NN 65/2019 (5.7.2019.)

MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 12. stavka 3., članka 13. stavka 3, članka 14. stavka 3., članka 25. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 39. stavka 7. i članka 41. stavka 7. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ( »Narodne novine«, broj 16/19), ministar financija donosi

PRAVILNIK O REGISTRU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA

Članak 1.

Predmet Pravilnika

Pravilnikom o Registru šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda iz članaka 12., 13., 14., 25., 28., 39. i 41. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (»Narodne novine«, broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon).

Članak 2.

Značenje pojmova

Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku i pripadajućim obrascima imaju značenje određeno u članku 2. Zakona.

Članak 3.

Sadržaj Registra šteta

(1) Registar šteta je središnji izvor informacija o svim štetama nastalim uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.

(2) U Registru šteta prikupljaju se i evidentiraju podaci na temelju izvršenih procjena šteta od strane općinskih/gradskih/županijskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka sadrže:

1. sadržaj prve procjene štete

2. sadržaj konačne procjene štete

3. sadržaj izvješća o utrošku sredstava pomoći

Članak 4.

Područja procjene

Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete mora biti proglašenje prirodne nepogode. Odluka o proglašenju prirodne nepogode unosi se u Registar šteta po vrsti prirodne nepogode (Prilog 1).

Članak 5.

Dostava prve procjene štete

Prvu procjenu štete oštećenik dostavlja gradskom odnosno općinskom povjerenstvu na propisanom obrascu PN (Prilog 2).

Članak 6.

Procjena štete na građevinama

(1) Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u kunama po formuli:

Š = C · A · P · E

gdje je:

C važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m³, m², m1)

A veličina građevine izražena u m³, m² ili m1

P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu građevinu oštećenje je P=1,00.

E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 3)

(2) Veličina građevine (A) iz stavka 1. ovoga članka određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl.

Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat umnoška bruto površine s koeficijentom K (prilog 4)

(3) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.

(4) Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.

(5) Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna potrebno je dostaviti fotodokumentaciju oštećene građevine.

Članak 7.

Procjena štete na opremi

(1) Šteta na opremi procjenjuje se u kunama po formuli:

Š = C · E · P

gdje je:

C nabavna maloprodajna cijena nove opreme

E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme nastanka prirodne nepogode (Prilog 5).

P oštećenje opreme koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za potpuno uništenu opremu oštećenje je P=1,00.

(2) Pri određivanju nabavne cijene (C) iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.

(3) Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko/gradsko povjerenstvo.

(4) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene opreme.

(5) Osim formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode.

(6) Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada.

Članak 8.

Procjena štete na zemljištima

(1) Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište.

(2) Prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta.

(3) Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.

(4) Trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.

(5) Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.

(6) Iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini.

(7) Podjela građevinskog zemljišta iz ovoga članka u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode. Ako takve podjele nema, primjenjuju se važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta.

(8) Procjena štete na šumskom zemljištu iz ovoga članka vrši se po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu.

Članak 9.

Procjena štete na šumama

(1) Za procjenu štete na šumama uzimaju se u obzir samo one šume koje se nalaze na katastarskim česticama na kojima je katastarska kultura šuma.

(2) Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama najprije treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u hektarima, a zatim drvnu masu razvrstanu na tehničko i ogrjevno drvo oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.

(3) Vrijednost drvne mase iz stavka 2. ovoga članka obračunava se po cjeniku Hrvatskih šuma d.o.o. za drvnu masu stabala na panju (bez PDV-a) koji je trenutno važeći u vrijeme proglašenja prirodne nepogode (cjenik glavnih šumskih proizvoda). Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac »Šteta od prirodne nepogode na oštećenim i uništenim šumama« na način da se utvrđena ukupna vrijednost drvne mase pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se ukupna vrijednost oštećene i uništene drvne mase umanjuje za iskorištenu drvnu masu.

(4) Oštećenje »P« utvrđuje se pregledom oštećene šume. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu drvnu masu, odnosno kada nema drvne mase za iskorištenje, oštećenje je P=1,00.

(5) Štete na novopodignutim šumskim sastojinama za prvi dobni razred do 20 godina starosti utvrđuje se metodom troškova podizanja sastojina po hektaru. Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac »Šteta od prirodne nepogode na novopodignutim šumskim sastojinama« na način da se utvrđena vrijednost podizanja sastojina pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se vrijednost podizanja umanjuje za postotak sastojine koji nije oštećen. Vrijednost podizanja sastojine obračunava se po važećem šumsko – odštetnom cjeniku.

(6) Oštećenje »P« utvrđuje se pregledom oštećene sastojine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Kad je novopodignuta sastojina u potpunosti uništena, oštećenje je P=1,0.

Članak 10.

Procjena štete u poljoprivredi

(1) Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u poljoprivredi, i stočarstvu.

(2) Štete u poljoprivredi obračunavaju se prema mjestu prijave štete.

(3) Štetu u poljoprivredi mogu prijaviti svi poljoprivredni proi­zvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika.

(4) Prijava štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj katastarske čestice.

Članak 11.

Procjena štete na biljnoj proizvodnji

(1) Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u poljoprivredi uključujući gubitak priroda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda.

(2) Procjena štete od prirodne nepogode na biljnoj proizvodnji utvrđuje se umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i jedinstvenom cijenom kulture.

Članak 12.

Procjena štete na višegodišnjim nasadima

(1) Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze.

(2) Iznos štete na višegodišnjim nasadima obračunava se umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s jedinstvenom cijenom kulture.

(3) Šteta od prirodne nepogode na višegodišnjim nasadima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na višegodišnjim nasadima.

Članak 13.

Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi

(1) U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja.

(2) Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji iz ovoga članka može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.

(3) Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i jedinstvenih cijena.

(4) Šteta na obrtnim sredstvima procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava po vrstama roba.

(5) Šteta od prirodne nepogode na obrtnim sredstvima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na obrtnim sredstvima.

Članak 14.

Procjena štete u stočarstvu

(1) Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama.

(2) Broj uginule stoke utvrđuje se po vrstama i kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i jedinstvene cijene.

(3) Pri procjeni štete u pčelarstvu, procjenjuje se ukupan broj uginulih društava, te se primjenom jedinstvenih cijena utvrđuje šteta.

Članak 15.

Procjena štete u ribarstvu i akvakulturi

Pri procjeni šteta u ribarstvu i akvakulturi procjenjuje se ukupna količina uginule ribe i drugih organizama u akvakulturi, te se primjenom jedinstvenih cijena utvrđuje iznos štete.

Članak 16.

Procjena štete na divljači

Štete se za uništenu divljač obračunavaju na način da se procijeni broj uginule divljači po vrstama te pomnoži s jedinstvenom cijenom.

Članak 17.

Razvrstavanje dobara

Podaci o razvrstavanju dobara i šifre pojedinačno po kulturama objavljuju se na Internet stranici Ministarstva financija www.mfin.hr.

Članak 18.

Izvješća općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske

(1) Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 20 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći (Prilog 6).

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. podatke o ukupnom broju oštećenika kojima su dodijeljena sredstva pomoći

2. podatke o broju fizičkih i pravnih osoba kojima su dodijeljena sredstva pomoći

3. podatke o povratu sredstava pomoći u državni proračun

4. podatke o dodijeljenim sredstvima pomoći iz drugih izvora

(3) Županijsko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske u skladu sa člankom 39. stavkom 4. Zakona (Prilog 7).

(4) Izvješće iz stavka 3. ovoga članka sadrži objedinjene podatke gradskih i/ili općinskih povjerenstava iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u roku 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(6) Izvješće iz stavka 5. ovoga članka sadrži podatke iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 19.

Završne odredbe

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda ( »Narodne novine«, broj 96/98).

Članak 20.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 422-02/19-01/31
Urbroj: 513-06-02-19-7
Zagreb, 1. srpnja 2019.

Ministar financija
dr. sc. Zdravko Marić, v. r.

PRILOG 1

Tablica 1. Razvrstavanje prirodnih nepogoda

PRILOG 2

OBRAZAC PN

PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE

Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/uništena niže navedena imovina.

Mjesto i datum:

__________________________________________________

Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe):

__________________________________________________

PRILOG 3

Tablica 2. Koeficijent istrošenosti građevina

PRILOG 4

Tablica 3. Koeficijent za izračun veličine građevine

PRILOG 5

Tablica 4. Koeficijent istrošenosti opreme

PRILOG 6

GRADSKO/OPĆINSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI

* navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći

** upisati u koloni »ukupno«

*** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći

PRILOG 7

ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI

* navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći

** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći