Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskoga jezika.

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Jednostavne i složene rečenice

Vrste sklapanja

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Posuđenice i vrste posuđivanja

Vrste posuđenica

Jezična norma

Jezični purizam

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Kritika

Komentar

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

■ osnovni je cilj suvremene nastave engleskog jezika usmena i pisana komunikacijska kompetencija prožeta elementima sociokulturne, interkulturne i čitalačke kompetencije.

■ polaznika treba osposobiti za usmenu i pisanu kompetenciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života i struke te za samostalno učenje jezika i primjenu izvora znanja na engleskom jeziku radi dalje izobrazbe i usavršavanja, tj. za cjeloživotno učenje i obrazovanje.

■ učenjem engleskog jezika polaznici će razviti jezična i nejezična znanja, vještine, sposobnosti, strategije i vrijednosti koje će im omogućiti da aktivno, kritički i uspješno odgovore na potrebe suvremenog društva i tržišta rada.

■ upoznavanjem polaznika s elementima kulture i civilizacije zemalja jezika cilja u korelaciji s onom vlastite zemlje razvija se svijest o višejezičnosti, međukulturnim sličnostima i razlikama, tolerancija i empatija prema drugom i drugačijem, ali i bolje razumijevanje, zanimanje, poštovanje te skrb za vlastiti jezik i kulturu

■ primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima

■ razumjeti glavne poruke radijskih i televijziskih programa o tekućim događajima ili temama prema osobnom interesu i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo

■ napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove

■ komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori, bez pripreme uključiti se u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta te ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije

■ razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura, prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika, isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura i ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti, kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost polazničkih znanja iz osnovne škole koja će trebati usložniti, uz manja proširenja gradiva povezanih s novlm kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

Jezični sustav i sadržaji

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vrijemena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi povezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja

Međukulturno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

IzletiIgre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne/izvanškolske aktivnosti

Moda /Modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (Piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti

■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

■ VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

■ BROJEVI: glavni i redni

■ PRILOZI: mjesta, određenog i neodređenog vremena, načina

■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjektom i kao s objektom

■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost), pojam aktiva i pasiva, modalni glagoli.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

2. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, epošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav – usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice

■ ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

■ PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

■ TVORBA RIJEČI: compounds

■ PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga

■ SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene

■ GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima

2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i proširen vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice

Čitanje

1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova

2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora

Slušanje

1. razumjeti razgovor izvornih govornika na poznatu temu

2. razumjeti pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

Pisanje

1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta

Govor

1. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

2. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošta

Međukulturno djelovanje

1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije

3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ Ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola, pasivne rečenice, modalni glagoli, frazalni glagoli, prijedlozi, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, question tags, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom izričaju

Govor

1. provjeriti informacije u razgovoru

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ Pasivne rečenice, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have, upravni i neupravni govor, neizravna pitanja, složenice, prijedlozi, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular povezan s jezičnim područjima u vezi s predstavljanjem sebe i drugih, obitelji, škole, okoliša, stanovanja, slobodnog vremena i sporta, medija, hrane, kupovine, tijela, zdravlja i higijene; osnovni pojmovi vezani sa zanimanjem i poslom, prometom te javnim i privatnim uslužnim djelatnostima; kultura i civilizacija u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

Slušanje

1. razumjeti složene jezične strukture i vokabular

Pisanje

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanog jezičnog izričaja

2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje

Govor

1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti usmenog izričaja

Međukulturno djelovanje

1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika

2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Prostorije u kući / stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu / na selu / u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Izvannastavne / izvanškolske aktivnosti

Moda / Modni trendovi

Novac

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Dijelovi tijela

Osobna higijena i njega tijela

Bolesti i nezgode

Briga za zdravlje

Hrana i piće

Obroci

Zdrave i alternativne prehrambene navike

Prehrambene navike (Piramida prehrane)

Posuđe, pribor za jelo

Jelovnik, restorani

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz osnovne škole. Proširivanje i uvođenje novih struktura.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj

■ ČLANOVI: određeni, neodređeni

ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher

PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

■ BROJEVI: glavni i redni

PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselpräpositonen

■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit ….)

■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II od haben.

Metode i oblici

rada:

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Literatura za

polaznike:

U drugom

razredu polaznik

će steći sljedeće

ishode učenja:

Jezični sustav i sadržaji

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

2. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Slavni ljudi i događaji

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Hrvatske kulturne manifestacije

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Pametni telefoni (Skype, Facetime)

Škola i

obrazovanje

Predmeti, ocjenjivanje

Život u školi

Školske aktivnosti

Školski sustav − usporedba i prezentiranje

Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre

Briga o zdravlju i tijelu

Bolesti i ovisnosti

Posjet liječniku

Emocije

Generacijski jaz

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ Ponavljanje i proširivanje:

■ IMENICE: složenice

■ ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana

■ ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica

■ PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva

■ PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

■ SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj rečenici, namjerne

■ GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola, konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola i uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I.; pasiv; rekcija glagola, kondicional, zu+infinitiv.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije

2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima

Čitanje

1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima

2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe

2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku

Pisanje

1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova

2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima

Govor

1. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

2. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije

2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

Europsko

okruženje

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Nezgode, nesreće i bolesti

Javne institucije

Mladi i njihov

svijet

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost i

migracije

Mobilnost ljudi i znanja

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Društvo i svijet

koji nas okružuje

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Odnosi među spolovima

Kultura i

civilizacija

Osnove povijesti

Kultura i civilizacija zemalja i naroda čiji se jezik uči i zemalja EU

Znanost i

tehnologija

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Strukovno

usmjerene teme

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Međunarodno tržište rada

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ Prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor, fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova

Slušanje

1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana

Pisanje

1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom izričaju

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje (interkulturna kompetencija)

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima

2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti

3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Posao i

obrazovanje

Zanimanja

Oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Suvremeni trendovi u mome zanimanju

Na radnom mjestu

Potrošačko

društvo

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Kultura i

civilizacija

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Znanost,

umjetnost i

popularna

kultura

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Strukovno

usmjerene teme

Budućnost struke

Tehnika i tehnologija u službi struke

Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom tupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ Ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina

■ Usporedne rečenice, rekcija glagola, Partizip I, Konjunktiv II od pomoćnih i modalnih glagola; würde + Infinitiv, zavisna rečenice s ob, rečenice s dva objekta, Plusquamperfekt, genitiv kod vlastitih imena, stupnjevanje priloga, veznici entweder…oder; denn, nicht…sondern; ob; seit; um…zu; so…dass; obwohl, darum, deswegen, trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

■ razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis događaja u osobnim pismima

■ identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

■ napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu

■ komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

■ jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje

■ usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja između osoba iz različitih kultura

■ prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

■ uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

■ ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

■ osposobiti ih za zanimanja u određenom strukovnom području

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije

2. nabrojiti grane, discipline i objekt istraživanja pojedinih disciplina geografije

3. opisati položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

4. prepoznati važnost geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

5. opisati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

6. prepoznati ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. izreći definicije osnovnih pojmova o svemiru

2. imenovati svemirska tijela

3. odrediti položaj Zemlje u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak te prepoznati oblik i dimenzije Zemlje

5. razlikovati gibanja Zemlje i njihove posljedice

6. prepoznati utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. navesti razlike među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini; imenovati primjere na geografskoj karti

2. prepoznati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. izdvojiti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. prepoznati utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju prostora

5. opisati važnost racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava

6. prepoznati koncept održivog razvoja, važnost zaštite okoliša i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. prepoznati demografske strukture i vrste naselja u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

2. primijeniti pravila određivanja sastavnica prirodnog i prostornog kretanja stanovništva na zadanim primjerima

3. prepoznati prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u mjestu, zavičaju, Hrvatskoj, Europi i svijetu

4. razvrstati države u skupine prema kriterijima za mjerenje razvijenosti i pokazateljima životnog standarda

5. opisati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

6. imenovati na geografskoj karti sjedišta i primjere država članica najvažnijih međunarodnih organizacija i regionalnih integracija

Svemir – postanak i struktura

Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija i

geografske karte

Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost Zemlje

Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere

Globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Prirodna bogatstva i odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva i populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno i opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav

stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Važnost trgovine u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu

Povezanost gospodarskih sustava, demografskih i ekonomskih

procesa

Onečišćenje zraka, voda i tla

Zaštićena područja

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u regionalnim integracijama i

međunarodnim organizacijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

U četvrtom

razredu polaznik

će steći sljedeće

ishode učenja:

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti značajke i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast,

izvršna i sudska vlast

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Metode i

oblici rada:

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

■ stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik / djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela. Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju. Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice. Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pozornost usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta.

Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti. Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje.

■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva

iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku

vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i

zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskog služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Kršćansko

poimanje čovjeka

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek –

moralno biće

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Ljubav prema

Bogu i bližnjemu

– temelji

kršćanske

moralnosti

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

»Muško i žensko

stvori ih«

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj − odgovorno roditeljstvo

Dostojanstvo

ljudskoga života

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće

ishode učenja:

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Poteškoće suvremenoga čovjeka s Bogom – izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Biblijska slika i

iskustvo Boga

Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Ljudski rad i

stvaralaštvo

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Kršćanska nada

u budućnost

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razoge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

U potrazi za

identitetom

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost / neispravnost individualnog puta

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskom društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva. Etičke krjeposti i načelo sredine.

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa. Račun užitka. Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje / osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Metode: metoda razgovora (vođeni / tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

■ usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

■ biti osposobljen za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

■ razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

■ prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

■ biti osposobljen za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

■ učinkovito prezentirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

■ učinkovito primjenjivati tehnologiju

■ steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja.

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke

u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnos

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama

2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima

4. diskutirati o rješenju linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovih sustava koristeći linearnu funkciju

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode

2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju

3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje,

dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak,

poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva

zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko

mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko

mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja.

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. koristiti nizove

2. istražiti elementarne funkcije

Podatci

1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

Infinitezimalni račun

1. drediti limes niza koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Nizovi

Funkcije

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. primijeniti opis vertikalnog i horizontalnog hica pri rješavanju problema

8. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

9. riješiti problem na primjeru jednolikog kružnog gibanja

10. analizirati razlike i sličnosti translacijskog i rotacijskog gibanja tijela

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanja satelita oko zemlje

5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona očuvanja količine gibanja

6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskog gibanja

7. prosuditi ravnotežu krutog tijela

8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

9. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

10. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodan pad

Hici

Jednoliko kružno gibanje

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Sudari

Rotacija krutog tijela

Ravnoteža krutog tijela

Tlak

Uzgon

Protjecanje fluida

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. primijeniti zakon očuvanja energije

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Elektrodinamika:

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Prijenos topline

Plinski zakoni

Prvi i drugi zakon termodinamike

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Poznavanje i korištenje informacijskih i komunikacijskih

tehnologija

1. opisati prikaz različitih vrsta podataka u računalu

2. razlikovati mjerne jedinice količine podataka

3. razlikovati i opisati komponente računalnog sustava (središnja jedinica, memorije, ulazno-izlazne jedinice)

4. koristiti operacijski sustav računala i napraviti osnovnu prilagodbu svojim potrebama

5. rukovati datotekama i mapama u grafičkome korisničkom sučelju

Računalne mreže i internet

1. objasniti razloge umrežavanja računala i vrste mreža

2. razlikovati načine spajanja na internet i pravila prijenosa podataka

3. komunicirati elektroničkom poštom

4. koristiti usluge interneta

5. sigurno koristiti računalo, mrežu i internet

Obradba i prikaz podataka

1. koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini znaka, odlomka i stranice

2. koristiti i primijeniti program kojim će prilagoditi sliku, zvuk ili video potrebama korištenja u struci

3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te samostalno prikazati i izložiti prezentaciju

4. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web-stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

5. radom u timu modelirati problem iz struke i svakodnevnog života te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. koristiti i primijeniti program tabličnog računanja za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

2. opisati postupak nastajanja programa

3. objasniti pojam algoritma

4. opisati pseudokod

5. analizirati program zapisan u pseudokodu

6. osmisliti pseudokod koji rješava jednostavni problem

Poznavanje i

korištenje

informacijskih i

komunikacijskih

tehnologija

1. Prikaz podataka u računalu:

■ veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava

■ pojam količine podataka

■ prikaz znakova standardnim ASCII kodom.

2. Građa računala:

■ osnovni dijelovi računala

■ ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski uređaji i priključivanje

■ vanjske memorije.

3. Operacijski sustav:

■ grafičko sučelje

■ postavke korisničkog sučelja

■ rad s datotekama i mapama

■ osnovno uređivanje crteža.

Računalne mreže

i internet

1. Mreže računala:

■ mreže računala (pojam i vrste)

■ dijelovi mreže računala

■ mrežni protokoli i brzina prijenosa podataka

■ Internet

■ povezivanje na internet

■ usluge interneta.

2. Elektronička pošta:

■ e-pošta

■ komunikacija pomoću elektroničke pošte.

3. Usluga WWW-a:

■ web preglednik – korištenje

■ učinkovito pretraživanje i preuzimanje sadržaja s interneta

■ procjenjivanje kvalitete sadržaja na internetu.

4. Računalna sigurnost i etičnost:

■ sigurnost i zaštita osobnih podataka

■ štetni programi i zaštita

■ kultura ponašanja na internetu

■ autorska prava i njihova zaštita.

Obrada i prikaz

podataka

1. Obrada teksta:

■ osnovna obilježja odabranog programa za obradu teksta

■ unos teksta i osnovna podešavanja stila pisanja

■ oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice

■ jezična provjera teksta i pretraživanje dokumenta

■ umetanje i oblikovanje tablice

■ umetanje i oblikovanje slika

■ pisanje matematičkih izraza

■ izradba tablice sadržaja

■ oblikovanje cijelog dokumenta

■ priprema dokumenta za ispis

■ izradba zadanog dokumenta.

2. Obrada slike, zvuka i videa:

■ slika

■ zvuk

■ video.

3. Prezentacije:

– slajd, predložak, dizajn

■ korištenje slika, crteža, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji

■ efekti na slajdu i prezentaciji

■ izradba prezentacije na zadanu temu.

4. Web stranice:

■ osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web-stranice

■ osnovna podešavanja

■ povezivanje stranica

■ organizacija sadržaja

■ postavljanje stranice na internet.

5. Projektni zadatak:

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Rješavanje

problema

pomoću računala

1. Program i algoritam:

■ algoritam – pojam i uloga

■ pseudokod

■ slijedna struktura

■ naredba grananja

■ analiza algoritma.

2. Tablično računanje:

■ osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

■ unos i izmjena podataka

■ oblikovanje ćelija i tablica

■ adresiranje ćelija

■ formule i osnovne funkcije

■ izdvajanje podatka

■ grafikoni

■ priprema za ispis i ispis dokumenta.

3. Projektni zadatak:

■ analiza problema

■ izradba projektnog zadatka

■ prezentiranje projektnog zadatka.

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Poštanske usluge

Tehnologija poštanskog prometa

Logistika i ekspres usluge

Kontrola i samokontrola u poštanskom prometu

Prigovori i žalbe korisnika usluga

Informiranje korisnika poštanskih usluga

Organizacija rada u poštanskom uredu

■ istražiti, analizirati i prodavati poštanske usluge i ekspres usluge

■ obavljati tehnološke operacije u prijenosu poštanskih pošiljaka

■ primjenjivati zakonske, podzakonske i ostale tehnološke propise koji se odnose na poštanski promet

Poštanski promet i logistika temelji se na relevantnim tehnološkim, zakonskim i ostalim propisima za čiju primjenu je potreban obrazovan kadar.

Sadržaj modula namijenjen je polaznicima koji žele istražiti, analizirati te prodavati poštanske i kurirske usluge, poznavati logistiku i kulturno komunicirati s korisnicima.

Izučavanjem ovog modula polaznici stječu znanja o poštanskim i ekspres uslugama, tehnološkim fazama u poštanskom prometu, tehnološkim, zakonskim i ostalim propisima, logistici za obavljanje usluga te usvajaju načine komuniciranja.

Polaznici su sposobni prodavati poštanske i ekspres usluge, voditi prateću dokumentaciju, upravljati tehnološkim procesima, obavljati samostalno poslove prijama pošiljaka, poslove u fazi otpreme, prijevoza i prispijeća pošiljaka, obavljati samostalno pripremu i uručenje pošiljaka, primjenjivati tehnološke, zakonske i ostale propise.

Poštanski promet (1. razred, 2 sata, 3 boda)

Poštanski promet (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Tehnologija poštanskog prometa (3. razred, 3 sata, 5,5 bodova)

Tehnologija poštanskog prometa (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

Ekspres usluge (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Osnove prijevoza i prijenosa (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Logistika i poštanski promet (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Kultura komuniciranja (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

1. objasniti pojam, ulogu i važnost poštanske djelatnosti

2. opisati povijesni razvoj poštanske djelatnosti

3. izabrati poštansku pošiljku

4. navesti vrste pošiljaka u poštanskom prometu

5. razlikovati obične pošiljke od pošiljaka za koje se vodi pisana evidencija

6. pokazati postupak adresiranja, pakiranja i zatvaranja poštanskih pošiljaka

Pojam, uloga i važnost poštanskog prometa

Osnovna obilježja poštanskog prometa

Podjela poštanskog predmeta

Cilj i zadaće poštanskog prometa

Nastanak riječi pošta

Počeci organiziranog prijenosa vijesti

Cursus publicus

Etatizacija pošta

Reforma Rowlanda Hilla

Osnivanje Svjetske poštanske udruge

Europske poštanske udruge kojih je RH član

Povijest pošte na teritoriju Republike Hrvatske

Osnovne filatelije

Pojam i podjela pošiljka

Pismovne pošiljke

Prioritetno pismo

Preporučena pošiljka

Pošiljka s označenom vrijednosti

Paket

Sekogram

Izravna pošta

Tiskanica

Pošiljka s plaćenim odgovorom (IBRS/CCRI)

Pošiljka ubrzane pošte (EMS)

HPexpress

Pošiljka s dodanom vrijednošću

Osnovni pojmovi adresiranja

Vrste adresiranja

Poštanski broj i poštanski kod

Pojam i vrste pakiranja

Pojam i vrste zatvaranja pošiljaka

Opće odredbe o pakiranju i zatvaranju

Posebne odredbe o pakiranju i zatvaranju,

Sadržaji zabranjeni za prijenos u poštanskim pošiljkama,

Automatizirano pakiranje i zatvaranje pošiljaka

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. protumačiti ulogu regulatornog tijela za poštanske usluge u Republici Hrvatskoj

2. objasniti postupak registracije davatelja poštanskih usluga

3. razlikovati propise povezane s poštanskim uslugama

4. objasniti vrste poštanskih usluga

5. opisati postupak liberalizacije tržišta poštanskih usluga

Pojam i podjela poštanskih usluga

Univerzalne poštanske usluge

Dopunske usluge

Zamjenske poštanske usluge

Osnovne dopunske poštanske usluge

Ostale dopunske poštanske usluge i dopunske usluge

Ekspres usluge

Pojam i izvori poštanskog prava

Zakon o poštanskim uslugama

Pravilnik o univerzalnim uslugama

Opći uvjeti davatelja poštanskih usluga

Dužnosti i prava davatelja poštanskih usluga

Dužnosti i prava korisnika,

Etički kodeks i tajnost poštanskih pošiljaka

Pojam, principi i izvori međunarodnog prava

Svjetska poštanska konvencija i pravilnici

Izvori europskog poštanskog prava

Postupak liberalizacije tržišta poštanskih usluga u EU

Postupak liberalizacije tržišta poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. opisati prijevozne putove, prijenosne putove i terminale po granama prometa

2. razlikovati sredstva prijevoza i prijenosa po granama prometa

3. usporediti klasične energente i ekološki prihvatljive energente koji se koriste u prometu

4. opisati način održavanja sredstava prijevoza i prijenosa po granama prometa

5. navesti karakteristike prometnih grana

6. prikazati tehničko i komercijalno dovršenje procesa prijevoza i prijenosa

7. sastaviti plan prijevoza poštanskih pošiljaka

8. protumačiti važnost jedinstvenosti prijevoznog procesa

Pojam i važnost prometa

Podjela prometa

Definiranje prometnih grana

Prijevozni put u cestovnom prometu

Prijevozni put u željezničkom prometu

Prijevozni put u zračnom prometu

Plovni put u pomorskom prometu

Plovni put u prometu na unutrašnjim vodama

Prijenosni put u poštanskom prometu

Prijenosni putovi u cjevovodnom prometu

Terminali u cestovnom prometu

Terminali u željezničkom prometu

Terminali u prometu na vodi

Terminali u zračnom prometu

Terminali u poštanskom i telekomunikacijskom prometu

Skladišta

Sredstva prijevoza u cestovnom prometu

Sredstva prijevoza u željezničkom prometu

Sredstva prijevoza u prometu na vodi

Sredstva prijevoza u zračnom prometu

Sredstva prijevoza i prijenosa u poštanskom i informacijsko- komunikacijskom prometu

Potrošnja i korištenje energije u prometu

Uporaba i potrošnja klasičnih oblika energije u prometu

Uporaba i potrošnja ekološki prihvatljivih oblika energije u prometu

Održavanje sredstava i infrastrukture u cestovnom prometu

Održavanje sredstava i infrastrukture u željezničkom prometu

Održavanje sredstava i infrastrukture u zračnom prometu

Održavanje sredstava i infrastrukture u prometu na vodi

Održavanje sredstava i infrastrukture u poštanskom i telekomunikacijskom prometu

Tehnologija prijevoza u cestovnom prometu

Tehnologija prijevoza u željezničkom prometu

Tehnologija prijevoza u zračnom prometu

Tehnologija prijevoza u prometu na vodi

Tehnologija prijevoza u poštanskom i informacijsko- komunikacijskom prometu

Ekonomičnost prijevoza

Prijevozni kapaciteti

Brzina prijevoza

Točnost i redovitost prijevoza

Udobnost prijevoza

Prilagodljivost prometnim potrebama

Sigurnost prijevoza

Karakteristike cestovnog prometa

Karakteristike željezničkog prometa

Karakteristike zračnog prometa

Karakteristike prometa na vodi

Karakteristike poštanskog i telekomunikacijskog prometa

Paletizacija

Kontejnerizacija

Multimodalni transport

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. opisati poštansku mrežu

2. raščlaniti tehnološke faze u poštanskom prometu

3. nabrojati sredstva prekrcajne mehanizacije i unutarnjeg prometa

4. opisati rad sustava za automatsku razradu pošiljaka

5. opisati sustav hibridne pošte

6. dati primjer tehnološkog procesa prijama pošiljaka u poštanskom uredu

7. izvesti postupak obračuna poštarine

8. nabrojati oblike plaćanja poštanskih usluga

9. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s tehnološkom fazom prijama pošiljaka

Ustroj poštanskih mreža RH

Područja poštanske mreže

Poštanski objekti

Poštanska sredstva i oprema

Mehanizacija i automatizacija

Sustav za automatsku preradu pošiljaka − SARPP

Hibridna pošta

Tehnologija prijenosa poštanskih pošiljaka

Tehnološke faze u procesu prijenosa poštanskih pošiljaka

Itinerari pošiljaka kroz poštansku mrežu

Organizacija i priprema radnog mjesta prijama poštanskih pošiljaka

Pojedinačan prijam pismovnih pošiljaka u poštanskom uredu/sortirnici

Prijam poštanskih pošiljaka preko poštonoše

Prijam poštanskih pošiljaka preko poštanskog kovčežića, skupnog poštanskog kovčežića i samouslužnog aparata

Prijam poštanskih pošiljaka sustavom e-PK

Postupak s pošiljkama koje sadrže zabranjene predmete

Prijam pošiljaka koje nude ostali davatelji poštanskih usluga

Prijam poštanskih pošiljaka koje podliježu carinskom pregledu i deviznoj kontroli

Prijam pismovnih pošiljaka

Prijam preporučenih pošiljaka

Prijam vrijednosnih pošiljaka

Prijam paketa

Prijam poštanskih pošiljaka za koje pošiljatelj zahtijeva dopunske usluge

Prijam pošiljaka drugih davatelja poštanskih usluga

Carinski postupak pri carinskom pregledu

Obračun poštarine u unutarnjem prometu

Obračun poštarine u međunarodnom prometu

Obračun poštarine kod drugih davatelja poštanskih usluga

Oznake na pošiljci o plaćenoj poštarini

Strojevi za označivanje poštarine

Rukovanje, uporaba i čuvanje poštanskog žiga

Vraćanje poštarine

Oslobađanje od plaćanja poštarine

Krivotvorene poštanske marke

Trebovanje poštanskih maraka i vrijednosnica od depoa poštanskih vrijednosti i od glavne blagajne

Evidentiranje poštarine

Račun poštanskih vrijednosti i ostali računi u poštanskom prometu, prikupljanje podataka u tehnološkoj fazi prijama

Učinkovitost rada u poštanskom uredu

Postupak i rokovi čuvanja poštanskih isprava

Kontrola u poštanskom prometu

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. objasniti postupak usmjeravanja pošiljaka

2. opisati postupak prijevoza poštanskih pošiljaka

3. objasniti tehnološki proces uručenja

4. pripremiti prateću dokumentaciju povezanu s tehnologijom poštanskog prometa

5. sastaviti prigovor/žalbu korisnika usluga

6. opisati načine samokontrole u poštanskom prometu

Otprema poštanskih pošiljaka

Izradba svežnjeva i zaključaka

Rad u poštanskom uredu

Rad u sortirnici

Razmjena zaključaka

Pojam, organizacija i razine prijevoza

Alternativni načini prijenosa

Funkcioniranje poštanskog prijevoza

Izvanredni prijevoz i pretovar zaključaka / pošiljaka

Prispijeće pošiljaka

Prerada pošiljaka

Difuzija zaključaka prema odredišnim poštanskim uredima

Utvrđivanje itinerara prolaska pošiljaka kroz poštansku mrežu

Neispravnosti i nepravilnosti zaključka

Prekartiranje zaključaka

Postupak s predmetima čiji je prijenos zabranjen

Pojam i podjela tehnološke faze uručenja

Pripreme pošiljaka za dostavu

Priprema pošiljaka za isporuku

Zaduženje poštonoša

Opće odredbe o dostavi i isporuci pošiljaka

Razduženje s poštonošom po povratku s dostave

Nadoslanje i vraćanje poštanskih pošiljaka

Postupci s neuručenim pošiljkama

Obavljanje ostalih dopunskih usluga prema zahtjevu pošiljatelja

Obavljanje ostalih dopunskih usluga prema zahtjevu primatelja

Izdavanje naknadne potvrde o primitku

Izdavanje preslike poštanske isprave

Izvješće o sudbini poštanske pošiljke

Prava i obveze iz ugovora o prijenosu pošiljke

Komuniciranje s javnošću

Podnošenje pritužbi za neuručenje pošiljke

Podnošenje pritužbi za neispravnost pošiljke

Naknada štete

Odgovornost i oslobađanje od odgovornosti davatelja usluga

Propisani iznosi isplate za naknadu štete

Postupak za podnošenje naknade štete i povratak poštarine

Vrste kontrole

Razlozi kontrole

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. izraziti ponudu i potražnju za ekspresnim uslugama

2. objasniti postupak pakiranja, zatvaranja i adresiranja ekspresne pošiljke

3. protumačiti prijam ekspresnih pošiljaka

4. dati primjer uručenja ekspresnih pošiljaka

5. primijeniti propise povezane s ekspresnim pošiljkama

6. pokazati način vođenja dokumentacije povezane s ekspresnim uslugama

Zakonska regulativa i opći uvjeti davatelja ekspresnih usluga

Struktura davatelja ekspresnih usluga u poštanskom sustavu

Davatelji ekspresnih usluga

Ekspresne usluge na poštanskom tržištu

Pakiranje ekspresnih pošiljaka

Zatvaranje ekspresnih pošiljaka

Adresiranje ekspresnih pošiljaka

Posebni uvjeti za ekspresne pošiljke koje imaju sadržaj za koji je potrebna posebna dozvola državnih tijela

Vrste i tehnički uvjeti pošiljaka koje nude davatelji ekspresnih usluga

Dokumenti

Paketi

Paletirane pošiljke

Načini i postupci preuzimanja zahtjeva za obavljanje ekspresnih usluga

Rokovi za prijenos i uručenje ekspresnih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom poštanskom prometu

Prijam ekspresnih pošiljaka u domaćem i međunarodnom poštanskom prometu

Carinjenje ekspresnih pošiljaka u odlaznom i dolaznom poštanskom prometu

Praćenje ekspresnih pošiljaka u domaćem i međunarodnom poštanskom prometu (sustav track and trace)

Usmjeravanje ekspresnih pošiljaka

Prijenos ekspresnih pošiljaka

Priprema i uručenje ekspresnih pošiljaka

Aplikacije ekspresne usluge

Prateća dokumentacija

Prigovori kod ekspresnih pošiljaka

Naknada štete kod ekspresnih pošiljaka

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. upravljati elementima logističkog sustava

2. planirati korištenje inteligentnih transportnih sustava

3. razlikovati logističke distribucijske centre

4. koristiti logistički informacijski sustav

5. opisati unutarnje i vanjske čimbenike organizacije davatelja poštanskih usluga

Pojam, svrha i značenje logistike

Poslovna logistika

Elementi logističkih sustava

Logistička infrastruktura davatelja poštanskih usluga u unutarnjem prometu

Logistička infrastruktura davatelja poštanskih usluga u međunarodnom prometu

Logistička suprastruktura davatelja poštanskih usluga u unutarnjem prometu

Logistička suprastruktura davatelja poštanskih usluga u međunarodnom prometu

Učinkovitost logističkog sustava davatelja poštanskih usluga

Transportni lanci davatelja poštanskih usluga u unutarnjem prometu

Transportni lanci davatelja poštanskih usluga u međunarodnom prometu

Opće značajke informacijskih sustava

Informacijska podrška logističkih procesa

Elektronsko poslovanje davatelja poštanskih usluga

Unutarnji čimbenici davatelja poštanskih usluga

Vanjski čimbenici davatelja poštanskih usluga

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

1. objasniti osnovne pojmove komunikacije i interpersonalne komunikacije

2. koristiti komunikacijske vještine

3. protumačiti fiziološke i psihološke vidove umora

4. primijeniti pravila bontona u komunikaciji s korisnicima

5. upotrijebiti norme ponašanja u skladu s etičkim kodeksom

6. preispitati odabir usluge povezane s potrebama korisnika

7. razviti komunikaciju sa suradnicima i poslovnim partnerima

8. upotrijebiti osnove prodajnih vještina

9. iskazati definiciju pojma rada

10. objasniti važnost organizacije rada u poštanskom uredu

11. nabrojiti općenite radne uvjete

12. prepoznati simptome stresa i znakove izgaranja na poslu

Pojam i vrste komunikacije

Elementi komunikacijskog procesa

Sadržaj komunikacije

Umor

Pravila bontona u komunikaciji

Osnove prodajnih vještina

Koncepti prodaje

Promjene u prodaji

Modeli prodaje

Proces prodaje

Rad i organizacija rada

Ergonomski principi organizacije rada

Opći radni uvjeti

Radno mjesto i radna okolina

Simptomi stresa i znakovi izgaranja na poslu

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena sadržaja.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Pružanje financijskih usluga u poštanskom poslovanju

Maloprodaja robe i usluga u poštanskim uredima i izvan njih

Izradba obračuna i financijskih izvješća povezanih s poštanskim, telekomunikacijskim i financijskim uslugama

Ponuda i potražnja za poštanskim, telekomunikacijskim i financijskim uslugama

Pružanje bankarskih usluga i usluga osiguranja u poštanskom uredu i izvan njega

Modul Financijsko poslovanje složen je modul za stjecanje kompetencija u pružanju i prodaji financijskih usluga, maloprodaji robe i usluga, provođenju propisa pri izradbi obračuna i financijskih izvješća vezanih uz poštanske i financijske usluge te usluge elektroničkih komunikacija upravljanju ponudom i potražnjom u vođenju i izradbi odgovarajućih financijskih i ostalih pratećih dokumenata.

Namijenjen je polaznicima koji žele raditi na poslovima pružanja usluga i prodaje financijskih usluga i robe u maloprodaji, kao i onima koji će sudjelovati pri izradbi obračuna i financijskih izvješća.

Izučavanjem modula polaznici stječu znanja o svim vrstama financijskih usluga, bankarskom poslovanju, poslovima osiguranja, trgovini i maloprodaji robe i usluga.

Polaznici će biti sposobni primjenjivati zakonske, podzakonske i provedbene akte, razlikovati financijske usluge, sudjelovati u prodaji usluga, maloprodaji robe i trgovini te koristiti odgovarajuću dokumentaciju i financijska izvješća potrebna za pružanje odgovarajućih usluga.

Novčano poslovanje u pošti (1. razred, 2 sata, 4 boda)

Novčano poslovanje u pošti (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Novčano poslovanje u pošti (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Trgovinsko poslovanje u pošti (3. razred, 3 sata, 5,5 bodova)

Bankarstvo i osiguranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)