NN 114/2026 (7.10.2026.), Pravilnik o sustavima za opskrbu vozila stlačenim plinovitim vodikom

Ministarstvo unutarnjih poslova

1372

Na temelju članka 21. stavka 2. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«, br. 108/95., 56/10. i 114/22.), članka 67. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine«, br. 92/10. i 114/22.) i članka 4. stavka 3. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 155/25.), a u vezi s člankom 1. stavkom 2. Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (»Narodne novine«, br. 93/98., 116/07. i 141/08.), ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi

PRAVILNIK

O SUSTAVIMA ZA OPSKRBU VOZILA STLAČENIM PLINOVITIM VODIKOM

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se sigurnosno-tehnički uvjeti pri projektiranju, građenju i održavanju postrojenja na kojima je moguće puniti stlačenim plinovitim vodikom spremnike vozila na pogon vodikom do nazivnoga tlaka punjenja do 70 MPa (700 bar) pri temperaturi od 15 °C te provedba mjera zaštite od požara i eksplozija s obzirom na opskrbu tom vrstom plinovitoga goriva.

(2) Postrojenja za opskrbu vozila s pogonom na vodik projektiraju se, grade i održavaju u skladu s prostornim planovima te važećim propisima i normama iz područja prostornoga uređenja i gradnje, zaštite od požara i zaštite na radu.

(3) Sigurnosno-tehnički uvjeti propisani ovim Pravilnikom primjenjuju se i na mjesta za opskrbu vozila s pogonom na vodik_, s oznakama javne postaje za punjenje vozila gorivom (uslužna ili samoposlužna postaja) i interne postaje te na mjesta za opskrbu vodikom na kojima se opskrba nudi kao posluživanje kupca (servisna usluga – usluga servisa koju pruža zaposlenik postaje) i na postaje na kojima je za to ponuđena samoposluga.

(1) Svi materijali korišteni pri projektiranju, građenju i održavanju moraju biti kompatibilni s vodikom pri zahtijevanim temperaturama i tlakovima, te otporni na vodikovu sklonost difundiranja u razne metale narušavajući njihovu strukturu i čineći ih krtima.

(2) Cijevi i spojnice od lijevanoga i kovanoga kao i sivoga željeza ne smiju se koristiti zbog poroznosti materijala radi koje je moguće prodiranje vodika kroz cijevi i priključke.

(3) U dijelu postrojenja gdje se ne očekuje prisutnost vodika, mogu se koristiti materijali koji nisu kompatibilni s vodikom.

(1) Postavljanje i/ili sastavljanje pojedinih dijelova sustava u svrhu kompletiranja sustava za opskrbu vozila s pogonom na vodik potrebno je obaviti i dokumentirati sukladno specifikacijama proizvođača opreme i uređaja.

(2) Postaja za punjenje vozila s pogonom na vodik treba biti opremljena zaštitnom mjernom i kontrolnom opremom i uređajima za mjerenje, upravljanje i nadzor koji sprječavaju nedozvoljene radne uvjete u sustavu i nedopuštene razine tlaka u spremnicima vozila koja se opskrbljuju vodikom.

(3) Izgrađena, odnosno rekonstruirana postaja za opskrbu vozila stlačenim plinovitim vodikom može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti na njoj prema posebnom propisu, nakon što se za to postrojenje izda uporabna dozvola sukladno važećim propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, a kojoj je sukladno propisanom prethodilo utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanje odgovarajućeg akta za građenje, osim ako nje propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju drukčije propisano.

Pojedini izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) agregat za gorivo – oprema u sustavu za punjenje (dispenzer, dozator) uključujući ormare za punjenje i potpornu strukturu, koja se fizički nalazi u području za punjenje goriva

2) ciklus opskrbe gorivom – potpuni postupak opskrbe gorivom vozila na javno dostupnome mjestu za opskrbu gorivom od trenutka kada je vozilo spojeno sve do trenutka kada je vozilo otpojeno od agregata za gorivo

3) dobava vodika – obuhvaća vozila s prikolicom za prijevoz ili pohranu vodika, u obliku tuba (cijevi) ili modularnih cilindara ili dobava cjevovodima (vodikovodima)

4) eksplozivna atmosfera – smjesa zraka sa zapaljivim plinom, parom, maglicom i prašinom pod atmosferskim uvjetima u kojoj se nakon početnog paljenja, proces gorenja prenosi na cijelu nezapaljenu smjesu

5) elektrolizator – elektrokemijski uređaj u kojemu se, uz dovođenje istosmjernoga napona, elektrolizom vode proizvode vodik i kisik u plinovitome stanju

6) gorivni članak – elektrokemijski uređaj u kojemu se elektrokemijskom reakcijom vodika iz spremnika i kisika iz zraka (ili spremnika) proizvodi električna energija, uz vodu i toplinu kao jedine nus-produkte

7) grupa spremnika – tlačne posude za pohranu stlačenoga plinovitoga vodika, koje se mogu nalaziti između sustava za proizvodnju vodika i kompresora radi ravnomjernoga protoka vodika u kompresor ili između kompresora i sustava za punjenje za osiguranje opskrbe vozila vodikom

8) javno dostupna infrastruktura za alternativna goriva – infrastruktura za alternativna goriva koja se nalazi na lokaciji ili na prostoru koji su otvoreni široj javnosti, bez obzira na to nalazi li se infrastruktura za alternativna goriva na javnoj ili na privatnoj imovini, primjenjuju li se ograničenja ili uvjeti u pogledu pristupa lokaciji ili prostoru i bez obzira na primjenjive uvjete korištenja infrastrukture za alternativna goriva

9) mjesto/postaja za opskrbu gorivom – postrojenje za opskrbu tekućim ili plinovitim gorivom, putem fiksnoga ili pokretnoga postrojenja, koje može opskrbljivati samo jedno vozilo, jedan vlak, jedan brod ili jedan zrakoplov u određenom trenutku

10) najveći dopušteni radni tlak – najveći dopušteni tlak u sustavu na određenoj temperaturi;

11) nazivni radni tlak – tlak sustava za pohranu u vozilu pri 100 % SOC (stanje napunjenosti) pri temperaturi vodika od 15 °C (za cestovna vozila to je obično 35 MPa (350 bar) ili 70 MPa (700 bar)

12) održavanje punionice – je postupak kojem je zadaća zadržavanje tehnološke kvalitete i sigurnosti postrojenja nakon uporabne dozvole i puštanja u rad.

13) operator mjesta za punjenje – subjekt koji je odgovoran za upravljanje i rad mjesta za punjenje i koji krajnjim korisnicima pruža uslugu punjenja, među ostalima u ime i za račun pružatelja usluga mobilnosti

14) postaja za punjenje – fizičko postrojenje na određenoj lokaciji koje se može sastojati od jednog ili više mjesta za punjenje

15) punionica vodika – postrojenje za punjenje vozila vodikom, uključujući opskrbu vodikom (proizvodnja na licu mjesta i/ili dobava kamionom-prikolicom i/ili cjevovodima (vodikovodima), te sustave za kompresiju, pohranu i punjenje vodika

16) radni tlak – tlak u pojedinim sastavnim dijelovima tijekom rada sustava za opskrbu vozila vodikom sukladno važećoj regulativi (radni tlak se može razlikovati od jedne do druge komponente sustava)

17) savitljiva cijev – fleksibilna cijev koja se koristi za punjenje vodika u vozilo kroz ventil za istakanje

18) sigurna udaljenost – udaljenost između spremnika i opreme pod tlakom zapaljivoga plina od drugih sustava i instalacija u njihovoj blizini, susjednih građevina i granica parcela, javnih prometnih površina, preko koje se u slučaju požara ili eksplozije, ovisno o vrsti, količini i načinu uporabe zapaljivih tekućina i/ili plinova, vrsti zahvata i izvedenim mjerama zaštite, ne očekuje ugrožavanje susjednih sustava i instalacija, građevina i okoliša, što se utvrđuje na temelju odnosnih propisa i normi, odnosno u praksi provjerenih, dokazanih pravila tehničke prakse

19) spremnik pod tlakom – svaka posuda koja se koristi za pohranu vodika

20) sustav za opskrbu vozila s pogonom na vodik – dio prostora na postaji za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom na kojemu je smještena postaja za punjenje vozila vodikom, a kojega čini tehničko-tehnološka cjelina (slika 1 – Prilog A) kojom se na mjestu postaje obavlja punjenje spremnika vozila s pogonom na vodik, odnosno oprema kojom se na mjestu postaje proizvodi, stlačuje i pohranjuje vodik, te se u spremnik vozila isporučuje u stanju pogonskoga goriva potrebnoga za opskrbu vozila s pogonom na vodik

21) tlačni sigurnosni ventil – ventil koji se otvara kada tlak dosegne određenu zadanu točku kako bi zaštitio sustav od pucanja i ponovno se zatvara kada tlak padne ispod zadane točke

22) tvorničko ispitivanje prihvatljivosti – ispitivanje koje se provodi u tvornici na opremi ili na sustavima postaje za gorivo za provjeru funkcionalnosti i/ili cjelovitosti prije otpreme na lokaciju

23) usluga opskrbe gorivom – prodaja bilo kojeg tekućeg ili plinovitog goriva ili opskrba njime putem javno dostupnoga mjesta za opskrbu gorivom

24) ventil za istakanje – uređaj spojen na sustav za punjenje goriva koji omogućava brzo spajanje i otpajanje dovoda goriva u sustav za pohranu goriva u vozilo

25) vodik – alternativno gorivo koje ima potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometa te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnoga sektora

26) zaštitni zid – zid, zaklon ili pregrada koji sprječava prijenos topline zračenjem i/ili vanjsko mehaničko djelovanje na dijelove sustava za opskrbu vozila vodikom.

(1) Prilikom projektiranja i građenja postrojenja u kojima se koristi vodik moraju biti ispunjeni svi temeljni zahtjevi sukladno propisima kojima se uređuje gradnja, te osigurana odgovarajuća razina sigurnosti sa stajališta zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, a koja je propisana posebnim propisima koji uređuju područje zaštite od požara i tehnološke eksplozije.

(2) Za svaki pojedinačni zahvat u prostoru potrebno je ishoditi posebne uvjete i uvjete priključenja i ishoditi odgovarajući akt za građenje sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

(3) Pri projektiranju postrojenja primjenjuju se mjere zaštite od požara i eksplozije sukladno nacionalnim propisima i normama koji uređuju ovo područje, a u slučaju da iste nisu dostatne, dozvoljena je primjena stranih pravila tehničke prakse – smjernica, propisa, dobre prakse i normi.

Ako se primjenjuju dokazana inozemna pravila tehničke prakse – smjernice, može se primjenjivati samo jedna smjernica unutar pojedine namjene u građevini (prostoru), a ne kombinacija smjernica i to uz obaveznu primjenu važećih hrvatskih normi koje su nastale prihvaćanjem europskih normi.

Prije izgradnje punionice vodika, moraju se nadležnome tijelu dostaviti dokumenti propisani posebnim propisima koji uređuju predmetno područje.

Po završetku svih građevinskih radova, a prije puštanja u rad pnionice vodika, potrebno je nadležnome tijelu dostaviti propisanu i traženu dokumentaciju koja sadrži dokaze o kvaliteti ugrađenih materijala i opreme, izvedenih radova te sigurnosti i funkcionalnosti postrojenja punionice.

(1) S obzirom na mogućnost postavljanja komponenata sustava, lokacija, izvedba i montaža sustava za opskrbu vozila vodikom mora se isplanirati sukladno ograničenjima vezanima na granice parcele, javne (prometne) površine, susjedne građevine, postojeće instalacije i zahtjeve vezane uz potrebne sigurnosne udaljenosti, zone opasnosti od eksplozije tekućih i plinovitih goriva na prostoru postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, kao i posebne uvjete za prostore s rizikom od nastanka i širenja požara i/ili eksplozije.

(2) Ako na prostoru postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom postoje ograničenja za smještaj sustava za opskrbu vozila plinovitim vodikom, ista se trebaju ukloniti na način da se na prostoru postaje poduzmu posebne dodatne mjere s ciljem otklanjanja mogućih opasnosti i/ili smanjenja sigurnosnih udaljenosti i zona opasnosti od eksplozije.

(3) Sustav za opskrbu vozila vodikom i njegove strukturne cjeline (komponente), uključivo i pripadajući zaštitni zidovi, mogu biti postavljeni jedino na način da su time zadovoljeni svi zahtjevi o smještaju spremnika i tlačne opreme, kao i sigurnosne udaljenosti koje se njima postavljaju.

(4) Sigurnosni zahtjevi navedeni u ovom Pravilniku jednako se primjenjuju i na mobilne sustave za punjenje plinovitim vodikom.

(1) Punionice vodika potrebno je instalirati uz glavne prometnice i/ili na mjestima koja su sigurna za dobavu vodika kamionom-prikolicom (ili cjevovodom ako je primjenjivo) bez prolaska kroz gusto naseljena područja.

(2) Postaja za punjenje vodikom ne smije se nalaziti u blizini nadzemne električne instalacije/dalekovoda.

(3) Nadzemni električni vodovi ne smiju se protezati poprijeko i biti na udaljenosti manjoj od 1,5 puta visine stupa, a električni vodovi moraju biti postavljeni na način da je isključena bilo kakva mogućnost oštećenja opreme ili vozila.

(4) Dijelovi sustava za opskrbu vozila vodikom ne smiju biti smješteni u prolazima ili hodnicima objekta, ispod stepenica niti na lokacijama gdje bi svojim smještajem i radom ugrozili izlaze u slučaju nužde i prometne putove.

(5) Pristup za interventna vozila mora biti osiguran u skladu s važećim propisima.

(1) Zahtjevi koji se odnose na instalaciju punionice vodika uključuju informacije o lokaciji i položaju instalacije punionice vodika i minimalnu udaljenost razdvajanja u odnosu na susjedne zgrade u kontekstu rizika, te na minimalnu udaljenost razdvajanja komponenti sustava, a također uključuju i minimalnu udaljenost između punionica za punjenje različitih goriva na postaji za punjenje gorivom kao i njihov međusobni utjecaj.

(2) U slučaju kada su instalirane punionice za opskrbu različitim gorivima, potrebno je uzeti u obzir izvedbenu dokumentaciju zasebno za svaku punionicu.

(1) Punionice vodika trebaju ispunjavati minimalne zahtjeve za udaljenost razdvajanja ovisno i o namjeni korištenja okolnoga zemljišta prema ISO 19880 nizu normi ili jednako vrijednom normom.

(2) Pri određivanju i projektiranju minimalne udaljenosti razdvajanja od okolnog zemljišta posebno treba paziti na područja velike gustoće naseljenosti, lokacije odgojno-obrazovnih institucija i bolnica.

Tablica 1 – Minimalne preporučene udaljenosti punionice vodika (kapaciteta do 3t stlačenog plinovitog vodika i radnog tlaka do 700 bara) od okolnih površina u korištenju:

Ako se ne mogu ispuniti zahtjevi za udaljenosti iz članka 11. ovoga Pravilnika, potrebno je postaviti protupožarni zid u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Poglavlju IV. ovoga Pravilnika, otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden od negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1), kako bi se na odgovarajući način smanjila udaljenost razdvajanja koja je predmet kvantitativne procjene rizika, a visina protupožarnoga zida mora biti najmanje 2,5 m.

(1) Udaljenosti između opreme unutar punionice vodika određuju se u skladu s relevantnim međunarodnim standardima koji podliježu kvantitativnoj procjeni rizika.

(2) Zahtijevanu minimalnu udaljenost između opreme unutar punionice vodika treba projektirati sukladno važećim propisima, normama i pravilima tehničke prakse.

(3) U slučaju da nacionalna regulativa nije dostatna, dozvoljena je primjena u praksi dokazanih stranih pravila tehničke prakse – smjernica, propisa, normi (kao npr. TRBS 3151 /TRGS 751, njemačko savezno Tehničko pravilo za pogonsku sigurnost/opasne tvari: Otklanjanje opasnosti od požara, eksplozije i tlaka na benzinskim i plinskim postajama za punjenje kopnenih vozila, ili jednako vrijedno pravilo tehničke prakse).

Ako se zahtjevi za razdvajanje iz članka 14. ovoga Pravilnika ne mogu ispuniti zbog ograničenja lokacije, mora se postaviti protupožarni zid koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Poglavlju IV. ovoga Pravilnika, otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden od negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1) kako bi se prikladno smanjila udaljenost razdvajanja koja je podložna kvantitativnoj procjeni rizika, a visina protupožarnoga zida mora biti najmanje 2,5 m.

Postrojenja za opskrbu vozila s pogonom na vodik projektiraju se i grade u skladu s prostornim planovima te važećim propisima i normama iz područja prostornoga uređenja i gradnje, zaštite od požara i zaštite na radu, uzimajući u obzir zahtjeve vezane za tehnološku izvedbu opreme, ograničenja s obzirom na eventualnu postojeću opremu, instalacije u prostoru gradnje i posude pod tlakom.

(1) Cjelokupna konstrukcija (tehničko rješenje) i instalacija punionice vodika moraju biti u skladu s ISO 19880 nizom normi ili jednako vrijednom normom.

(2) Punionica vodika i sva njezina oprema moraju biti prihvatljivi za okoliš i uvjete uporabe, uzimajući u obzir sve čimbenike, uključujući temperaturu, tlak, kompatibilnost materijala s vodikom, klasifikaciju prostora ugroženoga eksplozivnom atmosferom, mogućnost održavanja i sigurnost od požara.

(1) Grafički prikaz (slike) sastavnih komponenti punionice vodika u prostoru postaje za opskrbu različitim gorivima sadržan je u Prilogu 1 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

(2) Grafički prikaz iz stavka 1. ovoga članka ne predstavlja obvezujuću specifikaciju potrebnih uređaja i opreme te se mogu primijeniti i drugi uređaji i oprema, uzimajući u obzir sigurnost rada komponenti, sigurnosne udaljenosti, zone opasnosti od eksplozije, mehaničku čvrstoću i provjeru sigurne ugradnje.

(1) Svaka punionica vodika zahtijeva opremu za pohranu i predobradu (hlađenje, stlačivanje) vodika te agregat za gorivo.

(2) Za punjenje spremnika vodikom, primjenjuju se norme SAE-J2601, HRN EN 17127 i ISO 19880-1 te ISO 19885-3.

(3) Oprema za punionicu vodika mora biti sigurno postavljena na odgovarajući nosač konstrukcije te odgovarajuće statički učvršćena.

(1) Mobilni sustavi za punjenje vozila plinovitim vodikom nisu namijenjeni za rad kao stacionarni sustavi.

(2) Tehnologija postrojenja s agregatom za gorivo kao i spremnici za opskrbu vodikom konstruirani su na takav način da se mogu postaviti i raditi na različitim lokacijama.

(3) Mjesto ugradnje mobilnoga sustava za punjenje vodikom mora odgovarati nastalim opterećenjima i mora biti projektirano tako da bude stabilno, npr. kroz nosive podne površine od betona, predgotovljenih betonskih elemenata ili betonskih blokova, dovoljno velikih i čvrstih temelja za smještaj kontejnera ili učvršćene šljunčane površine.

(4) Za mjesta mobilnih sustava za punjenje vodikom potrebno je ishoditi akte sukladno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

(1) Operator mobilne punionice mora, prema potrebi i dogovoru s vlasnikom/posjednikom nekretnine, osigurati da planirana mjesta postavljanja mobilne punionice omogućavaju sigurnu uporabu za vrijeme trajanja planirane instalacije.

(2) Prostorni opseg koncepcije zaštite mora odgovarati opsegu mjesta postavljanja, a uvjeti na mjestu postavljanja moraju osigurati poštivanje tehničkih i organizacijskih mjera predviđenih odnosnom tehničkom dokumentacijom.

(1) Kvaliteta vodika koji se isporučuje na punionici vodika mora biti u skladu s HRN EN 17124 normom.

(2) Kako bi se spriječile nečistoće u vodiku koje bi utjecale na visokotlačni vodikov sustav unutar vozila, moraju biti uključeni odstranjivači nečistoća, preporučeno instalirani u agregatu za gorivo.

(3) Zahtjevi za kvalitetu vodika iz ovoga Pravilnika, jednako se primjenjuju i na mobilne sustave za punjenje plinovitim vodikom.

(1) Odstranjivači nečistoća i odjeljivači tekućine moraju biti komponente sustava za opskrbu vodikom.

(2) Odstranjivači nečistoća i odjeljivači tekućine mogu se kombinirati u jednom sustavu te moraju imati funkciju sprječavanja ulaska čestica maksimalne veličine od 5 μm s minimalnom učinkovitošću uklanjanja od 99 % u očekivanim uvjetima rada. HRN EN ISO 4022, ISO 12500-1 i ISO 12500-3 norme daju preporučene metode za ispitivanje učinkovitosti odstranjivača nečistoća.

(3) Odstranjivač nečistoća se postavlja u smjeru komponenti agregata za gorivo, a što je moguće bliže uređaju za odvajanje ventila za istakanje ili savitljive cijevi.

(4) Odstranjivači nečistoća i odjeljivači tekućine moraju biti postavljeni tako da se mogu otvoriti i isprazniti na brz, jednostavan i siguran način.

(5) Ventili za isključivanje (zaporni ventili ili ventili za blokadu protoka vodika) moraju se postaviti ispred odstranjivača nečistoća, pri čemu rad ventila ne smije biti ugrožen potencijalnim nečistoćama u sastavu vodika.

(6) Obvezan je nadzor količina nečistoća izdvojenih u odstranjivaču nečistoća postavljenome u glavnoj liniji protoka vodika.

(7) Održavanje uređaja i opreme kao i radni proces u sustavu za opskrbu vozila vodikom ne smiju imati negativan utjecaj na čistoću vodika kojim će se puniti spremnici pod tlakom u vozilima.

(8) Vodik isporučen iz sustava za opskrbu vozila vodikom mora odgovarati za namjenu korištenja vodika kao goriva za pogon vozila.

(1) Prikolica za prijevoz i/ili pohrana vodika mora imati valjanu dozvolu za prijevoz opasnih tvari.

(2) Unutar prostora punionice vodika potrebno je osigurati određeno parkirno mjesto za prikolicu za prijevoz vodika s jasno postavljenim oznakama.

(3) Prikolice za prijevoz vodika na parkirnome mjestu smatraju se spremnicima vodika, te njihova parkirna mjesta moraju zadovoljiti zahtjeve iz ovoga Pravilnika.

(4) Na parkirno mjesto treba postaviti odbojnik s horizontalnim oznakama koje označavaju normalan položaj parkiranja.

(5) Između parkirane prikolice za prijevoz vodika i agregata za gorivo mora postojati protupožarni zid, otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden od negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1).

(6) Visina i širina protupožarnoga zida moraju biti usklađene sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika.

(7) Savitljiva cijev koja služi za istakanje vodika iz prikolice za prijevoz vodika mora biti opremljena protulomnim ventilom koji zatvara prekomjerni protok vodika u slučaju puknuća, odvajanja ili oštećenja cijevi.

(1) Proizvodnja vodika namijenjenoga uporabi u prometu mora biti u skladu s propisima koji uređuju proizvodnju alternativnih goriva.

(2) Sustav za proizvodnju vodika elektrolizom vode mora biti projektiran u skladu sa zahtjevima norme HRN EN ISO 22734-1 ili jednako vrijednom normom.

(1) Pohrana vodika podrazumijeva prikolice za prijevoz i/ili pohranu vodika te sve vrste spremnika vodika na licu mjesta, uključujući i međuspremnike.

(2) Spremnici vodika moraju biti smješteni iznad zemlje i ispunjavati jedan od sljedećih zahtjeva:

– na otvorenome prostoru s dobrom prirodnom ventilacijom

– u zatvorenome prostoru opremljenom prisilnom ventilacijom (primjenjivo samo za male međuspremnike).

(1) Kućišta spremnika moraju biti projektirana i izrađena u skladu sa zakonskom regulativom i normama za tlačne posude te opremljeni automatskim zapornim ventilom, uređajem za rasterećenje tlaka ili sigurnosnim tlačnim ventilom, manometrom i sučeljem za pročišćavanje dušikom.

(2) Potporna konstrukcija mora biti osigurana za svaki spremnik.

(3) Između spremnika vodika i agregata za gorivo mora se postaviti zaštitni zid otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden od negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1).

(1) Kompresori moraju udovoljavati uvjetima ugradnje u prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.

(2) Kompresor mora biti pričvršćen na neovisne nosače uz mjere koje će doprinijeti smanjenju vibracija za usisnu i ispusnu cijev, kao i smanjenju vibracija na građevine i susjedne dijelove sustava.

(3) Kompresor mora imati ugrađen sigurnosni sustav koji će osigurati da vrijednosti temperature i tlaka ne premašuju ili padnu ispod radnih vrijednosti.

(4) Kompresor treba biti opremljen uređajima za potpuno smanjenje tlaka u svim dijelovima sustava u svrhu održavanja.

(5) U slučajevima kada se kompresori nalaze unutar zatvorenoga prostora ili dijela koji obično nije otvoren, moraju se primijeniti sigurnosne mjere koje uključuju prirodnu ventilaciju, osjetnike za detekciju vodika i prisilnu ventilaciju za hitne situacije.

(1) U slučaju nestanka električne energije kompresor se mora moći samostalno isključiti na siguran način.

(2) Uređaj za isključenje kompresora treba automatski zaustaviti dotok vodika do dijela kompresora koji nije u funkciji (na primjer kada nema procesa stlačivanja).

(3) Najviši dopušteni radni tlak na pokazivaču mora biti jasno naznačen oznakom granične vrijednosti radnoga tlaka.

(4) Pokazivači tlaka na sustavu za opskrbu vozila vodikom trebaju kao mjernu jedinicu prikazivati bar.

(1) Agregat za gorivo mora udovoljavati uvjetima ugradnje u prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.

(2) Kada se agregat za vodik kombinira s agregatima drugih goriva, sve komponente sustava moraju biti projektirane za klasu otpornosti od eksplozije IIC (ili IIB+H2) i temperaturnu klasu T3, sukladno HRN EN ISO 60079-0 i HRN EN ISO 16852.

(3) Područje za punjenje mora biti jasno označeno na tlu i u projektu.

(4) Dovod vodika do agregata za gorivo mora se moći prekinuti.

(5) Uobičajena izvedba agregata za gorivo s pripadajućim komponentama prikazana je u Prilogu 1 (slika 3).

Agregat za gorivo mora biti opremljen s:

– najmanje jednim automatskim ventilom za zatvaranje koji je nedostupan javnosti i zaštićen od udara vozila

– protulomnim ventilom koji mora zatvoriti protok vodika do ventila za istakanje

– nepovratnim ventilom kako bi se osiguralo da nema povratnoga toka vodika tijekom punjenja.

Cijev za punjenje vodika u vozila mora biti u skladu s ISO 19880-5 normom ili jednako vrijednom normom.

Ventil za istakanje vodika u vozila mora biti konstruiran na način da se ne može spojiti sa spremnicima nižih, odnosno viših nazivnih radnih tlakova te mora biti u skladu s HRN EN ISO 17268-1 normom ili jednako vrijednom normom.

(1) Zbog velikoga povećanja tlaka tijekom procesa punjenja stvara se znatna toplina radi čega se, pri tlaku punjenja iznad 350 bara, vodik prethodno hladi na punionici i pohranjuje na temperaturi od -33 °C do -40 °C.

(2) Kako bi se komponente spremnika zaštitile od pregrijavanja, temperature u spremnicima vozila s gorivnim člancima ne smiju narasti iznad 85 °C.

(3) Proces punjenja mora u potpunosti udovoljavati normi HRN EN 17127, a prije puštanja u pogon i javno korištenje punionica mora biti testirana sukladno protokolu ISO 19880 tablica C2.

(1) Prije punjenja u sustavu se mora provesti provjera tlaka kako bi se provjerila nepropusnost za punjenje, uređaja za odvajanje cijevi i ventila za istakanje i veza s vozilom, a također se može odrediti tlak vodika u vozilu prije punjenja.

(2) Tijekom priključenja vozila potrebno je pratiti bilo kakav značajan gubitak tlaka, a ukoliko provjera tlaka nije uspješna, postupak punjenja potrebno je prekinuti i provesti hitno isključenje.

(3) Prilikom provjere tlaka određena količina vodika može se prenijeti u vozilo, a najveća dopuštena masa vodika koja se može prenijeti u vozilo tijekom ovoga procesa trebala bi biti 200 grama.

Pri punjenu vodika u spremnik potrebno je slijediti protokol prema zahtjevima HRN EN 17127 norme.

Na sustavu za opskrbu vozila vodikom potrebno je osigurati mogućnosti ručne blokade protoka vodika ugrađivanjem mehanizma za ručno zaustavljanje protoka vodika i punjenja spremnika pod tlakom, a proces punjenja automatski se prekida unutar 5 sekundi ako se dogodi jedna od sljedećih situacija:

– zaprimljen je signal od vozila o prekidu ili zaustavljanju punjenja

– dolazi do odstupanja od protokola punjenja.

(1) Visokotlačni cjevovodi moraju biti zavareni u skladu s ISO 15649 normom što uključuje i kvalifikaciju zavarivača, postupke zavarivanja, itd.

(2) Preporučeni materijal cijevi je S31603.

(3) Cjevovod treba postaviti tako da se ne može slučajno stati na njega te da ne predstavlja opasnost od spoticanja za korisnike ili servisno osoblje.

(4) Ako se cijevi nalaze u zemlji trebaju se položiti u kanale obložene nezapaljivim materijalom.

(5) Kanal je potrebno prekriti zaštitnom pločom s otvorima za ventilaciju kako bi se spriječilo zadržavanje vodika, a konstrukcija i raspored cijevi i drugih objekata moraju biti u skladu s relevantnim standardima.

(1) Sigurnosni, nepovratni, ručni, protulomni i zaporni ventili, te ventili za regulaciju protoka, moraju biti u skladu s ISO 19880-3 normom ili jednako vrijednom normom.

(2) Tlačni sigurnosni ventil mora biti u skladu s ISO 4126-1 normom ili jednako vrijednom normom.

(3) Uređaji za rasterećenje tlaka moraju biti u skladu s ISO 4126-2 normom ili jednako vrijednom normom.

(1) Ventilacijski sustav mora biti odgovarajuće mehanički pričvršćen, statički proračun mora uzeti u obzir normalan rad ventilatora i vanjske utjecaje kao što je vjetar, a ispuh ventilacijskoga sustava treba biti najmanje 2 metra iznad najviše točke punionice i najmanje 5 metara iznad razine tla.

(2) Prostor postrojenja mora imati odgovarajuću ventilaciju kako bi se spriječilo nakupljanje vodika i time stvaranje potencijalno eksplozivne atmosfere.

(3) Izlaz ventilacijske cijevi mora biti okrenut okomito prema gore.

(4) Potrebno je spriječiti ulazak vode i krhotina, a čepovi se ne smiju koristiti za pokrivanje izlaza.

(1) Kada se oprema za vodik nalazi u poluzatvorenome prostoru, kao što je na primjer ispod nadstrešnica ili zasjenjenih struktura, konstrukcija mora sadržavati mjere za sprječavanje nakupljanja vodika, a zabranjena je uporaba nadstrešnica s valovitim pločama koje bi potencijalno mogle akumulirati vodik unutar praznih prostora.

(2) Kućišta i odjeljci koji sadrže vodik moraju biti opremljeni sustavima izvedenima u odgovarajućoj protueksplozijski zaštićenoj izvedbi.

(3) Ventilacijske sustave pokreće najviše 1 % v/v koncentracije vodika koje detektira sustav za detekciju vodika, kao i sustav isključivanja u hitnim situacijama.

(4) Kućišta i prostori koji sadrže vodik moraju biti opremljeni odgovarajućom ventilacijom od najmanje 5 izmjena zraka na sat.

(1) Osjetnici vodika moraju biti u skladu sa zahtjevima točnosti ISO 26142 normom ili jednako vrijednom normom te instalirani na najvišim točkama unutar kućišta ili prostora u kojima se može pojaviti vodik, u blizini svakog agregata za gorivo i na mjestu priključka punionice.

(2) Nakon otkrivanja najviše koncentracije vodika od 1,0 % v/v:

– oglašava se zvučni alarm unutar i izvan kućišta

– crveno svjetlo treperi unutar i izvan kućišta

– oglašava se odgovarajući % v/v alarm i svjetlo indikatora svijetli na uređaju za praćenje

– zatvaraju se svi dovodi vodika

– otvaraju se sva vrata otvora (ako postoje)

– prisilna ventilacija zatvorenih prostora postavljena je na najmanje 15 izmjena zraka na sat

– isključuju se svi sustavi za proizvodnju vodika.

(1) Nakon detekcije koncentracije vodika od najviše 2,0 % v/v:

– oglašava se odgovarajući % v/v alarm i svijetli indikatorsko svjetlo na nadzornome uređaju

– isključuju se svi dovodi električne energije osim za ventilator za prisilnu ventilaciju i druge opreme u odgovarajućoj protueksplozijski zaštićenoj izvedbi (kao što je oprema za hitne situacije, svjetla i znakovi, ako postoje)

– oglašava se požarni alarm za evakuaciju.

(2) Ručni i prijenosni osjetnici propuštanja vodika moraju biti postavljeni i dostupni na ulazu u bilo koji zatvoreni ili poluzatvoreni prostor i na parkirnome mjestu za prikolicu za prijevoz i/ili pohranu vodika.

(1) Punionica vodika mora biti opremljena sustavom za hitno isključivanje.

(2) Bez daljnje ručne intervencije, sustav za hitno isključivanje mora se aktivirati u slučajevima:

– kvara ručnog uređaja za zaustavljanje u nuždi

– neuspješne provjere ispravnosti tlaka sustava

– odspajanja uređaja za odvajanje cijevi

– detekcije koncentracije vodika od najviše 2,0 % v/v koncentracije vodika

– kvara sustava prisilne ventilacije

– kvar sustava detekcije vodika.

(3) Hitno isključivanje također se mora aktivirati u slučajevima:

– detekcije tlaka vodika u agregatu za gorivo ispod razine određene protokolom punjenja

– otkrivanja neobjašnjivoga smanjenja tlaka vodika u agregatu za gorivo

– detekcije protoka punjenja većeg od očekivanoga i/ili zatvaranje ventila za prekomjerni protok.

(1) Najmanje jedan prekidač za ručno isključivanje u nuždi mora biti instaliran na mjestima:

– pored agregata za gorivo

– unutar prostora za pohranu vodika

– unutar ureda postaje za opskrbu vodikom

– pored kompresora.

(2) Odgovor koji aktivira sustav za isključivanje u nuždi uključuje zatvaranje automatskoga zapornoga ventila agregata za gorivo i/ili aktiviranje sustava prisilne ventilacije predviđene za zatvorene prostore i prostore koji sadrže opremu za vodik.

(1) Područja postaje za opskrbu vozila vodikom, u kojima može doći do ispuštanja vodika, su prostori potencijalno ugroženi eksplozivnom atmosferom te se razvrstavaju u zone opasnosti od eksplozije.

(2) Klasifikacija zona opasnosti od eksplozije sustava za opskrbu vozila vodikom treba biti u skladu s normom HRN EN IEC 60079-10-1.

(3) U slučaju ograničavanja područja rasprostiranja zona opasnosti od eksplozije, kao npr. zaštitnim zidom, moraju se zadovoljiti zahtjevi na ventilaciju prostora u skladu sa normom HRN EN IEC 60079-10-1 te pravilima struke u području protueksplozijske zaštite.

Ako se na temelju znanstvenih spoznaja, prihvaćene tehničke prakse i/ili propisa drugih zemalja utvrdi da se isti stupanj sigurnosti u pogledu zaštite od požara i eksplozija može ostvariti na drugi prikladniji način, može se odstupiti od odredbi ovoga Pravilnika samo uz predočenje dokaza o tome i ukoliko to odobri nadležno tijelo za nadzor zaštite od požara i eksplozije Ministarstva unutarnjih poslova u sjedištu.

Za punionicu vodika potrebno je projektirati i instalirati zaštitu od munje u skladu s važećim propisima i normama.

(1) Za punionicu vodika potrebno je projektirati i instalirati odgovarajuće uzemljenje u skladu s važećim propisima i normama.

(2) Priključak za elektrostatičko pražnjenje mora biti instaliran na ulazu punionice za dolazno osoblje za uklanjanje vlastitoga statičkoga elektriciteta.

(1) Podovi u prostorima potencijalno ugroženima eksplozivnom atmosferom u kojima je dozvoljen pristup moraju biti izvedeni s podnim podlogama koje će isključiti svaku pojavu nedozvoljenoga iskrenja i nakupljanja elektrostatičkoga naboja.

(2) Potrebno je postaviti oznaku upozorenja obvezatnoga korištenja odgovarajuće zaštitne obuće i odjeće te zabrane uporabe alata koji može biti uzročnik iskrenja i/ili paljenja.

Ovisno o uvjetima lokacije, pri postavljanju sustava za opskrbu vozila vodikom moraju se predvidjeti i ugraditi odgovarajući uređaji za smanjenje buke kojima se osigurava zaštita od buke u skladu s posebnim propisima.

(1) Tijekom radnoga vremena postaje za punjenje vozila vodikom, prostor treba biti osvijetljen na način da osigurava uvjete za rad punionice kako po danu, tako i tijekom noći.

(2) U slučaju kada nema dovoljne rasvjete na postaji za opskrbu gorivom, tehničkim mjerama se automatski mora osigurati prekid opskrbe vozila vodikom što sprječava neovisan nastavak rada punionice.

(1) Protupožarni zid mora biti bez otvora i proboja, a proboji na protupožarnome zidu cijevima dozvoljeni su pod uvjetom da je proboj zaštićen protupožarnim sustavom u skladu s Pravilnikom kojim se propisuje otpornost na požar i drugi zahtjevi koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara.

(2) Protupožarni zid mora biti izgrađen od nezapaljivoga materijala sukladno zahtjevima navedenima u Pravilniku iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kada god se podigne protupožarni zid kako je navedeno u bilo kojem članku ovog Pravilnika, treba održavati najmanju udaljenost od 1,5 metara između protupožarnoga zida i bilo kojeg dijela kamion-prikolice ili kompresora ili agregata za gorivo.

(1) Sigurnosna ograda ili zid trebaju biti podignuti oko prostora spremnika vodika i kompresora kako bi se spriječio neovlašteni ulazak.

(2) Alternativno, mogu se razmotriti bilo koja druga sredstva ili mjere koje mogu učinkovito ograditi operativno područje ako ih odobri nadležno tijelo.

(3) Kad god se podigne ograda ili zid, između ograde ili zida i bilo kojeg dijela spremnika vodika ili kompresora treba održavati najmanju udaljenost od 1,5 metara.

(1) Pristup opremi s ciljem pregleda i održavanja mora biti osiguran preko sigurnih staza i / ili platformi.

(2) Komponente koje će se možda trebati demontirati radi održavanja trebaju biti instalirane tako da demontaža i ponovna montaža ne oštete druge komponente, a sve specifičnosti demontaže i montaže moraju biti navedene u korisničkim uputama.

(1) Ventili, instrumenti i druga oprema ne smiju biti zakopani, a kada su instalirani pod zemljom moraju biti dostupni.

(2) Ručno upravljani zaporni ili odzračni ventili za hitne situacije postavljaju se na pristupačno mjesto na cjevovodu za vodik tako da se protok vodika može zatvoriti kada je to potrebno.

(3) Moraju se osigurati sredstva za sigurno otpuštanje tlaka, sustavi za pročišćavanje inertnim plinom za održavanje i sustav za pročišćavanje vodikom nakon održavanja.

(1) Zaštita od sudara vozila mora se osigurati za prikolicu s vodikom, spremnike vodika i agregate za gorivo postavljanjem prepreka protiv sudara gdje se predviđa brzina veća od 50 km/h i snažan udar vozila, te postavljanjem stupića za potencijalni nalet pri brzinama manjim od 20 km/h.

(2) Potrebno je poduzeti mjere za usporavanje prometa, poput uspornika i visokih zaštitnih ivičnjaka.

Punionica vodika i sva oprema moraju biti ispitani i pušteni u rad u skladu s projektima, normama, uputama proizvođača i zahtjevima ovog Pravilnika i nakon što se za to postrojenje izda uporabna dozvola sukladno važećim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.

Prije provedbe ispitivanja, mjerenja i puštanja u rad punionice vodika potrebno je u projektnoj dokumentaciji izraditi program kontrole i osiguranja kvalitete s relevantnim aktivnostima koje će se provoditi, a u kojem moraju biti navedena ispitivanja i mjerenja koja je potrebno provesti na lokaciji na kojoj će se punionice instalirati.

(1) Sve komponente, uključujući kompresor i agregat za gorivo, moraju se ispitati prema uputama proizvođača.

(2) Svi mjerni instrumenti, uključujući osjetnike temperature i tlaka, moraju biti umjereni, a moraju se provesti sva električna mjerenja i ispitivanja propisana zakonskom regulativom i normama.

(1) Tlačna ispitivanja moraju se provesti za sve dijelove pod tlakom, osim prikolica za prijevoz vodika.

(2) Za ispitivanje tlaka na ventilacijskoj cijevi opseg bi trebao uključivati cjevovod između sigurnosnog tlačnog ventila i ventila za rasterećenje tlaka i ventilacijske cijevi, a preporučeni projektirani tlak ventilacijskoga sustava mora biti najmanje 40 bara.

(3) Ispitivanje tlakom može biti hidraulično ili pneumatsko, a ako se koristi pneumatski test tada se kao medij preporučuje zrak, dušik ili helij.

(4) Ispitni tlak i postupak temelje se na propisima i normama za dizajn punionice, a ne smiju se dopustiti trajne deformacije ili mehanički kvarovi dijelova pod tlakom tijekom ispitivanja.

(5) Ispitivanje nepropusnosti provodi se na cjelokupnom vodikovom sustavu nakon sastavljanja, i to zajedno s ili nakon tlačnoga ispitivanja.

(6) Nakon ispitivanja tlaka i nepropusnosti sustava moraju se ukloniti svi izolacijski uređaji koji su uvedeni za provođenje ispitivanja.

(1) Funkcionalno ispitivanje sustava za detekciju vodika provodi se prema njegovim projektnim postavkama te prema zahtjevima navedenima u ovom Pravilniku.

(2) Postupci ispitivanja moraju biti u skladu s ISO 26142 normom ili jednako vrijednom normom.

(3) Funkcionalno ispitivanje sustava za isključivanje u nuždi mora se provesti u skladu s njegovim projektnim postavkama i zahtjevima definiranima ovim Pravilnikom.

(4) Svaki uređaj u sustavu treba provjeriti zasebno.

Izvješće o provedenim ispitivanjima mora minimalno uključivati sljedeće:

– naziv izvođača i potpis nadležne osobe koja je nadzirala ispitivanje

– opseg ispitivanja u obliku procesnoga dijagrama

– materijale, nazivni tlak i specifikacije

– datum testiranja

– ispitni tlak,ispitni medij i vrijeme trajanja

– rezultate ispitivanja.

(1) Punionica se mora pročistiti inertnim plinom, poput dušika, prije ubrizgavanja vodika u sustav.

(2) Prilikom pročišćavanja, sav oslobođeni plin treba ispustiti kroz ventilacijski sustav ili kroz namjenske ispusne točke koje izlaze u sigurno područje.

(3) Nakon pročišćavanja, koncentracija zaostaloga kisika mora biti manja od 1 % v/v.

Vlasnik punionice vodika:

– odgovoran je za stručan, siguran i odgovoran rad i održavanje

– mora odrediti odgovornu osobu te osigurati dovoljno radne snage, resursa za rad i sustav dozvola za rad i održavanje.

(1) Poslove skladištenja i prometa vodika mogu obavljati fizičke osobe koje su osposobljene za obavljanje tih poslova i koje su upoznate s mjerama za sprečavanje nastanka i širenja požara i eksplozije te s postupcima za gašenje požara.

(2) Fizičke osobe koje neposredno obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka dužne su u obavljanju tih poslova pridržavati se propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija te uputa za siguran rad.

(3) U građevinama i na prostorima gdje se obavlja skladištenje i promet vodika na vidnim mjestima moraju se postaviti oznake u vezi sa zaštitom od požara i eksplozija, upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozije.

(1) Osposobljavanje djelatnika za poslove skladištenja i prometa vodika i upoznavanje s mjerama za sprečavanje nastanka i širenja požara i eksplozije te postupcima za gašenje na njihovim radnim mjestima provodi se prije zaposlenja prema uputama za siguran rad i postupanje u slučaju požara, koje moraju biti u razumljivom obliku prilagođene specifičnostima radnog mjesta i tehnološkog procesa.

(2) Teorijsko i praktično osposobljavanje djelatnika iz stavka 1. ovoga članka, kao i obveznu godišnju provjeru osposobljenosti, mogu obavljati osobe koje imaju posebne ovlasti i odgovornosti na postaji ili stručnim službama vlasnika postaje.

(3) O osposobljavanju i godišnjoj provjeri osposobljenosti vodi se dokumentacija iz koje je vidljivo tko je, kada, kako i prema kojim uputama za siguran rad i postupanje u slučaju požara obavio osposobljavanje i godišnju provjeru osposobljenosti.

(4) Sadržaj osposobljavanja obuhvaća najmanje sljedeće:

– značajke vodika

– sigurnosne uvjete

– rad punionice vodika

– korištenje sigurnosnih uređaja

– postupanje u hitnim – akcidentnim situacijama.

(1) Za svaku postaju za punjenje vozila vodikom koja je puštena u rad proizvođač mora osigurati upute za rad i upute za održavanje na hrvatskome jeziku za sustav i njegove dijelove.

(2) Upute iz stavka 1. ovoga članka moraju se nalaziti i na javnim i na internim postajama za opskrbu gorivom te na lako dostupnome mjestu javnih i internih postaja za opskrbu gorivom.

(1) Odgovorna osoba za rad sustava za opskrbu vozila vodikom dužna je čuvati zapisnike i ispitne izvještaje koji su izdani tijekom ispitivanja spremnika pod tlakom i druge opreme u sustavu za opskrbu vozila vodikom, kao i zapisnike i ispitne izvještaje s provjerama sustava u cjelini.

(2) Dnevnik rada mora se nalaziti na lokaciji sustava za opskrbu vozila vodikom u koji radno osposobljena osoba mora upisivati provedenu obuku i osposobljavanje, ponovljena ispitivanja i kontrole dijelova sustava, smetnje u radu i njihovo uklanjanje, popravke i održavanje.

(1) Na postajama za opskrbu gorivom mora biti dostupna klasifikacija prostora s prostornim prikazom zona opasnosti od eksplozije.

(2) Plan uzbune, evakuacije i plan kontrole opasnosti za postaju za punjenje vozila vodikom mora se izraditi u skladu s pravilima struke i važećim propisima te mora sadržavati opće mjere i specifične mjere za promatranu lokaciju koje se moraju poduzeti u slučaju opasnosti.

(1) Vlasnik punionice mora osigurati odgovarajuće upute za punjenje vodikom prikazane na agregatu za gorivo dobivene od proizvođača.

(2) Upute moraju uključiti:

– zabranu korištenja nekompatibilnih adaptera, na primjer punjenja vozila od 35 MPa (350 bar) iz ventila za istakanje od 70 MPa (700 bar) i obrnuto ili ventila za istakanje za drugo alternativno gorivo

– zabranu punjenja spremnika vodika koji nisu kompatibilni s protokolom punjenja goriva koji se primjenjuje na postaji

– postupanje u hitnim situacijama.

Na postajama za opskrbu gorivom sa samoposluživanjem moraju biti jasno i trajno prikazane višejezične informacije o kvaliteti vodika, tlaku punjenja i cijeni po kilogramu vodika.

(1) Zone opasnosti od eksplozije moraju biti označene na prostoru postaje u skladu s pravilima struke i važećim propisima.

(2) Svaka punionica za opskrbu vodikom mora imati informacijske oznake o:

– opasnosti od požara

– opasnosti od eksplozije

– zabrani pušenja u neposrednoj blizini

– zabrani rukovanja otvorenim plamenom i ostalim izvorima paljenja

– zabrani korištenja mobitela

– obveznom gašenju vozila pri punjenju.

(3) Svi znakovi zabrana i upozorenja moraju odgovarati pravilima struke i važećim propisima te biti jasno istaknuti i trajno pričvršćeni.

Vlasnik punionice vodika treba izraditi plan rada i održavanja minimalno za:

– postupak pokretanja i gašenja punionice

– postupak za smanjenje tlaka, zatvaranje protoka, pročišćavanje i inertizaciju

– nabavu osobne zaštitne opreme za djelatnike na punionici vodika.

Zaposlenici na punionici vodika moraju ukloniti vlastiti statički elektricitet prije pristupa opremi za vodik korištenjem fiksnoga priključka za elektrostatičko pražnjenje postavljenoga na ulazu u postaju za opskrbu gorivom ili drugim jednakovrijednim sredstvima.

(1) Postaja za punjenje vozila vodikom mora raditi na način da je njezin rad u potpunosti u skladu s uputama proizvođača i važećim zakonskim odredbama i njima traženim sigurnosnim mjerama.

(2) Na javnoj postaji za punjenje gorivom na kojoj se pruža usluga posluživanjem ili samoposluživanjem, da bi se mogla koristiti, mora biti zaposlena i prisutna osoba osposobljena sukladno članku 66. i 67. ovoga Pravilnika koja obavlja nadzor rada i korištenja postaje za punjenje vodikom.

Samoposluživanje vezano uz rad sustava za opskrbu vozila vodikom na internim postajama za opskrbu gorivom dozvoljeno je bez nadzora radno osposobljene osobe ako su osobe koje koriste punionicu osposobljene za njezino korištenje te upoznate s mogućim opasnostima.

Na javnoj postaji za opskrbu gorivom može se dopustiti samoposluživanje bez prisutnosti radno osposobljene osobe ako se postiže i garantira najmanje ista razina sigurnosti na prostoru postaje u odnosu na prisutnost odgovorne osobe:

– dodatnim tehničkim mjerama i uputama

– povremenim fizičkim nadzorom uz trajni daljinski nadzor i upravljanjem nad radom postaje

– upoznavanjem osoba koje koriste punionicu za opskrbu vodikom od strane vlasnika postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom.

(1) Vlasnik punionice vodika mora razviti mehanizam za izvještavanje o incidentu s osobama za kontakt nadležnih tijela.

(2) Upute za krizne situacije moraju biti prikazane na svim sljedećim mjestima:

– pokraj spremnika vodika, uključujući parkiralište za kamione/prikolica za prijevoz

– pored agregata za gorivo

– na blagajni

– u uredu postaje.

(3) Upute za krizne situacije moraju obuhvatiti mjere:

– u slučaju aktiviranja sustava za hitno isključivanje

– za puknuća cijevi za istakanje

– za sprječavanje povišenoga tlaka u spremniku vodika.

(4) Vježba za kriznu situaciju provodi se svakih pola godine.

(1) Zaštitna, mjerna i kontrolna oprema mora biti izabrana i održavana u skladu s odgovarajućim pravilima struke te treba posjedovati dokumentaciju koja je potrebna obzirom na odgovarajuće ispitivanje i ocjenu sukladnosti proizvoda.

(2) Ukoliko neki dijelovi zaštitnoga sustava prouzroče interventno isključenje oni ne smiju omogućiti automatsko ponovno započinjanje s radom.

(3) Postavke o sigurnosti i njihove promjene moraju biti povjerljive te ne smiju biti dostupne neovlaštenoj osobi.

Uređaj za ručno isključivanje (ručni zaporni ventil ili sigurnosni ventil za blokadu protoka) mora se postaviti na način da je lako dostupan za rukovanje na svim cjevovodima vodika (ulaznim i izlaznim) koji su spojeni sa spremnikom vodika.

(1) Automatski zaporni ventil (uređaj kojim se obustavlja mogućnost punjenja ili pražnjenja vodika, aktiviran isključivanjem napajanja električnom energijom) mora biti ugrađen na svakom dijelu opreme kojom se vodik dovodi ili odvodi iz spremnika.

(2) Automatski zaporni ventil (uređaj za isključivanje na izlaznoj strani spremnika vodika) mora biti povezan s prekidačem za slučaj nužde postavljenim u prostoru blagajne kao i s prekidačem za slučaj nužde na kompresoru.

(1) Ukoliko dođe do greške na sustavu automatskoga isključenja u slučaju nužde, ponovni uklop sustava može opozvati samo odgovorna i dodatno uvježbana osoba.

(2) Pogrešna isključenja aktiviranjem tipkala za isključenje na prostoru postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, kao na primjer slučajna isključenja bez pojave stvarne opasnosti, kao i centralno aktivirana isključenja u slučaju nužde, može prekinuti i odgovorna osoba zaposlena na postaji.

(3) Sva tipkala za isključenja u slučaju nužde moraju biti smještena na lako vidljivome mjestu.

(4) Tipkala za isključenja u slučaju nužde na blagajni kao i kod agregata za gorivo moraju biti lako i brzo dostupna.

(1) Punionica vodika mora se održavati u ispravnom stanju i svako redovno ili izvanredno održavanje i popravak za koji se utvrdi da je potreban i kao takav upisan u dnevnik rada postaje za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom mora se provesti bez odgode.

(2) Poslovi održavanja i popravka moraju se provoditi prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji, uputama proizvođača ugrađenih uređaja i opreme, u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

(3) Održavanje opreme i popravak kvarova može provoditi samo za te radove ovlaštena pravna ili fizička osoba, ovlaštena po posebnom propisu.

(1) Električna oprema i instalacije punionice vodika moraju se održavati u skladu s pravilima struke i zakonskim i podzakonskim propisima, a mora ga provoditi pravna ili fizička osoba koju je ovlastilo nadležno tijelo za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.

(2) Rad odstranjivača nečistoća, odjeljivača tekućine, te sustava za odvlaživanje i ovlaživanje vodika treba se pratiti u skladu s uputama o radu i kontrolirati ih na temelju priručnika za rad i održavanje od proizvođača opreme.

(1) Punionica vodika mora se periodično održavati, pregledati i ispitivati u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

(2) Periodični pregledi i ispitivanja spremnika i druge opreme pod tlakom provode se u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima a provode ih pravne ili fizičke osobe ovlaštene po posebnom propisu za preglede i ispitivanja navedene opreme, te uz savjetovanje s osposobljenom osobom za rad na punionici.

(3) Vezano za ispitivanja koja provode, po posebnom propisu ovlaštene pravne ili fizičke osobe, za svako provedeno ispitivanje na sustavu koji je pušten u rad mora se izdati isprava s mišljenjem o stanju ispravnosti sustava u cjelini i uz provođenje svih za to potrebnih provjera i ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti.

(4) Rezultat svakog ispitivanja mora biti dokumentiran u dnevniku rada i ispitnome izvješću.

(1) Savitljiva cijev za punjenje kao i ventil za istakanje moraju se ispitivati periodično u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

(2) Odgovorna osoba za rad na punionici mora najmanje jednom mjesečno provjeravati i u evidenciji rada navesti prisutnost vidljivih oštećenja u skladu s priručnikom i uputama o radu te mora omski ispitivati električnu vodljivost savitljive cijevi za punjenje u skladu s važećim propisima.

(3) Pri svakom ispitivanju savitljive cijevi za punjenje potrebno je provjeriti neoštećenost vizualnim pregledom vanjske stjenke, nepropusnost prilikom spajanja i punjenja vozila vodikom, te električnu vodljivost.

(4) Periodična ispitivanja savitljive cijevi za punjenje moraju se dokumentirati u evidenciji rada sustava i / ili dnevniku provjera i ispitivanja (mjerenja) koja mora sadržavati:

– datum ispitivanja

– ime i prezime ispitivača

– vrstu i / ili identifikaciju savitljive cijevi

– opremu za ispitivanje

– tlak ispitivanja

– primjedbe koja ne dopuštaju nastavak rada, kao na primjer nepotpuna identifikacija savitljive cijevi

– pronađene kvarove koji ne dopuštaju daljnji nastavak rada i komentare vezane uz potrebni popravak ili zamjenu.

(1) Električna oprema i instalacije moraju proći ispitivanja u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima i pravilima struke.

(2) Prema odredbama ovoga Pravilnika interval između ispitivanja ne smije biti duži od 3 godine, a električna oprema i instalacije u zonama opasnosti od eksplozije moraju se provjeravati posebno i u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

(3) Stanje sustava zaštite od munje i sustava zaštitnoga uzemljenja te sustav za odvođenje statičkoga elektriciteta (koji nastaje pri pretakanju goriva) moraju se provjeravati prema periodici određenoj važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

(4) Ispitivanja sustava mora provesti po posebnom propisu ovlaštena pravna ili fizička osoba.

(1) Mjerna oprema punionice za opskrbu vozila vodikom, koja po zakonu zahtjeva umjeravanje, mora biti pravilno ispitana i potvrđena u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima.

(2) Aparati za gašenje požara moraju se ispitivati i održavati u redovnim intervalima sukladno posebnom propisu.

(1) Ispravnost i funkcionalnost Punionice vodika, izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu te gašenje požara, sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para, kao i drugih ugrađenih sustava, uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara provjerava vlasnik, sukladno uputi proizvođača, o čemu mora voditi evidenciju, a ovlaštena osoba po posebnom propisu, funkcionalnu ispravnost provjerava najmanje jednom godišnje, o čemu se izdaje uvjerenje.

Ovlaštena osoba od strane vlasnika postrojenja mora provesti periodično ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti Punionice vodika najmanje jednom godišnje.

(2) Ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati sve funkcije sustava za opskrbu vozila vodikom uključujući uređaje za mjerenje, upravljanje i nadzor, te zaštitnu, mjernu i kontrolnu opremu, posebice sigurnosne mehanizme koji se aktiviraju u slučaju nužde (mjerna i kontrolna zaštitna oprema, zaustavljanje u slučaju nužde, isključenje sustava u slučaju nužde, sustavi za prisilnu ventilaciju, sigurnosni ventili, odušne i otpusne cijevi i dr.).

Ako komponenta sustava neće biti u funkciji dulje vrijeme, vodik se u opremi i cjevovodima mora zamijeniti dušikom dok koncentracija vodika ne padne ispod 0,4 % v/v, a tlak dušika nakon zamjene treba održavati iznad 0,3 MPa.

Vlasnik punionice treba izraditi plan održavanja u skladu s preporukom proizvođača opreme i primjenjivom normom, na primjer ISO 19880-8 ili jednakovrijednom normom.

Periodični pregled mora biti proveden na način propisan odobrenom tehničkom dokumentacijom, uputom proizvođača, važećim zakonskim i podzakonskim propisima, normama i internim propisima.

(1) Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar ili neki opasni događaj, odmah će sukladno svojim psihofizičkim sposobnostima, odgovornostima i osposobljenosti, pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara, vodeći pri tome računa da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu.

(2) Ukoliko osoba iz stavka 1. ovoga članka nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je odmah o tome obavijestiti službu 112 ili direktno policiju na broj telefona 192 i nadležnu vatrogasnu postrojbu na broj telefona 193, odnosno postupiti prema internoj uputi postupanja u slučaju požara.

(3) Pravne su osobe dužne voditi evidenciju o požarima na svom vlasništvu.

(4) Pravne su osobe dužne analizirati svaki događaj koji je mogao dovesti do požara te poduzimati mjere potrebne da do takvih događaja više ne dođe, o čemu su dužne voditi evidenciju.

(5) Obavješćivanje iz stavka 2. ovoga članka vrijedi i za sljedeće incidente s vodikom:

– istjecanje vodika iz kamion-prikolice ili vozila koje prevozi spremnike vodika

– oštećenje opreme za vodik ili kamion-prikolice ili vozila koje prevozi spremnike vodika

– bilo kakvo curenje iznad projektirane razine alarma koje dovodi do aktiviranja sustava za isključivanje u nuždi

– druga izvanredna stanja koja imaju značajniji utjecaj na sigurnost.

(1) Sva opasna stanja, akcidente s vodikom moraju odmah, bez odgode otkloniti za to odgovorne i osposobljene osobe.

(2) Uzroke opasnog događaja potrebno je temeljito istražiti te poduzeti preventivne mjere kako bi se izbjeglo ponavljanje sličnih akcidenata.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/25-01/98

Urbroj: 511-01-152-26-57

Zagreb, 28. rujna 2026.

Ministar
dr. sc. Davor Božinović, v. r.

PRILOG 1

Slika 1 – Osnovni uređaji koji čine tehničko-tehnološku cjelinu sustava za opskrbu vozila vodikom

Slika 2 – Grafički prikaz sastavnih komponenti punionice vodika u prostoru postaje za opskrbu različitim gorivima

Slika 3 – Primjer izvedbe agregata za gorivo s pripadajućim komponentama

PRILOG 2

PRILOG 3

HRN EN ISO 13850, Sigurnost strojeva – Funkcija zaustavljanja u nuždi – Načela projektiranja

ISO 14687, Hydrogen fuel – Product specification

HRN ISO 15649, Industrija nafte i prirodnog plina – Cjevovod

HRN EN 16942, Goriva – Identifikacija kompatibilnosti vozila – Grafički prikaz informacija za potrošače

HRN EN ISO 17268-1, Gaseous hydrogen land vehicle refuelling connection devices – Part 1: Flow capacities up to and including 120 g/s

ISO 19880-1, Gaseous hydrogen – Fuelling stations – Part 1: General requirements

ISO 19880-2, Gaseous hydrogen – Fuelling stations – Part 2: Dispensers and dispensing systems

ISO 19880-8, Gaseous hydrogen – Fuelling stations – Part 8: Fuel quality control

ISO 21013-1:2021/Amd1, Cryogenic vessels – Pressure-relief accessories for cryogenic service – Part 1: Reclosable pressure-relief valves – Amendment 1

Reclosable pressure-relief valves

ISO 21013-2, Cryogenic vessels – Pressure-relief accessories for cryogenic service – Part 2: Non-reclosable pressure-relief devices

HRN EN ISO 21013-3, Kriogene posude – Tlačni rasteretni pribor za kriogene uvjete – 3. dio: Određivanje veličine i količine

HRN EN ISO 22734-1, Generatori vodika koji koriste elektrolizu vode – 1. dio: Opći zahtjevi, protokoli ispitivanja i sigurnosni zahtjevi

HRN EN ISO/IEC 80079 niz normi iz područja prostora ugroženih eksplozivnom atmosferom

HRN EN IEC 60079 niz normi iz područja prostora ugroženih eksplozivnom atmosferom

HRN EN IEC 1127-1 – Eksplozivne atmosfere – sprječavanje i zaštita od eksplozije – 1. dio: Osnovna načela i metodologija

HRN EN 60204-1, Sigurnost strojeva – Električna oprema strojeva – 1. dio: Opći zahtjevi

HRN EN 60529, Stupnjevi zaštite osigurani kućištima (IP kod)

HRN EN IEC 62282-3-100, Tehnologija gorivnih članaka – Dio 3-100: Energetski sustavi stacionarnih gorivnih članaka – Sigurnost

HRN EN 13445-5, Neložene tlačne posude – 5. dio: Pregled i ispitivanje

SAE J2600: 2015-10, Compressed Hydrogen Surface Vehicle Fueling Connection Devices

SAE J2601:2020-05, Fueling Protocols for Light Duty Gaseous Hydrogen Surface Vehicles

HRN EN 17127, Postaje na otvorenom za punjenje plinovitim vodikom s protokolom za punjenje

HRN EN 17124, Vodik kao gorivo – Specifikacija proizvoda i osiguranje kvalitete vodika u punionicama za punjenje tekućim vodikom – Gorivni članci s protonski vodljivom membranom (PEM) za cestovna vozila.