NN 54/2021 (20.5.2021.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije u Republici Hrvatskoj
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1097
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64/20), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET GEOLOGIJA ZA 4. RAZRED PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
I.
Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije u Republici Hrvatskoj.
II.
Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
– Nastavni program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Geologiju, a koji je dio Nastavnog plana i programa za prirodoslovnu gimnaziju, donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije Ministarstva prosvjete i športa (klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2) od 2. prosinca 2003. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od školske godine 2021./2022.
Klasa: 602-03/21-05/00017
Urbroj: 533-09-21-0001
Zagreb, 14. svibnja 2021.
Ministar
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.
KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA GEOLOGIJA ZA 4. RAZRED PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Geologija je prirodna znanost čiji je središnji interes planet Zemlja, njezin razvoj i promjene tijekom vremena, njezina građa i sastav te procesi koji se događaju u njezinoj unutrašnjosti i na površini, koji su Zemlju i život na njoj oblikovali u svijet kakav danas poznajemo. Geologija je jedna od osnovnih prirodnih znanosti koja je usko povezana s drugim prirodnim znanostima poput matematike, fizike, kemije i biologije, a bez čijih saznanja bismo teško mogli razumjeti znanosti poput geografije, geofizike i oceanologije. Svrha učenja Geologije je usvojiti osnovna saznanja vezana uz prirodne procese i nastanak sustava u kojem živimo, kao i sve promjene tijekom vremena koje omogućavaju da naš planet opstane, na mikroplanu i makroplanu. Saznanja iz Geologije pomažu nam da uvidimo stalni tijek promjena na Zemlji, vezano uz sam planet, ali i život na njemu te da shvatimo i poštujemo prirodu koja nas okružuje i promjene koje u njoj nastupaju u dužem ili kraćem razdoblju.
Učenje i poučavanje Geologije pridonosi temeljnim vrijednostima odgojno-obrazovnoga sustava usvajanjem znanja potrebnih za nastavak školovanja, kao i za stvaranje profesionalne karijere. Znanja koja se stječu omogućavaju djelovanje pojedinca u zajednici na odgovoran i organiziran način, čime se promiče razumijevanje za planet na kojem živimo i okoliš u kojem živimo, ali i kompetencije za promicanje boljitka u društvu u kojem živimo. Razumijevanje procesa koji nas okružuju kako u današnjici, tako i u prošlosti, pruža mogućnost da svijet u kojem živimo učinimo boljim i uspješnijim te da shvatimo kako nam događaji iz prošlosti i te kako mogu pomoći u boljem razumijevanju sadašnjosti i budućnosti. Stečene vrijednosti i usvojena znanja iz Geologije omogućuju stvaranje kompetencija za razumijevanje svijeta u kojem živimo, organizaciju kvalitetnijeg života u skladu s prirodom, kako u privatnom tako i u profesionalnom dijelu života pojedinca.
Vrijednosti i načela učenja i poučavanja Geologije
Temeljna vrijednost učenja i poučavanja Geologije leži u razumijevanju stvaranja i razvoja svijeta u kojem živimo, kao i životnih oblika koji nas okružuju te promjena koje utječu na kvalitetu i opstanak života na Zemlji. Znanja i vještine koje učenici stječu omogućuju im da razumiju svijet u kojem žive, ali i da shvate položaj i snagu čovjeka u svijetu. Moderno doba donosi mnoštvo izazova i promjena, od kojih se mnoge mogu usporediti s nekim od događaja u geološkoj prošlosti Zemlje pa nam stečena saznanja o prošlim razdobljima i događajima mogu pomoći u razumijevanju i vrednovanju trenutačnih, ali i budućih stanja. Geologija svakako pridonosi održivu razvoju uz vrednovanje i očuvanje prirodnih resursa koje nije moguće nadoknaditi bilo kakvim dodatnim aktivnostima. Geologija potiče kretanje u prirodnom okruženju, pridonosi snalaženju učenika u prirodi i prostoru, potiče korištenje karata (geografskih i geoloških) i raznih tehnoloških rješenja za prepoznavanje i razumijevanje prirodnih procesa koji nas okružuju na lokalnoj i globalnoj razini. Učenje Geologije pridonosi shvaćanju trajnosti, ali i prolaznosti i promjenjivosti svijeta i procesa, kao i uloge čovjeka u očuvanja planeta na kojem živimo.
Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu
Znanja iz Geologije stječu se određenim dijelom tijekom obrazovanja iz Geografije te manjim dijelom iz Prirode i društva, Prirode, Biologije, Fizike i Kemije. Geologija je do sada postojala samo kao dio kurikuluma (nastavnog plana i programa) prirodoslovne gimnazije te su u sklopu toga kurikuluma prepoznate vrijednosti učenja i poučavanja Geologije za uvođenje cjelovitoga predmeta Geologije.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA GEOLOGIJE
Učeći nastavni predmet Geologiju, učenik će:
– postati sposoban i samostalan član zajednice, koji na temelju saznanja i razumijevanja svijeta u kojem živi, i žive i nežive prirode koja ga okružuje, uz poštovanje načela održiva razvoja, može i želi sudjelovati u prostornom oblikovanju i organizaciji načina života na različitim razinama;
– spoznati važnost lokalnih, regionalnih i globalnih oblika žive i nežive prirode uz promicanje očuvanja georaznolikosti i geobaštine na određenom prostoru;
– koristiti se mogućnošću snalaženja u prostoru i vremenu za pronalaženje novih metoda i zaključaka na temelju kojih stečena znanja može koristiti u svakodnevnom životu za stvaranje vlastitog i društvenog boljitka;
– naučiti samostalno i u skupini planirati i provesti terensko i/ili laboratorijsko istraživanje za stjecanje novih spoznaja u određenom prostoru.
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULUMA GEOLOGIJE
Predmetni kurikulum Geologije strukturiran je prema tematskim cjelinama, a temelji se na pet (5) tematskih cjelina: A. Postanak i građa Zemlje; B. Dinamika Zemlje; C. Strukturni elementi litosfere; D. Primjena geologije; E. Geologija Hrvatske.
Svaka od navedenih pet (5) tematskih cjelina udružuje saznanja vezana uz pojedina područja istraživanja u sklopu Geologije.
A. Postanak i građa Zemlje
Postanak i građa Zemlje čine tematsku cjelinu koja daje saznanja o predmetu u cjelini, značaju Geologije i predmetima proučavanja u sklopu Geologije. U ovoj cjelini uči se o vezi Geologije s drugim prirodnim i društvenim znanostima. Zemlja je glavni predmet proučavanja u Geologiji te je u ovoj tematskoj cjelini potrebno razumjeti postanak, oblik i građu Zemlje kao dijela Sunčeva sustava, kao i starost Zemlje i vrijeme u kojem dolazi do formiranja oceanske i kontinentalne kore, stvaranja hidrosfere, atmosfere, odnosno svih preduvjeta za stvaranje života na Zemlji. Kako se dolazilo do svih osnovnih saznanja i kako se i danas stječu nova saznanja iz Geologije objašnjava se u metodama istraživanja, odnosno primjenom terenske i osnovne laboratorijske metode, za koje se može stvarati poveznica s drugim nastavnim predmetima.
Stijene i fosili uključuju saznanja o osnovnim i u prirodi lako dostupnim segmentima geološke prošlosti koje treba svladati teorijski i praktično. Za razlikovanje stijena potrebna su saznanja o mineralima kao sastavnim dijelovima, ali i osnovnim svojstvima i pojavnosti minerala. Potrebno je naučiti osnovnu podjelu minerala te ih uz primjere povezati s njihovim pojavama u stijenama. Odgojno-obrazovne ishode vezane uz stijene i njihove načine postanka treba ostvariti uz primjere kako bi se lakše moglo razlikovati osnovne tipove stijena. S obzirom na to da je Hrvatska zemlja u kojoj prevladavaju sedimentne stijene, svakako treba naglasak staviti na ovu skupinu stijena i različite primjere sedimentnih naslaga nastalih mehaničkim, biogenim i kemogenim procesima.
Fosili su ostaci organizama koji su živjeli u određenom dijelu geološke prošlosti i nalazimo ih najvećim dijelom u sedimentnim naslagama. Potrebno je prepoznati i razumjeti načine postanka fosila, razlikovati pojedine fosilne ostatke organizama kao posredne i neposredne ostatke, mikrofosile i makrofosile, ali i provodne i facijesne oblike fosila, kako bi na temelju navedenih oblika lakše povezali promjene u živom svijetu u geološkoj prošlosti Zemlje s promjenama u okolišu. Provodni oblici fosila posebno su važni za određivanje relativne starosti naslaga te je potrebno razumjeti razliku određivanja relativne i apsolutne starosti i ponoviti na koji način se određuje apsolutna starost (na temelju vremena poluraspada različitih radioaktivnih izotopa). Saznanja o fosilnim ostacima organizama i njihovu vremenu pojavljivanja potrebno je povezati s geološkom skalom i podjelom geološke prošlosti na eone, ere, periode, epohe i doba. Geološka razdoblja treba povezati i s bojama kojima se označavaju kako bi se kasnije ova saznanja povezala i s geološkom kartom i iščitavanjem podataka na karti. Saznanja o razdobljima geološke prošlosti i organizmima specifičnim za pojedina razdoblja treba povezati s pet velikih masovnih izumiranja u geološkoj prošlosti (krajem ordovicija, u gornjem devonu, krajem perma, krajem trijasa, krajem krede) i njihovim uzrocima te kada pojedine specifične skupine organizama (posve) nestaju kao posljedica izumiranja.
B. Dinamika Zemlje
Unutarnja dinamika Zemlje (endodinamika) započinje razumijevanjem Wegenerove teorije tektonike ploča, mehanizma kretanja i rasporeda litosfernih ploča na Zemlji, kao i tipovima granica između ploča. Ova saznanja povezuju se s promjenama u rasporedu oceanskih i kontinentskih prostora u geološkoj prošlosti i predviđanja odnosa u budućnosti. Uz saznanja o aktivnoj tektonici na Zemlji uči se o orogenetskim i epiorogenetskim pokretima, ali i osnovno o magmatizmu i metamorfizmu i njihovoj vezi s tektonikom ploča. Endodinamski procesi uključuju i potrese, vrste potresa te poznavanje različitih vrsta titrajnih valova koji nastaju prilikom potresa, ali i razlike među njima i njihovo prepoznavanje na seizmogramu. Uz potrese potrebno je upoznati metode određivanja epicentra potresa, kao i načine mjerenja i određivanja magnitude i intenziteta potresa.
Vanjska dinamika Zemlje (egzodinamika) pod utjecajem je samog oblika Zemlje, koji je posljedica građe Zemlje i sila koje djeluju na nju. U ovoj tematskoj cjelini obrađuju se različiti utjecaji na Zemlju, u smislu geoloških faktora: utjecaj Sunčeva zračenja, utjecaj vode (bilo da je riječ o vodi u atmosferi, na površini Zemlje ili u podzemlju), utjecaj snijega i leda, vjetra, organizama. Svi navedeni egzodinamski faktori međusobno se dopunjuju te djeluju na cijeloj površini Zemlje, a njihove posljedice dovode do trošenja stijena, erozije i transporta čestica, što dovodi do stalnih promjena u obliku i sastavu Zemljine površine, a posebno treba istaknuti nastanak tala. Voda je važan geološki faktor jer je na Zemlji nalazimo u različitim oblicima (u oceanima i morima, u obliku leda, u podzemlju, u jezerima i rijekama, u atmosferi) i u stalnom je kružnom toku, što dovodi do neposrednog i posrednog utjecaja na vanjsku dinamiku Zemlje, posebice vezano uz trošenje, eroziju i taloženje naslaga. Utjecaj vode vidi se i djelovanjem na karbonatne naslage i proces okršavanja, odnosno nastanka krša, rezultirajući u različitim površinskim i podzemnim krškim oblicima čije nazivlje i način formiranja treba objasniti na temelju primjera koji su prisutni na prostoru južnog dijela Hrvatske. Stoga je poželjno zadati zadatke za samostalno proučavanje krških oblika na području Dinarida. S obzirom na to da su i snijeg i led, kao i vjetar, snažni geološki faktori, potrebno je detaljnije objasniti i njihov utjecaj, kao i oblike koji su rezultat njihova djelovanja.
C. Strukturni elementi litosfere
Strukturni elementi litosfere uključuju informacije o primarnim i sekundarnim strukturnim elementima i njihovu nastanku i značaju. Objašnjava se nastanak slojeva i slojevitosti, osnovnih sastavnih dijelova pojedinog sloja te definiranje i načini mjerenja položaja sloja u prostoru uz pomoć geološkog kompasa, uz praktični rad s kompasom (poželjno geološkim kompasom). Objašnjava se zapisivanje položaja sloja i korištenje položaja slojeva na topografskim i geološkim kartama i za izradu topografskih i geoloških profila, uz primjere na kartama. Sekundarni strukturni elementi litosfere nastali različitim deformacijama stijena uključuju bore, rasjede, navlake i pukotine te se svaki od navedenih strukturnih elemenata proučava kroz osnovne dijelove. Uz bore proučavaju se osnovni elementi bora i tipovi bora te primjeri, kod rasjeda proučavaju se elementi i vrste rasjeda, kod navlaka elementi navlake, uz prepoznavanje svih navedenih sekundarnih elemenata na geološkim kartama.
D. Primjena geologije
Geologija mora važan je dio Geologije s obzirom na to da oceani i mora prekrivaju više od 70% površine Zemlje i još su uvijek dijelom neistraženi. U ovoj tematskoj cjelini potrebno je prikazati nastanak i morfologiju oceanskih bazena uz primjere pojedinih područja. Kako se sedimentacija najvećim dijelom događa upravo u ovim prostorima, bilo da se radi o taloženju tijekom geološke prošlosti ili recentno, potrebno je objasniti izvore i sastav sedimenata u moru, mjesto taloženja pojedinih naslaga (povezujući ova saznanja s tipovima sedimenata i stijena prema postanku), ali i utjecaj organizama na sastav sedimenata. Morska voda stalno je pod utjecajem gibanja pa je potrebno objasniti i svladati znanja o uzrocima i posljedicama ovih kretanja, kao i posljedice djelovanja voda na obale u kraćim i dužim razdobljima. Hrvatska je zemlja s površinom teritorijalnog mora većom od 31 000 km2 (uz 56 578 km2 kopnene površine) te je potrebno objasniti postanak jadranskog područja, tipove obale na našim i nama susjednim područjima, kao i utjecaj mora i morske razine na obale.
Hidrogeologija i inženjerska geologija
U uvjetima koji vladaju na svjetskom tržištu gospodarska važnost voda postaje sve značajnija i usporediva sa značenjem nafte i plina. Republika Hrvatska obiluje značajnim rezervama pitke vode, koja se velikim dijelom crpi iz podzemlja. Prema metodologiji izračuna koje koristi FAO, Hrvatska je na treća u Europi i deseta u svijetu s obzirom na raspoloživu količinu vode po stanovniku, a gledano prema površini državnoga teritorija na prvome mjestu je u Europi i trećemu mjestu u svijetu. Ta činjenica daje Hrvatskoj komparativnu prednost, a pitka podzemna voda postaje strateški prirodni proizvod Hrvatske.
Značajke vode, koje je izdvajaju od svih ostalih sirovina, njezino su stalno kretanje, obnovljivost rezervi, promjene agregatnog stanja, prisutnost u mnogim geološkim i biološkim procesima. Zato se voda može relativno brzo obnoviti u nekom vodonosniku, ali je brzo i prenošenje svih pozitivnih i negativnih utjecaja intervencija čovjeka u prirodni režim voda. Bitan je i utjecaj koji podzemna voda ima na fizičko-mehanička svojstva stijena u kojima se nalazi, prije svega na građevinsko tlo.
Inženjerska geologija bavi se istraživanjem i opisom geoloških uvjeta za izvođenje inženjerskih radova na terenu i u njemu. Geološka podloga i prirodni procesi se shematiziraju i matematički opisuju tako da budu upotrebljivi korisnicima inženjersko-geoloških istraživanja – inženjerima graditeljstva, rudarstva, geotehnike… Na temelju rezultata istraživanja mogu se predvidjeti utjecaji prirodne sredine na neki objekt (i obratno) tijekom njegova projektiranja, gradnje i korištenja.
Geološki hazardi predstavljaju prirodne (geološke) procese poput potresa, poplava, vulkanskih erupcija, cunamija (tsunamija), odrona i klizišta koji neprestano djeluju na Zemlji i potencijalno mogu dovesti do ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Poznavanje tih procesa, podložnosti pojedinih područja na te procese, kao i pojmova hazarda (prijetnje) i rizika (procjene vjerojatnosti da bi hazard mogao nastupiti i imati negativne posljedice), omogućuje planiranje i primjenu prikladnih mjera zaštite. Obrađuju se važniji hazardni događaji u Hrvatskoj i svijetu kako bi učenici shvatili uzroke, mehanizme djelovanja, učinke, učestalost i postupke mitigacije. Naglasak se stavlja na činjenicu da se hazardnim procesima ne može upravljati, već se mogu poduzimati mjere (samo)zaštite kako bi se eventualne negativne posljedice što više umanjile, kao i na ulogu znanstvenika i znanstveno utemeljenih informacija kako bi se razvilo kritičko promišljanje. Zadatci mogu uključiti individualno istraživanje prošlih hazardnih događaja ili se temeljiti na analizi dostupnih podataka (koristeći npr. geološke i topografske karte, zapise o pojedinim hazardnim događajima, demografske podatke...) kako bi se izradio scenarij procjene rizika za pojedini hazard na zadanom području.
E. Geologija Hrvatske
Geologija Hrvatske tematska je cjelina koja daje uvid u opći pregled građe i starosti površinskih naslaga na teritoriju Republike Hrvatske, ali i raznolikosti naslaga, posebice između sjevernog i južnog dijela teritorija. Ove razlike trebalo bi svladavati promatranjem i uspoređivanjem naslaga na Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske jer je na ovaj način lako uvidjeti i prepoznati sličnosti i razlike pojedinih naslaga, a posebice njihove starosti zbog označavanja pojedinih razdoblja karakterističnim bojama na geološkim kartama i stupovima. Uz ova saznanja potrebno je načiniti vezu s osnovnim oblicima fosila i njihovom prisutnošću u pojedinim razdobljima geološke prošlosti i u pojedinim naslagama na našim područjima. Kako bi povezali raznolikost geoloških oblika i njihova značaja na našim prostorima, potrebno je podsjetiti učenike na koncepte georaznolikosti i geobaštine, što se može obrađivati samostalnim zadatcima učenika. Također, potrebno je povezati stečena saznanja o mineralnim sirovinama s njihovim pojavama na prostoru Republike Hrvatske, što se također može provesti samostalnim zadatcima.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO TEMATSKIM CJELINAMA
Uvodne napomene
Satnica za nastavni predmet Geologija u 4. razredu prirodoslovne gimnazije uključuje 64 sata godišnje, od čega se dio satnice realizira u obliku vježbi u učionicama i/ili na terenu.
Preporučeni postotni udio svakog od pet predloženih organizacijskih područja (A. Postanak i građa Zemlje; B. Dinamika Zemlje; C. Strukturni elementi litosfere; D. Primjena geologije; E. Geologija Hrvatske) vidljiv je na grafikonu Prijedlog zastupljenosti (u postocima, %) organizacijskih područja u kurikulumu Geologija.
Prilikom čitanja tablice s odgojno-obrazovnim ishodima treba imati na umu neke osnovne postavke kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi strukturirani su prema organizacijskim područjima koja se obrađuju tijekom učenja geologije. Pripadajuća razrada ishoda navedena je u tablici kao pomoć nastavnicima u snalaženju u kurikulumu, ali nastavnicima nije obvezujuća. Obvezna je realizacija odgojno-obrazovnih ishoda, a nastavnikova je sloboda u redoslijedu njihove obrade. U kurikulumu se, uz odgojno-obrazovne ishode, navode sadržaji, uz kratak opis onoga što je obvezno učiti i poučavati i što je bitno za postizanje razumijevanja pojedinoga organizacijskog područja predmetnoga kurikuluma.
Korištene kratice, kao na primjer GEOL SŠ A.4.1. označavaju redom: GEOL – geologija, SŠ – srednja škola, A – organizacijsko područje kojemu ishod pripada (u nastavku se koriste oznake do E; A. Postanak i građa Zemlje; B. Dinamika Zemlje; C. Strukturni elementi litosfere; D. Primjena geologije; E. Geologija Hrvatske), 4 – razred srednje škole te, u ovom slučaju, pod 1 – redni broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se poučavaju u navedenome organizacijskom području.
Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini »dobar«, koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.
Na kraju tablica za svako organizacijsko područje dodatno su opisane preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
|
A. Postanak i građa Zemlje |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda |
|
GEOL SŠ A.4.1. Učenik opisuje važnost geologije kao prirodne znanosti i različite metode istraživanja u geologiji. |
– navodi što je geologija, discipline geologije i veza s drugim znanostima, metode istraživanja1 (osnovno, terenski2 i laboratorijski rad) |
Navodi važnost geologije kao prirodne znanosti te opisuje različite metode istraživanja koje se koriste u geologiji. |
|
GEOL SŠ A.4.2. Učenik opisuje Zemlju kao dio svemira te objašnjava starost Zemlje i pojavu života na Zemlji. |
– objašnjava postanak Zemlje, Zemlju kao dio svemira i opisuje nastanak prve kore i prvih stijena na Zemlji, navodi osnovne tipove stijena prema postanku – opisuje oblik i građu Zemlje te objašnjava spoznaje o starosti Zemlje i pojavi života na Zemlji |
Objašnjava postanak, oblik i građu Zemlje. |
|
GEOL SŠ A.4.3. Učenik navodi što su minerali i objašnjava osnovnu podjelu minerala uz primjere. |
– objašnjava što su minerali, osnovna svojstva i pojavnost različitih minerala – izdvaja najzastupljenije skupine minerala u Zemljinoj kori – razlikuje skupine silikatnih i nesilikatnih minerala |
Navodi što su minerali i nabraja osnovne skupine minerala te najzastupljenije skupine minerala u Zemljinoj kori. |
|
GEOL SŠ A.4.4. Učenik objašnjava tipove stijena prema postanku, prepoznaje primjere stijena3 i opisuje razlike među primjerima i vrstama stijena. |
– objašnjava što su stijene, od čega se sastoje i kako ih dijelimo prema postanku – magmatske, metamorfne i sedimentne – objašnjava osnovne karakteristike i razlikuje osnovne skupine stijena prema primjerima – objašnjava postanak slojevitosti u sedimentnim stijenama |
Objašnjava što su stijene, kako ih dijelimo prema postanku te navodi osnovne karakteristike i razlikuje osnovne skupine stijena prema primjerima. |
|
GEOL SŠ A.4.5. Učenik opisuje načine postanka fosila, svojstva i osnovne skupine fosila. |
– objašnjava što su fosili, na koje načine i u kojim stijenama mogu nastati – opisuje i razlikuje fosilne ostatke kao posredne ili neposredne ostatke4, mikro5 ili makrofosile6, provodne i facijesne oblike fosila, uz primjere nalaza koji uključuju i fosilna ležišta s iznimnim primjerima očuvanja |
Objašnjava što su fosili i na koje sve načine mogu nastati. |
|
GEOL SŠ A.4.6. Učenik navodi osnovne dijelove geološke prošlosti (eone, ere i periode)7 i osnovne karakteristike tih razdoblja. |
– povezuje osnovne skupine fosilnih organizama s razdobljima geološke prošlosti koja obilježavaju (provodni fosili) i povezuje ih s geološkom skalom7 na kojoj izdvaja osnovne jedinice (eoni, ere, periodi) – razlikuje karakteristične boje pojedinih geoloških razdoblja – povezuje granice i promjene geoloških razdoblja s pet velikih masovnih izumiranja u geološkoj prošlosti i objašnjava promjene u životnim oblicima i nestanak pojedinih skupina organizama, a samim time i značaj izumiranja |
Povezuje osnovne skupine fosilnih organizama s razdobljima geološke prošlosti koja obilježavaju (provodni fosili) i izdvaja osnovne jedinice (eoni, ere, periodi). |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Što je geologija, značenje i uloga geologije Metode istraživanja (osnovno, terenski i laboratorijski rad) Određivanje relativne i apsolutne starosti Znanstvene discipline geologije Veza geologije s drugim znanostima Postanak Zemlje, Zemlja kao dio svemira Nastanak prve kore i prvih stijena na Zemlji, tipovi stijena prema postanku Oblik i građa Zemlje: jezgra, plašt, kora; barisfera, astenosfera, litosfera Starost Zemlje Pojava života na Zemlji, osnovna podjela geološke prošlosti (eoni, ere, periodi) Minerali Definicija, osnovna svojstva minerala, zastupljenost skupina u građi litosfere Osnovna podjela (silikati i nesilikati) Silikati kao najvažniji petrogeni minerali – osnovna podjela i primjeri Oksidi – kvarc, hidroksidi, karbonati (kalcit, dolomit) Stijene3 – definicija, podjela prema postanku, zastupljenost pojedine skupine u litosferi Magmatske stijene – intruzivi, efuzivi (+ piroklastiti), podjela prema kiselosti (+ osnovni primjeri) – kako makroskopski razlikovati navedene skupine Metamorfne stijene – mjesta i uvjeti nastanka, osnovni metamorfiti niskog i visokog stupnja metamorfizma, kako metamorfne stijene razlikovati od magmatskih Sedimentne stijene – načini nastanka i osnovne skupine (klastične, biogene i kemogene sedimentne stijene + primjeri), zastupljenost na Zemljinoj površini, slojevitost kao glavna značajka većine sedimentnih stijena Fosili Što su fosili, osnovni načini postanka fosila (fosilna dijageneza), posredni i neposredni ostaci4; mikrofosili5 i makrofosili6; fosilna ležišta (kao primjeri) Provodni i facijesni fosili, oblici tijekom geološke prošlosti 7Razdoblja geološke prošlosti na Zemlji – eoni, ere, periodi, epohe, doba (osnovne značajke za svaku eru – trajanje, podjela, karakteristični fosili…) Relativna i apsolutna starost Masovna izumiranja – veza s fosilnim zapisom |
||
|
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 1 Prikupljanje podataka iz literature o metodama rada i značajnim geolozima tijekom povijesti. 2 Učenje metoda vlastitim iskustvom prilikom boravka u prirodi, uočavanje različitih vrsta stijena u okolišu. 3 Proučavanje i prepoznavanje različitih uzoraka stijena (magmatske, metamorfne, sedimentne) i uočavanje osnovnih karakteristika. 4 Proučavanje primjera različitih načina očuvanja fosilnih ostataka (neposredni ostaci: petrifikacija, karbonizacija, inkrustacija, konzervacija; posredni ostaci: kamene jezgre, skulpturirane kamene jezgre, otisci, ihnofosili). 5 Proučavanje mikrofosila uz pomoć lupe/mikroskopa, promatranje izbrusaka stijena i izdvojenog mikrofosilnog materijala; ili slikovni primjeri (foraminifere, radiolarije, alge). 6 Proučavanje različitih primjera fosilnih ostataka i prepoznavanje skupina organizama, slikovni ili izvorni primjeri (makrofosili: trilobiti, amoniti, rudisti, ramenonošci, mahovnjaci, bodljikaši…). 7 Korištenje geološke vremenske skale za učenje geoloških razdoblja (eoni, ere i periodi), povezivanje skupina organizama s pojedinim razdobljima i masovnim izumiranjima, razlikovanje karakterističnih boja za pojedina razdoblja; izrada »spirale« za prikaz trajanja geološke prošlosti Zemlje, oznake eona i era. |
||
|
B. Dinamika Zemlje |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda |
|
GEOL SŠ B.4.1. Učenik objašnjava izgled i građu površinskog dijela Zemlje1 te tektoniku ploča prema Wegenerovoj teoriji. |
– objašnjava građu Zemlje s posebnim naglaskom na litosferu i litosferne ploče – objašnjava mehanizam kretanja i tipove rubova2 litosfernih ploča te posljedice sudaranja ploča |
Objašnjava građu Zemlje i pojam tektonike ploča. |
|
GEOL SŠ B.4.2. Učenik objašnjava postanak vulkana i magmatskih stijena i procese metamorfoze stijena u unutrašnjosti Zemlje. |
– objašnjava postanak i građu vulkana s primjerima poznatijih vulkana – objašnjava činioce koji utječu na izmjene stijena u unutrašnjosti Zemlje te osnovne vrste metamorfizma |
Objašnjava postanak i građu vulkana i procese izmjene stijena u unutrašnjosti Zemlje. |
|
GEOL SŠ B.4.3. Učenik objašnjava što su potresi te načine mjerenja magnitude i intenziteta potresa. |
– navodi moguće uzroke potresa i objašnjava vrste titrajnih valova vezanih uz potrese te razlike među njima, kao i načine mjerenja i očitavanja valova – određuje epicentar potresa i magnitudu potresa prema podacima o potresima3 u obliku zadataka – objašnjava razlike u određivanju magnitude i intenziteta potresa4 i skale koje koristimo za mjerenje |
Navodi postanak vulkana i uzroke potresa, vrste titrajnih valova te načine mjerenja i određivanja magnitude i intenziteta potresa. |
|
GEOL SŠ B.4.4. Učenik objašnjava utjecaj vode na vanjsku dinamiku Zemlje kroz kružni tok vode u prirodi, kao i pojavne oblike vode na Zemlji. |
– navodi značaj i pojavne oblike vode u prirodi, objašnjava kružni tok vode u prirodi5 – objašnjava proces okršavanja i navodi i razlikuje osnovne krške oblike6 |
Navodi značaj i pojavne oblike vode u prirodi te važnost kružnog toka vode u prirodi. |
|
GEOL SŠ B.4.5. Učenik navodi djelovanje snijega i leda, vjetra i organizama, kao značajnih geoloških faktora i objašnjava njihov utjecaj i rezultate djelovanja. |
– objašnjava djelovanje snijega i leda i navodi pojavne oblike leda na Zemlji i njihov značaj – objašnjava djelovanje vjetra7 i organizama i navodi oblike koji nastaju djelovanjem vjetra i organizama |
Objašnjava djelovanje snijega i leda, vjetra i organizama. |
|
GEOL SŠ B.4.6. Učenik objašnjava procese trošenja, erozije i transporta čestica te uzroke i posljedice ovih procesa, s dodatnim osvrtom na postanak tla. |
– objašnjava procese trošenja, erozije i transporta čestica – navodi različite produkte trošenja s posebnim osvrtom na tla8 i njihov postanak |
Objašnjava procese trošenja, erozije i transporta čestica te navodi produkte ovih procesa. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Litosferne ploče – tektonika ploča Definicija, začetnik teorije (A. Wegener) Paleogeografija1 Mehanizam kretanja litosfernih ploča (konvekcijsko strujanje u astenosferi) Tipovi rubova litosfernih ploča2 Orogenetski i epirogenetski pokreti Magmatizam (vulkanizam) i metamorfizam Potresi3 Definicija, uzroci i vrste potresa Vrste oslobođenih titrajnih valova (primarni, sekundarni, površinski – razlike) Hipocentar i epicentar Mjerenje – seizmometar, seizmograf, seizmogram4 Magnituda potresa prema Richteru4 Intenzitet potresa – Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica Definicija procesa i faktora egzodinamike Voda kao geološki faktor, kružni tok vode5 |
||
|
Izvori, tekućice (fluvijalna erozija), ušća, jezera Voda u prirodi Površinska i podzemna voda Hidrološke zone podzemlja Krš6 – pojam i termin Okršavanje (karstifikacija)6 – primjer Dinarida Najznačajniji faktori okršavanja – geologija (vodotopljive stijene, tektonika) i hidrologija Kretanje vode u kršu i zaštita vode u kršu (problem onečišćenja) Osnovni površinski i podzemni krški oblici (škrape, vrtače, krška polja; špilje, jame; špiljski sedimenti) Utjecaj Sunca, voda, snijeg, led, vjetar i djelovanje organizama kao geološki faktor Snijeg i led kao geološki faktori Snijeg – firn – ledenjački led Pojavni oblici leda na Zemlji Ledenjaci – kretanje ledenjaka, ledenjačka (glacijalna) erozija, erozijski i taložni ledenjački oblici Vjetar kao geološki faktor Erozija i transport vjetrom Eolski sedimenti – les7, dine, pustinje Trošenje, erozija, transport Trošenje (mehaničko i kemijsko) – transport – taloženje (sedimentacija) Djelovanje organizama kao egzodinamski faktor Tlo8 – produkt trošenja na Zemljinoj površini |
||
|
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 1 Pregled paleogeografskih karata i web izvori s vidljivim promjenama u položajima kontinenata tijekom geološke prošlosti (dostupno on-line). 2 Za razumijevanje litosfernih ploča i granica među njima izrađuje se/crta karta svijeta s oznakama ploča i tipova granica ploča. 3 Istraživanje o poznatim velikim potresima na našim prostorima i najvećim svjetskim potresima. 4 Rješavanje zadataka vezano uz određivanje epicentra i magnitude potresa prema Richteru na temelju primjera potresa. 5 Grafički primjeri prikaza kružnog toka vode u prirodi, povezati s površinskim i podzemnim oblicima vode u prirodi. 6 Primjeri različitih krških oblika na području Republike Hrvatske, razlike među krškim oblicima, utjecaj različitih faktora okršavanja. Mogući prikaz s pomoću kockica šećera i njihova otapanja djelovanjem vode za lakše razumijevanje vodotopljivih stijena. 7 Primjeri eolskih naslaga na području Hrvatske – prapor (les) i njegov značaj; Gorjanovićev profil u Vukovaru kao zaštićeni geološki spomenik prirode i njegov značaj. 8 Primjeri različitih vrsta tala i njihova veza s klimom (povezivanje s prethodnim saznanjima iz geografije). |
||
|
C. Strukturni elementi litosfere |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda |
|
GEOL SŠ C.4.1. Učenik objašnjava što su primarni, a što sekundarni strukturni elementi litosfere te elemente položaja sloja. |
– objašnjava primarne i sekundarne strukturne elemente litosfere i navodi što sve pripada u pojedine strukturne elemente – mjeri položaj sloja geološkim kompasom1, objašnjava način mjerenja te crta grafički simbol položaja sloja |
Navodi osnovne primarne i sekundarne strukturne elemente litosfere. |
|
GEOL SŠ C.4.2. Učenik koristi položaje slojeva na topografskoj i geološkoj karti i iscrtava profile iz karata. |
– na temelju položaja slojeva iscrtava nagibe slojeva na topografski profil |
Primjenjuje položaje slojeva pri iscrtavanju profila. |
|
GEOL SŠ C.4.3. Učenik navodi osnovne elemente, vrste i postanak bora, rasjeda, navlaka i pukotina. |
– navodi različite sekundarne strukturne elemente litosfere2 i objašnjava osnovne elemente i vrste bora te elemente navlake – navodi i razlikuje različite sekundarne strukturne elemente litosfere i objašnjava elemente i vrste rasjeda – rekonstruira sekundarne strukture s pomoću profila |
Navodi osnovne elemente i vrste bora, rasjeda i navlaka. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Primarni strukturni elementi litosfere Sloj, položaj sloja u prostoru1 Definicija sloja i slojne površine Elementi položaja sloja, grafički simbol položaja sloja na karti Sekundarni strukturni elementi litosfere Bore – elementi bora, osnovne vrste bora2 Navlake – elementi navlaka2 Rasjedi – elementi rasjeda, vrste rasjeda2 Pukotine |
||
|
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 1 Mjerenje položaja sloja geološkim kompasom (škola bi trebala imati geološke kompase) – na dvorištu škole ili s pomoću postavljanja različito orijentiranih ploha (knjigama npr.); ucrtavanje položaja slojeva na kartu i izrada profila (topografskih i geoloških) na temelju određenih položaja slojeva. 2 Zadatci vezani uz crtanje tipova bora, prepoznavanje navlaka, vrsta rasjeda i njihovih elemenata. |
||
|
D. Primjena geologije |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda |
|
GEOL SŠ D.4.1. Učenik opisuje nastanak i morfologiju oceanskih prostora te vrste sedimenata u morskom području. |
– opisuje nastanak i morfologiju oceanskih prostora – objašnjava izvore i postanak sedimenata koje nalazimo u morskim područjima – navodi različite vrste gibanja u morskom području – objašnjava utjecaj promjena morske razine na obalni prostor – opisuje postanak Jadrana te objašnjava tipove obala u jadranskom prostoru |
Opisuje nastanak i morfologiju oceanskih prostora i vrste gibanja u morskom području. |
|
GEOL SŠ D.4.2. Učenik objašnjava praktično značenje podzemnih voda te utjecaj geološke podloge na gradnju objekata. |
– navodi porijeklo, način pojavljivanja i raspored voda u stijenama s međuzrnskom i kavernoznom poroznosti – navodi mogućnosti zahvata podzemnih voda – objašnjava parametre kvalitete i načine zaštite podzemnih voda od zagađenja – opisuje procese inženjersko-geološke dinamike – objašnjava utjecaj geološke podloge na gradnju objekata |
Opisuje načine zahvata podzemne vode u svom geografskom okruženju, zaštitu vodonosnika od zagađenja i objašnjava utjecaj geološke podloge na gradnju objekata. |
|
GEOL SŠ D.4.3. Učenik opisuje različite prirodne geološke procese koji predstavljaju potencijalnu opasnost (geološke hazarde) za život ljudi. |
– opisuje posljedice potresa, cunamija (tsunamija), poplava, odrona, klizišta i vulkanskih erupcija na površinu Zemlje s naglaskom na utjecaj na naseljena područja – navodi područja koja su posebno ugrožena od utjecaja pojedinih geoloških hazarda |
Opisuje najčešće geološke hazarde (potrese, cunamije, poplave, odrone, klizišta, vulkanske erupcije). |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Nastanak i morfologija oceanskih bazena Izvor i sastav sedimenta u moru; prostor taloženja pojedinih naslaga, utjecaj organizama na sastav sedimenata1 Gibanja morske vode (valovi, struje, morske mijene – uzroci i posljedice kretanja) Jadran; postanak, tip obale2 Porijeklo, način pojavljivanja i raspored voda u podzemlju Poroznost stijena Vodozahvatni objekti Kvaliteta i zaštita podzemne vode Inženjersko-geološki procesi i pojave Inženjersko-geološki uvjeti izgradnje objekata Potresi, cunamiji, poplave, odroni, klizišta i vulkanske erupcije kao geološki hazardi Područja na Zemlji posebno izložena utjecaju pojedinih geoloških hazarda3 |
||
|
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 1 Povezivanje sa znanjima iz biologije o organizmima koji žive u morskim prostorima i njihovim skeletnim ostacima; promatranje pijeska pod lupom/mikroskopom kako bi se uvidjela raznolikost prisutnih čestica i pokušale odrediti čestice organskog podrijetla. 2 Proučavanje primjera dijelova obale na temelju vlastitih iskustava ili internetskih izvora. 3 Analiza posljedica geoloških hazarda na primjerima iz Hrvatske (npr. klizišta na padinama Medvednice, potres u Markuševcu 2020., poplave u istočnoj Hrvatskoj 2014.) i svijeta (cunamiji, recentnije vulkanske erupcije) kako bi se povezali uzroci i posljedice hazarda te moguće planiranje mjera zaštite. |
||
|
E. Geologija Hrvatske |
||
|
odgojno-obrazovni ishodi |
razrada ishoda |
odgojno-obrazovni ishodi na razini ostvarenosti »dobar« na kraju razreda |
|
GEOL SŠ E.4.1. Učenik objašnjava razlike u sastavu i pojavnosti naslaga pojedinih dijelova Hrvatske1 i opisuje naslage prema postanku i fosilnom sadržaju s obzirom na geološka razdoblja. |
– objašnjava razlike u postanku, starosti i osnovnom fosilnom sadržaju naslaga u različitim dijelovima Hrvatske1 |
Navodi osnovne naslage na području Republike Hrvatske i opisuje razliku u postanku i starosti naslaga između sjevernog i južnog dijela Hrvatske. |
|
GEOL SŠ E.4.2. Učenik objašnjava vezu prepoznatih naslaga na području Hrvatske s pojmovima georaznolikost i geobaština2 (uz primjere), kao i s pojavama i eksploatacijom mineralnih sirovina. |
– objašnjava što su georaznolikost i geobaština uz primjere iz Hrvatske – navodi i objašnjava pojave mineralnih sirovina u Hrvatskoj |
Navodi uz primjere pojmove georaznolikost i geobaština te pojave mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. |
|
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Opći pregled geološke građe1 Republike Hrvatske Razlika u nastanku pojedinih dijelova RH (geološka karta1) Georaznolikost i geobaština2 Mineralne sirovine u RH (kao ponavljanje prethodnih znanja, zadatci za učenike) |
||
|
Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda 1 Korištenje Osnovne geološke karte Republike Hrvatske za prepoznavanje osnovnih boja i oznaka te interpretaciju naslaga na temelju karte, nadovezati se na krš Dinarida. 2 Zadatci za učenike na temelju prethodnih znanja, povezati s informacijama na Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske. |
||
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Geologija je kao jedna od osnovnih prirodnih znanosti usko povezana s matematičkim, prirodoslovnim, društveno-humanističkim te tehničkim i informatičkim područjem. Bez saznanja iz geologije teško bismo mogli razumjeti znanosti poput geografije, geofizike i oceanologije. Geologija je povezana i sa stranim jezicima, posebno Engleskim jezikom, ali i s Informatikom, s obzirom na to da poznavanje stranih jezika omogućuje korištenje stranom literaturom i snalaženje u materijalima dostupnim na Internetu. Geologija je povezana i s Politikom i gospodarstvom, s obzirom na dostupnost i korištenje sirovina te georaznolikost i geobaštinu. Možemo je povezati i s Tjelesnom i zdravstvenom kulturom gdje se terenski rad može povezati s planiranjem i primjenom motoričkih aktivnosti u prirodi za zdrav način življenja.
Dio osnovnih saznanja o geologiji učenici dobivaju tijekom svoga osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u sklopu predmeta Priroda i društvo, Priroda, Geografija, Matematika, Kemija, Fizika i Biologija.
Predmet Geologija pridonosi ostvarenju odabranih odgojno-obrazovnih očekivanja svih međupredmetnih tema, a posebice: a) Učiti kako učiti – prikupljanjem i odabirom te prezentiranjem informacija stečenim vlastitim terenskim i kabinetskim radom; b) Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije – pretraživanjem i odabirom relevantnih dostupnih internetskih izvora čime dodatno koristi i upotpunjuje znanja stranih jezika; c) Održivi razvoj – poticanjem promišljanja o odgovornom odnosu prema okolišu te o neobnovljivosti i važnosti geoloških pojava i korištenju značajnih prirodnih izvora (nafta, plin, metalne i nemetalne sirovine, geotermalna energija, ali i ostali oblici obnovljivih izvora energije) poštujući principe održivosti; d) Zdravlje – analizom prirodno-geoloških čimbenika za održavanje kvalitete životnog prostora i prirodnog okruženja, proučavanjem trenutne situacije na Zemlji i usporedbom s podacima o uvjetima u geološkoj prošlosti Zemlje kako bi se spriječili mogući katastrofalni događaji u budućnosti.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Geologija se kao nastavni predmet uči i poučava samo u 4. razredu srednje škole, točnije prirodoslovne gimnazije. U prva tri razreda uči se Geografija čije mjesto u četvrtom razredu zauzima Geologija.
Glavna načela u učenju i poučavanju Geologije temelje se na aktivnom sudjelovanju učenika u procesu učenja i njihovu razvoju u cjelovite osobe. Pred učenike se postavljaju visoka očekivanja koja su tematski prilagođena njihovoj dobi i kognitivnim mogućnostima, a stečena saznanja trebaju im pomoći u nastavku obrazovanja i cjeloživotnom učenju te aktivnom sudjelovanju u zajednici na svim razinama.
Iskustva učenja
Ciljevi učenja i poučavanja Geologije ostvaruju se na temelju pet (5) predviđenih organizacijskih područja i u sklopu njih definiranih odgojno-obrazovnih ishoda. U navedenim tematskim cjelinama učenici dobivaju kompletan pregled o geologiji kao znanosti, načinima rada u geologiji, o Zemlji kao dijelu svemira i njezinoj starosti, postanku i građi te promjenama tijekom vremena koje se svakako povezuju s tektonikom ploča koja, kako u geološkoj prošlosti, tako i danas, uzrokuje promjene rasporeda kontinentskih i oceanskih prostora, a povezuje se i s endodinamskim procesima vezanim uz vulkanizam i potrese, o kojima će učenici dobiti detaljnija saznanja. Osnovna saznanja o geologiji uključuju stijene, njihove vrste prema postanku, ali i njihove gradbene elemente – minerale te njihovu raznolikost. Stijensku masu velikim dijelom čine i fosilni ostaci koji nam daju raznolike informacije o nekadašnjem životu i okolišima, ali i masovnim izumiranjima u geološkoj prošlosti. Kako se Zemlja stalno mijenja, učeći Geologiju učenici će spoznati i primarne i sekundarne strukturne elemente litosfere i na što nas upućuju te različite pojave i procesi koji su povezani s tektonikom ploča. Vanjska dinamika Zemlje odnosi se na sile koje djeluju na naš planet u smislu geoloških faktora te će učenici u ovoj tematskoj cjelini dobiti nove spoznaje o utjecajima vode, snijega i leda te vjetra na izgled i formiranje Zemljine površine. Kako većinski dio površine Zemlje prekrivaju morski i oceanski prostori, treba svladati i cjelinu Geologija mora, posebice s obzirom na to da je Hrvatska zemlja s dugom i raznolikom obalom na koju Jadransko more i gibanja mora imaju snažan utjecaj. Završnu tematsku cjelinu čini Geologija Hrvatske u kojoj Osnovna geološka karta i njezino tumačenje omogućava povezivanje usvojenog znanja iz drugih predmeta povezanih s Geologijom i novostečenog znanja iz Geologije za dobivanje cjelovitog prikaza razvoja našeg prostora tijekom geološke prošlosti, starosti i vrste naslaga na pojedinim dijelovima našega teritorija i njihova značaja, uvida u georaznolikost na našem prostoru te geobaštine kao neprocjenjive vrijednosti naše zemlje.
Učenje i poučavanje Geologije treba biti aktivno i interaktivno, u znaku aktivnog učenja kako bi se dodatno razvijale i komunikacijske i socijalne kompetencije učenika. S obzirom na kontinuirano nove spoznaje u geologiji, značajno je aktivno praćenje dostupnih internetskih izvora na temelju kojih učenici mogu samostalno upoznavati i prezentirati nove spoznaje, što dodatno pomaže u znanju stranog jezika i komunikacijskim kompetencijama.
Učenicima u školi na raspolaganju trebaju biti različiti uzorci minerala, stijena i fosila, lupa ili mikroskop, geološki kompasi te Osnovna geološka karta Republike Hrvatske. Ovi elementi potrebni za rad mogu se temeljiti na fizičkim, ali i digitalnim primjerima. Za Geologiju je od neizmjernog značaja istraživački rad, posebice terenski, na kojem učenici stečena znanja lako primjenjuju u praksi, što im omogućava više razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Uloga nastavnika
Nastavnici trebaju poticati učenike na aktivnu suradnju, istraživanje i kreativnost te ih voditi u procesu učenja kao mentori, ne isključivo kao prenositelji znanja. Nastavnik kreira sigurno, poticajno, suradničko, istraživački usmjereno okružje i ozračje učenja te kontinuirano podržava samostalni rad učenika, vodeći ih prema ostvarenju napretka u učenju. U radu primjenjuje raznovrsne metode i pristupe poučavanja te koristi suvremenu obrazovnu tehnologiju i aktualne izvore znanja. Na ovaj način mogu se bolje ostvariti predviđeni odgojno-obrazovni ishodi. Uloga mentora je intelektualna podrška, ali i socijalna i emocionalna podrška u ostvarivanju predviđenih aktivnosti i ohrabrivanju za njihovo ostvarenje kako bi prikazali i ostvarili svoj dodatni potencijal, posebice vezano uz mogući terenski i dodatni istraživački samostalni rad. Važna uloga nastavnika i dalje se odnosi na praćenje rada učenika, vrednovanje njihovih rezultata i ocjenjivanje. Zbog različitih mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda svakoga pojedinog učenika, potrebno je individualno predvidjeti sadržaj namijenjen učenicima s osobitostima ili pak teškoćama u učenju i prema potrebi prilagoditi predviđeni program, ciljeve učenja, ali i vrednovanje i ocjenjivanje postignuća.
Materijali i izvori
U učenju Geologije koriste se udžbenik, Osnovna geološka karta Republike Hrvatske (cjelovita karta ili u listovima), geološki kompasi, uzorci minerala, stijena i fosila, lupa ili mikroskop te razni digitalni materijali vezani uz tematske cjeline u svrhu što boljeg ostvarenja predviđenih ishoda učenja. Terenski rad svakako je preporučen oblik rada vezan uz ovaj predmet kako bi učenici praktičnim radom prepoznali pojedine primjere i koristili usvojena znanja, ali i prikupili uzorke (primjere i/ili fotografije stijena, minerala, fosila, strukturnih elemenata) za daljnji rad. Dio materijala i izvora koji se koriste učenici pronalaze samostalno u svrhu dodatnog istraživanja i poticanja znatiželje. E-učenje osposobljava učenike za korištenje računalne tehnologije i internetskih izvora, koji se smatraju preduvjetima uspješnoga cjeloživotnog učenja svakog pojedinca.
Okružje
Okružje u kojem se poučava i uči Geologija treba biti sigurno, poticajno i ugodno. Za Geologiju će se vjerojatno koristiti učionica koja je namijenjena za Geografiju te bi je trebalo opremiti nastavnim pomagalima za učenje Geologije, poput geološke karte, geološke vremenske skale, primjera/izložaka minerala, stijena i fosila koji bi pridonijeli ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda.
Učenje i poučavanje Geologije može se dijelom održavati i u prostoru školske knjižnice gdje učenici mogu, samostalno ili u grupama, istraživati primjenom različitih izvora (analognih i digitalnih) dostupnih u knjižnici. Pri pisanju samostalnih radova treba obratiti pozornost na pravilno služenje literaturom i literaturnim navodima, što je važna vještina za buduće pisanje istraživačkih radova.
Poticajno okruženje za učenje Geologije je vanjski prostor u kojem učenici mogu primjenjivati stečena znanja i koristiti geološki kompas. Istodobno mogu prikupljati uzorke ili fotografije vezane uz geološke primjere kojima mogu sami pridonijeti stvaranju zbirke izložaka. Kao primjer okruženja u kojem učenici mogu aktivno promatrati različite tipove kamena (stijena) i fosila te minerala u stijenama, mogu poslužiti ulice grada na kojima nalazimo različite tipove kamena koji su korišteni za popločavanje ulica i trgova ili u izgradnji zgrada, kuća i spomenika, a ovaj aspekt može se dodatno povezati s predmetima Povijest i Politika i gospodarstvo.
Određeno vrijeme
Sadržaji vezani uz Geologiju dijelom se uče tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u predmetima Priroda i društvo, Priroda, Geografija, Kemija, Fizika i Biologija. Predmet Geologija uči se u 4. razredu srednje škole, prirodoslovne gimnazije, tako da je vrijeme potrebno za realizaciju ishoda učenja ograničeno samo na jednu školsku godinu. Stoga nastavnik treba realno osmisliti i u skladu s mogućnostima ostvariti zadane, ali i dodatne izazove (npr. terenska nastava), ovisno o interesu učenika, kako bi učenici usvojili propisana znanja i vještine.
Grupiranje učenika
Razredni odjel sastoji se od grupe učenika s različitim interesima i potencijalima. Nastavnik treba prepoznati određene interese i potencijale te se njima koristiti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja potrebno je voditi računa o cjelini razrednoga odjela, ali i o mogućnosti rada na vježbama u manjim skupinama te o pojedincima kojima je potrebno prilagoditi način učenja. Učenje Geologije može se održavati samostalno i u grupama (skupinama) ovisno o zadatku koji učenici rješavaju. Rad u skupinama poželjan je za razvijanje sposobnosti kreativnog i kritičkog razmišljanja, logičkog razmišljanja, rješavanja problema, prihvaćanja mišljenja, što pridonosi socijalnim i komunikacijskim vještinama pojedinca i skupine. Učenike s mogućim teškoćama u učenju također treba uključiti u rad u skupinama, pazeći na zahtjevnost zadataka te podršku i razumijevanje ostalih učenika.
G. VREDNOVANJE OSTVARENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GEOLOGIJA
Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i primjene stečenih znanja i vještina na kraju određenoga obrazovnog razdoblja u odnosu na kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu i razine usvojenosti. Vrednovanje naučenoga dovodi do konačne ocjene, a elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Geologija s jednakim ponderima su: (1) usvojenost geoloških koncepata, (2) prirodoznanstvene kompetencije i (3) odgovornost i komunikacija.
Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda provodi se na temelju najmanje dviju (2) pisanih provjera u polugodištu koje se provode nakon učenja i poučavanja određenih tematskih cjelina te usmenim ispitivanjima. U svakoj od pet navedenih tematskih cjelina može se vrednovati i teorijski i praktični rad, kako prilikom pismenog tako i usmenog ispitivanja, kao i prilikom samostalnoga/ili grupnoga rada učenika.
Zadatci koji se koriste u pisanim provjerama mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Zadatci otvorenog tipa podrazumijevaju kratke odgovore, dopunjavanje, crtanje i ucrtavanje te esejski tip odgovora. Zadatci zatvorenog tipa uključuju višestruki izbor, povezivanje, sređivanje i korekcijske zadatke. Kako bi se pratila ostvarenja i postignuća učenika, oni trebaju prema unaprijed postignutom dogovoru s nastavnikom svoje radove prikupljati u učeničku mapu (portfolio) u određenim vremenskim terminima. Na taj način učenici, ali i nastavnik, na temelju ispunjenih mapa dobivaju uvid u vlastiti rad, što im pomaže u samoprocjeni rada i uvidu u moguće nedostatke, ali i cjeloživotnom učenju i planiranju sljedećih koraka u učenju.
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućeg učenja i poučavanja. Nastavnici se mogu koristiti ciljanim pitanjima tijekom nastave – kako bi provjerili razumijevanje učenika, opažanjima ponašanja učenika prilikom rada na pojedinom zadatku, bilo da se radi o samostalnom ili grupnom radu, provjerom domaćih zadaća, predstavljanjem radova učenika, učeničkim mapama (portfoliom), konzultacijama s učenicima tijekom njihova istraživačkog rada. Navedene metode mogu pomoći u prikupljanju povratnih informacija, napredovanju učenika u radu i unapređenju procesa učenja, bez uključivanja tih rezultata u brojčanu ocjenu.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje razvija kompetenciju »učiti kako učiti«. Implicira da je proces vrednovanja integriran u sam proces učenja, pri čemu vrednovanje postaje prilika za učenje, za samoanalizu i samovrednovanje. Metode i tehnike u takvom pristupu vrednovanja uključuju: samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.
Pristupe, načine i postupke vrednovanja i ocjenjivanja potrebno je prilagoditi svakom učeniku, uključujući osobitosti/teškoće učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Izvješćivanje
Izvješćivanje predstavlja kontinuiranu aktivnost nastavnika koja je usmjerena prema svim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa: učenicima, roditeljima, članovima razrednih vijeća te stručnoj službi škole. Temelji se na kvalitativnim osvrtima kojima se nastoji detaljno i kvalitetno opisati ukupnost i kvaliteta učenika u određenome obrazovnom razdoblju. Kvalitativni osvrti trebaju točno, konkretno i specifično opisati dosadašnje rezultate pojedinog učenika, kao i napredovanja u predmetu u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulumom. Izvješćivanje se provodi izravno – dijalogom s dionicima i neizravno – u pisanom obliku (izvješća) prema zainteresiranim dionicima.
Zaključna ocjena
Zaključna ocjena temelji se na trima (3) elementima vrednovanja naučenoga. Određuje se na temelju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda uz prikaze pokazatelja o učenju i napredovanju učenika na temelju riješenih zadataka i izrađenih vježbi. Ove pokazatelje bilježi se kao i brojčane ocjene. Zaključna ocjena ne mora nužno proizlaziti iz aritmetičke sredine svih ocjena.
Kao numerički pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom koristi se ustaljena ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).