Objavljeno u NN 94/02 od 09.08.2002.:

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na teme­lju članka 4. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99 i 32/2002), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 1. kolovoza 2002. godine donijela

UREDBU O SADRŽAJU I METODOLOGIJI IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA, SA SADRŽAJEM I METODOLOGIJOM IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA

Članak 1.

Ovom Uredbom propisuje se sadržaj programa održivog razvitka otoka (u da­lj­njem tekstu: Programi) i metodologija ­njihove izrade.

Članak 2.

Programima se određuju razvojna opredje­lje­nja i ci­ljevi, te poslovi i zadaci koje provodite­lji programa ostvaruju u svrhu ostvare­nja tih opredje­lje­nja i ci­ljeva.

Sadržaj programa izrađuje se sukladno Metodologiji za izradu programa održivog razvitka otoka koja je tiskana uz ovu Uredbu i čini ­njen sastavni dio.

Članak 3.

Obavezni sadržaj programa je s­ljedeći:

(1) Uvod

(2) Ocjena sta­nja

a) prirodni i izgrađeni resursi otoka

b) otočna zajednica i društvene djelatnosti

c) gospodarstvo otoka

d) institucije razvojnog uprav­lja­nja

(3) Razvojna ograniče­nja, opredje­lje­nja i ci­ljevi

a) opterećenost otoka i razvojna ograniče­nja

b) razvojna opredje­lje­nja i ci­ljevi

c) vizija održivog razvitka i načini provedbe

d) usmjerava­nje i načini potica­nja ulaga­nja

(4) Provedbeni poslovi i zadaci

(5) Korišteni izvori informacija.

Članak 4.

Metodologijom se utvrđuje jedinstveni pristup izradi programa, te određuje postupak i način ­njihove izrade, koji uk­ljučuje metode prikup­lja­nja, obrade i rangira­nja podataka, metode ocjene nosivog kapaciteta otočnog ekosustava, metode demografske analize, mikroekonomske analitičke metode, metode ocjene ulagačkih pothvata, participativne metode određiva­nja razvojnih stavova i SWOT analizu (analiza snage, slabosti, prilika i prijet­nji).

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 304-03/02-01/02
Urbroj: 5030115-02-1
Zagreb, 1. kolovoza 2002.

Predsjednik
Ivica Račan, v. r.

SADRŽAJ I METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA ODRŽIVOG RAZVITKA OTOKA

I. PRISTUP, NAČELA I CILJEVI

Pristup

Nacionalnim programom razvitka otoka i Zakonom o otocima određuju se i utvrđuju pristup, načela i ci­ljevi uprav­lja­nja otočnim razvitkom. Navedenim Nacionalnim programom i Zakonom okvirno je određeno što sve trebaju sadržavati Programi održivog razvitka otoka (da­lje u tekstu: Programi) i kako ih treba izraditi.

Načela

Načela uprav­lja­nja otočnim razvitkom određena su točkom 10.2. Nacionalnog programa razvitka otoka i odredbama Zakona o otocima. Načela su:

– otoci su razvojno jednakopravni dijelovi Republike Hrvat­ske;

– otok je sustav;

– održivo i potpuno korište­nje otočnog bogatstva;

– otok je razvojna zajednica;

– aktivna uloga državne uprave, lokalne i područne (re­gionalne) samouprave u otočnom razvitku;

– kontinuitet uprav­lja­nja razvitkom otoka.

Ci­ljevi

U točci 10.1. Nacionalnog programa potvrđenoj člankom 1. Zakona o otocima određeni su ci­ljevi uprav­lja­nja otočnim razvitkom. Neki od ­njih neposredno obvezuju izrađivače Programa i otočnu samoupravu koja provodi Program, a neki određena tijela državne  uprave i područne (re­gionalne) samouprave. Ci­ljevi uprav­lja­nja otočnim razvitkom su:

– održivi razvitak,

– društveno zadovo­ljavajuća nase­ljenost,

– izjednačava­nje uvjeta otočnih ulaga­nja s uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu,

– što raznovrsnija struktura otočnog gospodarstva,

– što raznovrsnija struktura otočnog domaćinstva,

– potpuna fizička dostupnost otočnih resursa,

– dostupnost otočnih nekretnina u pravnom prometu.

Primjena informatičke tehnologije i baze podataka

Izrađivači Programa obvezno se prvenstveno upućuju na korište­nje raspoloživih katastarskih podloga koje postoje pri nadležnim uredima, a ako postoji mogućnost mogu primijeniti i digitalnu informatičku tehnologiju. Takve podloge treba koristiti prilikom izrade zem­ljovida i obrade grafičkih i tabelarnih prikaza, te tako omogućiti široki multimedijalni pristup izradi Programa. Izrađivači se upućuju na podloge (topografske, kartografske i katastarske baze podataka, analogne karte i planovi, digitalni zem­ljovidi u različitim mjerilima, digitalne ortofoto karte 1:5000, službeni digitalni modeli re­ljefa) koje se izrađuju po posebnim državnim programima u skladu s člankom 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 128/99). Kod izbora podloga va­lja imati u vidu i ­njihovu usporedivost (usklađenost) s podlogama koje se primje­njuju za izradu dokumenata prostornog uređe­nja iz članaka 16. do 18. Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazate­ljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98). Izrađivači trebaju pripremiti i web stranicu za promica­nje Programa Internetom.

II. SADRŽAJ PROGRAMA

Programe treba izraditi prema jedinstvenom sadržaju. U slučaju da se Program izrađuje za više nase­ljenih otoka svaki otok razmatra se izdvojeno, a poslovi i zadaci donose se na dvije razine: za svaki pojedini otok i za sve otoke obuhvaćene Programom. Programskim zadacima koje će pripremiti Ministarstvo za javne radove, obnovu i gradite­ljstvo podrobnije će se odrediti sadržaj svakog od 26 Programa čime će biti uvažene posebnosti pojedinih otoka i otočnih skupina, te posebnosti otoka unutar skupina za koje se izrađuju pojedini Programi.

Programi obavezno trebaju imati s­ljedeći sadržaj:

1. Uvod

2. Ocjena sta­nja

a) prirodni i izgrađeni resursi otoka

b) otočna zajednica i društvene djelatnosti

c) gospodarstvo otoka

d) institucije razvojnog uprav­lja­nja

3. Razvojna ograniče­nja, opredje­lje­nja i ci­ljevi

a) opterećenost otoka i razvojna ograniče­nja

b) razvojna opredje­lje­nja i ci­ljevi

c) vizija održivog razvitka i načini provedbe

d) usmjerava­nje i načini potica­nja ulaga­nja

4. Provedbeni poslovi i zadaci

5. Korišteni izvori informacija.

III. METODOLOGIJA IZRADE PROGRAMA

U izradi Programa od samog početka treba primijeniti suvremenu participativnu metodologiju koja zahtijeva puno sudjelova­nje svih sudionika u razvoju otoka. Izrađivač programa treba uposliti što više lokalnih struč­njaka i poznavaoca otoka, metodološki ih voditi, stručno usmjeravati i uvažavati ­njihova zna­nja o otoku. Na taj način omogućit će se kvalitetnija i učinkovitija provedba Programa.

Poglav­lja i podpoglav­lja Programa treba izraditi na s­ljedeći način:

1. Uvod

Sažeti sta­nje predmetne otočne skupine, opredje­lje­nja i ci­ljeve Programa, te poslove i zadatke koji iz ­njih slijede.

2. Ocjena sta­nja

Sta­nje otočnog prostora, gospodarstva, društvenih djelatnosti i institucija odgovornih za uprav­lja­nje razvitkom opisuje se i ocje­njuje na osnovi postojećih, raspoloživih podataka, te prikup­lja­njem novih podataka.

a) Prirodni i izgrađeni resursi otoka

Prirodna obi­lježja

Popisati i tekstualno i kartografski razraditi prirodna obi­lježja otoka/otočne skupine i okolnog mora. Raščlaniti na geološka, hidrogeološka, klimatska, hidrološka, pedološka, geomorfološka, ve­getacijska i druga obi­lježja. Popisati faunu.

Izgrađenost

Popisati i tekstualno i kartografski razraditi izgrađene resurse otoka/otočne skupine. Raščlaniti na stambeni fond, gospodarske objekte, infrastrukturne sustave i objekte društvenih djelatnosti. Definirati ­njihovu posjedovnu i vlasničku strukturu (zem­ljišta i objekta).

Prirodna i kulturna baština

Prikupiti i na odgovarajući način obraditi podatke o prirodnoj i kulturnoj baštini i prikazati ih na odvojenim kartografskim podlogama. Uz zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu, u koju se ubrajaju područja i objekti kojima je, prema Zakonu o zaštiti prirode i Zaštiti kulturnih dobara, određen ili predložen jedan od postojećih stup­njeva zaštite, odnosno uz rijetka i ugrožena staništa i lokalitete važne za ugrožene i zaštićene bi­ljne, g­ljivne i životi­njske vrste, navesti i po­ljoprivredno zem­ljište, te određena (prirodna i kulturno-povijesna) područja, cjeline i pojedinačne objekte koji nisu formalno zaštićeni već su u prijedlogu zaštite ili su zaštićeni prostornim planom.

Onečišće­nja

Ustanoviti dijelove otoka/otočne skupine koji su onečišćeni preko dozvo­ljenih granica ili se onečišćuju takvim tempom da će uskoro postati takva. Evidentirati ugrožene dijelove okoliša kao što su odlagališta otpada, područja ispusta otpadnih voda i crnih jama, zone intenzivnog gospodarskog i inog korište­nja koja utječu na okoliš. Prikupiti raspoložive podatke o prisutnosti i koncentraciji odnosno učestalosti onečišćujućih tvari. Onečišće­nja prikazati na jednom kartografskom sloju koristeći stup­njeva­nje vrste i obima onečišće­nja određena Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 48/95) i drugim propisima o zaštiti okoliša.

Prostorno uređe­nje

Sažeto opisati postojeće dokumente prostornog uređe­nja, te postupak njihove izrade i donoše­nja, kao i moguće postojanje tehničke dokumentacije budućih projekata. Prikazati i procijeniti provedbu i stupa­nj ostvare­nja prostornih planova. U skladu s navedenim, ocijeniti potrebu izmjena ili dopuna postojećih dokumenata prostornog uređe­nja ili izrade novih dokumenata prostornog uređe­nja.

Snage, slabosti, prilike i prijet­nje

Uočiti i odvojeno navesti razvojne pogodnosti i ograniče­nja prostora otoka te dobre strane (snagu) i slabosti ­nje­govog prostornog uređe­nja. Uočiti i odvojeno navesti razvojne prilike, prepreke i prijet­nje prostornom uređe­nju koje dolaze iz šire­g gospodarskog i institucionalnog okruže­nja.

b) Otočna zajednica i društvene djelatnosti

Stanovništvo i radni potencijal

Izraditi demografsku sliku otoka koja uk­ljučuje demografsko sta­nje i dinamiku. Ustanoviti broj stanovništva i ­nje­govu dobnu, spolnu i obrazovnu strukturu, ustanoviti ili procijeniti broj predaktivnih, radnoaktivnih i postaktivnih stanovnika, te zaposlenost u primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima.

U demografsku dinamiku uk­ljučiti prirodno i prostorno kreta­nje stanovništva (ustanoviti ili procijeniti broj i udio dnevnih migranata u otočnoj populaciji koji rade izvan otoka, a posebno dnevne posjetite­lje otoka, te procijeniti potencijal koje­g čine otočani koji su otišli s otoka i žive na obali, u unutraš­njosti u inozemstvu), kao i promjene u strukturi stanovništva. Prikazati broj i strukturu domaćinstava na otoku.

Otočna zajednica

Uočiti i popisati interesne skupine koje su od važnosti za otok. Procijeniti značaj ­njihova djelova­nja za otok.

Zdravstvo

Ustanoviti broj osiguranika, zdravstvenih djelatnika (liječ­ni­ka, medicinskih sestara, tehničara i ostalih) i objekata zdravstvene zaštite na otoku. Na osnovu standarda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura­nje utvrditi opće sta­nje zdravstvene zaštite na otoku.

Školstvo

Ustanoviti broj djece predškolske dobi, organizaciju i provođe­nje predškolskog odgoja. Ostvare­nje predškolskog odgoja ustanoviti s državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Ustanoviti i broj učenika i nastavnika i uvjete u kojima se odvija nastava i izvanškolske aktivnosti i usporediti ih s postojećim normativima i standardima Ministarstva prosvjete i športa. Ustanoviti kako se učenici prevoze do škole. Prikupiti što više informacija kako bi se ustanovila kvaliteta obrazova­nja na otocima u odnosu na druge dijelove Republike Hrvatske.

Kulturne djelatnosti

Ustanoviti vrste i učestalost kulturnih djelatnosti i broj profesionalnih i amaterskih kulturnih radnika i društava.

Snage, slabosti, prilike i prijet­nje

Na kraju podpoglav­lja uočiti i odvojeno prikazati snagu (dobre strane, potencijal) i nedostatke (slabosti) otočnih društvenih djelatnosti i otočne društvene zajednice uopće. Uočiti i odvojeno prikazati prilike koje se ukazuju u da­lj­njem razvitku kao i nepogodnosti koje nameće okruže­nje.

c) Gospodarstvo otoka

Proizvodne i uslužne djelatnosti

Prikupiti što više informacija o proizvodnim i uslužnim djelatnostima na otoku/otočnoj skupini. Popisati sva poduzeća sa sjedištem na otoku/otočnoj skupini. Popisati i poduzeća sa sjedištem na kopnu značajna radi resursa koje­g zauzimaju, koriste ili troše na otoku i/ili radi dijela otočne radne snage koju zapoš­ljavaju. Podatke prikupiti ne samo od re­gistriranih trgovačkih društava, neovisno o ­njihovoj veličini i značajkama, već i od obrtnika, samostalnih trgovaca i slobodnih profesija. Posebno razmotriti poduzeća koja loše posluju ili primaju subvencije kako bi održavale otočnu zaposlenost. Prikazati zaposlenost i nezaposlenost. Prikupiti informacije o energetskoj opskrbi i komunalnim djelatnostima, te dati pre­gled mogućnosti korište­nja alternativnih tj. obnov­ljivih izvora energije.

Prometna djelatnost

Posebno prikupiti podatke o prometnoj djelatnosti i raščlaniti ih na promet s kopnom, promet s ostalim otocima i na promet na otoku. Prikupiti i raščlaniti ukupne troškove poduzeća u javnom otočnom prijevozu, izdvojiti prijevozne troškove od ostalih i prikazati ­njihove udjele u ukupnim. Prikupiti i razmotriti popise dobav­ljača i odvojiti dobav­ljače s otoka od onih s kopna. Prikup­ljene podatke raspraviti u izabranim poduzećima i zatražiti od ­njihovih uprav­ljača da s posebnim osvrtom na prijevozne troškove rangiraju glavne stavke svojih ukupnih troškova. Na toj osnovi procijeniti koliko otočna prometna izdvojenost utječe na poslova­nje, na obujam i razmještaj ulaga­nja i razvitak uopće. Prikupiti i raščlaniti podatke o povlaštenim kate­gorijama putnika (učenici, studenti, umirov­ljenici, te osobe starije od 65 godina), na promet s kopnom, promet s ostalim otocima i na promet na otoku – za čiji prijevoz se izdvajaju sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Na toj osnovi utvrditi koja sredstva iz državnog proračuna su potrebna za ukupni prijevoz navedenih kate­gorija zbog otočne prometne izoliranosti.

Snage, slabosti, prilike i prijet­nje

Na kraju podpoglav­lja prikazati snage i slabosti gospodarstva otoka, prilike koje mu se ukazuju i nepogodnosti koje mu prijete iz okruže­nja.

d) Institucije razvojnog uprav­lja­nja

Općinska/gradska samouprava

Popisati poslove i ovlasti općinske/gradske samouprave, raščlaniti njihovu kadrovsku strukturu i načine donoše­nja odluka i analizirati planira­nje i ostvare­nje proračuna. Ocijeniti ulogu općinske/gradske samouprave u dosadaš­njem razvitku otoka/otočne skupine.

Područna (re­gionalna) samouprava, državna uprava, javna poduzeća i re­gistrirane udruge

Uočiti i popisati otočne razvojne mjere koje se donose i provode na razini područne odnosno re­gionalne samouprave i državne uprave, te analizirati ­njihovo provođe­nje na razmatranom otoku/otočnoj skupini. Ocijeniti i komunikaciju s ministarstvima, te s javnim poduzećima koji obav­ljaju svoju djelatnost na tom otoku/otočnoj skupini, kao i djelova­nje re­gistriranih udruga sukladno odredbama Zakona o udrugama (»Narodne novine«, broj 88/2001), međunarodnih organizacija i agencija s naglaskom na ­nji­ho­vom razvojnom  utjecaju.

Analiza postojeće razvojne dokumentacije

Prikupiti i ocijeniti postojeće prostorno-planerske dokumente i ostale razvojne planove i programe, te ocijeniti ulagačke pothvate u tijeku. Utvrditi kvalitetu i aktualnost analiziranih podataka i dokumenata.

Snage, slabosti, prilike i prijet­nje

Na kraju podpoglav­lja prikazati snagu i slabosti otočne samouprave, prilike koje joj se ukazuju i nepogodnosti koje joj prijete iz okruže­nja.

3. Razvojna ograniče­nja, opredje­lje­nja i ci­ljevi

a) Opterećenost otoka i razvojna ograniče­nja

Odrediti koliko su dosadaš­nji rast gopodarskih djelatnosti, izgrad­nje i onečišće­nja opteretili i ugrozili otočni ekosustav i otočnu zajednicu. Okvirno ocijeniti koliko prema kriterijima održivog razvitka »još stane« na  otok i da li se na nekim ­nje­govim dijelovima već pretjeralo. Ustanoviti i ima li dovo­ljno radne snage da se postojeći prirodni resursi počnu potpuno i održivo koristiti. Na osnovi tako prikup­ljenih podataka i procjena odrediti fizička ograniče­nja da­lj­nje­g razvitka, te ograniče­nja koja nameće radna snaga na otoku.

Ocijeniti osiguravaju li postojeći prirodni i izgrađeni resursi poredbene razvojne prednosti i navesti u kojim djelatnostima. Kvalitativno procijeniti da li se one djelatnosti koje bi koristile otočne resurse mogu koncipirati tako da razvitak bude gospodarski, ekološki i društveno održiv.

Poglav­lje završiti s kartogramom zona određenih prema osjet­ljivosti resursa, postojećim zagađe­njima i iz toga izvedenim prijedlozima razine zaštite.

b) Razvojna opredje­lje­nja i ci­ljevi

Razvojne ci­ljeve ustanoviti uz puno sudjelova­nje otočana. Upriličiti jednodnevne ili dvodnevne seminare, radionice i/ili okrugle stolove na kojima će se raspraviti razvojne prepreke i ograniče­nja, teme­ljem prethodno provedenih SWOT analiza (prethodno uočene snage, slabosti, prilike i prijet­nje), te izvesti i uskladiti razvojna opredje­lje­nja i ci­ljeve. Ne utjecati na formulira­nje ci­ljeva već samo organizirati modalitet ­njihova izvođe­nja i usklađiva­nja. Formulirane razvojne ci­ljeve u cijelosti uvrstiti u program.

c) Vizija održivog razvitka i načini provedbe

Formulirati razvojnu viziju otoka na osnovi prethodno određenih ci­ljeva sukladno razvojnim načelima Nacionalnog programa razvitka otoka te definirati načine ­njihove provedbe.

d) Usmjerava­nje i načini potica­nja ulaga­nja

Navesti potrebna ulaga­nja na osnovi prethodno određenih ci­ljeva i opredje­lje­nja koja će služiti otočnoj lokalnoj samoupravi za potpuno i održivo korište­nje otočnih potencijala, kao i načine na koje će se poticati takva ci­ljana ulaga­nja.

4. Provedbeni poslovi i zadaci

Određiva­nje poslova i zadataka

U dogovoru s općinskim vijećima odnosno poglavarstvima na otoku/otočnoj skupini odrediti provedbene poslove i zadatke koje treba obaviti radi ostvare­nja razvojne vizije i ci­ljeva formuliranih u prethodnom poglav­lju. Poslovi i zadaci trebaju biti odmjereni prema postav­ljenim razvojnim ci­ljevima, razvojnim ograniče­njima i poredbenim prednostima, te prema sposobnosti otočne samouprave da ih provede. Treba navesti i poslove i zadatke koje će otočna samouprava obav­ljati u surad­nji sa županijskom samoupravom i državnom upravom. Posao/zadatak treba formulirati jasno i sažeto, točno odrediti provodite­lja i prioritete izvrše­nja zadatka. Vrijeme u kojem se zadaju poslovi i zadaci ne treba biti du­lje od 5 godina. Procijeniti i navesti potrebna sredstva i ­njihove izvore za izvrše­nje zadataka.

Provodite­lji Programa

Provodite­lji Programa odredit će se sukladno odredbama Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99 i 32/2002).

5. Korišteni izvori informacija

Navesti sve analitičke materijale, razvojne dokumente, k­nji­ge, studije i članke korištene prilikom izrade Programa, te bi­lješke sa sastanaka, seminara i radionica.