Objavljeno u NN 96/16 od 21.10.2016.:
DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO
Na temelju članka 35. stavka 4. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine« broj 74/14) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi
PRAVILNIK O POSTUPKU IZVANREDNOG ISPITIVANJA ZAKONITIH MJERILA U UPORABI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se postupak izvanrednog ispitivanja zakonitih mjerila u uporabi, sadržaj i rok čuvanja ispitnog izvješća te troškovi obavljanja izvanrednog ispitivanja.
Članak 2.
(1) Izvanredno ispitivanje zakonitih mjerila u uporabi obavlja ovlašteni mjeritelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: ovlašteni mjeritelj).
(2) Izvanredno ispitivanje zakonitih mjerila u uporabi obavlja se na zahtjev nadležnog inspekcijskog tijela u slučaju sumnje u ispravnost zakonitog mjerila.
(3) Izvanredno ispitivanje zakonitih mjerila u uporabi obavlja se na zahtjev vlasnika mjerila nakon pisane predstavke korisnika mjerila koji izražava sumnju u ispravnost zakonitog mjerila.
(4) Vlasnik obračunskog komunalnog mjerila u uporabi temeljem kojeg se utvrđuje cijena toplinske energije, električne energije, vode ili plina je pravna ili fizička osoba koja prodaje toplinsku energiju, električnu energiju, vodu ili plin.
(5) Vlasnik zakonitog mjerila iz stavka 4. ovoga članka dužan je mjerilo s obračunskog mjesta dostaviti do mjesta ispitivanja i pri tome postupati s osobitom pozornošću da ne bi došlo do mehaničkih oštećenja koja mogu utjecati na mjeriteljska svojstva mjerila. O tome se postupanju sastavlja zapisnik o izuzimanju mjerila iz mreže koji potpisuje vlasnik obračunskog komunalnog mjerila i korisnik mjerila. Zapisnik o izuzimanju mjerila iz mreže mora sadržavati očitano stanje zakonitog mjerila prilikom izuzimanja iz mreže i stanje ovjerne oznake (plomba). Zapisnik se prilaže uz zahtjev za izvanredno ispitivanje.
Članak 3.
(1) Izvanredno ispitivanje obavlja se na zakonitim mjerilima u uporabi kojima ovjerna oznaka i/ili zaštitna oznaka nije uništena, promijenjena, uklonjena ili na bilo koji drugi način oštećena, u okviru propisanog ovjernog razdoblja.
(2) Zahtjev za izvanredno ispitivanje ne može se podnijeti ako mjerilo ne ispunjava zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka.
II. POSTUPAK IZVANREDNOG ISPITIVANJA ZAKONITIH MJERILA U UPORABI
Članak 4.
(1) Postupak izvanrednog ispitivanja zakonitih mjerila u uporabi opisan je u Dodatku I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
(2) Postupak ispitivanja mjeriteljskih značajki za pojedina obračunska komunalna mjerila opisan je u Dodatku II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
III. SADRŽAJ I ROK ČUVANJA ISPITNOG IZVJEŠĆA
Članak 5.
(1) Sadržaj ispitnih izvješća za pojedina mjerila opisan je u Dodatku III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
(2) Ispitno izvješće čuva se tri godine.
IV. TROŠKOVI OBAVLJANJA IZVANREDNOG ISPITIVANJA
Članak 6.
(1) Iznos i način plaćanja naknade za troškove izvanrednog ispitivanja utvrđen je propisom kojim se utvrđuje visina i način plaćanja naknada za mjeriteljske poslove koje obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo.
(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka plaća se po započetom radnom satu.
V. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/16-02/12
Urbroj: 558-01/2-16-1
Zagreb, 14. listopada 2016.
Zamjenik ravnatelja
mr. sc. Božidar Ljubić, dipl. ing., v. r.
DODATAK I.
POSTUPAK IZVANREDNOG ISPITIVANJA ZAKONITIH MJERILA U UPORABI
Postupak izvanrednog ispitivanja obuhvaća:
1. Podnošenje zahtjeva
2. Vizualni pregled zakonitog mjerila
3. Ispitivanje mjeriteljskih značajki zakonitog mjerila
4. Izdavanje Izvješća o izvanrednom ispitivanju zakonitog mjerila
1. Podnošenje zahtjeva
Zahtjev za izvanredno ispitivanje zakonitih mjerila sadrži:
1. podatke o podnositelju zahtjeva (ime/naziv, adresa, OIB, kontakt osoba),
2. podatke o korisniku mjerila (ime i prezime, mjesto upotrebe mjerila),
3. podatke o mjerilu za koje se zahtijeva izvanredno ispitivanje (naziv, proizvođač, tip, serijski broj, mjerno područje),
4. datum stavljanja u uporabu (ako je dostupno),
5. službenu oznaku tipa mjerila ili oznaku potvrde o odobrenju tipa mjerila ili oznaku potvrde o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja ili oznaku potvrde o sukladnosti koju je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti koje je imenovano za provedbu postupka F (ovjeravanje mjerila) ili Fl (ovjeravanje proizvoda) ili G (ovjeravanje jedinice),
6. ovjernu oznaku ili oznaku sukladnosti,
7. prilog (odnosi se na obračunska komunalna mjerila) – Zapisnik o izuzimanju mjerila iz mreže koji mora sadržavati najmanje: očitano stanje zakonitog mjerila prilikom izuzimanja iz mreže, stanje ovjerne oznake (plomba), potpis ovlaštene osobe i potpis korisnika.
2. Vizualni pregled zakonitog mjerila
Vizualnim pregledom mjerila utvrđuje se:
1. postojanje mehaničkih oštećenja ili izmjena na mjerilu koje bi mogle utjecati na njegova mjeriteljska svojstva,
2. postojanje jasno vidljivih i neizbrisivih natpisa i oznaka na mjerilu sukladnih s potvrdom o odobrenju tipa mjerila ili potvrdom o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja ili potvrdom o sukladnosti koju je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti koje je imenovano za provedbu postupka F (ovjeravanje mjerila) ili Fl (ovjeravanje proizvoda) ili G (ovjeravanje jedinice),
3. ispravnost ovjernih oznaka i zaštitnih oznaka za mjerila,
4. istovjetnost očitanog stanja zakonitog mjerila sa stanjem navedenim u Zapisniku o izuzimanju mjerila iz mreže.
3. Ispitivanje mjeriteljskih značajki zakonitog mjerila
Ispitivanje mjeriteljskih značajki zakonitog mjerila provodi se s ciljem utvrđivanja sukladnosti mjerila s propisanim mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na to mjerilo.
Ako nije utvrđeno u Dodatku II ovoga Pravilnika, postupak ispitivanja mjeriteljskih značajki zakonitih mjerila je jednak postupku ispitivanja pri redovnom i izvanrednom ovjeravanju u skladu s odgovarajućim propisima temeljem kojih su mjerila stavljena u uporabu.
4. Izdavanje Izvješća o izvanrednom ispitivanju zakonitog mjerila
Na temelju provedenog ispitivanja ovlašteni mjeritelj izdaje izvješće o izvanrednom ispitivanju kojim se utvrđuje da li mjerilo udovoljava propisanim mjeriteljskim zahtjevima.
Izvješće o izvanrednom ispitivanju sadrži sljedeće podatke:
– naziv podnositelja zahtjeva,
– naziv i adresu korisnika mjerila,
– podatke o mjerilu (naziv, proizvođač, tip, serijski broj, mjerno područje, stanje na pokaznom uređaju prije početka ispitivanja),
– službena oznaka tipa mjerila ili oznaka potvrde o odobrenju tipa mjerila ili oznaka potvrde o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja ili oznaka potvrde o sukladnosti koju je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti koje je imenovano za provedbu postupka F – ovjeravanje mjerila ili Fl – ovjeravanje proizvoda ili G – ovjeravanje jedinice),
– ovjerna oznaka i rok valjanosti ovjere zakonitog mjerila,
– podatke o upotrijebljenim etalonima,
– mjeriteljski zahtjevi (naziv propisa),
– rezultate vizualnog pregleda,
– kratak opis ili naziv mjerne metode,
– rezultate mjerenja,
– nalaz o ispravnosti mjerila,
– prezime i ime ovlaštenog mjeritelja koji je izvršio ispitivanje.
DODATAK II.
POSTUPAK ISPITIVANJA MJERITELJSKIH ZNAČAJKI ZAKONITIH MJERILA NAVEDENIH U OVOM DODATKU
1. Ispitivanje vodomjera
Postupak izvanrednog ispitivanja vodomjera u uporabi provodi se u skladu s mjeriteljskim zahtjevima propisanim pravilnikom koji se odnosi na navedena mjerila.
Postupak ispitivanja
1.1. Ispitivanje mjeriteljskih značajki vodomjera provodi se na sljedećim ispitnim protocima:
a) između 0,9 Q3 i Q3
b) između Q2 i 1,1 Q2
c) između Q1 i 1,1 Q1
1.2. Tlak vode na izlazu iz vodomjera tijekom ispitivanja ne smije biti manji od 0,03 MPa (0,3 bar).
1.3. Etaloni koji se koriste za ispitivanje moraju biti umjereni i imati valjanu umjernicu, a ostala ispitna oprema mora biti ovjerena ili umjerena.
Najveće dopuštene pogreške
1.4. Vodomjeri, koji su na tržište i u uporabu stavljeni temeljem Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine«, broj 21/16), smatraju se ispravnim ako njihova mjerna pogreška nije veća od dvostruke vrijednosti najveće dopuštene pogreške koja je utvrđena u odgovarajućim posebnim zahtjevima za vodomjere u Dodatku III. Vodomjeri (MI-001) Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine«, broj 21/16).
1.5. Vodomjeri koji su u skladu s odgovarajućim propisima temeljem kojih su stavljeni u uporabu smatraju se ispravnim ako njihova mjerna pogreška nije veća od propisane mjerne pogreške odgovarajućih propisa temeljem kojih su stavljeni u uporabu.
2. Ispitivanje plinomjera
Postupak izvanrednog ispitivanja plinomjera u uporabi provodi se u skladu s mjeriteljskim zahtjevima propisanim pravilnikom koji se odnosi na navedena mjerila.
Postupak ispitivanja
2.1. Ispitivanje mjeriteljskih značajki plinomjera provodi se na sljedećim ispitnim protocima:
a) između Qmin i 2 Qmin
b) 0,2 Qmax
c) Qmax
2.2. Etaloni koji se koriste za ispitivanje moraju biti umjereni i imati valjanu umjernicu, a ostala ispitna oprema mora biti ovjerena ili umjerena.
Najveće dopuštene pogreške
2.3. Plinomjeri koji su na tržište i u uporabu stavljeni temeljem Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine«, broj 21/16) smatraju se ispravnim ako njihova mjerna pogreška nije veća od najveće dopuštene pogreške koja je utvrđena u odgovarajućim posebnim zahtjevima za plinomjere u Dodatku IV. Plinomjeri i uređaji za pretvorbu obujma (MI-002) Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine«, broj 21/16).
2.4. Plinomjeri koji su u skladu s odgovarajućim propisima temeljem kojih su stavljeni u uporabu, smatraju se ispravnim ako njihova mjerna pogreška nije veća od propisane mjerne pogreške odgovarajućih propisa temeljem kojih su stavljeni u uporabu.
3. Ispitivanje brojila električne energije
Postupak izvanrednog ispitivanja brojila električne energije u uporabi provodi se u skladu s mjeriteljskim zahtjevima propisanim pravilnikom koji se odnosi na navedena mjerila.
Postupak ispitivanja
3.1. Postupak ispitivanja mjeriteljskih značajki brojila električne energije uključuje sljedeće:
1. Zagrijavanje brojila
2. Ispitivanje praznog hoda
3. Ispitivanje polaska brojila
4. Ispitivanje točnosti brojila
5. Provjera konstante brojila i ispravnosti registriranja električne energije
6. Ispitivanje dodatnih naprava brojila (ispitivanje ispravnosti rada brojača (tarifa), naprave za sprječavanje suprotnog registriranja energije, davača impulsa za daljinsko mjerenje, pokazivača najveće snage) ukoliko je primjenjivo.
3.2. Ispitivanje točnosti brojila električne energije provodi se pri referentnim vrijednostima utjecajnih veličina i faktorima snage.
3.3. Etaloni koji se koriste za ispitivanje moraju biti umjereni i imati valjanu umjernicu, a ostala ispitna oprema mora biti ovjerena ili umjerena.
Najveće dopuštene pogreške
3.4. Brojila električne energije koja su na tržište i u uporabu stavljena temeljem Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine«, broj 21/16) smatraju se ispravnim ako njihova mjerna pogreška nije veća od najveće dopuštene pogreške koja je utvrđena u odgovarajućim posebnim zahtjevima za brojila električne energije u Dodatku V. Brojila djelatne električne energije (MI-003), Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (»Narodne novine«, broj 21/16), i/ili Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za statička brojila jalove električne energije razreda točnosti 2 i 3 (»Narodne novine«, br. 81/05 i 11/06) i/ili Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,2 i 0,5 S (»Narodne novine«, br. 81/05 i 11/06).
3.5. Brojila električne energije koja su u skladu s odgovarajućim propisima temeljem kojih su stavljena u uporabu, smatraju se ispravnim ako njihova mjerna pogreška nije veća od propisane mjerne pogreške odgovarajućih propisa temeljem kojih su stavljeni u uporabu.
DODATAK III.