Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

U hrvatskomu jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova. Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail – age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma

Jezični purizam

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Kritika

Komentar

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

■ osposobiti se za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke

■ učiti jezik radi daljnje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje

■ razvijati jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada

■ razvijati svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, toleranciji i empatiji prema drugom i drugačijem

■ razumjeti zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik i kulturu

■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

■ razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa te iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja područjem na kojemu se taj jezik govori

■ uključiti se bez pripreme u razgovor o temama koje su im poznate

■ obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

■ prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

■ isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura

■ ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti

■ prosuđivati o različitostima uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnomu okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polazničkih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novmi kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

2. komentirati nezahtjevne tekstove

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice

■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica;

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

■ TVORBA RIJEČI: compounds

■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga

■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene

■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e – pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja Europske unije

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne rečenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanam izričaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

Pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ pasivne rečenice, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, složenice, prijedlozi; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenam i pisanam izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanag jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenag izričaja

Međukulturno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti

Moda/Modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj

■ ČLANOVI: određeni, neodređeni

■ ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

■ PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

■ BROJEVI: glavni i redni

■ PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom – Wechselpräpositonen

■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn, deshalb, damit…)

■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben.

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje

2. komentirati nezahtjevne tekstove

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže, itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i proširivanje

■ IMENICE: složenice

■ ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana

■ ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica

■ PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva

■ PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj rečenici, namjerne

■ GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola te uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; reakcija glagola, kondicional, zu + infinitiv.

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju

2. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta, itd)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja Europske unije

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike;

pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji stranog jezika

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanam izričaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ usporedne rečenice, reakcija glagola, particip I., konjunktiv II. od pomoćnih i modalnih glagola; würde + infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, pluskvamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder… oder; denn, nicht… sondern; ob; seit; um… zu; so… dass; obwohl, darum, deswegen, trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmena izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisana izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

■ razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz šest povijesnih razdoblja

■ vrjednovati dokaze

■ razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

■ interpretirati povijesne podatke

■ konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

■ o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

■ vještina kronološkog razmišljanja

■ vještina razumijevanja povijesne naracije

■ vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

■ vještina povijesnog istraživanja

■ vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni je dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta.

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevan život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad starog svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama

3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinentima

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Nastavne

cjeline

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i židovska država

Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima

Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije starog svijeta

Helenska i helenistička kultura

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe

Indija i Kina

Od autohtonog ilirskog sela do autohtonoga grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecali na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspravljati o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

9. raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u 20. stoljeću

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom – izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnoga normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koji razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija te politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje ostalih znanstvenih disciplina, primjerice psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja za srećom i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja.

Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka.

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakosti ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealni zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike: normativna i deskriptivna etika i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Ovo zanimanje najčešće se obavlja u sjedećem položaju. Leđa su najopterećeniji dio tijela, otežan je rad krvotoka u nogama, prisutne su kontrakcije mišića vrata te neaktivnost mišića prsiju, trbuha i nogu.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Kineziološke postupke unaprjeđenja zdravlja usmjeriti na usvajanje znanja koja će koristiti za preventivno, relaksacijsko i korektivno smanjenje različitih problema povezanih s kralježnicom.

Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporučuje posebnu pozornost usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta.

Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti kao što su odbojka, košarka i sl.

Osjećaj za estetiku također je jedna od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj navedenog putem nastavnog procesa posebno su pogodne polistrukturne konvencionalne aktivnosti koje imaju za cilj dostići odgovarajuću estetsku razinu izvođenja, primjerice, sadržaji sportske i ritmičke gimnastike, plesovi i sl..

U ovom zanimanju osobe su znatno izložene stresu. Polaznike je potrebno zainteresirati za izlete u prirodu s kineziološkim rekreacijskim sadržajima kao što su planinarenja, rafting i sl. Potrebno je utjecati na stvaranje navika korištenja spomenutih sadržaja kako bi ih mogli preventivno koristiti u smanjivanju stresa. Istovremeno je potrebno naučiti i osvijestiti polaznike o tome da bavljenje bilo kojom organiziranom kineziološkom aktivnošću smanjuje stres.

■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti značajke i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspravljati o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,

izvršna vlast i sudska vlast

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila.

4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanje satelita oko Zemlje

5. prosuditi ravnotežu krutog tijela

6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

7. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

8. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. primijeniti zakon očuvanja energije

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodan pad

Jednoliko kružno gibanje

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Tlak

Uzgon

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni

Prijenos topline

Prvi zakon termodinamike

Rad u termodinamici

Drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e- učenje.

■ usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

■ biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

■ razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

■ prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

■ biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

■ učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

■ učinkovito primjenjivati tehnologiju

■ steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke

u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima

4. riješiti linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihove sustave te prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice te ih pretvoriti u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti podatke za statističko istraživanje

2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

3. predočiti prikupljene podatke na najprimjereniji način pomoću računala

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e- učenje.

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. analizirati prikupljene i prikazane podatke

2. odrediti srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e- učenje.

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. odrediti vjerojatnost složenog događaja za prikupljene i analizirane podatke

2. prikazati statistiku nizova podataka

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e- učenje.

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. koristiti nizove

2. istražiti elementarne funkcije

Podatci

1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

2. usporediti srodne skupove podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes niza koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Nizovi

Funkcije

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e- učenje.

■ upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte

■ objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije

■ razvijati vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka izvođenjem pokusa

■ uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije

■ prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihova obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja

■ razvijati svijest o nužnosti očuvanja prirodnih uvjeta, ne odričući se pritom dobrobiti civilizacije i napretka

■ osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama

■ usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živom svijetu, kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao građani suvremenoga demokratskog društva

■ proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

■ stečena znanja staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstava prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Čovjek i zdravlje

1. raspraviti zdrave stilove življenja te važnost pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. protumačiti putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u tijelo čovjeka i mjere prevencije

3. povezati najčešće virusne i bakterijske bolesti s načinima njihova liječenja

4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. prikupiti informacije o opasnostima za zdravlje povezane sa specifičnošću zanimanja za koje se školuje

7. prikazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. predvidjeti posljedice poremećaja ravnoteže u organizmu

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju

Zaštita prirode i okoliša

1. opisati odnose između živih bića i abiotičkih čimbenika okoliša

2. opisati odnose među živim bićima u biocenozi

3. objasniti razloge ugroženosti prirode na Zemlji

4. istražiti potencijalne opasnosti za okoliš, povezane sa zanimanjem za koje se školuju pomoću mini istraživanja

5. predvidjeti moguće mjere zaštite prirode koje se mogu provesti zbog postojećeg ili potencijalnog štetnog djelovanja na okoliš

6. ilustrirati na primjerima raznolikost i posebnosti hrvatske flore i faune

7. raspraviti potrebu očuvanja bogatstva prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmor i rekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini:

• primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

• poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

• utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

• odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

• rizici za zdravlje povezani sa specifičnošćui zanimanja i načinom života.

Životni ciklus čovjeka i razvoj spolnosti

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskoga spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porođaj, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini:

• odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

• utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje.

Područje istraživanja ekologije i temeljni pojmovi

Utjecaj najvažnijih abiotičkih čimbenika na život i održavanje

organizama

Utjecaj biotičkih čimbenika na život i održavanje organizama

Temeljne značajke ekosustava i održanje prirodne ravnoteže

Osobitosti i zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti u Republici Hrvatskoj

Individualni rad i rad u skupini:

• razlozi ugroženosti prirode na Zemlji

• štetna djelovanja čovjeka na okoliš (primjer prema načelu regionalnosti)

• potencijalni štetni učinci profila zanimanja na biološku i krajobraznu raznolikost i prijedlozi praktičnih mjera zaštite.

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e- učenje, domaća zadaća.

■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

■ osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim područjima koja su povezana s grafičkom i audiovizualnom tehnologijom

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja, kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije te primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini i na slijepoj karti imenovati primjere

2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. prepoznati interakcije među prirodnim pojavama pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora

5. predstaviti rezultate samostalnog istraživanja stanja okoliša (zraka, vode obližnjeg vodenog toka, tla)

6. navesti primjere mogućeg povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

7. navesti primjere racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava

8. objasniti koncept održivog razvoja i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara

Svemir – postanak i struktura

Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija u prostoru i određivanja položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost Zemlje

Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere

Globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Led na Zemlji

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Zaštićena područja

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenag izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

■ uočiti, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenog djela

■ prepoznati i imenovati nazive glazbenih djela

■ prepoznati i razlikovati glazbena djela različitih skladatelja

■ usporediti i objasniti osnovne glazbene značajke glazbeno-stilskih razdoblja

■ istražiti i usporediti različite glazbene pravce i žanrove

■ slušanjem glazbenih djela različitih vrsta, stilova, pravaca i tradicija jačati pripadnost hrvatskoj kulturi te razviti toleranciju prema kulturama i tradicijama svijeta

■ osvijestiti estetsku dimenziju djela različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova

■ izraziti osobne dojmove u umjetničkom doživljaju

■ kritički se izraziti i protumačiti vlastite ideje, misli i stavove

■ vježbati komunikacijske vještine posredstvom glazbenih djela

■ biti osposobljen za samostalno učenje i samostalan rad

Vokalna glazba

1. identificirati značajke gregorijanskog korala, mise, moteta, madrigala, višeglasne popijevke u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. identificirati vokalnu glazbu u zborskom muziciranju, klapskom pjevanju, gospelu, narodnoj glazbi te u suvremenome glazbenom izričaju

3. prepoznati u zvučnim primjerima karakteristike vokalne glazbe

4. analizirati karakteristike vokalne glazbe

5. usporediti vokalna djela različitih skladatelja u različitim stilskim razdobljima

6. prepoznati i razlikovati odlike narodne pjesme u različitim regijama Republike Hrvatske i u svijetu

7. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke vokalne glazbe

8. kritički procijeniti važnost vokalne glazbe u različitim glazbeno- stilskim razdobljima, pravcima, stilovima i žanrovima

Vokalno-instrumentalna glazba

1. identificirati karakteristike vokalno-instrumentalne glazbe (opera, kantata, oratorij, solo pjesma, opereta, mjuzikl) u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. prepoznati u zvučnim primjerima značajke glazbeno – scenskih i glazbenih vokalno-instrumentalnih vrsta

3. analizirati karakteristike vokalno – instrumentalne glazbe

4. usporediti vokalno-instrumentalna djela umjetničke, popularne i narodne glazbe

5. zaključiti temeljem slušanja i analize glazbenih djela te razgovorom koje su značajke vokalno-instrumentalne glazbe

6. kritički procijeniti vokalno-instrumentalna djela i njihovu vrijednost u povijesnim glazbeno-stilskim epohama

Instrumentalna glazba

1. identificirati karakteristike svite, sonate, simfonije, koncerta, klavirske minijature, društvenih plesova, modernih plesova, gudačkog kvarteta, baleta u kontekstu glazbeno-stilskih razdoblja

2. prepoznati u zvučnim primjerima značajke glazbenih instrumentalnih vrsta

3. analizirati karakteristike instrumentalne glazbe

4. usporediti instrumentalna djela različitih skladatelja

5. zaključiti na temelju slušanja i analize glazbenih djela te razgovora koje su značajke instrumentalne glazbe

6. kritički procijeniti instrumentalna djela i njihovu vrijednost u povijesnim glazbeno-stilskim razdobljima, pravcima, stilovima i žanrovima

Zborska glazba

Klapska pjesma

Gospel

Narodna pjesma

Suvremeni vokalni izričaj

Solo pjesma

Opereta

Mjuzikl

Narodna glazba

Popularna glazba

Klavirska minijatura

Balet

Društveni plesovi

Moderni plesovi

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

■ steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala

■ obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa

■ usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala

■ komunicirati posredstvom različitih medija

■ usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija

■ analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije

■ razviti logičke misaone procese

■ razviti algoritamski način razmišljanja

■ biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije

■ steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke

■ poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža

■ steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti te njezinu primjenu danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema.

U takvu društvu, temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu, potrebno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata vlastitog rada.

Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu.

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

2. radom u timu modelirati problem iz struke i svakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnostima određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma

3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod

4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu

5. osmisliti te kreirati program u konkretnom programskom jeziku koji rješava određeni problem uporabom slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja

6. koristiti i primijeniti program tabličnog računanja za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

7. osmisliti cjelokupno rješenje jednostavnijeg problema iz struke primjenjujući spoznaje iz više područja

Web stranice:

■ osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web stranice

■ osnovne postavke

■ povezivanje stranica

■ organizacija sadržaja

■ postavljanje stranice na Internet.

Projektni zadatak:

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Program i algoritam:

■ programski jezici

■ koraci u programiranju

■ algoritam – pojam i uloga

■ dijagram toka i pseudokod

■ slijedna struktura

■ naredba grananja

■ naredbe ponavljanja

■ analiza algoritma.

Osnovna obilježja odabranoga programskog jezika :

■ upis i ispis podataka

■ naredba pridruživanja

■ tipovi podataka

■ standardne funkcije

■ naredba grananja

■ naredbe ponavljanja

■ osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima.

Tablično računanje:

■ osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

■ unos i izmjena podataka

■ oblikovanje ćelija i tablica

■ adresiranje ćelija

■ formule i osnovne funkcije

■ izdvajanje podataka

■ grafikoni

■ priprema za ispis i ispis dokumenta.

Projektni zadatak:

■ analiza problema

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Metode: metoda usmenag izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Osnove vizualnog jezika

1. opisati osnovne likovne elemente i jednostavne kompozicijske odnose na likovnoumjetničkim djelima i primjerima dizajna

2. razlikovati likovne tehnike i medije na poznatim likovnim djelima

3. usporediti materijale i vrste konstrukcija u arhitekturi

4. analizirati likovnoumjetnička djela primjenom vizualnog jezika

5. realizirati vlastite ideje, stavove i osobnosti u različitim likovnim tehnikama

6. navesti estetske vrijednosti likovnoumjetničkih djela i dizajnerskih ostvarenja

7. obraniti stav prema likovnim i dizajnerskim ostvarenjima

Povijesni pregled likovne umjetnosti

1. odrediti teme koje se obrađuju u likovnoj umjetnosti

2. opisati pojmove koji proizlaze iz likovnog izražavanja i naglašavanja pojedinih likovnih elemenata

3. utvrditi na poznatim likovnim djelima karakteristike stilskih razdoblja i pravaca te njihovu povijesnu i društvenu uvjetovanost

4. istražiti pravce koji negiraju klasičan oblik likovnog izražavanja i vizualni doživljaj ostvaruju netradicionalnim postupcima kao rezultat ideje

5. uočiti da je arhitektura uvjetovana društvenim promjenama i da arhitektonski oblici proizlaze iz svrhe i namjene građevine te iz tehnologije gradnje

6. obraniti stav prema likovnim djelima pojedinih stilskih razdoblja i pravaca

Najčešće teme u likovnim umjetnostima

Figuracija i apstrakcija

Stupnjevi vizualne realnosti

Ikonografija i ikonologija

Linearni i tonski crtež

Linija kao element likovne forme: vrste i svojstva

Crtačke tehnike

Grafičke tehnike

Slikarske tehnike

Boja kao element likovne forme

Koloristički kontrasti

Svjetlost i sjena

Koloristička modulacija i tonska modelacija

Fotografija: svjetlost, prostor, kadar i oblikovanje

Prostor u plohi: perspektive

Kontrast, harmonija

Ravnoteža: simetrija i asimetrija

Ritam

Proporcija: zlatni rez

Vrste kompozicija

Kiparske vrste: puna plastika, reljef, mobil

Tehnike i materijali: tradicionalni i moderni

Likovni elementi: oblik, masa, prostor, ploha, površina

industrijski dizajn i umjetnički obrt

Arhitektonske funkcije

Konstruktivni elementi u arhitekturi tradicionalnih materijala

Moderne konstrukcije i materijali

Masa i prostor

Plansko i spontano

Monumentalno slikarstvo i sitna plastika starijega kamenog doba

Oblikovanje prostora i pojava arhitekture mlađega kamenog doba

Konstrukcije i funkcije megalita

Urbana revolucija metalnog doba

Gradovi, građevine i skulptura područja Mezopotamije

Gradovi i građevine Egipta

Dominacija mase i plošnost skulpture i slikarstva Egipta

Umjetnost Krete, Mikene i Etruščana

Grčki gradovi: spontano i plansko

Sakralna i svjetovna arhitektura

Arhitektonski redovi

Razvoj grčke skulpture

Oslikana keramika

Urbanizacija Europe

Struktura, konstrukcije i funkcije rimske sakralne i profane arhitekture

Realizam i iluzionizam rimskog kiparstva i slikarstva

Transformacija kasnoantičkog grada

Preobražaj kasnoantičke umjetnosti

Graditeljstvo: bazilika i baptisterij

Slike i reljefi simbola nove vjere

Centralne i longitudinalne crkve Justinijanova razdoblja

Ikonografska topografija

Samostan – novi centar života

Karolinška arhitektura

Ornamentalnost reljefa i iluminacija

Starohrvatsko graditeljstvo, plastika i slikarstvo

Arhitektura: kontinuitet bizantskih oblika u džamiji

Dominacija ornamenta i kaligrafije

Grad, samostan i burg – centri života

Adicija i subordinacija u arhitekturi i skulpturi

Romanička crkva

Plošnost i podređenost kadru slike i skulpture

Ikonografski program

Romanička umjetnost u Hrvatskoj

Odvajanje funkcija i planiranje gradova

Novi konstruktivni oblici u arhitekturi

Graditeljstvo gotike u trima razdobljima

Odnos kipa i građevine u trima razdobljima

Gotički idealizam i naturalizam u kiparstvu i slikarstvu

Umjetnost gotike u Hrvatskoj

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Povijesni pregled likovne umjetnosti

1. odrediti teme koje se obrađuju u likovnoj umjetnosti

2. opisati pojmove koji proizlaze iz likovnog izražavanja i naglašavanja pojedinih likovnih elemenata

3. utvrditi na poznatim likovnim djelima karakteristike stilskih razdoblja i pravaca te njihovu povijesnu i društvenu uvjetovanost

4. istražiti pravce koji negiraju klasičan oblik likovnog izražavanja i vizualni doživljaj ostvaruju netradicionalnim postupcima kao rezultat ideje

5. uočiti da je arhitektura uvjetovana društvenim promjenama i da arhitektonski oblici proizlaze iz svrhe i namjene građevine te iz tehnologije gradnje

6. obraniti stav prema likovnim djelima pojedinih stilskih razdoblja i pravaca

Idealan grad

Sklad proporcija i obnova antičke misli u arhitekturi rane i visoke renesanse

Slikarstvo rane i visoke renesanse: realizam i perspektiva

Kiparstvo rane i visoke renesanse

Manirizam u Italiji

Manirizam izvan Italije

Sinteza gotike i renesansa u Hrvatskoj

Fortifikacijska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstvena otkrića i likovna umjetnost

Barokni prospekti u urbanizmu

Jedinstvenost prostora i pokrenutost mase u arhitekturi

Barokni dvorac i perivoj

Nove teme, pikturalnost i iluzionizam u slikarstvu

Pokret i otvorenost forme u skulpturi

Barokna sinteza umjetnosti

Rokoko – galantne teme aristokracije

Umjetnost 17. i 18. st. u Hrvatskoj

Građanski stilovi: klasicizam i romantizam

Realizam i fotografija

Preobrazba gradova industrijske revolucije

Historicizam

Inženjerska arhitektura

Čikaška škola

Impresionizam: dominacija boje

Istraživanja postimpresionista/velike četvorice, simbolizam

Secesija/Art Nouveau

Hrvatska umjetnost na prijelazu stoljeća

Heterogenost

moderne umjetnosti prve polovice 20. st.

Kolorizam, fovizam i ekspresionizam

Oblik u kubizmu i futurizmu

Organička i geometrijska apstrakcija

Metafizičko slikarstvo, dadaizam i nadrealizam

Kiparstvo prve polovice 20. st.

Hrvatska u prvoj polovici 20. st.: slikarstvo i kiparstvo

Humanizacija procesa raspada velegrada

»Zračeći grad«

Funkcionalizam u arhitekturi i dizajnu

Bauhaus

Organička arhitektura

Zagrebačka škola

Internacionalni stil

Postmoderna i dekonstrukcija u urbanizmu i arhitekturi

Apstraktni ekspresionizam i lirska apstrakcija

Ukidanje socrealizma: Exat 51

Afirmacija znanosti: op art, kinetička umjetnost i nove tendencije

Novi realizam i pop art

Konceptualna, ambijentalna, video i kompjutorska umjetnost

Happening i performance

Muzeologija i zaštita spomenika

Zaštita okoliša

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, samostalan rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Web platforme i internetske tehnologije

Poslovno komuniciranje u web projektima

Marketing za web rješenje

Internetske tehnologije (1. razred, 3 sata, 6 bodova)

Komunikacija i marketing za web (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Komunikacija i marketing za web (4. razred, 2 sata, 3 boda)

Web platforme i internetske tehnologije

1. razlikovati vrste i specifičnosti web platformi

2. objasniti web tehnologije

3. razlikovati tehnologije izradbe web rješenja za određene platforme

4. objasniti prilagodbe web elemenata specifičnostima platforme

5. interpretirati zahtjeve pojedinih web preglednika

6. objasniti računalne mreže, mrežne usluge i protokole

7. razlikovati načine korištenja i osvijestiti odgovorno korištenje različitih internetskih servisa

8. protumačiti zaštitu i sigurnost podataka na internetu

Uvod u računalne mreže

Standardi u području računalnih mreža

Arhitektura računalnih mreža (periferija mreže, jezgra mreže, prijenosni mediji)

Tipovi računalnih mreža

Mjerenje vremena kašnjenja prometa mrežom

Posrednici za internet usluge (ISP) i načini pristupa mreži

Mrežni protokoli

DNS

Arhitektura mrežnih aplikacija (klijent – server, P2P, hibridna)

Web servisi (Web servis, Cookie i proxy server, Web platforme)

Ostali internetski servisi (Elektronička pošta, FTP, P2P, VoIP, forum, chat, blog, društvene mreže)

Strategije pronalaženja informacija na webu

Web tražilice

Nevidljivi web

Tematski katalozi

Pretraživačka sintaksa

Vrjednovanje rezultata pretrage i dobivenih informacija

Uvod u zaštitu računala

Prijetnje računalnoj sigurnosti

Kriptografija

Autentifikacija

Zaštita računalne mreže od vanjskog prometa (Firewall)

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, laboratorijska vježba, ispitna laboratorijska vježba, seminarski rad, projektni zadatak.

Poslovno komuniciranje u web projektima

1. objasniti osnovne pojmove, modele i vrste komunikacije

2. primijeniti opća načela, standarde i načine oblikovanja poslovne dokumentacije – komunikacije

3. koristiti pisane poslovne komunikacije povezujući ih sa svim fazama kupoprodajnog posla

4. primjenjivati opće norme u poslovnoj komunikaciji

5. upotrijebiti mentalne mape u komunikacijskim procesima

6. sudjelovati u provedbi procesa vođenja poslovnog sastanka

7. izraditi životopis

8. učinkovito koristiti brzo pisanje na tipkovnici

Oblici komunikacije

Neverbalna, verbalna i pisana komunikacija

Razine komunikacije (intrapersonalna, interpersonalna, intragrupna, intergrupna i masovna)

Računalno posredovana komunikacija

Poslovna komunikacija: područja, kompetencije i barijere

Dimenzije i modeli interpersonalne komunikacije u poslovnom okruženju

Osobne komunikacijske vještine

Komunikacijske vještine usmjerene na druge

(Samo)prezentacijske vještine

Prodajna komunikacija

Pregovaranje

Intervju

Poslovni sastanci

Komunikacija unutar tima

Oblici poslovnih dokumenata

Organiziranje i strukturiranje poslovnog dokumenta

Obilježja djelotvorne poslovne dokumentacije (jasnoća, preglednost, jezik, stil…)

Upravljanje poslovnom dokumentacijom

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Izradba projektog zadatka: Vođenje poslovne komunikacije i dokumentacije za web projekt.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, problemski zadatak, seminarski rad, projektni zadatak.