaju u određenim područjima i regijama i kojima prijeti genetska erozija i sorti povrća bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju, ali razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima i za stavljanje na tržište sjemena navedenih tradicijskih sorti i sorti povrća (SL L 312, 27. 11. 2009.)

3. Direktiva Komisije 2010/60/EU od 30. kolovoza 2010. o utvrđivanju određenih odstupanja kod stavljanja na tržište mješavina sjemena krmnog bilja namijenjenih za uporabu u očuvanju prirodnog okoliša (SL L 228, 31. 8. 2010.)

4. Provedbena Direktiva Komisije 2013/45/EU оd 7. kolovoza 2013. o izmjeni direktiva Vijeća 2002/55/EZ i 2008/72/EZ i Direktive Komisije 2009/145/EZ u vezi s botaničkim nazivima rajčice (SL L 213, 8. 8. 2013.).

Članak 3.

(1) Izrazi koji se koriste u Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) koriste se i u ovom Pravilniku.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1. Očuvanje »in situ« je očuvanje i održavanje ekosustava i prirodnih staništa te očuvanje populacija i/ili genotipova u njihovom izvornom – prirodnom okruženju, u kojem su razvili svoja prepoznatljiva svojstva.

2. Genetska erozija je gubitak genetske različitosti između i unutar populacija ili sorti iste biljne vrste tijekom vremena ili smanjenje genetske osnove vrste zbog utjecaja čovjeka ili promjena u okolišu.

3. Tradicijska sorta je skup populacija ili klonova biljne vrste koji su prilagođeni okolišnim uvjetima svojeg podneblja.

4. Čuvana sorta je svaka sorta lokalne populacije i tradicijska sorta koja je prirodno prilagođena lokalnim i regionalnim uvjetima i kojoj prijeti genetska erozija te se tradicionalno uzgaja u određenim područjima, a sve u svrhu interesa za očuvanje biljnih genetskih izvora.

5. Regija podrijetla jest područje na kojem se tradicionalno uzgajaju tradicijske i čuvane sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, sorte za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije tradicijske i čuvane sorte. Regija podrijetla jest cijeli teritorij Republike Hrvatske.

6. Izvorišno područje je:

a) područje određeno kao posebno područje očuvanja u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje o zaštiti prirode ili

b) područje koje doprinosi očuvanju biljnih genetskih izvora u skladu s kriterijima navedenim u propisu kojim se uređuje zaštita prirode.

7. Mjesto prikupljanja je dio izvorišnog područja u kojem je sjeme prikupljeno.

8. Mješavina za očuvanje je mješavina različitih rodova, vrsta i gdje je značajno, podvrsta namijenjenih korištenju očuvanja prirodnih okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora, te mogu sadržavati sjeme krmnog bilja ili sjeme bilja koje nije određeno kao krmno bilje u skladu s propisom kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja.

9. Izravno-požete mješavine krmnog bilja su mješavine sjemena prikupljene na mjestu prikupljanja i stavljene na tržište, sa ili bez dorade.

10. Uzgojene mješavine krmnog bilja su sjemenske mješavine proizvedene na način da:

a) je sjeme zasebne vrste uzeto na mjestu prikupljanja

b) se sjeme iz podtočke točke a) ove točke umnožava izvan mjesta prikupljanja kao jedinstvena vrsta

c) je sjeme tih vrsta potom izmiješano kako bi se stvorila mješavina sastavljena od tih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja.

Članak 5.

(1) Čuvane sorte priznaju se u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje upis sorti u Sortnu listu.

(2) Tradicijske sorte koje će biti priznate kao čuvane sorte, u Sortnoj listi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sortna lista) označavaju se kao čuvane sorte.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvane sorte povrtnih biljnih vrsta bit će priznate za proizvodnju certificiranog sjemena čuvane sorte ili standardnog sjemena čuvane sorte u skladu s odredbama članka 11. ovoga Pravilnika.

Članak 6.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, sorta povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima bit će priznata kao sorta povrća čije sjeme može biti priznato samo kao standardno sjeme sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima, u skladu sa odredbama članka 5. točke C Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena povrća.

(2) Sorta povrća razvijena za uzgoj pod određenim uvjetima priznata je ako nema stvarnu vrijednost za komercijalnu proizvodnju i razvijena je pri određenim agrotehničkim, klimatskim ili pedološkim uvjetima.

Članak 7.

(1) Mješavine krmnog bilja za očuvanje mogu se staviti na tržište ako ispunjavaju zahtjeve iz članka 8. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje i zahtjeve iz članka 9. ovoga Pravilnika.

(2) Prilikom podnošenja obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje potrebno je navesti sljedeće podatke:

a) naziv i adresu proizvođača

b) način žetve: je li sjeme izravno požeto ili je uzgojeno

c) maseni udio komponenata kao vrsta i, gdje je značajno, podvrsta

d) u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, određenu stopu klijavosti za dijelove mješavine koja nije u skladu sa stopom klijavosti određenoj u Dodatku II. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja

e) količinu mješavine na koju će se primjenjivati obavijest

f) izvorišno područje

g) mjesto prikupljanja i dodatno, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, mjesto umnožavanja

h) tip staništa mjesta prikupljanja i

i) godinu prikupljanja.

(3) Prilikom podnošenja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, podacima iz stavka 2. točke c) ovoga članka potrebno je navesti dijelove mješavina kao vrste i, gdje je značajno, podvrste koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i gdje su, kao dijelovi mješavine, od važnosti za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora.

Članak 8.

(1) Izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje moraju biti prikupljene u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja na kojem se nije sijalo tijekom posljednjih 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.

(2) Proizvođač izravno-požetih mješavina krmnog bilja uz obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(3) Udio dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje od kojih su vrste, i gdje je značajno, podvrste tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, moraju biti odgovarajući za svrhu ponovnog stvaranja stanišnog tipa mjesta prikupljanja.

(4) Klijavost dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja iz stavka 3. ovoga članka moraju biti dostatne za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.

(5) Najveći udio vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka, ne smije biti veći od 1 % masenog udjela. Izravno-požeta mješavina krmnog bilja za očuvanje ne smije sadržavati vrste Avena fatua, Avena sterilis i Cuscuta spp. Najveći sadržaj Rumex spp., osim Rumex acetosella i Rumex maritimus, ne smije biti veći od 0.05 % masenog udjela.

Članak 9.

(1) Sakupljeno sjeme od kojeg je proizvedena uzgojena mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti prikupljeno u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja koje nije bilo zasijano 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.

(2) Proizvođač uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje uz obavijest o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. ovoga Pravilnika.

(3) Sjeme uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti sačinjeno od vrsta, i gdje je značajno, podvrsta tipičnih za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, te primjerene za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.

(4) Dijelovi uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje koji su sastavljeni od sjemena krmnog bilja, prije miješanja moraju udovoljavati zahtjevima kao za komercijalno sjeme iz Dodatka 2. poglavlja 3. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja:

– u pogledu analitičke čistoće na način kako je navedeno u stupcima 4 do 11 tablice u poglavlju I. točki 2 podtočki A navedenog Dodatka

– u pogledu najvećeg sadržaja drugih biljnih vrsta u uzorku mase određene u stupcu 12, 13 i 14 u tablici u poglavlju I. točki 2. podtočki A u Dodatku II. i

– u pogledu uvjeta koje se odnose na sjemenke sjemenki grahorica, kako je postavljeno u stupcu 15 tablice u poglavlju I. točki 2. podtočki A tog Dodatka.

(5) Umnožavanje se može odvijati tijekom pet generacija.

Članak 10.

(1) Obavijest o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena za stavljanje na tržište mješavina krmnog bilja za očuvanje podnosi se Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Agencija).

(2) U Obavijesti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedene informacije kojima se potvrđuje ispunjavanje uvjeta iz članaka 7. i 8. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili članaka 7. i 9. ovoga Pravilnika u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje.

(3) Vizualne preglede izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje na mjestu prikupljanja tijekom perioda rasta provodi Agencija ili se provodi nadzor pod stručnom kontrolom, u intervalima koji osiguravaju da mješavina udovoljava, barem, uvjetima određenima u članku 8. stavku 3. i stavku 5. ovog Pravilnika.

(4) Nakon pregleda Obavijesti o proizvodnji i količini proizvedenog sjemena provodi se test ili testovi pod službenim nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje kako bi se provjerilo da mješavina krmnog bilja za očuvanje ispunjava uvjete iz članka 9. stavka 3. i stavka 4. ovog Pravilnika.

(5) Uzorci za testove moraju se uzeti iz homogenih sjemenskih partija, a u skladu s pravilima o težini serije/uzorka uređenim propisima kojima se uređuje stavljanje na tržište sjemena krmnog bilja.

Članak 11.

(1) Iznimno od odredbi iz propisa navedenih u članku 1. stavku 3. ovog Pravilnika u kojima su navedeni zahtjevi za certifikaciju, sjeme čuvanih sorti koje se stavlja na tržište mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. do 6. ovoga članka.

(2) Sjeme čuvanih sorti mora potjecati od sjemena proizvedenog prema dobro definiranim praksama održavanja sorte.

(3) Sjeme čuvanih sorti, osim sjemena Oryza sativa, mora biti u skladu sa zahtjevima certifikacije certificiranog sjemena uređenim propisima iz članka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika, uz iznimku zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.

(4) Sjeme Oryza sativa mora biti u skladu sa zahtjevima za certifikaciju certificiranog sjemena, druge generacije u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje stavljanje na tržište sjemena žitarica, uz izuzetak zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.

(5) Sjeme čuvanih sorti mora imati zadovoljavajuću sortnu čistoću.

(6) U slučaju sjemenskog krumpira, članak 13. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira se ne primjenjuje u dijelu koji se odnosi na veličinu gomolja.

(7) Iznimno od odredbi članka 6. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja dozvoljava se stavljanje na tržište mješavine krmnog bilja različitih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta namijenjenih za upotrebu u očuvanju okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora.

Članak 12.

(1) Ispitivanje sjemena čuvanih sorti obavlja se u skladu s propisima iz članka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Ispitivanja iz stavka 1. ovoga Pravilnika provode se prema važećim međunarodnim metodama, ili ako takve metode ne postoje, u skladu s primjerenim metodama.

(3) Za ispitivanja sjemena čuvanih sorti iz stavka 1. ovoga članka, uzorci sjemena moraju biti uzeti iz homogenih partija, uz primjenu pravila o masi partije i uzorkovanoj masi koja su uređena propisima iz članka 1. stavka 3. ovoga Pravilnika.

Članak 13.

(1) Sjeme čuvane sorte i mješavina krmnog bilja za očuvanje može se staviti na tržište samo ako je:

a) proizvedeno u regiji podrijetla i

b) stavlja se na tržište isključivo u regiji podrijetla.

(2) Ako se zbog određenog problema povezanog s okolišem uvjeti za certificiranje iz članka 11. stavka 3. ovoga Pravilnika ne mogu ispuniti u toj regiji, mogu se odobriti dodatne regije za proizvodnju sjemena u skladu s informacijama tijela za biljne genetske resurse ili informacijama organizacija koje su države članice priznale za tu svrhu.

(3) Sjeme proizvedeno u dodatnim regijama može se upotrebljavati isključivo u regijama podrijetla.

Članak 14.

(1) Sjeme čuvane sorte ne smije se stavljati na tržište u količini većoj nego što je dostatno za sjetvu površine koja ne prelazi 0,5 % površine koja se sije u jednoj godini tom biljnom vrstom ili maksimalno količina sjemena potrebna za sjetvu 100 ha.

(2) Količina sjemena biljnih vrsta Pisum sativum, Triticum spp., Hordeum vulgare, Zea mays, Solanum tuberosum, Brassica napus i Helianthus annuus, stavljenog na tržište kao sjeme čuvanih sorti ne smije biti veća od 0,3 %, ili količine sjemena potrebne za sjetvu 100 ha.

(3) Ukupna količina sjemena čuvanih sorti stavljana na tržište ne smije biti veća od 10 % od ukupne količine sjemena koje se u jednoj godini koristi u Republici Hrvatskoj. Ako je u tom slučaju količina sjemena manja nego što je potrebno za sjetvu 100 ha, najveća količina sjemena jedne biljne vrste može biti povećana na količinu potrebnu za sjetvu 100 ha.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, količina sjemena povrća, stavljenog na tržište kao sjeme čuvane sorte, po godini ne smije prelaziti količinu potrebnu za proizvodnju povrća po hektaru koja je određena u Dodatku I. ovoga Pravilnika za određenu vrstu povrća.

(5) Sjeme sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, smiju se stavljati na tržište u sitnim pakiranjima, koja ne prelaze najveću neto masu po vrsti određenu u Dodatku II.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ukupna količina sjemena stavljenog na tržište kao mješavine krmnog bilja za očuvanje po godini ne smije biti veća od 5% ukupne mase svih sjemenskih mješavina krmnog bilja stavljenih na tržište te godine u skladu s Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja.

Članak 15.

(1) Proizvođači sjemena čuvanih sorti dužni su prije početka svake proizvodne sezone prijaviti površinu i područje sjemenske proizvodnje čuvanih sorti Agenciji kako bi se mogla pratiti proizvodnja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju izravno požetih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Agenciji prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za stavljanje na tržište zajedno sa veličinom površine i lokacijom područja sakupljanja.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju usjevno uzgojenih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Agenciji prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za stavljanje na tržište zajedno sa veličinom i lokacijom područja sakupljanja i veličinom i lokacijom područja za umnožavanje.

(4) Proizvođači sjemena čuvanih sorti, dužni su za svaku proizvodnu sezonu prijaviti Agenciji količine sjemena svake čuvane sorte koje su stavili na tržište.

(5) Ministarstvo će na zahtjev Komisije i druge države članice izvijestiti o količini sjemena svake čuvane sorte iz stavka 4. ovoga članka koje je stavljeno na području Republike Hrvatske.

(6) Ako je količina sjemena iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka veća od količine iz članka 14. ovoga Pravilnika, ministar će ograničiti količine koje pojedini proizvođač može staviti u promet.

Članak 16.

Proizvodnja i stavljanje na tržište sjemena čuvanih sorti obavlja se pod službenim nadzorom ili nadzorom pod stručnom kontrolom, obraćajući posebnu pozornost na sortnost, lokaciju sjemenske proizvodnje i količinu sjemenske proizvodnje kako bi se mogli ispuniti zahtjevi ograničenja proizvodnje.

Članak 17.

(1) Sjeme čuvanih sorti, sjeme sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima i mješavina krmnog bilja za očuvanje može biti stavljeno na tržište samo u plombiranim pakiranjima.

(2) Pakiranja moraju biti plombirana na način da je onemogućeno njihovo otvaranje bez oštećenja plombe ili ostavljanja traga oštećenja na pakiranju

(3) Kako bi se osiguralo plombiranje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, sustav plombiranja mora uključivati barem jednu oznaku ili otisak pečata.

Članak 18.

(1) Pakiranja sjemena čuvanih sorti moraju sadržavati sljedeće podatke:

1. EU pravila i standardi

2. naziv i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak

3. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano....(godina)« ili, osim za sjemenski krumpir, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet…(godina)«,

4. Vrsta: navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom, na latinici

5. Ime čuvane sorte

6. Riječi: čuvana sorta

7. Regija podrijetla

8. regija proizvodnje sjemena, ako je regija proizvodnje sjemena različita od regije podrijetla

9. riječi: »certificirano sjeme čuvane sorte« ili »standardno sjeme čuvane sorte«, u slučaju povrtnih biljnih vrsta

10. riječi: »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«, u slučaju sorti povrtnih biljnih vrsta bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima

11. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,

12. Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,

13. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi, osim kod krumpira.

(2) Oznaka Pakiranja sjemena sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima sadrži sljedeće podatke:

1. EU pravila i standardi

2. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak,

3. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano....(godina)«, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet…(godina)«,

4. Vrsta: navedena najmanje sa svojim botaničkim imenom, na latinici

5. Ime sorte

6. Riječi »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«,

7. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,

8. Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,

9. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi

(3) Oznake kojima se obilježavaju pakiranja sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje sadrže sljedeće podatke:

1. EU pravila i standardi

2. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje oznake ili njen identifikacijski znak,

3. Metoda žetve: da li je izravno-požeto ili uzgojeno

4. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano....(godina)«

5. Regija podrijetla

6. Izvorišno područje

7. Mjesto prikupljanja

8. Tip staništa mjesta prikupljanja

9. Riječi »sjemenska mješavina krmnog bilja za očuvanje, za… (navesti namjenu za upotrebu u području istog tipa staništa kao i mjesto prikupljanja, ne uzevši u obzir biotske uvjete)«

10. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake

11. Maseni udio komponenti izraženo kao vrste i, gdje je značajno, podvrste

12. Deklarirana neto ili bruto masa ili deklariran broj sjemenki

13. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi

14. Kod uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, postotak klijavosti za komponente mješavine navedenu u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, koje ne udovoljavaju zahtjevima klijanja postavljenima u Dodatku II. tog Pravilnika.

(4) Pri isticanju podataka iz stavka 3. točke 11. ovoga članka, navode se komponente izravno požetih mješavina za očuvanje u skladu s člankom 8. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

(5) Pri isticanju podataka iz stavka 2. točke 13. ovoga članka, navodi se prosjek uvjetovanih postotaka klijavosti u slučaju da je postotak klijavosti veći od pet.

Članak 19.

(1) Nad sjemenom čuvanih sorti i sorti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima Agencija provodi postkontrolu, nasumičnim provjerama radi utvrđivanja sortne pripadnosti i čistoće.

(2) Postkontrola se provodi kao postkontrola konvencionalnih sorti.

(3) Postkontrola se provodi u skladu s važećim međunarodnim metodama, ili ako takve metode ne postoje, u skladu s drugim odgovarajućim metodama.

Članak 20.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti (»Narodne novine«, br. 43/13. i 40/14.).

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/23-01/60
Urbroj: 525-06/242-25-20
Zagreb, 16. svibnja 2025.

Potpredsjednik Vlade
i ministar
David Vlajčić, v. r.

DODATAK I.

Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena čuvanih sorti u skladu s odredbama članka 14. stavka 4. ovoga Pravilnika

 

 

DODATAK II.

Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, u skladu sa odredbama članka 14. stavka 5. ovoga Pravilnika

 

 

 

DODATAK III.

IZJAVA

Kojom ja, __________________________________________

Ime i prezime odgovorne osobe

__________________________________________________

Adresa prebivališta (mjesto, ulica, kućni broj) Poštanski broj

__________________________________________________

OIB

izjavljujem da mjesto prikupljanja za proizvodnju sjemena za (zaokružiti jedno):

a) izravno požete mješavine krmnog bilja

b) uzgojene mješavine krmnog bilja

posljednjih 40 godina nije bilo korišteno za proizvodnju komercijalnih poljoprivrednih kultura.

Ja, dolje potpisani, ovime izjavljujem da sam upoznat s pravnim posljedicama koje mogu snositi u slučaju davanja krivih gore navedenih podataka.

 

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_06_85_1130.html