Napomene:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima u te različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik.

Stručno izvješće

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskimlačkim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma

Jezični purizam

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Kritika

Komentar

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

osposobiti se za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke

učiti jezik radi daljnje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje

razvijati jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada

razvijati svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, toleranciji i empatiji prema drugom i drugačijem

razumjeti zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu

primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojemu se taj jezik govori

uključiti se bez pripreme u razgovor o temama koje su im poznate

obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura

ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti

prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam razreda učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polaznikovih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular prema obliku i vrsti pisanoga jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugih

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Obitelj

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Moj dom

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Stanovanje u svijetu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Sport i rekreacija

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Hobiji

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti

Svakodnevni život i običaji

Odijevanje i moda

Moda/ modni trendovi

Kupovanje

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Prehrana

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Dnevni raspored

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Vrijeme kroz godinu

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskog referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti

ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd..

PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

BROJEVI: glavni i redni

PRILOZI: mjesta, određenog i neodređenog vremena, načina

SINTAKSA: red riječi u rečenici i u nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnog i neizravnog objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjekotom i kao s objektom

GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

2. komentirati nezahtjevne tekstove

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Putovanja

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće europe, europske institucije za mlade

Mediji

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

Tv vodič i programi

Komunikacija

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, sms, mms, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (skype, facetime)

Škole

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Obrazovni sustav

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Zdravlje

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd..

BROJEVI: glavni i redni

PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici; slaganje vremena

GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor među izvornim govornicima na poznatu temu

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

BROJEVI: glavni i redni

PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici; slaganje vremena

GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mom zanimanju

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

BROJEVI: glavni i redni

PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici; slaganje vremena

GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

osposobiti za usmenu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke

učiti jezik i primijeniti izvore znanja na njemačkom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada

primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o sadašnjim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojem se taj jezik govori uključiti u razgovor o temama koje su im poznate obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje jezika cilja isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti prosuđivati kritički o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih.

Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskog jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnomu okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

Jezični sustav i sadržaji. stranog jezika

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular prema obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima jezika cilja

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugih

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)

Obitelj

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Moj dom

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Stanovanje u svijetu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Sport i rekreacija

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Hobiji

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti

Svakodnevni život i običaji

Odijevanje i moda

Moda/modni trendovi

Kupovanje

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Prehrana

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Dnevni raspored

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Vrijeme kroz godinu

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

IMENICE: vrste, rod, broj

ČLANOVI: određeni, neodređeni

ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

BROJEVI: glavni i redni

PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen

PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit...)

GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

2. komentirati nezahtjevne tekstove

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Putovanja

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Multikulturnost

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće europe, europske institucije za mlade

Mediji

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Komunikacija

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, sms, mms, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (skype, facetime)

Škole

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Obrazovni sustav

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Sport

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Zdravlje

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

IMENICE: vrste, rod, broj

ČLANOVI: određeni, neodređeni

ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

BROJEVI: glavni i redni

PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – – Wechselpräpositonen

PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit)

GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor između izvornih govornika na poznatu temu

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

IMENICE: vrste, rod, broj

ČLANOVI: određeni, neodređeni

ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

BROJEVI: glavni i redni

PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen

PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn, deshalb, damit...)

GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja

vrjednovati dokaze

razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

interpretirati povijesne podatke

konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

vještina kronološkog razmišljanja

vještina razumijevanja povijesne naracije

vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

vještina povijesnog istraživanja

vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevni život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume itehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog naslijeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i Židovska država

Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima

Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije starog svijeta

Helenska i helenistička kultura

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe

Indija i Kina

Od autohtonog ilirskog sela do autohtonoga grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: pisana provjera, usmena provjera, individualni rad, grupni rad (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku,društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspravljati o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva između velikih sila kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

9. raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u 20. stoljeću

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

U drugom razredu polaznik će u tri skupa skupovima ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, polaznikovo izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni, individualni, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: pisana provjera, usmena provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

■ osobito se usredotočujući na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzora vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugome

U potrazi za vrjednotama

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi»

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom − izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

steći teorijska znanja iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

razviti svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina poput filozofske antropologije, političke, pravne i socijalne filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina poput psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Savjest

Moralni razvitak tijekom konfliktnih situacija

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu?

Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja

Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike:normativna i deskriptivna etika i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

osposobiti ih za zanimanja u ekonomiji, trgovini i poslovnoj administraciji

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

Geografski pristup

1. izdvojiti etape u razvoju geografije i doprinos pojedinih znanstvenika

2. izdvojiti nove pristupe u razvoju grana i disciplina geografije

3. vrjednovati položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. objasniti postanak svemira

2. razlikovati tijela u svemiru i Sunčevu sustavu

3. objasniti položaj Zemlje u Sunčevu sustavu

4. protumačiti postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. analizirati posljedice gibanja Zemlje

6. raščlaniti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. objasniti načine izradbe i upotrebu geografskih karata

2. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS u analizi prostornih pojava i procesa

3. primijeniti suvremena tehnička sredstva za orijentaciju

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. usporediti elemente prirodne osnove (reljef, klima, vode, tlo i vegetacija) na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

2. istražiti prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. objasniti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu

Razvoj ekonomske geografije

Osnovna obilježja gospodarstva

Ekonomski prostorni sustavi i njihovi elementi

Sektori djelatnosti

Svemir – postanak i struktura

Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Utjecaj gibanja Zemlje na ljude

Orijentacija u prostoru

Određivanja položaja na Zemlji

Geografska karta

Geografski informacijski sustavi

Prirodno-geografski faktori razvoja ekonomskih prostornih sustava

Klimatski faktori

Sunčevo zračenje i temperatura zraka

Tlak zraka, zračne mase i zračna strujanja

Vlaga zraka i padaline

Tipovi klime u Hrvatskoj

Tipovi klime u svijetu

Podjela i svojstva svjetskog mora

Gibanja mora

Vode na kopnu

Elementi i oblici reljefa u zavičaju i Hrvatskoj

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost Zemlje i globalna tektonika ploča

Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Čimbenici razvoja, svojstva i vrste tala

Šumski i pustinjski biomi

Ostali kopneni i vodeni biomi

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Geografski pristup

1. procijeniti mogućnosti i ograničenja geografskih istraživanja

2. analizirati ulogu i važnost geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti kartografske pojmove u interpretaciji prostornih pojava i procesa

2. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka u projektnim zadatcima koristeći se skicama, dijagramima, tablicama i tematskim kartama

3. rabiti jednostavne računalne programe za predočavanje prostornih pojava i procesa

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. analizirati utjecaj prirodno-geografskih obilježja na organizaciju prostora (strukturu stanovništva i naseljenost)

2. koristiti istraživačke metode u prikupljanju, obradi te interpretaciji rezultata istraživanja, raspraviti zaključke istraživanja o prirodno-geografskim pojavama i procesima

3. raspraviti problematiku o globalnoj promjeni klime i onečišćenju okoliša

4. vrjednovati mogućnosti povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

5. primijeniti koncept održivog razvoja u iskorištavanju prirodnih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu

Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Neobnovljivi prirodni izvori i rezerve

Iskorištavanje neobnovljivih prirodnih izvora u Hrvatskoj i svijetu

Obnovljivi prirodni izvori

Iskorištavanje obnovljivih prirodnih izvora u Hrvatskoj i svijetu

Prirodna bogatstva i održivi razvoj

Utjecaj prirodnih nepogoda na gospodarstvo (vulkani, potresi, suše, poplave, vjetrovi)

Onečišćenje zraka, voda i tla

Zaštita prirode u Hrvatskoj i svijetu

Zaštićena područja u Hrvatskoj

Zaštićena područja u svijetu

Socijalni faktori razvoja ekonomskih prostornih sustava

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj

Razvoj naseljenosti u svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj

Razmještaj stanovništva u svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj

Prirodno kretanje stanovništva u svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj

Prostorno kretanje stanovništva u svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i u svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i u svijetu

Biološki sastav stanovništva u Hrvatskoj

Biološki sastav stanovništva u svijetu

Kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj

Kulturno-antropološki sastav stanovništva u svijetu

Obrazovni sastav stanovništva u Hrvatskoj

Obrazovni sastav stanovništva u svijetu

Naselja u Hrvatskoj i u svijetu

Urbanizacija u Hrvatskoj

Urbanizacija kao svjetski proces

Urbani sustav u Hrvatskoj

Urbani sustavi u svijetu

Prostorna struktura gradskih naselja

Gradske regije u Hrvatskoj i svijetu

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Geografski pristup

1. analizirati ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj Europi i svijetu

2. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

3. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

Uloga geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Faktori lokacije ekonomskih djelatnosti, prostorno planiranje i regionalni razvoj

Prostorni sustavi primarnih djelatnosti

Prostorni sustavi sekundarnih djelatnosti

Ruralni prostori u Hrvatskoj

Ruralni prostori u svijetu

Agrarni proizvodni sustavi u Hrvatskoj

Agrarni proizvodni sustavi u svijetu

Prirodno-geografski faktori poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu

Društveno-geografski faktori poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu

Tehničko-organizacijska obilježja poljoprivrede u Hrvatskoj

Tehničko-organizacijska obilježja poljoprivrede u svijetu

Proizvodna obilježja poljoprivrede u Hrvatskoj

Proizvodna obilježja poljoprivrede u svijetu

Sustavi agrarnog iskorištavanja u Hrvatskoj i svijetu

Ratarstvo u Hrvatskoj i svijetu

Stočarstvo u Hrvatskoj i svijetu

Ribarstvo u Hrvatskoj i svijetu

Šumarstvo u Hrvatskoj i svijetu

Zelena revolucija

Ekološke posljedice poljoprivrede u Hrvatskoj i svijetu

Suvremene promjene u ruralnim prostorima u Hrvatskoj i svijetu

Ruralni pejsaž u Hrvatskoj i svijetu

Pojava i razvoj industrije u Hrvatskoj i svijetu

Vrste industrija u Hrvatskoj i svijetu

Faktori lokacije i razvoja industrije u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i svijetu

Mineralne i druge sirovine

Energetika i industrija

Industrija u prostoru (industrijske regije u Hrvatskoj i svijetu)

Djelatnosti sekundarnog sektora i okoliš

Posljedice onečišćenja okoliša u Hrvatskoj i svijetu

Važnost sekundarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

Geografski pristup

1. istražiti doprinos znanstvenih spoznaja geografije u unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

2. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

3. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnog vrjednovanja naslijeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građana te građana svijeta

Doprinos znanstvenih spoznaja geografije u unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

Prostorni sustavi uslužnih djelatnosti

Ostale uslužne djelatnosti i njihova prostorna organizacija u Hrvatskoj i svijetu

Razvoj tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Osnovna obilježja prometa

Kopneni promet u Hrvatskoj i svijetu

Pomorski promet u Hrvatskoj i svijetu

Zračni promet u Hrvatskoj i svijetu

Telekomunikacijski promet u Hrvatskoj i svijetu

Osnovna obilježja i prostorni sustav turizma

Tipovi turističkih područja u Hrvatskoj i svijetu

Prostorna organizacija i važnost trgovine

Prostorna organizacija i važnost trgovine u gradovima

Intenzitet, faktori razvoja, elementi i struktura trgovine u Hrvatskoj

Intenzitet, faktori razvoja, elementi i struktura svjetske trgovine

Globalizacija svjetskog gospodarstva

Utjecaj globalizacije na proizvođače, potrošače i okoliš u Hrvatskoj i svijetu

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Ekonomska i socijalna mjerila razvijenosti

Nejednaki gospodarski razvoj u Hrvatskoj i svijetu

Nejednaki regionalni razvoj u Hrvatskoj i svijetu

Države s velikim i visokorazvijenim gospodarstvima (Njemačka, Francuska, UK, Italija, SAD, Kanada, Japan, »tigrovi Dalekog istoka», Australija)

Države s gospodarstvima od svjetskog značenja (Kina, Ruska Federacija, Indija, Brazil)

Srednje razvijene države

Slabije razvijene države

Države u tranziciji

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

učinkovito primjenjivati tehnologiju

steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.

Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama

2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima

4. diskutirati o rješenju linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovim sustavima koristeći linearnu funkciju

Oblik i prostor

1. koristiti pravokutni koordinatni sustav u ravnini za prikaz točaka te određivanje udaljenosti i polovišta

2. primijeniti osnovne geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva

3. rabiti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod jednostavnih geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti podatke za statističko istraživanje

2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

3. predočiti prikupljene podatke na najprimjereniji način pomoću računala

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Postotci, omjeri i razmjeri. Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. analizirati kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. proučiti osnovne geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. analizirati prikupljene i prikazane podatke

2. odrediti srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. analizirati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. povezati binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. računati s vektorima u ravnini

2. povezati pravac u koordinatnom sustavu u ravnini s njegovom jednadžbom

3. povezati kružnicu u koordinatnom sustavu u ravnini s njezinom jednadžbom

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. odrediti vjerojatnost složenog događaja za prikupljene i analizirane podatke

2. prikazati statistiku nizova podataka

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. primijeniti nizove i redove

2. analizirati složene funkcije pomoću svojstava elementarnih funkcija

Podatci

1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

2. usporediti srodne skupove podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes niza koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Nizovi i redovi

Funkcije

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte

objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije

izvođenjem pokusa razviti vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka

uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije

prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihova obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja

razviti svijest o neophodnosti očuvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne odričući se dobrobiti civilizacije i napretka

osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama

usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živome svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenoga demokratskog društva

proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

stečena znanja staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Čovjek i zdravlje

1. preispitati zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. povezati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka s mjerama prevencije

3. usporediti najčešće virusne i bakterijske bolesti i načine njihova liječenja

4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. procijeniti opasnosti za zdravlje povezane sa specifičnošću zanimanja za koje se školuje

7. demonstrirati osnovne zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. procijeniti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju

Zaštita prirode i okoliša

1. opisati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

2. opisati odnose između živih bića u biocenozi

3. objasniti razloge ugroženosti prirode na Zemlji

4. istražiti potencijalne opasnosti za okoliš, povezane sa zanimanjem za koje se školuju pomoću malih istraživanja

5. predvidjeti moguće mjere zaštite prirode koje se mogu provesti zbog postojećeg ili potencijalnoga štetnog djelovanja na okoliš

6. ilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i faune

7. raspraviti potrebu očuvanja bogatstva prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmor i rekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini

Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

Rizici za zdravlje povezani sa specifičnostima zanimanja i načinom života

Životni ciklus čovjeka i razvoj spolnosti

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskog spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porod, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini

Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje

Područje istraživanja ekologije i temeljni pojmovi

Utjecaj najvažnijih abiotičkih čimbenika na život i održavanje

organizama

Utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje organizama

Temeljne značajke ekosustava i održanje prirodne ravnoteže

Osobitosti i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj

Individualni rad i rad u skupini

Razlozi ugroženosti prirode na Zemlji

Štetna djelovanja čovjeka na okoliš (primjer prema načelu regionalnosti)

Potencijalni štetni učinci profila zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktičnih mjera zaštite

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

Temeljni mikroekonomski koncepti

Temeljni makroekonomski koncepti

Osnove međunarodne ekonomije

Statistička obrada, analiza i prikaz podataka

■ koristiti se složenim gospodarskim jezikom

■ prepoznati zakonitosti u ponašanju sudionika na mikrotržištima i na tržištu nacionalnog gospodarstva

■ razlikovati gospodarske probleme s kojima se ekonomije suočavaju te usporediti gospodarske i političke ciljeve s primijenjenim ekonomskim mjerama ili instrumentima, ovisno o trenutačnoj gospodarskoj situaciji

■ objasniti ulogu nacionalnog gospodarstva u kontekstu međunarodne razmjene i ulogu procesa ekonomske i političke globalizacije

Osnove ekonomije (1. razred, 2 sata, 4 boda)

Osnove ekonomije (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Osnove ekonomije (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Osnove ekonomije (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Statistika (3. razred, 2 sata, 3 boda)

1. objasniti problem ograničenosti/oskudice povezujući ga s oportunitetnim troškovima

2. identificirati temeljne proizvodne resurse ukazujući na nužnost očuvanja čovjekova okoliša te potrebu pronalaska i razvijanja novih i zamjenjivih resursa

3. izračunati i komentirati pokazatelje učinkovitosti poslovnih procesa razlikujući metode racionalizacije

4. analizirati ponašanje potrošača i poslovnih subjekata na tržištu nekog dobra ili usluge

Ljudske potrebe i njihova neograničenost

Hijerarhija ljudskih potreba

Potrebe i želje, mogućnost i načini zadovoljenja potreba te problem izbora ili ekonomiziranja

Struktura potreba i stupanj razvijenosti gospodarstva

Ekonomska/tržišna i slobodna dobra, oportunitetni troškovi

Ekonomski Zakon ograničenosti/oskudnosti

Stručni pojmovi ili koncepti

Načini izražavanja promatranih varijabli, matematički izrazi ili formule

Tabelarni prikaz i sastavni dijelovi tabele

Grafički prikaz i sastavni dijelovi linijskoga grafičkog prikaza

Pojam i vrste resursa/inputa/proizvodnih faktora

Resursi i njihova obnovljivost

Resursi i prilagodljivost u proizvodnim procesima (kratki i dugi rok)

Cijene resursa (samo informativno)

Potrošnja prirodnih resursa i budućnost gospodarskog razvoja – trajno održivi rast

Brzi tehnološki razvoj i ostali uzroci globalnih promjena

Protokol iz Kyota i njegova ratifikacija

G20 kao forum za upravljanje globalnim gospodarstvom

Rezultati proizvodnje/outputi, cijena outputa i ograničenost inputa

Pojam gospodarskog sustava

Običajni/tradicijski sustav

Komandni/centralno-planski sustav

Mješoviti (tržišni) gospodarski sustav

Zakonitost opadajućih prinosa i rastućih troškova

Ukupna, prosječna i granična proizvodnja i ekonomije razmjera

Zakon supstitucije resursa i Zakon opadajućih troškova

Pojedinačna, serijska i masovna proizvodnja

Pojam učinkovitosti/djelotvornosti poduzetnika

Proizvodnost, ekonomičnost i rentabilnost poslovanja

Načini povećanja poduzetnikove učinkovitosti

Podjela rada i specijalizacija

Motivacija zaposlenika

Standardizacija, tipizacija i unifikacija kao metode racionalizacije

Mehanizacija i automatizacija tehnoloških procesa

Troškovi poduzetnika – ukupni, fiksni i varijabilni

Prosječni i granični troškovi

Troškovi i učinkovitost poduzetnika

Pojam tržišta i njegove osnovne zadaće – alokacijska, distribucijska, selekcijska, informativna i razvojna

Ekonomski zakon potražnje na mikrorazini – djelovanje zakona, učinci supstitucije i dohotka

Individualna i tržišna skala/križaljka potražnje

Grafički prikaz potražnje

Determinante ili čimbenici utjecaja na potražnju

Promjena u potraživanoj količini u odnosu na promjenu potražnje dobra/usluge

Ekonomski zakon ponude na mikrorazini – djelovanje zakona

Individualna i tržišna skala/križaljka ponude

Grafički prikaz ponude

Determinante ili čimbenici utjecaja na ponudu

Promjena u ponuđenoj količini u odnosu na promjenu ponude dobra/usluge

Mikroekonomska ravnoteža i njena promjena

Cjenovna elastičnost potražnje – koeficijent cjenovne elastičnosti

Grafički prikaz potražnje odgovarajućeg stupnja cjenovne elastičnosti

Determinante/čimbenici utjecaja na stupanj cjenovne elastičnosti potražnje

Cjenovna elastičnost potražnje i prihod poduzetnika

Cjenovna elastičnost ponude – koeficijent cjenovne elastičnosti

Grafički prikaz ponude odgovarajućeg stupnja elastičnosti

Determinante/čimbenici utjecaja na stupanj cjenovne elastičnosti ponude

Dohodovna elastičnost potražnje – koeficijent dohodovne elastičnosti

Ilustracija prve, druge i treće Engelove krivulje

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

1. povezati ekonomska dobra/usluge s odgovarajućim tržišnim strukturama

2. opisati manjkavosti tržišta s naglaskom na stavove o zdravoj tržišnoj utakmici

3. povezati osnovne makroekonomske ciljeve gospodarstva s odgovarajućim ekonomskim politikama i instrumentima

4. protumačiti pojmove bruto nacionalnog i domaćeg proizvoda raščlanjujući ih na njihove sastavnice bez obzira na kriterij raščlambe

Ponašanje potrošača u kontekstu korisnosti dobara

Ukupna i granična korisnost dobara i usluga

Zakon opadajuće granične korisnosti

Tržišna košarica dobara i usluga, krivulja indiferencije i mapa krivulja indiferencije

Budžetski pravac i pomicanje budžetskog pravca

Potrošačeva ravnoteža ili točka najveće korisnosti

Otkriveno preferirajuće i otkriveno inferiorne kombinacije dobara iz tržišne košarice

Tržište potpune konkurencije

Monopolsko tržište i tržište prirodnih monopola

Tržište čistog i diferenciranog oligopola

Tržište ograničene/monopolističke konkurencije

Nejednakost raspodjele dohotka u društvu

Progresivni sustav oporezivanja i državni transferi

Neučinkovitost – ograničavanje monopolskih ponašanja poduzetnika i poticanje konkurencije

Zakon za zaštitu tržišnog natjecanja i agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Zakon za zaštitu tržišnog natjecanja i agencija za zaštitu potrošača

Pozitivne i negativne eksternalije

Mjere sprječavanja i poticanja eksternalija

Javna dobra, »slijepi putnici»/ »slobodni jahači«

Nestabilnost i uloga države u poticanju stabilnosti

Državne potpore u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj

Vitalni gospodarski segmenti postavljanja makroekonomskih ciljeva

Temeljni makroekonomski ciljevi

Realni i novčani tijekovi u gospodarstvu

Pojam makroekonomskih politika

Fiskalna politika – automatski stabilizatori i mjere diskrecijske fiskalne politike

Porezni sustav Republike Hrvatske – direktni, indirektni porezi i porezna načela

Posebni porezi (trošarine/akcize)

Državni, županijski, općinski/gradski i zajednički porezi

Učinkovitost naplate poreza – Ramseyjevo pravilo

Djelotvornost poreza i Lafferova krivulja

Porezna incidencija/prevaljivanje poreza i porezna evazija/izbjegavanje plaćanja poreza

Monetarna politika – stopa obvezne rezerve likvidnosti, diskontna/eskontna stopa, operacije na otvorenom tržištu

Hrvatska narodna banka

Vanjskotrgovinska politika – politika deviznog tečaja, carine, premije i trgovinske kvote/kontingenti

Politika dohotka

Ekspanzivnost i restriktivnost u primjeni instrumenata ekonomske politike

Gospodarski ciklus (ekspanzija, vrh, kontrakcija/recesija, dno ciklusa/depresija) i uzroci gospodarskih ciklusa

Faza gospodarskog ciklusa i mjere makroekonomske politike

Pojam bruto nacionalnog i bruto domaćeg proizvoda

Tehnološke mogućnosti društva/granica proizvodnih mogućnosti društva

Potencijalni BDP, ostvareni BDP i BDP jaz

Promjena tehnoloških mogućnosti

Mjerenje BDP-a: ukupnim izdacima u društvu, visinom ostvarenog ukupnog dohotka i dodanim vrijednostima u poslovnim procesima

Nominalni i realni BDP

Indeksi nominalne i realne promjene vrijednosti BDP-a i promjene opće razine cijena/deflator BDP-a

BDP i NEW/neto ekonomsko blagostanje

Državni proračun i proračunska politika

Uravnoteženi, suficitaran i deficitaran proračun

Prihodi i rashodi državnog proračuna

Državni, županijski, općinski i gradski proračun, izvanproračunski fondovi (porezni sustav Republike Hrvatske)

Proračunski deficit i njegove posljedice za gospodarstvo

Državni/javni dug i financiranje javnog duga

Utjecaj veličine državnog duga na stope gospodarskog rasta

Multiplikator javnih rashoda i porezni multiplikator

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

1. analizirati ponašanje subjekata nacionalnog gospodarstva

2. analizirati osnovne značajke tržišta proizvodnih resursa

3. objasniti temeljne probleme nacionalne ekonomije i mjere za njihovo sprječavanje i suzbijanje

Agregatna potražnja i učinci realnog boga3tstva, novčane mase i međunarodne razmjene

Grafički prikaz agregatne potražnje

Determinante/čimbenici utjecaja na agregatnu potražnju

Kratkoročna agregatna ponuda

Dugoročna agregatna ponuda

Determinante/čimbenici utjecaja na agregatnu ponudu

Makroekonomska ravnoteža (puna zaposlenost, podzaposlenost i prezaposlenost) i promjena ravnoteže

Osobna potrošnja kućanstava – autonomna i inducirana te štednja

Granična i prosječna sklonost potrošnji i štednji

Determinante/čimbenici utjecaja na osobnu potrošnju/štednju

Investicijska potrošnja poduzetnika

Investicijski multiplikator/multiplikator javnih rashoda

Državna potrošnja – rekapitulirati

Neto-izvoz,

Domaće i međunarodne odrednice neto-izvoza

Teorija raspodjele dohotka kao teorija cijena resursa

Prihod graničnog proizvoda ljudskog rada, kapitala i prirodnih izvora

Pravilo najmanjeg troška i supstitucije

Tržište rada – potpuno i ograničeno konkurentno

Odrednice ponude i potražnje ljudskog resursa

Nominalne i realne nadnice/najamnine

Razlike u nadnicama/najamninama – kompenzirajući dodatci, razlike u kvaliteti rada, nekonkurentnost tržišnih skupina, nadarenost pojedinaca (čista ekonomska renta), diskriminacija, heterogenost radnika, heterogenost poslova i nesavršenosti tržišta rada

Afirmativne metode/metode pozitivne diskriminacije (prednosti i nedostaci)

Sindikalne organizacije – granske i strukovne

Kolektivno pregovaranje, kolektivni ugovori, ekonomski paket

Moguće mjere pritiska poslodavaca i sindikata (lockout, paralelni pogoni, odbjegle tvornice, štrajk, closed shop, union shop, open shop)

Sindikalni utjecaj na ponudu, potražnju rada i nadnice iznad konkurencijskih razina

Udruge poslodavaca kao odgovor na sindikalna udruženja

Pregovaračka scena u Republici Hrvatskoj – Sindikati, HUP, Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV)

Prirodni izvori kao fiksni proizvodni resurs

Renta kao osiguranje racioniranja ograničenih resursa

Oporezivanje visokih renti – pokret Henrya Georgea kao temelj moderne teorije oporezivanja

Kapitalni resurs – renta i stopa prinosa na kapital

Sadašnja vrijednost kapitalnih dobara

Financiranje kapitalnih dobara, štednja i kamatnjak

Zaobilaznost u tekućoj potrošnji i investicije

Kapital kao proizvodni resurs

Profiti na kamate i prinos na kapital

Odrednice profita

Raspodjela dohotka i bogatstva u suvremenom društvu

Stupanj nejednakosti raspodjele – Lorenzova krivulja i Ginijev koeficijent

Nejednakost raspodjele i razvijenost gospodarstva

Apsolutno i relativno siromaštvo

Uzroci nejednakosti

Priroda nejednakosti – razlike u dohotcima od rada i dohotcima od vlasništva

»Trade off« između učinkovitosti i jednakosti (»Šuplje vedro« A. Okuna)

Programi borbe protiv siromaštva

Programi protiv siromaštva i motivacija siromašnih

Zemlje u razvoju – Human Development Indeks (HDI) i uzroci zaostajanja u razvoju

Problem nejednakosti u Republici Hrvatskoj

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

1. demonstrirati način korištenja usluga Zavoda za zapošljavanje i internetskih portala za zapošljavanje, uz posebno težište na isticanju njihove uloge u transparentnosti tržišta rada

2. objasniti strukturu bilance međunarodnih plaćanja

3. prepoznati razloge uključivanja nacionalnog gospodarstva u međunarodne trgovinske tijekove

4. komentirati instrumente vanjskotrgovinske politike, odnosno vrijeme, način i svrsishodnost njihove primjene

5. analizirati faze povijesnog razvoja međunarodne trgovine

6. objasniti ulogu svjetske trgovinske organizacije, međunarodnih financijskih institucija te regionalnih i međunarodnih integracija

Stanovništvo i raspoloživa radna snaga gospodarstva – radni kontingent i radno sposobno stanovništvo

Kategorija zaposlenih i nezaposlenih stanovnika

Stopa nezaposlenosti

Nezaposlenost s aspekta jednakosti osoba, skrivenosti ili podzaposlenosti

Vrste i uzroci nezaposlenosti

Utjecaj fleksibilnosti/nefleksibilnosti nadnica na visinu stope nezaposlenosti

Načini mjerenja nezaposlenosti

Nezaposlenost i gospodarski napredak (»trade off« između nezaposlenosti i BDP-a i inflacije A. Okuna)

Hrvatski zavod za zapošljavanje i programi poticanja zapošljavanja

Internetski portali zapošljavanja i sajmovi karijera

Ekonomske i socijalne posljedice nezaposlenosti

Problem nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj

Potrebna količina novca u optjecaju

Inflacija – pojam i mjerenje (deflator BDP-a, CPI, PPI)

Izračun indeksa potrošačkih cijena

Inflacija – prema intenzitetu udara na gospodarstvo (umjerena, galopirajuća, hiperinflacija, anticipirana i neanticipirana, inercijska ili sržna)

Inflacija – prema uzrocima pojave (inflacija potražnje, troškova ili »šoka ponude« i mark-up inflacija, strukturna inflacija)

Ekonomske i socijalne posljedice inflacije

Phillipsova teorija inflacije (»trade off« inflacije i nezaposlenosti u kratkom roku i dugoročna Phillipsova krivulja po Phelpsu i Friedmanu)

Antiinflacijske i stabilizacijske mjere/programi

Stagflacija i indeks neugodnosti/discomfort index

Definicija gospodarskog rasta i gospodarskog razvoja

Činitelji ekonomskog rasta i pretpostavke za njihovo aktiviranje

Osnovni modeli gospodarskog rasta – klasični (Smith i Malthus), Harrod-Domarov model, neoklasični (Solow i pravilo jedne trećine) i moderne teorije endogenog rasta

Prepreke gospodarskog rasta i načini njihova prevladavanja

Dileme oko ekonomskih politika i poticanja gospodarskog rasta

Odnos razvijenih zemalja i zemalja u razvoju – trendovi razvoja u svjetskim gospodarstvima

Suvremeni pogledi na gospodarski razvoj

Kronologija rasprave na temu održivog razvoja

Otvorenost gospodarstva kao preduvjet rasta i razvoja

Međunarodno kretanje dobara, usluga, financijskog kapitala, osoba – kao radnog resursa i kao turista te informacija

Kronologija pojašnjenja važnosti vanjske trgovine – apsolutne prednosti (Smith), komparativne prednosti (Ricardo i modernizacija teorije u Heckscher-Ohlinovu i Vernonovu modelu) i konkurentske prednosti (porter i činitelji nacionalne konkurentnosti)

Struktura bilance međunarodnih plaćanja – bilanca tekućih transakcija, bilanca kapitalnih transakcija, netopogrješke i propusti

Vanjskotrgovinska politika tečaja

Konvertibilnost nacionalnih valuta

Slobodna trgovina i suvremeni protekcionizam

GATT i svjetska trgovinska organizacija (WTO)

GATT krugovi/runde pregovora (do urugvajske runde 1994.)

GATS, TRIPS – sporazumi u području trgovine uslugama i intelektualnim vlasništvom

Nova runda trgovinskih pregovora (Doha runda) – ministarske konferencije od dohe 2001. do Geneve 2008.

Međunarodne financijske institucije – IMF, IBRD, EBRD, EIB, EUROFINAS

Međunarodne organizacije – UN, OPEC

Regionalne međunarodne organizacije – EU, CEFTA, ALADI, NAFTA, CARIFTA

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnom okruženju

Globalizacija – razine globalizacije, prednosti i nedostatci

Antika, Biblija, skolastici

Fiziokrati i merkantilisti

Adam Smith – Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, ekonomski liberalizam, »nevidljiva ruka«

Karl Marx – Kapital, kritika kapitalizma

John Maynard Keynes – Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca Gospodarska kriza i državna intervencija ili »vidljiva ruka«

Suvremena ekonomska misao – Friedman, Laffer, Buchanan, Galbraight, Samuelson, Porter, Krugman

(sadržaji se obrađuju na nivou osnova)

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

1. koristiti različite načine i sredstva prikupljanja podataka

2. prikazati uređene podatke tabelarno i grafički, s naglaskom na njihovu interpretaciju

3. izračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti analizirajući dobivene rezultate

4. prikazati obradu vremenskih nizova

5. povezati odnose među promatranim pojavama

Statistika – pojam i temeljne zadaće

Predmet proučavanja statistike – statistički skup, statističke jedinice

Izvori podataka – sekundarni i primarni podatci

Načini prikupljanja podataka

Priprema podataka za statističku analizu

Formiranje statističkih nizova – nizovi kvalitativnih podataka

Tabeliranje podataka

Grafičko prikazivanje – grafikoni jednostavnih i dvostrukih stupaca, razdijeljenih i strukturnih stupaca, s krugovima i polukrugovima

Relativni brojevi – postotci

Statistički omjerni brojevi

Indeksi niza kvalitativnih podataka

Pojedinačni numerički podatci i distribucija frekvencija

Distribucija frekvencija s razredima

Srednje vrijednosti – mod, medijan, aritmetička sredina, geometrijska i harmonijska sredina

Odnosi među srednjim vrijednostima

Mjere raspršenosti – raspon varijacije, interkvartilni raspon i koeficijent kvartilne devijacije

Varijanca, standardna devijacija i koeficijent varijacije

Formiranje vremenskog niza i njegove osnovne značajke

Grafički prikaz intervalnog i trenutačnog niza

Indeksi na stalnoj bazi

Verižni indeksi, stopa promjene i prosječna stopa promjene

Skupni indeksi količina, cijena i vrijednosti

Aritmetička sredina vremenskog niza

Model linearnog trenda

Ispitivanje odnosa među pojavama – dijagram rasipanja

Jednostavna linearna regresija

Varijanca, standardna devijacija i koeficijent varijacije regresije

Koeficijent linearne korelacije

Korelacija ranga

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, e-učenje.

Računalna daktilografija i obrada teksta

Pisano poslovno komuniciranje u organizaciji

Komunikacijska sinergija u praktičnoj izvedbi

■ usvojiti osnove kompjutorske daktilografije

■ ovladati vještinom desetoprstnog slijepog pisanja kao temelja pisane poslovne komunikacije

■ primijeniti vještine poslovne komunikacije kao strategije poslovanja suvremene organizacije

■ ujediniti komunikacijska znanja

■ prezentirati vještine u najširem kontekstu njihove osobne, ali i poslovne primjene

■ razviti komunikacijske kompetencije

■ primijeniti u realizaciji individualnih, ali i poslovnih ciljeva

Poslovne komunikacije (1. razred, 2 sata, 4 boda)

Poslovne komunikacije (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Komunikacijsko-prezentacijske vještine (3. razred, 2 sata, 4 boda)

1. opisati povijesni razvoj sredstava/medija komuniciranja

2. primijeniti pravila i preporuke zaštite pri radu na suvremenoj uredskoj opremi

3. koristiti suvremenu uredsku opremu

4. rukovati višefunkcionalnom tipkovnicom

5. primijeniti vještinu desetoprstnoga slijepog pisanja (računalnu daktilografiju)

6. primijeniti program za obradu teksta u kontekstu vještine desetoprstnoga slijepog pisanja

7. demonstrirati vještinu desetoprstnoga slijepog pisanja prema standardu i pravilima struke

Razvoj sredstava za pisanje tijekom povijest (bitniji izumi – oruđa komunikacije, pronalazak papira, pojava pošte, opismenjavanje, doprinos hrvatskih izumitelja)

Pisaći stroj

Računalo

Ured i uredsko poslovanje kao dio suvremene organizacijske strukture

Suvremena uredska oprema/suvremeni ured

Rukovanje suvremenom uredskom opremom i zaštita pri rukovanju

Višefunkcionalna tipkovnica (osnovne upravljačke tipke, ergonomska pravila i vježbe, zaštita pri radu na računalu, gimnastičke vježbe i vježbe za otklanjanje umora)

Upute za pisanje na tipkovnici (najvažnije tipke s gledišta računalne daktilografije, položaj ruku, pravila udara/zahvata na tipke, pravila sjedenja)

Pripremni poslovi pri obradi teksta na računalu (postavljanje stranice, odabir vrste i veličine slova mišem i tipkama, poravnavanje teksta, centriranje, određivanje rednog razmaka, oblikovanje teksta podebljavanjem, pisanjem u kurzivu i podcrtavanjem, načini isticanja teksta, ispravak pogrješaka, označivanje teksta pomoću tipkovnice, premještanje teksta, oblikovanje zaglavlja i podnožja, umetanje simbola i ostalih znakova, pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja, brojenje unesenih udaraca, spremanje dokumenta, ispis dokumenta)

Desetoprstno slijepo pisanje ili računalna

daktilografija

Temeljni položaj

Obrada slova r/u

Obrada slova e/i

Obrada slova v/m

Zahvat na slova g/h

Slovo c i zarez

Pisanje točke, crtice za rastavljanje i velikog slova

Slova o/p

Slova t/z

Slova b/n

Slova š/ć

Slova ž/đ

Slova w, x, q, y

Pisanje arapskih i rimskih brojki

Interpunkcijski znakovi, crtica za podcrtavanje i rastavljanje, zagrade, kosa crta i navodnici

Znakovi za računske operacije

Estetika poslovne komunikacije (načini vizualizacije i uređivanja teksta

Oblikovanje teksta – vrste oblika

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

1. objasniti osnovne pojmove, modele i vrste komunikacije

2. opisati pojam, podjelu i ulogu poslovne komunikacije

3. prepoznati obilježja i vrste komunikacijskih mreža u poslovnoj organizaciji

4. primijeniti opća načela strukture, standarde i načine oblikovanja poslovne komunikacije/dopisa

5. koristiti pisanu poslovnu komunikaciju povezujući ju sa svim fazama kupoprodajnog posla

Komunikacija kao osnova međuljudskih odnosa; komunikacijska kompetencija

Proces komunikacije; elementi procesa komunikacije, čimbenici procesa komunikacije, smetnje u komunikaciji

Modeli komuniciranja

Vrste komunikacije prema načinu izražavanja

Vrste komunikacije prema blizini sudionika

Komunikacija prema broju sudionika

Vrste komunikacija prema obliku, nastanku i namjeni

Tradicionalne i digitalne komunikacije

Kronološki razvoj znanstvene discipline

Poslovne komunikacije kao temeljni čimbenik poslovanja, organizacije i menadžmenta

Uloga poslovne komunikacije u fazama poslovanja

Podjela poslovne komunikacije

Korisne zadaće i ciljevi

Upravljanje komunikacijom u poslovnoj organizaciji (menadžment i komunikacija, upravljanje vremenom, komunikacijski nesporazumi, sukobi i stilovi rješavanja)

Mreža formalne komunikacije

Mreža neformalne komunikacije

Obilježja pisane poslovne komunikacije u suvremenom poslovanju

Vrste pisane poslovne komunikacije

Poslovno pismo/dopis (jezik, stil, plan i matrica pisanja)

Standardi i norme za pisane poslovne komunikacije (standardi i norme za poslovni papir, standardi i norme za strukturu pisane poslovne komunikacije, standardi i norme za oblikovanje pisane poslovne komunikacije, kratice i oznake u pisanom komuniciranju)

Sustavi nuđenja

Ponuda

Upit

Oblici suradnje s poslovnim partnerima i prigodne poslovne komunikacije

Narudžba i prihvat narudžbe

Ugovori o prodaji robe

Realizacija naloga

Podmirenje obveze, plaćanje

Reklamacija

Požurnica

Opoziv

Otklon

Nagodbe

Opomena

Komunikacije sa službom ljudskih resursa (ponuda za posao, životopis, preporuke)

Priprema i organizacija poslovnih sastanaka

Pisane poslovne komunikacije u odnosima s javnošću

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

1. opisati specifične oblike usmene komunikacije u poslovanju

2. objasniti mogućnosti primjene neverbalne komunikacije u poslovanju

3. izvesti uspješnu govornu prezentaciju

4. napraviti prezentaciju primjenjujući program za kreiranje i uređivanje prezentacija

5. demonstrirati komunikacijsko-prezentacijske vještine u komunikaciji s kupcima/korisnicima i suradnicima

6. prepoznati važnost internog i eksternoga poslovnog pregovaranja

7. prepoznati kulturološke razlike u poslovanju primjenjujući pravila uljudbenoga poslovnog komuniciranja i poslovnog bontona

Prednosti, nedostatci i oblici usmene komunikacije

Razgovor – komunikacijski proces; specifičnosti poslovnog razgovora

Poslovni sastanak; vođenje i tehnike vođenja poslovnog sastanka

Vještine argumentiranja/dokazivanja

Uvjeravanje

Slušanje

Diskusija

Javno izlaganje

Poslovno izvješće (neposrednom pretpostavljenom, manjoj grupi, većoj grupi)

Poslovno pregovaranje (načela, strategije i taktike pregovaranja)

Uloga, važnost i tumačenje neverbalne komunikacije i neverbalnog znakovlja

Kinetičko znakovlje (pogled, mimika, taktilna komunikacija – dodir, držanje tijela i položaj...)

Proksemičko znakovlje (uporaba prostora – udaljenost, vanjski izgled, tzv. styling, odjeća, obuća, šminkanje, boje, mirisi...)

Neverbalna komunikacija poslovne organizacije (dizajn/stil interijera i eksterijera, logo, boja, neverbalna komunikacija djelatnika, poslovno djelovanje – dress-code…)

Kulturološke razlike u tumačenju neverbalne komunikacije

Govorničko umijeće – retorika

Suvremene govorne vrste: razgovor/dijalog (službeni razgovor, anketa, intervju, debata, razgovor na temu, brainstorming...)

Monolozi (uvodna riječ, izjava, vijest, diskusija, komentar, izvješće)

Govori (poslovni, prigodni, svečani...)

Konvencionalan govor, govorna izražajna sredstva, kompozicija govora, organizacija govorne poruke, logika u govoru, opća govornička pravila

Primjena vještina govorništva u suvremenom poslovanju

Prezentacija (vrste, ciljevi, osnovni elementi, faze prezentacijskog procesa)

Shema govorne poslovne prezentacije

Osobine prezentera (komunikacijsko-prezentacijske vještine i dijagnostičke vještine u radu s kupcima/klijentima)

Telefonska prezentacija i prodaja (plan telefonske prezentacije, model AIDA u telefonskoj prezentaciji/prodaji, prednosti i nedostatci)

Prezentacija (misija prezentacije, zastupanje interesa publike, zatrpavanje podatcima – damping podataka, strukturni tijek, vizualno komuniciranje, načelo »manje je više«, fokusiranje na prezentera, psihologija percepcije, elementi grafičkog dizajna, problem ograničenosti učinkovitog slajda, smjernice za tekst, numerička grafika i tehnike grafičkog kontinuiteta, odgovaranje na pitanja)

Prilagodba poslovne prezentacije kupcima/klijentima

Okružje prezentacije

Kultura poslovne organizacije i njeni čimbenici

Međukulturalna komunikacija u međunarodnom poslovanju (etnocentrizam, komunikacijski nesporazumi, upoznavanje i uvažavanje kulturoloških razlika...)

Pojam i važnost poslovnog bontona i uljudbenoga poslovnog komuniciranja

Razine poslovnog bontona (predstavljanje/samoprezentacija, stvaranje prvog dojma, muško-ženski odnos, pravilo o predstavljanju, upoznavanje, kultura poslovnog razgovaranja, poslovni ručak, poslovni sastanci, konferencije, kultura telefonskog komuniciranja, poslovni pokloni i darivanje, poslovno odijevanje, uredski bonton, ulaz posjetitelja u ured, najave, kucanje…)

Norme ponašanja u poslovnom komuniciranju

Poslovna etika, profesionalni etički kodeksi i njihova primjena u komunikaciji s unutarnjom i vanjskom javnošću

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Osnovni računovodstveni pojmovi

Računovodstveni instrumenti

Novčano poslovanje

Računovodstvo kratkotrajne imovine, obveza i troškova

Obračun proizvodnje i trgovine

Računovodstvo dugotrajne imovine

Računovodstvo prihoda i rashoda

Financijska izvješća

Računovodstvo fizičkih osoba

Cilj modula:

■ koristiti znanja i vještina potrebne za obavljanje radnih zadataka računovodstva i financija u poslovnim organizacijama

■ usvojiti i primijeniti računovodstvene pojmove i instrumente

■ provesti promjene u poslovanju

■ osigurati potrebne informacije u procesu poslovnog odlučivanja

■ upoznati temeljne računovodstvene kategorije, knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, financijska izvješća, utjecaje poslovnih događaja na promjene vrijednosti imovine, kapitala, obveza, prihoda, rashoda i rezultata poslovanja s povezivanjem sadržaja te mogućnošću prilagođavanja zahtjevima poslovnog okruženja

■ povezati informacije iz poslovnih knjiga s transakcijama

■ pripremiti menadžmentu podatke za analizu uspješnosti poslovanja

■ primijeniti u radu računalnu tehnologiju.

■ steći vještinu suradnje, osjećaj odgovornosti za obavljanje radnih aktivnosti

■ razviti potrebu za razmjenom informacija

■ pokazati interes za usavršavanje, nastavak obrazovanja/osposobljavanja i cjeloživotno učenje

Osnove računovodstva (1. razred, 2 sata, 4 boda)

Računovodstvo troškova i imovine (2. razred, 3 sata, 6 bodova)

Računovodstvo proizvodnje i trgovine (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Poduzetničko računovodstvo (4. razred, 4 sata, 8 bodova)

1. navesti pojam, zadatke i povijesni razvoj računovodstva

2. izraziti računovodstveni proces, standarde i sustave

3. identificirati temeljne računovodstvene kategorije

4. objasniti pojam, svrhu i postupak provedbe popisa

5. povezati temeljne računovodstvene kategorije, bilancu, račun dobiti i gubitka te izvješće o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

6. navesti pojam, vrste, sadržaj i kontrolu isprava

7. povezati isprave s poslovnim događajima

8. objasniti sadržaj i način evidencije na pojedinim vrstama konta

9. razlikovati sadržaje osnovnih i pomoćnih poslovnih knjiga

10. izraziti primjenu kontnog plana sa stajališta kvalitete računovodstvenih informacija

Pojam i sastavnice računovodstva

Povijesni razvoj računovodstvene evidencije

Računovodstveni proces

Zadatci i načela računovodstva

Računovodstveni standardi

Knjigovodstveni sustavi

Temeljne računovodstvene kategorije

Imovina

Dugotrajna imovina

Kratkotrajna imovina

Kapital (glavnica)

Obveze

Bilanca

Aktiva bilance

Pasiva bilance

Bilančne promjene

Prihodi

Rashodi

Financijski rezultat

Račun dobiti i gubitka te izvješće o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Pojam i vrste računovodstvenih instrumenata

Računovodstvene isprave

Pojam, važnost i vrste računovodstvenih isprava

Kontrola i čuvanje isprava

Pojam i obilježja PDV-a za obračun na ispravama

Primjeri isprava: račun, primka, nalog za plaćanje

Konto i kontni plan

Pojam i sadržaj konta

Oblici konta

Vrste konta i pravila evidencije na kontima

Konta stanja

Konta uspjeha

Konta prema samostalnosti

Konta prema složenosti poslovnih promjena

Konta prema položaju u bilanci

Kontni plan

Poslovne knjige

Dnevnik

Glavna knjiga

Probna bruto-bilanca

Ostale pomoćne poslovne knjige

Knjigovodstvene pogrješke i ispravljanje pogrješki

Pojam i vrste popisa

Priprema popisa

Provedba popisa

Popisne razlike

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

1. objasniti pojam i vrste platnog prometa

2. prikazati obrasce platnog prometa

3. opisati organizaciju i poslove blagajne

4. prikazati isprave u blagajni

5. razlikovati korištenje debitnih i kreditnih kartica kao sredstva plaćanja

6. prikazati promjene novčanih sredstava

7. provesti promjene financijske imovine

8. izvesti promjene potraživanja u glavnoj knjizi i u analitičkom knjigovodstvu

9. prikazati promjene obveza u osnovnim i u pomoćnim poslovnim knjigama

10. provesti izračune cijena zaliha i promjene kratkotrajnih materijalnih sredstava u glavnoj knjizi i u materijalnom knjigovodstvu

11. prikazati obračune i nastanak troškova poslovanja

Pojam i vrste platnog prometa

Novac u banci

Otvaranje i vođenje računa u banci

Obrasci platnog prometa

Platni promet posredstvom žiro-računa

Platni promet posredstvom deviznog računa

Elektronička plaćanja

Novac u blagajni

Isprave u blagajničkom poslovanju

Mjenica

Akreditiv

Novčana sredstva na računima i u blagajni

Otvoreni akreditivi

Devizna novčana sredstva

Pojam i vrste financijske imovine

Novčani ekvivalenti

Ulaganja u vrijednosne papire

Dionice

Obveznice

Dani zajmovi

Pojam i vrste potraživanja

Potraživanja od kupaca i analitičko knjigovodstvo

Potraživanja od zaposlenika

Potraživanja za PDV

Pojam i vrste obveza

Obveze prema dobavljačima i analitičko knjigovodstvo

Obveze po izdanim vrijednosnim papirima

Obveze prema zaposlenima

Obveze za primljene kredite

Obveze prema državi

Obveze za PDV

Utjecaj obveza na promjene ekonomskih kategorija

Pojam i sadržaj zaliha namijenjenih procesu poslovanja

Kalkulacije nabavne cijene zaliha

Računovodstveni instrumenti u poslovanju sa zalihama

Nabava zaliha sirovina i materijala

Metode izračuna utroška zaliha

Utrošak zaliha

Nabava, uporaba i otpis sitnog inventara

Nabava, uporaba i otpis ambalaže

Analitičko knjigovodstvo zaliha

Složeni primjer nabave i utroška zaliha

Utjecaj zaliha na promjene ekonomskih kategorija