NN 107/2020 (2.10.2020.), Pravilnik o programu ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2010
Na temelju članka 57.a stavka 2. Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 143/13, 127/19 i 41/20 – ispravak) ministar nadležan za poduzetništvo i obrt, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore, donosi
PRAVILNIK
O PROGRAMU ISPITA KOJIM SE DOKAZUJE OSNOVNO ZNANJE O POUČAVANJU UČENIKA NA NAUKOVANJU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju (u daljnjem tekstu: Ispit).
(2) Ispitom se provjeravaju praktična i teorijska znanja potrebna za učinkovito poučavanje učenika na naukovanju i osiguranje kvalitete naukovanja.
(3) Ispit se sastoji od Općeg i Posebnog dijela.
(4) Opći dio odnosi se na sustav strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a posebni dio na pedagoške osnove obrazovanja učenika, planiranje, programiranje i izvođenje učenja i poučavanja u radnom okruženju te praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika.
(5) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, odnose se na jednak način i na muški i na ženski rod.
II. OPĆI DIO ISPITA
Članak 2.
(1) Programsku cjelinu Općeg dijela Ispita čine sljedeći sadržaji i ishodi:
|
PROGRAMSKA CJELINA: SUSTAV STRUKOVNOG OBRAZOVANJA |
|
|
Sadržaj |
Ishod |
|
Zakonodavni okvir koji uređuje strukovno obrazovanje. Sastavnice strukovnog obrazovanja. Odgovornosti učenika, mentora i nastavnika. Uloga mentora. |
Opisati zakonodavni okvir kojim se uređuje strukovno obrazovanje |
|
Prepoznati važnost strukovnog obrazovanja za pojedinca i društvo |
|
|
Primjenjivati propise koji se odnose na strukovno obrazovanje |
|
|
Objasniti ulogu mentora u procesu poučavanja učenika |
|
|
Prepoznati svrhu učenja temeljenog na radu za osiguranje i razvoj kvalitete strukovnog obrazovanja |
|
|
Primjenjivati propise i konvencije koje se odnose na poslove i ulogu mentora |
|
(2) Sadržaj programske cjeline iz stavka 1. ovoga članka, osnova je za oblikovanje pitanja na Ispitu.
(3) Teorijska znanja provjeravaju se putem pisanog ispita, a praktična znanja putem praktičnog zadatka.
III. POSEBNI DIO ISPITA
Članak 3.
(1) Posebni dio Ispita obuhvaća provjeru teorijskog i praktičnog znanja potrebnog za učinkovito poučavanje i planiranje poučavanja u specifičnom radnom okruženju, prepoznavanje individualnih potreba učenika, praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovnih postignuća učenika te učinkovito komuniciranje.
(2) Programske cjeline Posebnog dijela Ispita čine sljedeći sadržaji i ishodi:
|
PROGRAMSKA CJELINA:
|
||
|
Sadržaj |
Ishod |
|
|
Stilovi učenja. Zakonitosti usvajanja znanja i vještina. Strategije učenja i poučavanja. Kreativnost, poduzetnost i inovativnost u poučavanju. Motivacija/Motivacijske tehnike za učenje i emocije u procesu učenja. Suradničko učenje. Individualne razlike u sposobnostima i učenje. Samoregulacija učenja. Osobine uspješnog mentora. Interakcija mentor-učenik s naglaskom na pozitivnu komunikaciju. Komunikacijske kompetencije. Vođenje pedagoške dokumentacije. |
Prepoznati mehanizme učenja važne za proces učenja temeljenog na radu |
|
|
Oblikovati radne zadatke u stvarnom radnom okruženju koji će učeniku omogućiti primjenu teorijskih znanja |
||
|
Demonstrirati način održavanja radne discipline i kontrole uz pružanje autonomije i izbora učeniku |
||
|
Identificirati individualne različitosti među učenicima te ih uzeti u obzir pri planiranju i izvođenju naukovanja |
||
|
Prepoznati vlastitu odgovornost za negativne učinke u odgojno-obrazovnom procesu |
||
|
Poticati redovitost učenika u rješavanju radnih zadataka s ciljem razvoja odgovornosti učenika |
||
|
Opisati i primijeniti različite metode obrazovanja posebice obrazovanja orijentiranog prema nalogu odnosno narudžbi |
||
|
Primijeniti metodu četiriju stupnjeva (pripremanje, pokazivanje i tumačenje, pokušaj samostalnoga izvođenja rada uz nadzor, vježbanje i utvrđivanje naučenog) u cilju razvoja vještina učenika |
||
|
Navesti primjere uspješne suradnje s drugim sudionicima obrazovnog procesa |
||
|
Koristiti zadatke i strategije kojima će se poticati učenike na suradničko učenje (u paru, skupinama, timovima) |
||
|
Koristiti simulaciju, demonstraciju, vježbanje i ponavljanje do najučinkovitijega stupnja primjene znanja |
||
|
Primijeniti pravovremeno korektivno vježbanje |
||
|
Predložiti načine za poboljšanje socio-emocionalnih aspekata interakcije učenika i nastavnika/mentora |
||
|
Objasniti vrste komunikacije te usporediti verbalnu i neverbalnu komunikaciju |
||
|
Prepoznati sukob i pravovremeno primijeniti nenasilne metode u rješavanju sukoba |
||
|
PROGRAMSKA CJELINA:
UČENJA I POUČAVANJA U RADNOM OKRUŽENJU |
||
|
Sadržaj |
Ishod |
|
|
Kurikulumsko planiranje i programiranje. Suvremena kompetencijska paradigma poučavanja i učenja. Ishodi učenja – očekivana postignuća učenika. Kvalifikacija. Didaktičko-metodičko oblikovanje učenja i poučavanja u radnom procesu. Poslovni procesi. Sigurnost na radu. Radna disciplina. Odgovornost. Suradnja škole i poslodavca u planiranju i programiranju poučavanja učenika i radnom procesu. Priprema za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. |
Izraditi izvedbeni plan i program naukovanja sukladno didaktičkim principima potrebnima za uvođenje učenika u rad i oblikovati njegovo radno vrijeme |
|
|
Definirati obrazovne ciljeve u skladu s ishodima učenja strukovnog kurikuluma i specifičnim zahtjevima radnog okruženja |
||
|
Planirati proces poučavanja i učenja u stvarnom radnom okruženju prema zahtjevima stupnja i obujma kvalifikacije primjenom kompetencijskog pristupa |
||
|
Identificirati učenikovo predznanje, formalne obrazovne zahtjeve (kurikulum), odgojno-obrazovne potrebe učenika i zahtjeve poslodavca te koristiti navedene parametre pri planiranju naukovanja |
||
|
Odabrati primjerene strategije poučavanja za ostvarivanje postavljenih ishoda učenja u specifičnom radnom okruženju usmjerene na učenika primjenom postupka projektiranja i demonstracije |
||
|
Iskazati očekivane ishode učenja (specifične, mjerljive, dogovorene, relevantne i ostvarive) u skladu s ishodima strukovnog kurikuluma i specifičnim zahtjevima radnog okruženja |
||
|
Planirati i programirati aktivnosti učenika u radnom okruženju glede sadržaja, sredstava rada te tehnike i tehnologije uvažavajući posebne odgojno-obrazovne potrebe učenika |
||
|
Prilagođavati fizičku okolinu učenja (prostor, nastavni materijal, oprema, tehnologija) na način koji će učenicima omogućiti praktičnu primjenu teorijskih znanja |
||
|
Predložiti načine osiguravanja sigurnosti i zaštite na radu |
||
|
Strukturirati sadržaje u skladu sa specifičnim vrijednosnim sustavom radnog okruženja u kojemu se poučavanje odvija |
||
|
PROGRAMSKA CJELINA:
|
||
|
Sadržaj |
Ishod |
|
|
Načela vrednovanja. Elementi vrednovanja. Metode samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja kao oblika suradničkog reguliranja učenja. Suvremene metode i tehnike vrednovanja (praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja) učenikovih postignuća i napredovanja koje procjenjuju i proces i ishode učenja. Motivirajuća povratna informacija o postignuću. Vrednovanje procesa i ishoda učenja učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Vrednovanje u funkciji razvoja samoregulacije učenja. nastave i vježbi i sl.) |
Primijeniti načela vrednovanja i ocjenjivanja učenika koji će usmjeravati i poticati učenika na učenje u stvarnom radnom okruženju |
|
|
Odrediti specifične i koristiti zadane elemente vrednovanja kojima se vrednuju postignuća učenika |
||
|
Samostalno vrednovati postignuća učenika uz uvažavanje razine, obujma i profila planiranih ishoda učenja te posebnih odgojno-obrazovnih potreba učenika |
||
|
Kombinirati različite metode praćenja i provjeravanja učenikova napredovanja odnosno razvoja učenikovih kompetencija (opažanje izvedbe praktičnog zadatka, praktični uradci, rad na projektima, analiza mape praktične |
||
|
Oblikovati motivirajuću povratnu informaciju učeniku o njegovom napredovanju u procesu učenja |
||
|
Objektivno i pravovremeno vrednovati postignuća i napredak učenika te o rezultatima vrednovanja pravovremeno informirati sve subjekte zainteresirane za učenikov razvoj |
||
|
Podržati učenike u uključivanju u proces vrednovanja postignuća ostalih učenika odnosno podržati razvoj samovrednovanja |
||
|
Koristiti rezultate unutarnjih i vanjskih postupaka vrednovanja postignuća učenika za planiranje i unaprjeđenje vlastitog rada |
||
(3) Teorijska znanja provjeravaju se putem pisanog ispita, a praktična znanja putem praktičnog zadatka.
(4) Sadržaji programskih cjelina iz stavka 2. ovoga članka osnova su za oblikovanje pitanja na pisanom ispitu.
(5) Praktičan zadatak iz stavka 3. ovoga članka obuhvaća izradu pisane priprave za poučavanje učenika te demonstraciju postupka poučavanja i vrednovanja na konkretnom zadatku, a određuje ga Ispitna komisija u skladu s programskim cjelinama.
IV. KATALOG ISPITNIH PITANJA
Članak 4.
(1) Hrvatska obrtnička komora izrađuje katalog ispitnih pitanja.
(2) Ukoliko Ispit nije standardiziran putem kataloga ispitnih pitanja ispitna pitanja zadaje Ispitna komisija ili se određuju putem ispitne aplikacije.
V. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 5.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/20-01/11
Urbroj: 526-04-01/1-20-3
Zagreb, 16. rujna 2020.
Ministar
dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.