NN 115/2026 (9.10.2026.), Odluka o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija i sadržaju revizije za potrebe Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka

1376

Na temelju članka 223. stavka 10. i članka 224. stavka 7. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 22/2026.) i članka 43. stavka 2. točke 10. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O ODBIJANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA KREDITNIH INSTITUCIJA I SADRŽAJU REVIZIJE ZA POTREBE HRVATSKE NARODNE BANKE

(1) Ovom Odlukom pobliže se uređuju:

1) razlozi za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja kreditnih institucija

2) sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke

3) način izdavanja i raspon ocjena koje revizorsko društvo daje i

4) razlozi za odbijanje ocjena revizorskih društava koje su dane u skladu s odredbama članka 224. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 22/2026., u nastavku teksta: Zakon).

(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju značenje kako je uređeno Zakonom o kreditnim institucijama, osim pojma »IKT sustav«, koji ima značenje istovjetno pojmu »mrežni i informacijski sustav« kako je definirano Zakonom o kreditnim institucijama.

(3) »Sekuritizacija« i pojmovi povezani sa sekuritizacijom imaju značenje kako je uređeno Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, te o izmjeni direktiva br. 2009/65/EZ, br. 2009/138/EZ i br. 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6. 4. 2021.) (u nastavku teksta: Uredba 2017/2402).

(1) Hrvatska narodna banka odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje ako:

1) utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili

2) utvrdi da godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno mišljenje ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja.

(2) Za potrebe ove Odluke godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni su suprotno odredbama propisa ako:

1) su sastavljeni suprotno odredbama propisa kojima se uređuju struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija, odnosno nisu sastavljeni na način da su obrasci propisani navedenim odredbama propisa ugrađeni kao sastavni dio godišnjih financijskih izvještaja iza samih izvještaja te da ne postoji jasna poveznica između objavljenih i propisanih godišnjih financijskih izvještaja s objašnjenjem razlika

2) su sastavljeni suprotno primjenjivom okviru financijskog izvještavanja odnosno suprotno odredbama Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 19. 7. 2002.) i Uredbe Komisije (EU) 2023/1803 оd 13. kolovoza 2023. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 237 26. 9. 2023, p. 1) i

3) Hrvatska narodna banka utvrdi da su dostavljeni godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji međusobno neusklađeni ili nisu računski i logički ispravno sastavljeni.

(3) Za potrebe ove Odluke godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno mišljenje ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova kreditne institucije odnosno grupe ako Hrvatska narodna banka provođenjem postupka supervizije utvrdi nezakonitosti, nepravilnosti i slabosti u poslovanju kreditne institucije odnosno grupe kreditnih institucija u RH koje imaju znatan utjecaj na iskaz financijskog položaja odnosno uspješnosti poslovanja te novčanog toka u godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ili utvrdi takvo činjenično stanje kojim je ugrožena sposobnost kreditne institucije odnosno grupe za nastavak vremenski neograničenog poslovanja.

U smislu ove Odluke revizija za potrebe Hrvatske narodne banke jest postupak provjere i ocjene koju provodi revizorsko društvo kreditne institucije o:

1) pridržavanju pravila o upravljanju rizicima

2) adekvatnosti obavljanja poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije

3) stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) (u nastavku teksta: Uredba (EU) 2022/2554) i Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (»Narodne novine«, br. 136/2024.)

4) usklađenosti sekuritizacije sa STS kriterijima navedenima u člancima od 19. do 22., člancima od 23. do 26. ili člancima od 26.a do 26.e. Uredbe (EU) 2017/2402, ako kreditna institucija sudjeluje u takvoj sekuritizaciji i

5) pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci.

(1) Revizorsko društvo ocjenjuje pridržava li se kreditna institucija pravila o upravljanju rizicima u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjenama Uredbe (EU) br. 648/2012. (SL L 176, 27. 6. 2013.) i delegiranih uredbi koje su donesene na temelju odredbi ove Uredbe, odredbi Zakona i pravila donesenih na temelju Zakona.

(2) Revizorsko društvo dužno je ocijeniti upravlja li kreditna institucija na adekvatan način sljedećim rizicima:

1) kreditnim rizikom

2) likvidnosnim rizikom

3) tržišnim rizicima

4) kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

5) operativnim rizikom

6) rizikom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i

7) ostalim rizicima kojima je kreditna institucija odnosno grupa znatnije izložena u poslovanju, a koji bi mogli utjecati na sigurno i stabilno poslovanje kreditne institucije odnosno grupe.

(3) Ocjenu pridržavanja pravila o upravljanju rizicima iz stavka 2. ovog članka revizorsko društvo donosi na temelju procjene:

1) ispunjavanja propisanih organizacijskih zahtjeva povezanih s upravljanjem pojedinim rizikom

2) ispunjavanja propisanih zahtjeva povezanih s politikama i procedurama koje se odnose na upravljanje pojedinim rizikom

3) provođenja donesenih politika i procedura

4) adekvatnosti identificiranja, mjerenja i praćenja pojedinog rizika i

5) adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola u vezi s upravljanjem pojedinim rizikom.

(4) Revizorsko društvo dužno je ocijeniti i pravilnost i točnost izračuna umanjenja vrijednosti imovine i rezerviranja za izvanbilančne stavke kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 9 – Financijski instrumenti, i to za:

1) modele za izračun očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti kojima se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao i za izloženosti kojima se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao

2) indikatore za utvrđivanje znatnog povećanja kreditnog rizika pojedine dužnikove izloženosti nakon početnog priznavanja

3) kvalitetu podataka dobivenih iz informacijskog sustava za potrebe izračuna očekivanih kreditnih gubitaka

4) konverzijske faktore kojima se kreditna institucija koristi za potrebe izračuna očekivanih kreditnih gubitaka izvanbilančnih stavki i

5) adekvatnost izračuna umanjenja vrijednosti odnosno rezervacija za izloženosti u statusu neispunjenja obveza.

(1) Revizorsko društvo pri davanju ocjene internih kontrolnih funkcija dužno je provjeriti i procijeniti najmanje:

1) je li kreditna institucija uspostavila stalne i djelotvorne interne kontrolne funkcije

2) je li kreditna institucija organizirala funkciju unutarnje revizije kao poseban organizacijski dio, funkcionalno i organizacijski neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije

3) je li kreditna institucija uspostavila interne kontrolne funkcije tako da se izbjegne sukob interesa

4) je li interni akt o internim kontrolnim funkcijama adekvatan te je li ga donijela uprava uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora

5) je li kreditna institucija, razmjerno svojoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, za obavljanje poslova internih kontrolnih funkcija osigurala dovoljan broj osoba koje imaju odgovarajuće stručno znanje i iskustvo

6) jesu li godišnji planovi rada internih kontrolnih funkcija doneseni i primjereni

7) sastavljaju li interne kontrolne funkcije izvješća o radu internih kontrolnih funkcija i

8) obavljaju li interne kontrolne funkcije dodijeljene im poslove.

(2) Revizorsko društvo dužno je dati ocjenu internih kontrolnih funkcija iz stavka 1. ovog članaka, u odnosu na zahtjeve propisane Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju Zakona.

(1) Revizorsko društvo provodi reviziju upravljanja IKT rizicima i IKT sustava te daje ocjenu o stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom kreditne institucije, u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 i Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor.

(2) Revizorsko društvo dužno je:

1) služiti se metodama i postupcima za reviziju upravljanja IKT rizicima i IKT sustava zasnovanima na procjeni rizika

2) definirati obuhvat revizije upravljanja IKT rizicima i IKT sustava na osnovi procjene rizika prije početka obavljanja revizije

3) definirati dubinu revizije upravljanja IKT rizicima i IKT sustava ovisno o zatečenom stanju digitalne operativne otpornosti i IKT sustava i

4) provjeriti pridržava li se kreditna institucija:

a) Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, a koji se odnose na upravljanje IKT rizicima i IKT sustave

b) Uredbe (EU) 2022/2554 i provedbenih i regulatornih tehničkih standarda donesenih na temelju te Uredbe te Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor.

(3) Na osnovi revizije upravljanja IKT rizika i IKT sustava revizorsko društvo dužno je upozoriti na znatne rizike kojima je kreditna institucija izložena.

(1) U slučaju da kreditna institucija sudjeluje u transakciji sekuritizacije kao inicijator, izvorni zajmodavac, sponzor ili osnivač SSPN-a, revizorsko društvo dužno je ocijeniti usklađenost sa STS kriterijima i zahtjevima iz članaka od 19. do 22., članaka od 23. do 26. ili članaka od 26.a do 26.e. Uredbe (EU) 2017/2402, a ovisno o vrsti sekuritizacije.

(2) Pri davanju ocjene revizorsko društvo dužno je opisati na koji je način potvrđena usklađenost s STS kriterijima utvrđenima u člancima od 20. do 22. ili člancima od 24. do 26. ili člancima od 26.b do 26.e.

(3) Revizorsko društvo dužno je u izvješću o reviziji upozoriti ako su identificirani rizici kojima je kreditna institucija izložena, a koji proizlaze iz sekuritizacije i koji nisu na odgovarajući način obuhvaćeni postojećim sustavom upravljanja rizicima kreditne institucije.

(1) Revizijom izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci revizorsko društvo dužno je provjeriti pravilnost, točnost i potpunost izvješća koja se dostavljaju:

1) u skladu s Odlukom o izvještajima za potrebe supervizije kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 100/2026.), i to sljedećih izvješća:

– Izvještaj o izloženosti kreditnom riziku po rizičnim skupinama (RS4)

– Izvještaj o ulaganju u kapital društava (UKT5)

– Izvještaj o materijalnoj imovini (MIKI4)

– Izvještaj o preuzetoj imovini (PIKI2)

– Izvještaj o izloženosti davateljima zaštite (IDZ2)

– Izvještaj o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom (POKI3)

– Bilanca: imovina (F 01.01)

– Bilanca: obveze (F 01.02)

– Bilanca: kapital (F 01.03)

‒ Račun dobiti i gubitka (F 02.00)

– Informacije o prihodonosnim i neprihodonosnim izloženostima (F 18.00)

– Restrukturirane izloženosti (F 19.00)

2) u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2024/3117 od 29. studenoga 2024. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2021/451 (u nastavku teksta: Uredba (EU) 2024/3117), i to sljedećih izvješća:

– Regulatorni kapital (C 01.00)

– Kapitalni zahtjevi (C 02.00)

– Stope kapitala (C 03.00)

– Detaljne informacije o sekuritizacijama (C 14.00)

– Izloženosti i gubici na temelju izloženosti osiguranih nekretninama (C 15.00)

– Ograničenja velikih izloženosti (C 26.00)

– Identifikacija druge ugovorne strane (C 27.00)

– Izloženosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje i knjizi trgovanja (C 28.00)

– Podaci o izloženostima prema pojedinačnim osobama iz grupa povezanih osoba (C 29.00)

– Izračun omjera financijske poluge (C 47.00)

– Bilanca: imovina (F 01.01)

– Bilanca: obveze (F 01.02)

– Bilanca: kapital (F 01.03)

– Račun dobiti i gubitka (F 02.00)

– Informacije o prihodonosnim i neprihodonosnim izloženostima (F 18.00)

– Restrukturirane izloženosti (F 19.00)

– Ocjena IRRBB-a: SOT za EVE/NII i promjene MV-a (J 01.00).

(2) Pravilnost, točnost i potpunost izvješća iz stavka 1. ovog članka revizorsko društvo dužno je provjeriti na način da ocijeni jesu li ta izvješća sastavljena u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima donesenima na temelju Zakona i Uredbom (EU) 2024/3117.

(3) Ocjena izvješća iz stavka 1. ovog članka iskazuje se izjavom da su izvješća sastavljena u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima koje je donijela Hrvatska narodna banka i Uredbom (EU) 2024/3117.

(4) Pojedinačna izvješća iz stavka 1. ovog članka dužna je potpisati i odgovorna osoba iz uprave kreditne institucije nadležna za izvješćivanje.

(1) Na temelju obavljene revizije za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo dužno je sastaviti revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji.

(2) Ocjene revizije za potrebe Hrvatske narodne banke opisne su i kreću se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće, i to: zadovoljavajuće, uglavnom zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće ili nezadovoljavajuće.

(3) Dane ocjene moraju biti obrazložene.

(4) Revizorsko izvješće iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

1) zasebnu ocjenu o pridržavanju pravila o upravljanju svakim pojedinačnim rizikom iz članka 4. stavka 2. ove Odluke

2) zasebnu ocjenu u skladu sa zahtjevima iz članka 4. stavka 4. ove Odluke

3) zasebnu ocjenu o adekvatnosti obavljanja poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije iz članka 5. ove Odluke

4) zasebnu ocjenu o stanju digitalne operativne otpornosti i primjerenosti upravljanja IKT rizikom kreditne institucije iz članka 6. ove Odluke

5) zasebnu ocjenu o usklađenosti sekuritizacije sa STS kriterijima u skladu sa zahtjevima članka 7. ove Odluke

6) zasebnu ocjenu o pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci u skladu s odredbama članka 8. stavka 1. ove Odluke

7) popis nedostataka koji su utvrđeni pri revizijskom pregledu za potrebe Hrvatske narodne banke

8) preporuke o poboljšanju politika, postupaka i procesa vezanih uz upravljanje rizicima iz članka 4. stavka 2. ove Odluke i

9) očitovanje u vezi s preporukama i nedostacima utvrđenima od strane revizora iz proteklih godina.

(5) Revizorsko izvješće iz ovog članka sastavljaju i potpisuju ovlašteni revizori i zakonski zastupnik revizorskog društva te im se prilažu izvješća iz članka 8. stavka 1. ove Odluke koja su bila predmetom revizije.

Na temelju ovlasti iz članka 224. stavka 4. Zakona o kreditnim institucijama Hrvatska narodna banka može odbiti ocjenu revizorskog društva i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugoga revizorskog društva ako:

1) utvrdi da je ocjena zasnovana na neistinitim i neobjektivnim činjenicama

2) utvrdi da ocjena nije adekvatno obrazložena

3) provođenjem postupka supervizije kreditne institucije odnosno grupe kreditnih institucija u RH utvrdi znatne rizike i nedostatke koji nisu uključeni u revizorsko izvješće

4) revizorsko društvo nije ispravilo odnosno dopunilo svoju ocjenu, nastavno na zahtjev Hrvatske narodne banke.

(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija i sadržaju revizije za potrebe Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 22/2019., 139/2022. i 150/2024.).

(2) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počinje se primjenjivati na godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji se sastavljaju sa stanjem na dan 31. prosinca 2026.

O. br.: 402-091/09-26/AŽ
Zagreb, 28. rujna 2026.

Guverner
dr. sc. Ante Žigman, v. r.