NN 04/09 od 09.01.2009. Pravilnik o postupku homologacije određenih sastavnih dijelova i značajki motornih vozila na dva ili tri kotača TPV 212 (izdanje 01) - dio 1: gume za motorna vozila na dva ili tri kotača i njihova ugradba

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Temeljem članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK O POSTUPKU HOMOLOGACIJE ODREĐENIH SASTAVNIH DIJELOVA I ZNAČAJKI MOTORNIH VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA TPV 212 (IZDANJE 01)[1](*)

DIO 1.: gume za motorna vozila na dva ili tri kotača i njihova ugradba (**)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se postupak homologacije guma za motorna vozila kategorije L (1), uključujući i njihovu ugradbu.

Članak 2.

Tehnički zahtjevi u postupku homologacije navedeni su u Prilogu I., točka 2., i u Prilogu II., a postupak homologacije u točki 1. Priloga I. i člancima 7. – 9. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača. Prilozi I., II. i III. čine sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 3.

Tijelo nadležno za homologaciju guma za motorna vozila na dva ili tri kotača, uključujući i njihovu ugradbu, u smislu odredaba Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 4.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji tipu gume, odnosno tipu vozila s obzirom na ugradbu guma, ako zadovoljava zahtjeve sadržane u ovome Pravilniku.

Obrazac certifikata o homologaciji za tip gume prikazan je u Dodatku 2. Priloga I., a za tip vozila s obzirom na ugradbu guma u Dodatku 2. Priloga II. ovoga Pravilnika

Članak 5.

Nove gume i vozila s obzirom na ugradbu guma mogu se homologirati te uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ispunjava sljedeće uvjete:

– da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga Pravilnika,

– da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u prilozima II i III. ovoga Pravilnika,

– da ima najmanje jednog djelatnika školske spreme VII/1 strojarskoga smjera.

Članak 7.

Za gume i vozila s obzirom na ugradbu guma prihvaćaju se i homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika TPV 212.00 – Dio 1., a za gume i prema zahtjevima Pravilnika UN-ECE 75.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku homologacije određenih sastavnih dijelova i značajki motornih vozila na dva ili tri kotača TPV 212 (izdanje 00) – Dio 1.: gume za motorna vozila na dva ili tri kotača i njihova ugradba (»Narodne novine« br. 12/07).

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od njegove objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/08-02/32

Urbroj: 558-06/2-08-1

Zagreb, 15. prosinca 2008.

Ravnatelj
Državnog zavoda za mjeriteljstvo
Mirko Vuković, dipl. ing., v. r.

PRILOG I.

OPĆE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA GUMA

1. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA

1.1. Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela za tip gume mora sadržavati precizne pojedinosti o tipu gume na koji će se postaviti oznaka homologacije tipa sastavnog dijela.

1.2. Za svaki tip gume taj zahtjev mora sadržavati precizne pojedinosti za:

1.2.1. oznaku veličine gume prema definiciji u točki 1.16 Priloga II.,

1.2.2. trgovačku oznaku ili naziv,

1.2.3. vrstu uporabe: uobičajena, posebna, za snijeg ili moped,

1.2.4 strukturu gume (dijagonalna, s prekriženim pojasima, radialna),

1.2.5. oznaku brzinske kategorije,

1.2.6. indeks nosivosti,

1.2.7. gumu je li namijenjena za uporabu sa zračnice ili bez nje,

1.2.8. gumu je li »uobičajena« ili »pojačana«,

1.2.9. broj slojeva (»ply-rating«) za posebne motocikle,

1.2.10. vanjske dimenzije: ukupna širina gume i ukupni promjer,

1.2.11. naplatke na koje se guma može ugraditi,

1.2.12. mjerni i ispitni naplatak,

1.2.13. ispitni tlak i tlak za mjerjenje,

1.2.14. koeficient X koji je naveden u točki 1.19 Priloga II.

1.2.15. gume koje su označene kodnim slovom ‘V’ u oznaci veličine i predviđene su za brzine preko 240 km/h, ili za gume koje su označene kodnim slovom ‘V’ u oznaci veličine i predviđene su za brzine preko 270 km/h, najveću brzinu koju je dopustio proizvođač i nosivost dopuštenu za tu najveću brzinu. Najveća dopuštena brzina i ogovarajući indeks nosivosti moraju biti prikazani u certifikatu o homologaciji tipa (Dodatak 2. ovoga Priloga).

1.3. Zahtjev za homologaciju tipa sastavnog dijela mora biti popraćen crtežima ili fotografijama u tri primjerka koji prikazuju uzorak gaznog sloja i plašta napuhane gume ugrađene na mjerni naplatak te odgovarajuće dimenzije (vidi točke 3.1.1 i 3.1.2 u Prilogu II.) tipa gume dostavljene na homologaciju. Također mora biti popraćen izvještajem o ispitivanju koji je izdao ispitni laboratorij ili s dva uzorka tipa gume prema izboru tijela nadležnog za homologaciju.

1.4. Proizvođač može zatražiti izmjenu ili dopunu certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela na druge tipove preinačanih guma.

1.5. Ovaj Pravilnik primjenjuje se na nove tipove guma konstruirane samo za ‘necestovnu’ uporabu i označene s ‘NHS’ (nisu za uporabu na autocesama) ili za natjecanja.

2. OZNAKE

Uzorci tipa guma dostavljenih na homologaciju tipa sastavnog dijela moraju nositi jasno vidljivu i neizbrisivu trgovačku oznaku ili naziv podnositelja zahtjeva i moraju imati dostatan prostor za oznaku homologacije tipa sastavnog dijela.

3. OZNAKA HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA

3.1. Sve gume koje odgovaraju tipu gume koji je homologiran kao sastavni dio prema ovom Pravilniku moraju nositi odgovarajuću oznaku homologacije tipa sastavnog dijela opisanu u Prilogu 5. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača.

Vrijednost ‘a’ kojom se određuju dimenzije pravokutnika i brojeva i slova koji čine tu oznaku ne smije biti manja od
2 mm.

4. PREINAKE TIPA GUME

4.1. Prenaka uzorka gaznog sloja gume ne iziskuje ponavljanje ispitivanja propisanih u Prilogu II.

DODATAK 1.

Opisni dokument za tip gume namijenjene za motorna vozila na dva ili tri kotača

(treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela)

Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela za tip gume namijenjene za motorna vozila na dva ili tri kotača mora sadržavati sljedeće:

– podatak o proizvođaču gume,

– podatke navedene u točkama 1.2.1 do 1.2.15 ovoga Priloga.

DODATAK 2

Certifikat o homologaciji tipa sastavnog dijela za tip gume namijenjene za motorna vozila na dva ili tri kotača

Homologacija tipa sastavnog dijela br.: ..................... izmjena ili dopuna br.: .......................

1. Marka ili trgovačka oznaka gume:

2. Tip gume: (1)

3. Naziv i adresa proizvođača:

4. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača

5. Gume dostavljene na ispitivanje dana:

Izvještaj o ispitivanju br.: ...... tehničke službe: ...... Datum: .....

6. Homologacija je tipa sastavnog dijela dodijeljena/proširena/odbijena(2)

7. Mjesto:

8. Datum:

9. Potpis:

PRILOG II.

DEFINICIJE, OZNAKE I ZAHTJEVI

1. DEFINICIJE

Za svrhu ovog Pravilnika:

1.1. »tip gume« označava gume koje se međusobno bitno ne razlikuju a obzirom na:

1.1.1. marku ili trgovački naziv,

1.1.2. oznaku veličine gume,

1.1.3, vrstu uporabe (uobičajena: za gume namijenjene za uobičajenu uporabu na cesti; posebna: za gume posebne namjene za uporabu na cesti ili izvan ceste; za snijeg ili mopede),

1.1.4. strukturu (dijagonalna ili bias-ply s prekriženim pojasima, radijalna),

1.1.5 oznaku brzinske kategorije,

1.1.6 indeks nosivosti,

1.1.7 dimenzije poprečnog presjeka kad je guma ugrađena na propisani naplatak;

1.2. »struktura gume« označava tehničke značajke karkase gume. Razlikuju se sljedeće strukture gume:

1.2.1 »dijagonalna« ili bias-ply (cross-ply) označava strukturu gume kojoj kordne niti dopiru do stopa i koje su poredane tako da čine izmjenične kutove vidljivo manje od 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja

1.2.2 »s prekriženim pojasima« (bias-belted) označava dijagonalnu strukturu gume kod koje je karkasa ograničena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje čine izmjenične kutove približno jednakim onim na karkasi,

1.2.3 »radijalna« označava strukturu gume kojoj kordne niti dopiru do stopa i poredane su tako da oblikuju kutove od oko 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja i kojoj je karkasa stabilizirana kružnim, gotovo nerastezljivim obodnim pojasom

1.2.4. »pojačana« označava strukturu gume kod koje je karkasa otpornija u odnosu na karkasu uobičajene gume;

1.3. »stopa« označava dio gume čiji oblik i konstrukcija omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava(1);

1.4 »kord« označava niti od kojih su sastavljena platna slojeva u gumi (1).

1.5 »sloj« označava platno od usporednih gumiranih niti korda (1),

1.6. »karkasa« označava dio gume ispod gaznog sloja i bokova gume, koji kad je guma napuhana nosi opterećenje (1),

1.7. »gazni sloj« označava dio gume koji je u izravnome dodiru s tlom(1),

1.8. »bok« označava dio gume koji se nalazi između gaznog sloja i područja koje je predviđeno da ga pokriva naplatak kotača (1);

1.9. »žlijeb gaznog sloja« je prostor između dva susjedna rebra ili bloka u uzorku gaznog sloja (1);

1.10. »glavni žljebovi« označava široke žljebove u središnjem dijelu gaznog sloja;

1.11. »širina presjeka (S)« označava linearnu udaljenost između vanjskih rubova bokova napuhane gume, ne računajući reljef koji čine oznake, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra (1);

1.12. »ukupna širina« označava linearnu udaljenost između vanjskih rubova bokova napuhane gume, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra (1); ukupna širina kod guma čija je širina gaznog sloja veća od širine presjeka širina je gaznog sloja;

1.13. »visina presjeka (H)« označava razmak jednak polovini razlike vanjskoga promjera gume i nazivnoga promjera naplatka(1);

1.14. »nazivni omjer oblika (Ra)« označava stostruku vrijednost broja dobivenu dijeljenjem nazivne visine presjeka s nazivnom visinom presjeka (S1), kad su obje izražene istom mjernom jedinicom;

1.15. »vanjski promjer (D)« označava ukupni promjer nove napuhane gume (1);

1.16. »oznaka veličine gume« označava oznaku koja prikazuje:

1.16.1. nazivnu širinu presjeka (S1) (izraženu u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine gume prikazana u prvome stupcu tablica iz Dodatka 4. ovog Priloga),

1.16.2. nazivni omjer oblika (Ra), osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvome stupcu tablica iz Dodatka 4. ovoga Priloga.

1.16.3. odgovarajući broj (d) koji označava nazivni promjer naplatka i odgovara njegovu promjeru izraženu kodnom oznakom (broj manji od 100) ili u milimetrima (brojevi veći od 100)

1.16.3.1. vrijednosti u milimetrima oznake (d) izražene kodnom oznakom su ove:

1.17. »nazivni promjer naplatka (d)« je promjer naplatka na koji je predviđena ugradba gume (1);

1.18. »naplatak« je nosač gume sa zračnicom, ili gume bez zračnice, na koji naliježu stope gume (1);

1.19 »teoretski naplatak« je zamišljeni naplatak čija je širina jednaka umnošku koeficijenta X i nazivne širine presjeka gume. Vrijednost X mora odrediti proizvođač gume;

1.20 »mjerni naplatak« je naplatak na koji se mora postaviti guma radi mjerenja dimenzija;

1.21 »ispitni naplatak« je naplatak na koji se mora postaviti guma radi ispitivanja;

1.22 »čupanje« je odvajanje kidanjem komada gume iz gaznog sloja;

1.23 »odvajanje korda« je razdvajanje korda od njegove gumene obloge;

1.24. »odvajanje slojeva« je razdvajanje susjednih slojeva platna;

1.25. »odvajanje gaznog sloja« označava odvajanje gaznog sloja od karkase;

1.26. »indeks nosivosti« označava broj koji pokazuje najveće dopušteno opterećenje koje guma može nositi pri brzini koja odgovara određenoj brzinskoj kategoriji, kad se upotrebljava u skladu s radnim uvjetima koje je odredio proizvođač. Popis tih indeksa i odgovarajućih opterećenja dan je u Dodatku 3. Priloga II;

1.27. »tablica promjene nosivosti u zavisnosti od brzine« označava tablicu u Dodatku 7. Priloga II. koja pokazuje, kao funkcija indeksa nosivosti i nosivosti pri nazivnoj brzini, promjene nosivosti gume kada se upotrebljava pri brzinama različitim od one koja odgovara nazivnoj brzinskoj kategoriji;

1.28. »brzinska kategorija« označava

1.28.1. brzinu izraženu oznakom brzinske kategorije kako je prikazano u točki 1.28.2,

1.28.2. propisane brzinske kategorije navedene su u ovoj tablici:

1.28.3 Gume prikladne za najveće brzine iznad 240 km/h označene su slovom V ili Z koje je postavljeno u oznaci veličine gume ispred oznake strukture gume.

1.29. »guma za snijeg« označava gumu s uzorkom i strukturom koji su primarno konstruirani za bolje ponašanje na blatu, svježem snijegu ili bljuzgavici od uobičajenih guma. Uzorak gaznog sloja guma za snijeg općenito se sastoji od žljebova i/ili blokova koji su više razmaknuti nego kod uobičajene gume;

1.30. MST (višenamjenska guma) označava tip višenamjenske gume, ili drugim riječima gumu prikladnu za uporabu na cesti i izvan ceste;

1.31 »najveće opterećenje« označava najveću masu koju guma može nositi:

1.31.1 Za brzine koje nisu veće od 130 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost koja odgovara indeksu nosivosti na gumi koji je dan u tablici ‘promjena nosivosti u zavisnosti od brzine’ (vidi točku 1.27) uzimajući u obzir oznaku brzinske kategorije gume i brzinu koju može postići vozilo na koje je ugrađena guma.

1.31.2. Za brzine koje su veće od 130 km/h, ali koje ne prekoračuju 210 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost mase koja odgovara indeksu nosivosti na gumi.

1.31.3. U slučaju guma konstruiranih za brzine veće od 210 km/h, ali koje ne prekoračuju 270 km/h, najveće opterećenje ne smije prekoračiti postotak mase koja odgovara indeksu nosivosti na gumi i koji je dan u donjoj tablici, uzimajući u obzir oznaku brzinske kategorije gume i najveću konstrukcijsku brzinu vozila na koje će guma biti ugrađena.

1.31.4 Za brzine veće od 270 km/h najveće opterećenje ne smije prekoračiti vrijednost za masu koju navede proizvođač gume, uzimajući u obzir dopuštenu brzinu gume.

Linearna interpolacija najvećeg opterećenja primjenjuje se za međuvrijednosti brzina između 270 km/h i najveće brzine koju je dopustio proizvođač gume.

1.32. »guma za moped« označava gumu koja je primarno konstruirana za ugradbu na mopede;

1.33 »guma za motocikle« označava gumu koja je primarno konstruirana za ugradbu na motocikle;

1.34. »opseg kotrljanja (Cr)« označava teoretsku duljinu koju prijeđe središte (os) kotača vozila pri jednom punom okretaju gume a dobije se iz ove jednadžbe:

Cr = f x D, u kojoj je:

D vanjski promjer gume u skladu s oznakom veličine gume navedene u točki 3.1.2 u ovom Prilogu

f = 3,02 za gume za koje je kodna oznaka promjera naplatka veća od 13, ili jednaka

3,03 za radijalne gume za koje kodna oznaka promjera naplatka nije veća od 12

2,99 za dijagonalne ili bias-ply (cross-ply) gume ili za gumu s prekriženim pojasima za koje kodna oznaka promjera naplatka nije veća od 12.

2. OZNAKE

2.1 Najmanje na jednom od svojih bokova gume moraju nositi sljedeće oznake:

2.1.1 marku ili trgovački naziv;

2.1.2 oznaku veličine gume prema točki 1.16;

2.1.3 ovu oznaku strukture gume:

2.1.3.1 za dijagonalne ili bias ply (cross-ply) gume, bez oznake ili slovo D’ ispred kodne oznake promjera naplatka;

2.1.3.2 za gume sa strukturom prekriženih pojasa, slovo »B« ispred kodne oznake promjera naplatka i, neobvezno, riječi »BIAS-BELTED«

2.1.3.3 za radijalne gume, slovo »R« ispred oznake nazivnoga promjera naplatka i, neobvezno, riječ »RADIAL«

2.1.4 oznaku brzinske kategorije gume u obliku znaka propisanoga u točki 1.28.2;

2.1.5 indeks nosivosti kako je određeno u točki 1.26;

2.1.6 natpis »TUBELESS« kad se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice;

2.1.7 riječ »REINFORCED« ili »REINF« ako je pojačanog tipa

2.1.8. datum proizvodnje koji se sastoji od tri znamenke, gdje dvije prve pokazuju tjedan, a treća godinu proizvodnje. Taj podatak treba biti prikazan samo na jednom boku.

2.1.9. oznaku M+S, M.S. ili M&S u slučaju gume za snijeg;

2.1.10. oznaku MST u slučaju višenamjenske gume;

2.1.11. natpis MOPED, CIKLOMOTORE i CYCLOMOTEUR kad je guma konstruirana za mopede;

2.1.12. Gume predviđene za brzine veće od 240 km/h moraju biti označene odgovarajućom slovnom kodnom oznakom V ili Z ovisno što je primjenjivo (vidi točku 1.31.3), u oznaci veličine gume i ispred oznake strukture (vidi točku 2.1.3);

2.1.13 Gume predviđene za brzine veće od 240 km/h (ili
270 km/h) moraju nositi u zagradama oznaku indeksa nosivosti (vidi točku 2.1.5) za uporabu pri brzini 210 km/h (ili 240 km/h) i odgovarajuću oznaku brzinske kategorije (vidi točku 2.1.4) prema sljedećem:

V u slučaju guma označenih slovnom kodnom oznakom V unutar oznake veličine,

W u slučaju guma označenih slovnom kodnom oznakom W unutar oznake veličine.

2.2 U Dodatku 2. dan je primjer rasporeda oznaka gume.

2.3 Na gumama mora biti oznaka homologacije sastavnoga dijela, čiji je izgled prikazan u točki 4.5 Priloga I.

2.4 Oznake navedene u točki 2.1 i oznaka homologacije tipa sastavnog dijela propisana u točki 3. Priloga I. moraju biti izljevene (reljefno) na ili (izdubljeno) u gumu. One moraju biti jasno čitljive.

3. ZAHTJEVI ZA GUME

3.1 Dimenzije guma

3.1.1 Širina presjeka

3.1.1.1 Osim u slučaju iz točke 6.1.2.2, širina presjeka izračunava se pomoću ove formule:

S = S1 + K (A -A1)

u kojoj je:

S = širina presjeka izražena u mm, mjerena na mjernome naplatku

S1 = nazivna širina presjeka u mm, koja je navedena na boku gume u oznaci veličine gume

A = širina mjernog naplatka izražena u mm, koju je proizvođač naveo u tehničkom opisu

A1 = širina teoretskog naplatka izražena u mm

Umnožak vrijednosti S1 i faktora »X« koji je odredio proizvođač uzima se za A1, dok se za K uzima vrijednost 0,4.

3.1.1.2 Međutim, kad je oznaka veličine gume dana u prvome stupcu tablica u Dodatku 4. Priloga II., širinom presjeka (S1) i širinom teoretskog naplatka (A1) smatraju se one širine koje se nalaze u tim tablica nasuprot oznaci veličine gume.

3.1.2. Vanjski promjer gume

3.1.2.1 Vanjski promjer gume je onaj koji se dobije iz ove formule:

D = d + 2H

u kojoj su:

D = vanjski promjer u mm

d = nazivni promjer naplatka izražen u mm

H = nazivna visina presjeka u mm

H = S1 x 0,01 Ra

pri čemu je:

S1 = nazivna širina presjeka

Ra = nazivni omjer oblika

kako je prikazan u oznaci na boku gume u skladu s odredbama točke 2.3.1.

3.1.2.2 Međutim, kod tipova guma za koje je oznaka veličine gume dana u prvome stupcu tablica u Dodatku 4. ovoga Priloga vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama nasuprot oznaci gume.

3.1.3 Postupak mjerenja dimenzija gume

Dimenzije guma moraju se mjeriti kako je propisano u Dodatku 5. ovoga Priloga.

3.1.4 Zahtjevi za širinu presjeka gume

3.1.4.1 Ukupna širina gume može biti manja od širine presjeka S određene u skladu s točkom 3.1.1.

3.1.4.2 Ona može prekoračiti tu vrijednost do vrijednosti navedene u Dodatku 4. ovog Priloga ili, kad oznaka veličine gume nije navedena u tom Dodatku 4., za ove postotke:

3.1.4.2.1 kod guma za mopede, za uobičajenu primjenu na cesti i kod guma za snijeg za motocikle:

+ 10% za promjer naplatka kodne oznake 13 i veće

+ 8% za promjer naplatka kodne oznake koja nije veća od 12;

3.1.4.2.2 kod višenamjenske gume predviđene za ograničenu uporabu na cesti i označenu s MST + 25%.

3.1.5 Zahtjevi za vanjski promjer gume

3.1.5.1 Vanjski promjer gume mora biti unutar vrijednosti najmanjeg i najvećeg promjera koje su navedene u Dodatku 4. ovog Priloga.

3.1.5.2. Kad oznaka veličine gume nije navedena u Dodatku 4. ovog Priloga, vanjski promjer gume ne smije prijeći vrijednosti najmanjeg i najvećeg promjera dobivenih iz ovih formula:

Dmin = d + (2H x a)

Dmaks = d + (2H x b)

u kojima se:

H i d određuju prema točki 3.1.2.1 te a i b prema točkama 3.1.5.2.1 odnosno 3.1.5.2.2:

3.1.5.2.1. za gumu za moped, za uobičajenu uporabu na cesti i za gume za snijeg

a

promjer naplatka 13 i veći 0,97

promjer naplatka koji nije veći od 12 0,93

za višenamjensku gumu 1,00

3.1.5.2.2. za gumu za moped i gumu za uobičajenu primjenu na cesti za motocikl

b

promjer naplatka 12 i veći 1,07

promjer naplatka koji nije veći od 12 1,10

za višenamjensku gumu 1,12

3.2. Ispitivanje izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

3.2.1. Ispitivanje izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine mora se provesti na gumi prema postupku navedenom u Dodatku 6. Priloga II.

3.2.1.1. Kad je podnesen zahtjev za gume označene kodnom oznakom V u oznaci veličine gume i predviđenoj za brzine preko 240 km/h ili za gume označene kodnom oznakom Z’ oznaci veličine gume i predviđenoj za brzine preko 270 km/h (vidi točku 1.2.15 u Prilogu I.), gornje ispitivanje izdržljivosti treba provesti na gumi pri opterećenju i brzini koje su označene na gumi u zagradama (vidi točku 2.1.13). Drugo ispitivanje izdržljivosti mora se provesti na drugoj gumi istoga tipa pri istom opterećenju i brzini, ako postoje, koje je proizvođač naveo za najveće vrijednosti.

3.2.2. Nakon uspješno provedenoga navedenog ispitivanje izdržljivosti, na gumi nije dopuštena pojava odvajanja gaznog sloja, slojeva platna ili korda, čupanja ili kidanja niti korda.

3.2.3. Vanjski promjer gume izmjeren najmanje šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine ne smije se razlikovati za više od ± 3,5% od vanjskoga promjera izmjerenog prije ispitivanja.

3.2.4. Ukupna širina gume izmjerena na kraju ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine ne smije prijeći vrijednost navedenu u točki 3.1.4.2.

3.3 Dinamičko povećanje gume

Gume navedene u točki 1.1 Dodatka 8. Priloga II. koje su zadovoljile pri ispitivanju izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine propisanom u točki 3.2.1, moraju se podvrgnuti ispitivanju dinamičkog povećanja obavljenog prema postupku propisanom u ovom Dodatku.

3.4 Kad proizvođač guma proizvedi određeni raspon guma, nije potrebno provođenje ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine i ispitivanju dinamičkog povećanja na svakom tipu gume u tom rasponu. Prepušteno je odluci tijela nadležnog za homologaciju tipa sastavnog dijela da obavi izbor najnepovoljnijeg slučaja.

3.5 Preinaka uzorka gaznog sloja gume nema nužno kao posljedicu ponavljanje ispitivanja navedena u točki 3.3 ovoga Priloga.

3.6 Izmjene i dopune homologacije za gume predviđene za brzine veće od 240 km/h i označene kodnom oznakom ‘V’ u oznaci veličine gume (ili za gume predviđene za brzine veće od 270 km/h i označene kodnom oznakom ‘Z’ u oznaci veličine gume), u pogledu ishođenja certifikata za druge najveće brzine i/ili nosivosti, dopuštena su pod uvjetom da tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja dostavi novi izvještaj o ispitivanju koji se odnosi na novu najveću brzinu i nosivost. Te nove vrijednosti dopuštene nosivosti i brzine moraju biti navedene u Dodatku 2. Priloga I.

DODATAK 1.

Slika s objašnjenjima

(vidi točku 1. u ovom Prilogu)

DODATAK 2.

Raspored oznaka na gumi

Primjer oznaka što ih moraju imati homologirani tipovi guma

b 100/80 B 18 53S TUBELESS M + S 013

Te oznake određuju gumu:

– kojoj je nazivna širina presjeka 100,

– kojoj je nazivni omjer oblika 80,

– strukture s prekriženim pojasima (B),

– za koju je nazivni promjer naplatka 457 mm, za koji je kodna oznaka 18,

– kojoj je nosivost 206, što odgovara indeksu nosivosti 53 (vidi popis u Dodatku 3.),

– brzinske kategorije S (najveća brzina 180 km/h)

– koja se može ugraditi bez zračnice (»tubeless«)

– koja pripada tipu za »snijeg« (M+S)

– koja je proizvedena u prvom tjednu 1993. godine (3).

Način postavljanja i redoslijed oznaka koje čine oznaku gume mora biti ovaj:

a) oznaka veličine gume, koja podrazumijeva nazivnu širinu presjeka, nazivni omjer oblika, oznaku tipa strukture, kad je potrebno, i nazivni promjer naplatka, mora biti poredana na način kako je to pokazano u gornjemu primjeru tj.: 100/80 B 18;

b) indeks nosivosti i oznaka brzinske kategorije moraju biti postavljeni u blizini oznake veličine gume. Mogu biti ispred, iza, iznad ili ispod oznake veličine gume.

c) oznake »TUBELESS«, »REINFORCED« i »M+S«, MS ili M & S i MST i/ili MOPED, CICLOMOTORE ili CYCLOTEUR mogu biti razmaknute od oznake dimenzija.

d) U slučaju guma predviđenih za brzine preko 240 km/h, kodne oznake V ili Z, (ako je potrebno), moraju biti označene ispred oznake strukture (npr. 140/60ZR18). Referentni indeks nosivosti i oznaka brzinske kategorije moraju biti označeni unutar zagrada ako se primjenjuju (vidi točku 2.1.13 Priloga II.).

DODATAK 3.

Popis indeksa nosivosti i odgovarajućih dopuštenih najvećih masa

A = indeks nosivosti

B = odgovarajuća najveća masa (kg)

DODATAK 4.

Oznake i dimenzije određenih tipova guma

(vidi točke 3.1.1.2, 3.1.2.2, 3.1.4.2 i 3.1.5.1 Priloga II.)

TABLICA 1. A

Gume za mopede

Opisi i promjer naplatka do kodne oznake 12

TABLICA 1. B

Gume za motocikle

Opisi i promjer naplatka do kodne oznake 12

TABLICA 2.

Gume za motocikle i mopede

Uobičajeni profil

TABLICA 3.

Gume za motocikle

Uobičajeni profil

TABLICA 4.

Gume za motocikle

Niskoprofilne

TABLICA 5.

Gume za posebne motocikle

TABLICA 6.

Gume s niskim tlakom za motocikle

TABLICA 7.

Gume za motocikle

Opis i dimenzije američkih guma

DODATAK 5.

Postupak mjerenja dimenzija gume

1. Postaviti gumu na mjerni naplatak napuhati je do tlaka (1) koji je naveo njezin proizvođač.

2. Gumu koja je stavljena na mjerni naplatak treba držati na temperaturi koja vlada u laboratoriju najmanje 24 sata.

3. Nakon toga namjestiti tlak na vrijednost navedenu u točki 1.

4. Izmjeriti ukupnu širinu mjernim satom u šest jednako razmaknutih točaka, uzimajući u obzir debljinu zaštitnih rebara ili zaštitnih vrpca.

5. Vanjski promjer određuje se tako da se izmjeri najveći opseg te tako dobivena vrijednost podijeli s brojem Π (3,1416).

DODATAK 6.

Postupak ispitivanja izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine

1. PRIPREMA GUME

1.1 Postaviti novu gumu na mjerni naplatak koji je odredio.

1.2 Napuhati gumu do odgovarajućeg tlaka koji je dan u donjoj tablici:

Druge vrste guma moraju se puhati na tlak koji je odredio njihov proizvođač

1.3 Proizvođač guma može uz obrazloženje zahtijevati primjenu ispitnoga tlaka različita od onoga koji je dan u točki 1.2. Guma u takvome slučaju treba biti napuhana na taj tlak (vidi točku 1.12.13 u Prilogu I.).

1.4 Kondicionirati sklop gume i kotača na temperaturi koja vlada u ispitnome laboratoriju najmanje tri sata.

1.5 Ponovno namjestiti tlak u gumi na vrijednost navedenu u točki 1.2 ili 1.3.

2. POSTUPAK ISPITIVANJA

2.1 Postaviti sklop gume i kotača na ispitnu osovinu i nasloniti ga na vanjsku površinu glatkoga valjka promjera 1,70 m ± 1% ili 2 m ± 1%.

2.2 Opteretiti ispitnu osovinu opterećenjem koje iznosi 65% od:

2.2.1 najvećeg opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti za gume s oznakama brzinske kategorije do uključivo H,

2.2.2 najvećeg opterećenja kojem je pridružena najveća brzina od 240 km/h za gume s oznakom brzinske kategorije V (vidi točku 1.31.3 u ovom Prilogu),

2.2.3 najvećeg opterećenja kojem je pridružena najveća brzina od 270 km/h za gume s oznakom brzinske kategorije W (vidi točku 1.31.3 u ovom Prilogu),

2.2.4 najvećeg opterećenja kojem je pridružena najveća brzina koju je odredio proizvođač za gume koje mogu podnijeti brzine od 240 km/h (ili 270 km/h, ako je primjenjivo) (vidi točku 1.2.1.1),

2.2.5 u slučaju guma za mopede (oznaka brzinske kategorije B), ispitno opterećenje mora biti 65% na ispitnom valjku promjera 1,70 m, a 67% na ispitnom valjku promjera 2,0 m.

2.3 Tlak u gumi ne smije se namještati tijekom ispitivanja i ispitno opterećenje mora se držati stalnim.

2.4 Za vrijeme ispitivanja temperatura u ispitnome prostoru mora se održavati između 20 °C i 30 °C ili na većoj temperaturi, ako proizvođač to dopusti.

2.5 Program ispitivanja izdržljivosti mora se provesti bez prekida i u skladu s ovim kriterijima:

2.5.1 vrijeme porasta brzine od ništice do početne ispitne brzine: 20 minuta,

2.5.2 početna ispitna brzina: najveća propisana brzina za tip gume umanjena za 30 km/h u slučaju ispitivanja na valjku promjera 2,0 m ili umanjena za 40 km/h ako se ispivanje obavlja na valjku promjera 1,7 m,

2.5.2.1 za gume predviđene za brzine veće od 240 km/h i označene kodnom oznakom V unutar veličine gume (ili 270 km/h i označene kodnom oznakom Z unutar veličine gume), najveća brzina pri drugo ispitivanju je najveća brzina koju je odredio proizvođač (vidi točku 1.2.15 Priloga I.),

2.5.3 postupni porasti brzine: 10 km/h

2.5.4 trajanje ispitivanja za svaku brzinu: 10 minuta

2.5.5 ukopno trajanje ispitivanja: jedan sat

2.5.6 najveća ispitna brzina: najveća predviđena brzina za tip gume, ako se ispitivanje obavlja na valjku promjera 2,0 m i najveća predviđena brzina za tip gume umanjena za
10 km/h, ako se ispitivanje obavlja na valjku promjera 1,7 m.

2.5.7 U slučaju guma za mopede (oznaka brzinske kategorije B), ispitna brzina je 50 km/h, vrijeme za povećanje brzine od 0 do 50 km/h 10 minuta, vrijeme držanja na toj brzini 30 minuta i ukupno trajanje ispitivanja 40 minuta.

2.6 Međutim, ako se obavlja drugo ispitivanje radi određivanja najvećih značajki guma koje mogu podnijeti brzine iznad 240 km/h, primjenjuje se sljedeći postupak:

2.6.1 dvanaest minuta da se od 0 postigne početna ispitna brzina,

2.6.2 dvanaest minuta na početnoj ispitnoj brzini,

2.6.3 deset minuta za postizanje najveće ispitna brzina,

2.6.4 pet minuta na najvećoj ispitnoj brzini.

3. ISTOVRIJEDNI POSTUPCI ISPITIVANJA

Ako se primjenjuje koji drugi postupak ispitivanja različit od opisanog u točki 2., istovrijednost toga postupka mora biti dokazana.

DODATAK 7.

Promjena nosivosti u zavisnosti od brzine

DODATAK 8.

Metoda određivanja dinamičkog povećanja guma

1. OPSEG I PODRUČJE PRIMJENE

1.1 Ova ispitna metoda primjenjuje se za tipove guma za motocikle, navedene u točki 3.4.1 ovoga Priloga.

1.2 Namijenjena je za određivanje najvećeg povećanja gume zbog učinka centrifugalne sile pri najvećoj dopuštenoj brzini.

2. OPIS ISPITNOG POSTUPKA

2.1 Ispitnu osovinu i naplatak treba provjeriti kako bi se osiguralo da je radijalna ekscentričnost manja od ± 0,5 mm i bočno odstupanje manje od ± 0,5 mm, mjerenjem na vanjskom dijelu sjedišta stope na kotaču.

2.2 Naprava za određivanje obrisa

Svaka naprava (kamera za projiciranje mreže, reflektorska točkasta svjetiljka i drugo), s kojom se može jasno odrediti vanjski obris poprečnog presjeka gume ili njezina ovojnica, okomito na ekvator gume u točki najveće deformacije gaznog sloja.

Ta naprava mora smanjiti deformacije na najmanju mjeru i osigurati stalni (poznati) omjer (K) između tako ocrtanog obrisa i stvarnih dimenzija gume.

Ta naprava omogućava određivanje obrisa gume odnosu na os kotača.

3 OBAVLJANJE ISPITIVANJA

3.1 Pri ispitivanju temperatura u ispitnom prostoru mora se držati između 20 °C i 30 °C, ili veća ako to prihvaća proizvođač gume.

3.2 Gume koje treba ispitati moraju izdržati bez pojave oštećenja ispitivanje izdržljivosti u zavisnosti od nosivosti i brzine u skladu s Dodatkom 6..

3.3 Gume koje treba ispitati treba ugraditi na kotač čiji naplatak odgovara primijenjenoj normi.

3.4 Tlak puhanja gume (ispitni tlak puhanja) mora se namjestiti na vrijednosti navedene u točki 3.4.1.

3.4.1 Dijagonalne ili 'bias ply' gume i gume sa strukturom prekriženih pojasa.

3.5 Sklop gume i kotača mora se kondicionirati na temperaturi ispitnog prostora najmanje tri sata.

3.6 Nakon tog kondicioniranja tlak puhanja mora se ispraviti na vrijednost propisanu u točki 3.4.1.

3.7 Sklop gume i kotača mora se ugraditi na ispitnu osovinu i provjeriti da li se slobodno vrti. Guma se može vrtiti s pomoću motora koji djeluje na ispitnu osovinu ili pritiskom na ispitni valjak.

3.8 Cijeli sklop treba ubrzati bez prekida kako bi se unutar pet minuta postigla najveća dopuštena brzina gume.

3.9 Postaviti napravu za određivanje obrisa, vodeći računa da bude okomita na vrtnju (smjer vrtnje) gaznog sloja ispitivane gume.

3.10 Provjeriti odgovara li obodna brzina površine gaznog sloja najvećoj dopuštenoj brzini gume s dopuštenim odstupanjem ± 2%. Držati sklop na ustaljenoj brzini najmanje pet minuta te nakon toga ocrtati obris poprečnog presjeka gume na mjestu najveće deformacije, ili provjeriti da guma ne prelazi ovojnicu.

4. OCJENA REZULTATA

4.1 Ovojnica sklopa gume i kotača mora biti kako je prikazana na primjeru niže.

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Hdyn = Dinamička visina presjeka gume

Uzimajući u obzir točke 3.1.4 i 3.1.5 u ovom Prilogu, niže su navedene sljedeće granične vrijednosti za obris ovojnice:

4.1.1 Glavne dimenzije ovojnice moraju se po potrebi prilagoditi, uzimajući u obzir stalni omjer (K) (vidi točku 2.2).

4.2 Obris deformirane gume pri najvećoj brzini ne smije prelaziti obris ovojnice s obzirom na osi gume.

4.3 Na gumi se ne obavlja nikakvo drugo ispitivanje.

5. Istovrijedni postupci ispitivanja

Ako se primjenjuje koji drugi postupak različit od opisanog u točki 2., njegova istovrijednost mora biti dokazana.

PRILOG III.

ZAHTJEVI ZA VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU NJIHOVIH GUMA

1. OPĆI ZAHTJEVI

1.1 U skladu s odredbama točke 2., svaka guma ugrađena na vozilo, uključujući zamjensku gumu, mora biti homologirana u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

1.2 Ugradba guma

1.2.1 Sve gume ugrađene na vozilo, moraju biti iste u pogledu elemenata navedenih u točki 1.1.5 Priloga II.

1.2.2 Sve gume ugrađene na istu osovinu moraju biti istoga tipa (vidi točku 1.1 Priloga II.).

1.2.3 Proizvođač vozila mora navesti oznake guma u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika. Ta (te) guma (gume) koju (koje) je proizvođač izradio unutar dopuštenih odstupanja propisanih u točkama 3.1.4, 3.1.5 i 3.3 Priloga II. mora (moraju) se slobodno gibati u za njih predviđenom prostoru. Prostor u kojem se okreće kotač mora omogućavati nesmetano gibanje kad se upotrebljavaju gume najveće dopuštene veličine uzimajući u obzir ograničenja s obzirom na ovjes, uređaj za upravljanje i blatobrane koje je odredio proizvođač.

1.3 Nosivost

1.3.1 U skladu s odredbama u točki 1.31 Priloga II. i uzimajući u obzir zahtjeve navedene u dodatku 7. Priloga II., najveća nosivost svake gume ugrađene na vozilo mora biti jednaka:

– najvećoj dopuštenoj masi na osovini kad je osovina opremljena samo s jednom gumom;

– polovini najveće dopuštene mase na osovini kad je osovina opremljena s dvije gume pojedinačne ugradbe;

– 0,54 puta najveće dopuštene mase na osovini kad je osovina opremljena s dvije gume udvojene ugradbe

– 0,27 puta najveće dopuštene mase na osovini kad je osovina opremljena s dva kompleta gume udvojene ugradbe

s obzirom na najveću dopuštenu masu na osovini prema podacima proizvođača vozila.

1.4 Dopuštena brzina

1.4.1 Svaka guma s kojom je uobičajeno opremljeno vozilo mora imati oznaku brzinske kategorije (vidi točku 1.28 Priloga II.), koja odgovara najvećoj konstrukcijskoj brzini vozila (prema podacima proizvođača vozila uzimajući u obzir dopuštena odstupanja pri provjeri sukladnosti u serijskoj proizvodnji) ili primijenjenoj kombinaciji nosivosti i brzine (vidi točku 1.27 Priloga II.).

1.4.2 Prethodna odredba se ne primjenjuje za vozila koja su uobičajeno opremljena uobičajenim gumama i povremeno s gumama za snijeg ili višenamjenskim gumama.

U tom slučaju oznaka brzinske kategorije za gume za snijeg ili višenamjenske gume mora odgovarati brzini koja je veća od najveće konstrukcijske brzine vozila (prema podacima proizvođača vozila) ili nije manja od 130 km/h (ili oboje)

Međutim, ako je najveća brzina vozila (prema podacima proizvođača vozila) veća od brzine koja odgovara oznaci brzinske kategorije guma za snijeg ili višenamjenske gume, mora biti na uočljivom mjestu u vozilu postavljen za vozača jasno vidljiv natpis s upozorenjem o najvećoj dopuštenoj brzini guma za snijeg.

2. POSEBNI SLUČAJEVI

2.1 Gume homologirane kao sastavni dio u skladu s Pravilnikom TPV 146 mogu se ugrađivati na motocikle s bočnom prikolicom, mopede na tri kotača, tricikle i četverocikle.

2.2 Gume za motocikle mogu se ugrađivati i na mopede.

2.3 U slučaju vozila koje je radi posebnih uvjeta uporabe opremljeno gumama koje nisu gume za motocikle, osobne automobile ili gospodarska vozila, (npr. gume za poljoprivredna i industrijska vozila i gume za potpuno terenska vozila), ne primjenjuju se zahtjevi Priloga II., pod uvjetom da se dokaže tijelu nadležnom za homologaciju da su ugrađene gume prikladne za radne uvjete vozila.

2.4 Gume koje su ugrađene na mopede niskih radnih značajka, prema definiciji u napomeni u Prilogu I. Pravilnika o homologaciji motornih vozila na dva ili tri kotača mogu, zbog posebnih uvjeta uporabe, biti drukčije vrste od onih na koje se primjenjuju zahtjevi ovog Pravilnika, pod uvjetom da se dokaže tijelu nadležnom za homologaciju da su ugrađene gume prikladne za uvjete uporabe vozila.

DODATAK 1.

Opisni dokument s obzirom na ugradbu guma na tip motornog vozila na dva ili tri kotača

(treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa vozila)

Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugradbu guma na tip motornog vozila na dva ili tri kotača mora sadržavati podatke navedene u Dijelu A Priloga II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača., u točkama:

0.1,

0.2,

0.4 do 0.6,

2.3 do 2.3.2.

4.6,

5.2 do 5.2.3.

Dodatno se zahtijevaju sljedeći podaci o gumama:

– oznaka najniže brzinske kategorije koja odgovara najvećoj teoretskoj konstrukcijskoj brzini vozila

– najmanji indeks nosivosti koji odgovara najvećem opterećenju na svakoj gumi

– vrsta uporabe koja odgovara vozilu.

DODATAK 2.

Certifikat o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu guma na tip motornog vozila na dva ili tri kotača

OBRAZAC

Homologacija tipa br.: ................. Izmjena ili dopuna br.: ..................

DIO I.

1. Marka ili trgovačka oznaka vozila:

2. Tip vozila (navesti inačice i izvedbe):

3. Kategorija vozila:

4. Naziv i adresa proizvođača vozila:

5. Ako je potrebno, ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača

6. Vozilo dostavljeno na ispitivanje dana:

Izvještaja o ispitivanju br.: ..... tehničke službe: ...... Datum: .....

7. Homologacija tipa je dodijeljena/proširena/odbijena[2](1)

8. Mjesto:

9. Datum:

10. Potpis:

DIO II.

Dodatni podaci

1. Priložen je popis, koji je priredio proizvođač vozila, svih odgovarajućih inačica i izvedbi (ako ih ima) tipa vozila i odgovarajućih guma koje se ugrađuju na njima. Opis guma mora sadržavati samo sljedeće podatke (navodi se za svaku osovinu posebno, ako je na vozilo ugrađeno više od jedne veličine gume):

– oznaku veličine gume

– vrstu uporabe

– oznaku najniže brzinske kategorije koja odgovara najvećoj konstrukcijskoj brzini vozila:

– najmanji indeks nosivosti koji odgovara najvećem opterećenju na osovini

2. Razlozi za izmjenu ili dopunu homologacije tipa (kad je potrebno).

[1](*) Pravilnik preuzima sadržaj Direktive 97/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o određenim sastavnim dijelovima i značajkama motornih vozila na dva ili tri kotača, uključujući izmjene i dopune u Direktivama 2002/51/EZ, i 2006/27/EZ.

(**) Radi jednostavnije uporabe, Pravilnik TPV 212, razdijeljen je na 12 dijelova od kojih se svaki odnosi na jednu zasebnu cjelinu. Ovaj dio odnosi se na gume za motorna vozila na dva ili tri kotača, Poglavlje 1. Direktive.

(1) Definicija vozila i kategorizacija dani su u članku 2. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (»Narodne novine« br. 115/04).

[2](1) Prekrižiti što se ne primjenjuje.