NN 104/2026 (17.9.2026.), Odluka o statističkom i supervizijskom izvješćivanju

Hrvatska narodna banka

1251

Na temelju članka 182. stavka 9. točaka 6. i 7., članka 212. stavka 3. i članka 217. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 22/2026.), članka 43. stavka 2. točke 10. i članka 86. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.), guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O STATISTIČKOM I SUPERVIZIJSKOM IZVJEŠĆIVANJU

Članak 1.

Predmet Odluke

(1) Ovom Odlukom propisuju se:

1) sadržaj izvješća koja kreditne institucije dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci u statističke svrhe (za potrebe praćenja monetarnih kretanja i izrade makroekonomske monetarne statistike monetarnih financijskih institucija) i supervizijske svrhe (za potrebe učinkovitog provođenja supervizije kreditnih institucija)

2) sadržaj izvješća koja Hrvatska banka za obnovu i razvitak i podružnice strane kreditne institucije dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci u statističke svrhe

3) vrste izvješća koja se prikupljaju u statističke ili supervizijske svrhe

4) izvještajna razdoblja i

5) rokovi dostave izvješća.

(2) Sadržaj statističkih i supervizijskih izvješća te način tehničke izrade i dostave tih izvješća uređeni su Uputom za statističko i supervizijsko izvješćivanje, koja je sastavni dio ove Odluke.

(3) Obveze izvješćivanja u smislu ove Odluke nemaju učinak na način računovodstvenog evidentiranja poslovnih događaja obveznika primjene ove Odluke.

Članak 2.

Obveznici primjene Odluke

(1) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama dobile odobrenje za rad.

(2) Odredbe ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju na:

1) podružnicu kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici

2) podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje

3) Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.

(3) Za potrebe ove Odluke pojam obveznici izvješćivanja obuhvaća institucije navedene u stavcima 1. i 2. ovog članka, a pojam podružnica strane kreditne institucije obuhvaća podružnice iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 3.

Obveza dostave izvješća

(1) Obveznici izvješćivanja dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća iz članka 4. ove Odluke sastavljena na način uređen Uputom za statističko i supervizijsko izvješćivanje, u roku iz članka 6. ove Odluke.

(2) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sva izvješća iz članka 4. ove Odluke.

(3) Podružnica strane kreditne institucije i Hrvatska banka za obnovu i razvitak dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti samo izvješća koja se prikupljaju za statističke svrhe, a koja su određena člankom 4. stavkom 2. ove Odluke, i samo izvješća na nekonsolidiranoj osnovi.

Članak 4.

Popis i vrste izvješća

(1) U smislu ove Odluke izvješća su:

1) Bilanca i izvanbilančne stavke

2) Bilančne i izvanbilančne stavke po preostalom dospijeću

3) Bilančne stavke za protustranke fizičke osobe (rezidente)

4) Bilančne stavke za protustranke nerezidente

5) Dospjela nenaplaćena potraživanja

6) Instrumenti zaštite i fiducijarni dioničari

7) Kamatne stope

8) Materijalna imovina i preuzeta imovina

9) Mogućnost promjene kamatne stope

10) Ostale informacije

11) Popis osoba

12) Prodaja plasmana

13) Promjene stanja (iz AA)

14) Račun dobiti i gubitka

15) Ulaganja u kapital drugih pravnih osoba.

(2) Izvješća iz stavka 1. točaka 1., 2., od 4. do 7. te od 9. do 14. ovog članka dostavljaju se za statističke svrhe. Izvješća iz stavka 1. točaka 1., od 3. do 6., 8., od 10. do 12., 14. i 15. dostavljaju se za potrebe supervizije.

(3) Obveznici izvješćivanja dužni su na nekonsolidiranoj osnovi, prema nerevidiranim podacima, dostavljati sljedeće vrste izvješća:

1) izvješće iz stavka 1. točke 1. ovog članka jest desetodnevno izvješće, koje je potrebno dostaviti dvaput na mjesec, sa stanjem na deseti i dvadeseti dan u mjesecu

2) izvješća iz stavka 1. točaka 1., 10. i 13. ovog članka jesu mjesečna izvješća kratkog roka, koja je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu

3) izvješće iz stavka 1. točke 7. ovog članka jest izvješće o kamatnim stopama, koje je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu

4) izvješće iz stavka 1. točke 12. ovog članka jest izvješće o prodaji plasmana, koje je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu

5) izvješća iz stavka 1. točaka od 1. do 6. te od 10. do 13. ovog članka jesu mjesečna izvješća dugog roka, koja je potrebno dostaviti jedanput na mjesec, sa stanjem na posljednji dan u mjesecu

6) izvješća iz stavka 1. točaka od 8. do 10., 14. i 15. ovog članka jesu tromjesečna izvješća, koja je potrebno dostaviti četiri puta godišnje, sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca.

(4) Obveznici izvješćivanja dužni su na nekonsolidiranoj osnovi, prema stanju u poslovnim knjigama nakon provedbe zakonske revizije, dostavljati izvješća iz stavka 1. točaka od 1. do 6., od 8. do 11. te 14. i 15. ovog članka. Ta se izvješća nazivaju nekonsolidirana revidirana izvješća i potrebno ih je dostaviti jedanput godišnje, sa stanjem na dan 31. prosinca.

(5) Matične kreditne institucije u RH dužne su za svoju grupu kreditnih institucija u RH dostavljati sljedeće vrste izvješća:

1) izvješća iz stavka 1. točaka 8., 10., 11. i 15. ovog članka prema nerevidiranim podacima jesu konsolidirana nerevidirana izvješća i potrebno ih je dostaviti jedanput godišnje, sa stanjem na dan 30. lipnja i

2) izvješća iz stavka 1. točaka 8., 10., 11. i 15. ovog članka prema stanju u poslovnim knjigama nakon provedbe zakonske revizije jesu konsolidirana revidirana izvješća i potrebno ih je dostaviti jedanput godišnje, sa stanjem na dan 31. prosinca.

(6) Izvješće iz stavka 1. točke 10. ovog članka obuhvaća podatke koje je potrebno dostaviti u različitim vrstama izvješća te je ta obveza pobliže razrađena u Uputi za statističko i supervizijsko izvješćivanje.

Članak 5.

Dostava desetodnevnog izvješća

(1) Obveznici izvješćivanja dužni su izvješće iz članka 4. stavka 3. točke 1. ove Odluke dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci isključivo na pisani zahtjev Hrvatske narodne banke.

(2) Hrvatska narodna banka dostavit će obveznicima izvješćivanja zahtjev iz stavka 1. ovog članka u roku od najmanje šest radnih dana prije prvoga izvještajnog datuma obuhvaćenog zahtjevom.

(3) Obveznici izvješćivanja dužni su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješća iz članka 4. stavka 3. točke 1. ove Odluke za cijelo razdoblje obuhvaćeno zahtjevom iz stavka 1. ovog članka, na izvještajne datume iz članka 4. stavka 3. točke 1. ove Odluke i u rokovima iz članka 6. stavka 1. točke 1. ove Odluke.

(4) Hrvatska narodna banka dostavit će obveznicima izvješćivanja zahtjev iz stavka 1. ovog članka elektroničkim putem.

Članak 6.

Rokovi dostave

(1) Obveznici izvješćivanja dužni su Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća iz ove Odluke u skladu sa sljedećim rokovima:

1) desetodnevna izvješća u roku od pet radnih dana nakon svakoga izvještajnog datuma obuhvaćenog zahtjevom iz članka 5. stavka 1. ove Odluke

2) mjesečna izvješća kratkog roka u roku od šest radnih dana nakon završetka izvještajnog mjeseca

3) mjesečna izvješća dugog roka u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog mjeseca

4) izvješće o kamatnim stopama u roku od deset radnih dana nakon završetka izvještajnog mjeseca

5) izvješće o prodaji plasmana u roku od dvanaest radnih dana nakon završetka izvještajnog mjeseca

6) tromjesečna izvješća u roku od 42 kalendarska dana nakon završetka izvještajnog tromjesečja

7) nekonsolidirana revidirana izvješća u roku iz članka 218. Zakona o kreditnim institucijama

8) konsolidirana nerevidirana izvješća u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog datuma

9) konsolidirana revidirana izvješća najkasnije u roku iz članka 218. Zakona o kreditnim institucijama.

(2) Izvješća iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 13. ove Odluke dostavljaju se u sklopu mjesečnih izvješća kratkog roka i mjesečnih izvješća dugog roka. U slučaju tih dvaju izvješća dostavom izvješća dugog roka smatraju se samo izmjene i/ili dopune podataka dostavljenih u sklopu izvješća kratkog roka. Ako obveznik izvješćivanja nema izmjene i/ili dopune izvješća kratkog roka, smatra se da su izvješća dugog roka jednaka dostavljenim izvješćima kratkog roka.

(3) Izvješće iz članka 4. stavka 1. točke 12. ove Odluke dostavlja se u sklopu izvješća o prodaji plasmana i mjesečnih izvješća dugog roka. U slučaju tih dvaju izvješća dostavom izvješća dugog roka smatraju se samo izmjene i/ili dopune podataka dostavljenih u sklopu izvješća o prodaji plasmana. Ako obveznik izvješćivanja nema izmjene i/ili dopune izvješća o prodaji plasmana, smatra se da je izvješće dugog roka jednako dostavljenom izvješću o prodaji plasmana.

(4) Za potrebe ove Odluke radni dani jesu dani od ponedjeljka do petka, osim blagdana i neradnih dana.

(5) Ako je rok za dostavu iz stavka 1. točaka 3., 6. i 8. ovog članka subota, nedjelja, blagdan ili neradni dan, rok se pomiče na prvi sljedeći radni dan.

(6) Smatra se da je obveznik izvješćivanja dostavio izvješće u skladu s ovom Odlukom:

− ako je izvješće zaprimljeno u Hrvatskoj narodnoj banci u roku propisanom u stavku 1. ovog članka i

− ako su podaci u izvješću koje je dostavio obveznik izvješćivanja zadovoljili kontrole propisane Uputom za statističko i supervizijsko izvješćivanje.

(7) Iznimno od stavka 6. alineje druge ovog članka, Hrvatska narodna banka može u opravdanim slučajevima odstupiti od primjene određenih kontrola podataka koje dostavlja obveznik izvješćivanja, a u svrhu osiguravanja točnoga i pravodobnog izvješćivanja.

Članak 7.

Prestanak važenja Odluke

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o statističkom i nadzornom izvješćivanju (»Narodne novine«, br. 85/2018., 47/2019., 14/2020., 53/2020., 122/2020., 53/2021., 142/2021., 108/2022., 27/2023., 90/2023. i 4/2026.).

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 30. rujna 2026.

O.br: 360-091/09-26/AŽ

Zagreb, 7. rujna 2026.

Guverner
dr. sc. Ante Žigman, v. r.

UPUTA ZA STATISTIČKO I SUPERVIZIJSKO IZVJEŠĆIVANJE

1. Pojmovi

1. Pojmovi i skraćenice upotrijebljeni u ovoj Uputi imaju sljedeće značenje:

1) ESB jest Europska središnja banka

2) EU jest Europska unija

3) HNB jest Hrvatska narodna banka

4) MFI jest monetarna financijska institucija

5) MRS 12 jest Međunarodni računovodstveni standard 12 – Porez na dobit

6) MRS 16 jest Međunarodni računovodstveni standard 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema

7) MRS 19 jest Međunarodni računovodstveni standard 19 – Primanja zaposlenih

8) MRS 27 jest Međunarodni računovodstveni standard 27 – Odvojeni financijski izvještaji

9) MRS 28 jest Međunarodni računovodstveni standard 28 – Ulaganja u pridružena društva i zajedničke pothvate

10) MRS 36 jest Međunarodni računovodstveni standard 36 – Umanjenje vrijednosti imovine

11) MRS 37 jest Međunarodni računovodstveni standard 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina

12) MRS 38 jest Međunarodni računovodstveni standard 38 – Nematerijalna imovina

13) MRS 40 jest Međunarodni računovodstveni standard 40 – Ulaganja u nekretnine

14) MSFI 2 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 2 – Plaćanje na temelju dionica

15) MSFI 3 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 3 – Poslovne kombinacije

16) MSFI 5 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prekinuto poslovanje

17) MSFI 9 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 9 – Financijski instrumenti

18) MSFI 10 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji

19) MSFI 11 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 11 – Zajednički poslovi

20) MSFI 15 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima

21) MSFI 16 jest Međunarodni standard financijskog izvještavanja 16 – Najmovi

22) popis ESB-a jest popis monetarnih financijskih institucija u Europskoj uniji koji održava Europska središnja banka

23) popis valuta jest popis novčanih jedinica i njihovih oznaka, koji se u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o transakcijskim računima objavljuje na internetskim stranicama HNB-a

24) popis država jest abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka, koji se u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o transakcijskim računima objavljuje na internetskim stranicama HNB-a

25) RH jest Republika Hrvatska

26) upute za primjenu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/3117 jesu upute za popunjavanje izvještaja iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/3117 od 29. studenoga 2024. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/3117, 27. 12. 2024.), koje u sklopu informatičkih rješenja za izvješćivanje objavljuje i ažurira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na svojim internetskim stranicama.

2. Koncepcija izvještajnog zahtjeva

2. Konceptualno rješenje izvještajnog sloga konkretizira osnovni podatak koji je predmet izvještavanja: iznos, koji je potrebno jedinstveno opisati, pri čemu se nula načelno ne smatra izvještajnim iznosom.

3. Opis svakog iznosa sadržava tri skupine obilježja:

1) Prva skupina obilježja (skupina obilježja A) omogućuje identifikaciju izvješća, izvještajnog razdoblja, vrste izvješća, izvještajne institucije i protustranke. Izvještajne institucije ne obavljaju sektorizaciju rezidentnih protustranaka, nego dostavljaju podatke na razini pojedine protustranke, odnosno skupine protustranaka, u skladu s opisima koji se nalaze u nastavku ove Upute.

2) Druga skupina obilježja (skupina obilježja B) omogućuje identifikaciju instrumenata i njihovih svojstava.

3) Treća skupina obilježja (skupina obilježja C) omogućuje identifikaciju vrste iznosa.

4. Pri ispunjavanju obveza iz izvještajnog zahtjeva potrebno je voditi računa o pravilima povezivanja izvješća (odnosno vrste izvještajnog sloga) s instrumentima i njihovim obilježjima te kombinacijama vrste iznosa i portfelja. Ta pravila obuhvaćena su cijelom Uputom, a osobito prilozima 6., 8. i 10. ove Upute.

3. Obilježja

5. Izvještajne institucije dužne su pobrinuti se za vremenski slijed podataka u pripremnim bazama kako bi se omogućila precizna upotreba modaliteta obilježja za izvještajno razdoblje na koje se odnosi izvještajni slog. Drugim riječima, izvještajna institucija dužna je upotrijebiti onaj modalitet koji je vrijedio u razdoblju na koje se izvješće odnosi.

3.1. Skupina obilježja A

6. Izvještajno razdoblje i vrsta izvješća omogućuju identifikaciju razdoblja na koje se odnosi pojedini izvještajni slog, kreiranje vremenskih serija i kasnije grupiranje izvještajnih slogova.

7. Rezidenti se identificiraju na pojedinačnoj osnovi (protustranke pravne osobe) i na skupnoj osnovi (fizičke osobe grupiraju se u dvije podskupine: obrtnici te fizičke osobe koje nisu obrtnici).

8. Nerezidenti se identificiraju skupno na razini pripadajućeg sektora i države sjedišta ili prebivališta. Iznimno, nerezidenti koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u identificiraju se na pojedinačnoj razini u skladu s popisom ESB-a.

9. Iznimno, u izvješćima »AF«, »AH«, »AM«, »AN«, »AU«, »IZ« i »PO« nužno je identificirati određene fizičke osobe rezidente i određene nerezidente na pojedinačnoj osnovi.

3.1.1. Obilježje »Izvješće«

Opis obilježja

10. Sva se izvješća klasificiraju u grupu izvješća bilance, grupu izvješća računa dobiti i gubitka, grupu izvješća popisa te grupu izvješća kamatne stope.

11. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvješća kojemu izvještajni slog pripada.

Vrijednost obilježja

12. Vrijednost ovog obilježja upisuje se u svim slogovima.

13. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »AA« – slog pripada izvješću »Bilanca i izvanbilančne stavke«

2) modalitet »AB« – slog pripada izvješću »Promjene stanja (iz AA)«

3) modalitet »AD« – slog pripada izvješću »Bilančne i izvanbilančne stavke po preostalom dospijeću«

4) modalitet »AE« – slog pripada izvješću »Dospjela nenaplaćena potraživanja«

5) modalitet »AF« – slog pripada izvješću »Bilančne stavke za protustranke fizičke osobe (rezidente)«

6) modalitet »AH« – slog pripada izvješću »Prodaja plasmana«

7) modalitet »AK« – slog pripada izvješću »Mogućnost promjene kamatne stope«

8) modalitet »AM« – slog pripada izvješću »Materijalna imovina i preuzeta imovina«

9) modalitet »AN« – slog pripada izvješću »Bilančne stavke za protustranke nerezidente«

10) modalitet »AU« – slog pripada izvješću »Ulaganja u kapital drugih pravnih osoba«

11) modalitet »IZ« – slog pripada izvješću »Instrumenti zaštite i fiducijarni dioničari«

12) modalitet »KS« – slog pripada izvješću »Kamatne stope«

13) modalitet »OI« – slog pripada izvješću »Ostale informacije«

14) modalitet »PO« – slog pripada izvješću »Popis osoba«

15) modalitet »RA« – slog pripada izvješću »Račun dobiti i gubitka«.

3.1.2. Obilježje »Izvještajno razdoblje«

Opis obilježja

14. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvještajnog razdoblja.

Vrijednost obilježja

15. Vrijednost ovog obilježja upisuje se u svim slogovima.

16. Vrijednost ovog obilježja mora sadržavati datum u formatu »ggggmmdd«, pri čemu je »dd« posljednji (kalendarski) dan izvještajnog mjeseca odnosno posljednji (kalendarski) dan izvještajnog razdoblja.

Primjer

3.1.3. Obilježje »Konsolidirano ili nekonsolidirano izvješće«

Opis obilježja

17. Ovo obilježje omogućuje identifikaciju osnove na kojoj je izvješće sastavljeno: konsolidirana ili nekonsolidirana.

18. Konsolidirano izvješće zajedničko je financijsko izvješće matične izvještajne institucije i ovisnih društava iz kojeg se eliminiraju njihova međusobna potraživanja i obveze, a sastavlja ga matična izvještajna institucija.

19. Nekonsolidirano izvješće zasebno je financijsko izvješće matične izvještajne institucije, odnosno ovisnog društva, a sastavlja ga svaka izvještajna institucija.

20. Oba izvješća moraju uključivati sve poslovne događaje koji su nastali do kraja posljednjega radnog dana izvještajnog razdoblja.

Vrijednost obilježja

21. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »D« – nekonsolidirano desetodnevno izvješće

2) modalitet »K« – konsolidirano izvješće

3) modalitet »N« – nekonsolidirano izvješće (isključujući desetodnevno izvješće).

3.1.4. Obilježje »Nerevidirano ili revidirano izvješće«

Opis obilježja

22. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju vrste izvješća, odnosno govori je li izvješće nerevidirano ili revidirano.

23. Pojam »revidirano« označuje izvješće u kojemu se dostavljaju podaci prema stanju u poslovnim knjigama nakon provedbe zakonske revizije.

24. Pojam »nerevidirano«, odnosno »privremeno«, obuhvaća sva izvješća koja nisu obuhvaćena pojmom »revidirano«.

Vrijednost obilježja

25. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »P« – nerevidirano izvješće (isključujući izvješće za 10. ili 20. dan u mjesecu)

2) modalitet »R« – revidirano izvješće

3) modalitet »1« – nerevidirano izvješće za 10. dan u mjesecu

4) modalitet »2« – nerevidirano izvješće za 20. dan u mjesecu.

3.1.5. Obilježje »Matični broj«

Opis obilježja

26. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvještajne institucije.

Vrijednost obilježja

27. Upisuje se matični broj izvještajne institucije koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku.

3.1.6. Obilježje »Porezni broj«

Opis obilježja

28. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju izvještajne institucije na temelju osobnoga identifikacijskog broja (OIB).

Vrijednost obilježja

29. Upisuje se OIB izvještajne institucije, koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju.

3.1.7. Obilježje »P matični broj«

Opis obilježja

30. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka čije je sjedište, odnosno prebivalište, na području RH, na osnovi identifikacije protustranke rezidenta pravne osobe, obrtnika ili fizičke osobe.

Vrijednost obilježja

31. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve protustranke.

32. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) Ako je riječ o rezidentima pravnim osobama, rezidentnim investicijskim i mirovinskim fondovima, potrebno je upisati oznaku »MB« i u nastavku matični broj protustranke koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku. Za pravne osobe koje nemaju aktivni matični broj potrebno je upisati oznaku »MB« i u nastavku matični broj iz Priloga 4. ove Upute.

2) Ako je riječ o rezidentima fizičkim osobama obrtnicima, upisuje se jedinstvena skupna oznaka »OB00000000«.

3) Ako je riječ o rezidentima fizičkim osobama koje nisu obrtnici, upisuje se jedinstvena skupna oznaka »FZ00000000«.

4) Ako je riječ o nerezidentima koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u, upisuje se oznaka »MF« i jedinstveni identifikator za svakoga takvog nerezidenta.

5) Ako je riječ o ostalim nerezidentima, upisuje se skupna oznaka »ND00000000«.

6) Ako je riječ o stečajnoj masi (nakon zaključenja stečajnog postupka) koja se upisuje u sudski registar, potrebno je upotrijebiti matični broj 60006000 i stvarni OIB stečajne mase. Isto se odnosi i na likvidacijsku masu.

33. Identifikacija nerezidentnih MFI-ja obavlja se na osnovi popisa koji objavljuje ESB na svojoj internetskoj stranici (http://www.ecb.europa.eu/stats/financial_corporations/list_of_financial_institutions/html/daily_list-MID.en.html). Izvještajna institucija mora upotrijebiti popis nerezidentnih MFI-ja koji je utvrđen na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Pri identifikaciji nerezidentnih MFI-ja, prema popisu koji objavljuje ESB, potrebno je koristiti se odgovarajućim sadržajem slovno-brojčanog polja RIAD_CODE.

Primjeri

3.1.8. Obilježje »P porezni broj«

Opis obilježja

34. Ovo obilježje omogućuje jedinstvenu identifikaciju protustranke na temelju osobnoga identifikacijskog broja (OIB).

Vrijednost obilježja

35. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve rezidente pravne osobe te rezidentne investicijske i mirovinske fondove.

36. Upisuje se OIB protustranke, koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju.

37. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo ako izvještajna institucija raspolaže OIB-om protustranke.

3.1.9. Obilježje »Županija«

Opis obilježja

38. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva geografsku identifikaciju protustranaka čije je sjedište, odnosno prebivalište, na području RH, na osnovi identifikacije županije sjedišta odnosno prebivališta protustranke. Tretman protustranaka potpuno je jednak u svim raščlambama.

Vrijednost obilježja

39. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za protustranku rezidenta fizičku osobu ili obrtnika.

40. Upisuje se jedna od vrijednosti iz Priloga 2. ove Upute.

41. Protustranke rezidenti fizičke osobe agregiraju se na razini županije prebivališta, posebno obrtnici, a posebno ostale fizičke osobe.

Primjeri

3.1.10. Obilježje »Država sjedišta ili međunarodna institucija«

Opis obilježja

42. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva geografsku identifikaciju protustranaka čije je sjedište odnosno prebivalište na području druge države, odnosno identifikaciju određenih međunarodnih institucija u skladu s posebnim popisom.

Vrijednost obilježja

43. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve protustranke.

44. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) Ako je riječ o rezidentima, potrebno je upisati »HR«.

2) Ako je riječ o nerezidentima koji nisu međunarodne institucije, potrebno je upisati odgovarajuću dvoslovnu oznaku države sjedišta navedenu u Prilogu 3. ove Upute.

3) Ako je riječ o nerezidentima međunarodnim institucijama, potrebno je upisati odgovarajuću dvoslovnu oznaku pojedine međunarodne institucije navedenu u Prilogu 3. ove Upute.

3.1.11. Obilježje »Sektor nerezidenta«

Opis obilježja

45. Sastavljanje agregata i grupiranje protustranaka zahtijeva sektorsku identifikaciju protustranaka sa sjedištem izvan RH u skladu sa standardima sektorizacije. ESA 2010 određuje standard za klasifikaciju sektora. Tretman protustranaka potpuno je jednak u svim raščlambama.

Vrijednost obilježja

46. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za protustranke nerezidente. Iznimno, vrijednost ovog obilježja ne upisuje se za međunarodne institucije iz Priloga 3. ove Upute.

47. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »1100« – nefinancijska društva

2) modalitet »1210« – središnja banka

3) modalitet »1220« – društva koja primaju depozite osim središnje banke

4) modalitet »1230« – novčani fondovi

5) modalitet »1240« – investicijski fondovi osim novčanih fondova

6) modalitet »1250« – drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

7) modalitet »1260« – pomoćne financijske institucije

8) modalitet »1270« – vlastite financijske institucije i zajmodavci

9) modalitet »1280« – osiguravajuća društva

10) modalitet »1290« – mirovinski fondovi

11) modalitet »1311« – središnja država

12) modalitet »1312« – regionalna država

13) modalitet »1313« – lokalna država

14) modalitet »1314« – fondovi socijalne sigurnosti

15) modalitet »1400« – kućanstva

16) modalitet »1500« – neprofitne institucije koje služe kućanstvima.

48. Odabir modaliteta vrijednosti obilježja, odnosno sektora nerezidenta, obavlja se svrstavanjem pojedinog nerezidenta u skladu sa sljedećim definicijama sektora:

1100 Nefinancijska društva

Sektor nefinancijskih institucija sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci od 2.45 do 2.54).

Financijske institucije

Sektor financijskih institucija sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te čija je glavna aktivnost pružanje financijskih usluga. To su sva društva i druge osobe (kvazidruštva) koji su uglavnom uključeni u financijsko posredovanje (financijski posrednici) i/ili pomoćne financijske aktivnosti. Financijsko posredovanje jest aktivnost kod koje institucionalna jedinica pribavlja financijsku aktivu i u isto vrijeme stvara obveze za svoj vlastiti račun uključivanjem u financijske transakcije na tržištu (ESA 2010, stavci od 2.55 do 2.56).

1210 Središnja banka

Sva financijska društva i druge osobe (kvazidruštva) čija je glavna funkcija izdavanje novca, održavanje unutarnje i vanjske vrijednosti valute i držanje svih ili dijelova međunarodnih pričuva zemlje (ESA 2010, stavci od 2.72 do 2.74).

1220 Društva koja primaju depozite osim središnje banke

Sva financijska društva i druge osobe (kvazidruštva), osim onih svrstanih u podsektore središnje banke i novčanih fondova, koji su uglavnom uključeni u financijsko posredovanje i čiji je posao primanje depozita i/ili bliskih supstituta depozita od institucionalnih jedinica, ne samo od MFI-ja i, za svoj vlastiti račun, odobravanje kredita i/ili investiranje u vrijednosne papire (ESA 2010, stavci od 2.75 do 2.78).

1230 Novčani fondovi

Podsektor novčanih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava, osim onih razvrstanih u podsektore središnje banke i kreditnih institucija, koje ponajprije obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja dionica ili udjela u investicijskim fondovima kao bliskih supstituta depozita institucionalnih jedinica te od, za vlastiti račun, ulaganja prije svega u dionice (udjele) novčanih fondova, kratkoročne dužničke instrumente i/ili depozite (ESA 2010, stavci od 2.79 do 2.81).

1240 Investicijski fondovi osim novčanih fondova

Ovaj se podsektor sastoji od subjekata za zajednička ulaganja, osim novčanih fondova koji ulažu u financijsku i/ili nefinancijsku imovinu, pod uvjetom da je njegov cilj ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti.

1250 Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova

Podsektor drugih financijskih posrednika, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem tako da od institucionalnih jedinica preuzimaju obveze u oblicima koji nisu gotovina, depoziti (ili bliski supstituti depozita), dionice investicijskih fondova ili obveze u vezi sa sustavima osiguranja, mirovinskim sustavima i standardiziranim sustavima osiguranja (ESA 2010, stavci od 2.86 do 2.94).

1260 Pomoćne financijske institucije

Podsektor pomoćnih financijskih institucija sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave aktivnostima usko povezanima s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici. Ovaj podsektor također obuhvaća glavne urede čija su društva kćeri u cijelosti ili većinom financijska društva (ESA 2010, stavci od 2.95 do 2.97).

1270 Vlastite financijske institucije i zajmodavci

Podsektor vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se ne bave financijskim posredovanjem niti pružaju pomoćne financijske usluge, a većina njihove imovine ili obveza nije predmet transakcija na otvorenom tržištu. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja su vlasnici upravljačkog dijela vlasničkih udjela grupe društava kćeri, a čija je glavna djelatnost vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli, što znači da ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci od 2.98 do 2.99).

1280 Osiguravajuća društva

Podsektor osiguravajućih društava sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja rizika većinom u obliku neposrednog osiguranja ili reosiguranja (ESA 2010, stavci od 2.100 do 2.104).

1290 Mirovinski fondovi

Podsektor mirovinskih fondova sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba. Mirovinski fondovi kao programi socijalne sigurnosti osiguravaju prihod pri umirovljenju, a često i povlastice u slučaju smrti i invalidnosti (ESA 2010, stavci od 2.105 do 2.110).

Opća država

Sektor opće države sastoji se od institucionalnih jedinica koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji, te koje se financiraju obveznim plaćanjima koja su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010, stavci od 2.111 do 2.113).

1311 Središnja država

Ovaj podsektor uključuje administrativne odjele državnih i ostalih središnjih agencija čija se nadležnost odnosi na cijelo gospodarsko područje, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti (ESA 2010, stavak 2.114).

1312 Regionalna država

Ovaj se podsektor sastoji od onih vrsta javne uprave koju čine zasebne institucionalne jedinice koje obavljaju neke državne funkcije na razini nižoj od središnje države, a višoj od lokalne države, osim upravljanja fondovima socijalne sigurnosti na razini nižoj od središnje države, a višoj od državnih institucionalnih jedinica na lokalnoj razini (ESA 2010, stavak 2.115).

1313 Lokalna država

Ovaj podsektor uključuje one vrste javne uprave čija se nadležnost odnosi samo na lokalni dio gospodarskog područja, isključujući lokalne agencije fondova socijalne sigurnosti (ESA 2010, stavak 2.116).

1314 Fondovi socijalne sigurnosti

Podsektor fondova socijalne sigurnosti uključuje središnje, regionalne i lokalne institucionalne jedinice čija je glavna aktivnost osiguravanje socijalnih naknada, a koje ispunjavaju oba sljedeća kriterija: a) određene skupine populacije obvezne su prema zakonu ili propisu sudjelovati u sustavu ili plaćati doprinose i b) opća država odgovorna je za upravljanje institucijom u odnosu na namiru ili odobravanje doprinosa i povlastica neovisno o njezinoj ulozi nadzornog tijela ili poslodavca (ESA 2010, stavak 2.117).

1400 Kućanstva

Sektor kućanstava sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i financijske i nefinancijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca kao proizvođača dobara i nefinancijskih usluga isključivo za vlastitu konačnu uporabu (ESA 2010, stavci od 2.118 do 2.128).

1500 Neprofitne institucije koje služe kućanstvima

Sektor neprofitnih institucija koje služe kućanstvima sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti koji služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova su glavna sredstva dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi od kućanstava u njihovu svojstvu potrošača iz uplata izvršenih od strane opće države i prihoda od imovine (ESA 2010, stavci od 2.129 do 2.130).

49. Upotreba modaliteta »1210«, »1220« i »1230« za nerezidente iz EU-a podrazumijeva prethodnu identifikaciju MFI-ja u skladu s popisom ESB-a. U svim ostalim slučajevima odabir modaliteta ovisi o nacionalnoj definiciji sektora svake države.

50. Za klasifikaciju sektora nerezidenata (članica EU-a) koji nisu MFI dodatne upute mogu se naći u priručniku ESB-a Monetary Financial Institutions and Markets Statistics Sector Manual, koji se objavljuje na ESB-ovoj internetskoj stranici.

Primjeri

3.1.12. Obilježje »Veza izvještajne institucije i protustranke«

Opis obilježja

51. Ovo obilježje omogućuje identifikaciju vlasničke povezanosti izvještajne institucije i protustranke.

Vrijednost obilježja

52. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve protustranke.

53. Vrijednost ovog obilježja sastoji se od pet dijelova. Prvim dijelom utvrđuje se nepostojanje ili postojanje povezanosti te se navodi jedan od tipova te povezanosti:

1) Ako ne postoji povezanost, upisuje se »N«.

2) Ako je upisana sama izvještajna institucija kao protustranka (za instrumente navedene u Prilogu 9. ove Upute), upisuje se »B«.

3) Ako postoji primarna povezanost između izvještajne institucije i protustranke, upisuje se »P«. Uvjet je za odabir ovog modaliteta posjedovanje dionica ili vlasničkih udjela (izvještajna je institucija u vlasničkom odnosu s protustrankom).

4) Ako postoji sekundarna povezanost između izvještajne institucije i protustranke, upisuje se »S«, pod uvjetom da istodobno nema primarne povezanosti. Ovaj modalitet upotrebljava se za protustranke članice grupe koje imaju istog vlasnika kao i izvještajna institucija.

54. Iza identifikatora povezanosti upisuju se postotni udjeli, zaokruženi na dvije decimale, koji se odnose na udjele protustranke u izvještajnoj instituciji, odnosno udjele izvještajne institucije u protustranci (stoga vrijednost mora biti veća od nule ili jednaka nuli i manja od ili jednaka sto).

55. Prvih pet znamenki određuju ulaganja protustranke u izvještajnu instituciju u odnosu na vlasničku glavnicu prikazanu instrumentom »P1101«. Sljedećih pet znamenki određuju ulaganja izvještajne institucije u protustranku u odnosu na vlasničku glavnicu opisanu definicijom instrumenata »A0401« ili »A0404«. Sljedećih pet znamenki određuju ukupna vlasnička ulaganja protustranke u izvještajnu instituciju u odnosu na ukupnu vrijednost prikazanu instrumentima »P1101«, »P1102«, »P1104« (samo vrsta iznosa »01«) i »P1126« (samo vrsta iznosa »01«). Posljednjih pet znamenki određuju ukupna vlasnička ulaganja izvještajne institucije u protustranku u odnosu na ukupnu vrijednost opisanu definicijom instrumenata »A0401« i »A0402« (uključujući i dionice protustranke koje posjeduje sama protustranka) ili »A0404«.

56. Ako izvještajna institucija posjeduje protustranku koja istodobno posjeduje izvještajnu instituciju, istodobno se utvrđuju sve povezanosti u skladu s navedenim pravilima.

Primjeri

3.1.13. Obilježje »Protustranke pojedinačno«

Opis obilježja

57. Ovo obilježje upotrebljava se u izvješćima kojima se prikupljaju detaljni podaci po protustrankama navedenima u obilježju »Osnova identificiranja«, a koje se po pristupu opisanom u obilježju »P matični broj« prijavljuju samo na agregiranoj razini.

Vrijednost obilježja

58. Izvještajna institucija, ovisno o protustranci, upotrebljava jedan od sljedećih modaliteta:

1) protustranke rezidenti – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, rabi matične brojeve za pravne osobe odnosno samostalno određuje jedinstvene identifikatore protustranaka fizičkih osoba

2) protustranke nerezidenti koje ne pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, samostalno određuje jedinstvene identifikatore protustranaka nerezidenata navedenih u izvješćima popisa

3) protustranke nerezidenti koje pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – rabi se vrijednost polja RIAD_CODE.

59. Nije dopuštena upotreba iste vrijednosti za više protustranaka unutar istog ili različitih izvještajnih razdoblja. Jednom upotrijebljena vrijednost smije se upotrebljavati kao identifikator samo jedne protustranke. Primjerice, ako određena protustranka prestane udovoljavati pravilima identificiranja pojedinačnih protustranaka navedenih u obilježju »Osnova identificiranja«, izvještajna institucija ne smije istu vrijednost dodijeliti nekoj drugoj protustranci, ali mora je upotrijebiti ako ista protustranka ponovo zadovolji pravila identificiranja pojedinačnih protustranaka.

Primjeri

3.1.14. Obilježje »Osnova identificiranja«

Opis obilježja

60. U ovom se obilježju navode sve protustranke, fizičke i pravne osobe, rezidenti i nerezidenti, koje su pojedinačno značajne i s njima povezane osobe.

61. Protustranka je pojedinačno značajna ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

1) protustranka ispunjava jedan kriterij ili više kriterija identificiranja opisanih modalitetima »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8«, »P9«, »PG« i »PH«, neovisno o tome navodi li izvještajna institucija za tu protustranku iznos u nekom izvješću ili

2) protustranka ispunjava jedan ili više kriterija identificiranja opisanih modalitetima »N1«, »N2«, »D2«, »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE«, »PF«, »IZ«, »ZZ«, »DZ«, »FD«, »VP«, »U2«, »U4«, »U5«, »S1«, »S2«, »H1« i »H2« i izvještajna institucija za tu protustranku navodi najmanje jedan iznos u nekom izvješću.

62. Kriteriji identificiranja obuhvaćaju vlasničke kriterije, kriterije konsolidacije, kriterije povezanosti s ostalim protustrankama, kriterije posebnog odnosa s izvještajnom institucijom te kriterije izloženosti.

Vrijednost obilježja

63. Vrijednosti ovog obilježja navode se za svaku pojedinačno značajnu protustranku. Pritom se za svaku takvu protustranku mora navesti jedan modalitet po svakom kriteriju identificiranja, osim za oznaku grupe povezanih osoba kod koje se mora pojaviti najmanje jedan, a po potrebi i više modaliteta.

64. Za potrebe ovog obilježja grupu povezanih osoba moraju činiti najmanje dvije protustranke. Pojedinačno značajna protustranka koja nije povezana ni sa jednom drugom pojedinačno značajnom protustrankom označuje se modalitetom »G0000«.

65. Izvještajna institucija identificira sve protustranke koje ispunjavaju jednu ili više osnova identificiranja navedenih u nastavku:

1) modalitet »0« i »00« – nije primjenjivo

2) modalitet »N1« – kriterij konsolidacije; u odnosu na izvještajnu instituciju osoba je matična kreditna institucija u RH, matični financijski holding u RH ili matični mješoviti financijski holding u RH u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama

3) modalitet »N2« – kriterij konsolidacije; osoba je društvo kći kreditne institucije (izvještajne institucije) u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama

4) modalitet »D1« – kriterij posebnog odnosa; osoba je dioničar kreditne institucije (izvještajne institucije) koji ima 5 % ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve članice te grupe identificiraju se ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij.

5) modalitet »D2« – kriterij posebnog odnosa; osoba je dioničar kreditne institucije (izvještajne institucije) koji ima 3 % ili više, a manje od 5 % dionica s pravom glasa. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve članice te grupe identificiraju se ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij.

6) modalitet »P1« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uprave kreditne institucije (izvještajne institucije)

7) modalitet »P2« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član nadzornog odbora kreditne institucije (izvještajne institucije)

8) modalitet »P3« – kriterij posebnog odnosa; osoba je prokurist kreditne institucije (izvještajne institucije)

9) modalitet »P4« – kriterij posebnog odnosa; osoba je voditelj interne kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za poslovanje sa stanovništvom, osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u skladu s propisom kojim se uređuje pranje novca i financiranje terorizma, pod uvjetom da nije riječ o nekoj od osoba opisanih modalitetima »D1«, »P1«, »P2« ili »P3«

10) modalitet »P5« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba u kojoj kreditna institucija (izvještajna institucija) ima sudjelujući udio

11) modalitet »P6« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije (izvještajne institucije) ima kvalificirani udjel ili u kojoj te osobe mogu imati značajan utjecaj

12) modalitet »P7« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije (izvještajne institucije) član višeg rukovodstva ili član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor

13) modalitet »P8« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije (izvještajne institucije)

14) modalitet »PG« – kriterij posebnog odnosa; osoba je pravna osoba čiji član uprave ima 10 % ili više dionica kreditne institucije (izvještajne institucije) s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije

15) modalitet »PH« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije (izvještajne institucije)

16) modalitet »P9« – kriterij posebnog odnosa; osoba je treća osoba koja djeluje za račun osobe opisane modalitetima »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8«, »PG« ili »PH« u vezi s poslovima kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost kreditne institucije (izvještajne institucije)

17) modalitet »PA« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »D1«

18) modalitet »PB« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P1«

19) modalitet »PC« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P2«

20) modalitet »PD« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P3«

21) modalitet »PE« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »P4«

22) modalitet »PF« – kriterij posebnog odnosa; osoba je član uže obitelji fizičke osobe navedene u modalitetu »PH«

23) modalitet »IZ« – kriterij izloženosti; kreditna institucija (izvještajna institucija) ima prema osobi pojedinačno značajnu izloženost u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine. Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve se članice te grupe identificiraju ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij.

24) modalitet »ZZ« – kriterij izloženosti; kreditna institucija ima prema osobi ili grupi povezanih osoba veliku izloženost u skladu s člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013). Ako grupa povezanih osoba ispunjava ovaj kriterij, sve članice te grupe identificiraju se ovim modalitetom bez obzira na to što sve ili neke članice grupe pojedinačno ne ispunjavaju ovaj kriterij.

25) modalitet »DZ« – kriterij izloženosti kreditnom riziku; osoba je davatelj zaštite na način definiran u obilježju »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar«. Ako grupa povezanih osoba davatelja zaštite ispunjava ove kriterije, tada se članice te grupe koje su davatelji zaštite identificiraju ovim modalitetom.

26) modalitet »FD« – vlasnički kriterij; osoba je fiducijarni vjerovnik dioničara kreditne institucije (izvještajne institucije) koji je označen modalitetima »D1« ili »D2«

27) modalitet »VP« – vlasnički kriterij; osoba je prethodni vlasnik preuzete imovine

28) modalitet »U2« – vlasnički kriterij; osoba je pravna osoba u koju kreditna institucija (izvještajna institucija) ima ulaganja te koja se, u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o ulaganjima kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora, ne smatra društvom izvan financijskog sektora

29) modalitet »U4« – vlasnički kriterij; osoba je pravna osoba u koju kreditna institucija (izvještajna institucija) ima ulaganje koje čini kvalificirani udio te koja se, u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o ulaganjima kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora, smatra društvom izvan financijskog sektora

30) modalitet »U5« – vlasnički kriterij; osoba je pravna osoba u koju kreditna institucija (izvještajna institucija) ima ulaganje koje ne čini kvalificirani udio te koja se, u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o ulaganjima kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora, smatra društvom izvan financijskog sektora

31) modalitet »S1« – vlasnički kriterij; protustranka koja je u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke« identificirana modalitetom »N«, a koja je vlasnički povezana (više od 0,00 %) s bilo kojom protustrankom koja je prethodno identificirana modalitetima »P« ili »S« u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke«, odnosno s trećim osobama koje nemaju status protustranke, ali bi zadovoljile kriterije obilježja »Veza izvještajne institucije i protustranke«; modalitet se upotrebljava u statističke svrhe

32) modalitet »S2« – vlasnički kriterij; protustranke koje su u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke« identificirane modalitetom »N«, a koje čine grupu čija je izvještajna institucija članica, a nisu identificirane kao »S1«; modalitet se upotrebljava u statističke svrhe

33) modalitet »G0000« – kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba nije ni u jednoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama

34) modalitet »G****« – kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je u grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama

35) modalitet »G****« – kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je iznimno i u drugoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama

36) modalitet »G****« – kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je iznimno i u trećoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama

37) modalitet »G****« – kriterij povezanosti s ostalim protustrankama; osoba je iznimno i u četvrtoj grupi povezanih osoba prema Zakonu o kreditnim institucijama

38) modalitet »H1« – kriterij povezanosti na osnovi prodaje plasmana; osoba je dužnik čiji dug čini plasman izvještajne institucije koji je prodan u izvještajnom razdoblju; ovim se modalitetom označavaju samo protustranke koje se na pojedinačnoj osnovi iskazuju u izvješću »AH«

39) modalitet »H2« – kriterij povezanosti na osnovi prodaje plasmana; osoba je u izvještajnom razdoblju od izvještajne institucije kupila plasman.

66. U prethodnoj se točki modalitet »G****« iskazuje na način da izvještajna institucija umjesto »****« iskaže jedinstvenu evidencijsku oznaku (brojčanu ili slovno-brojčanu) kojom identificira pojedine grupe povezanih osoba.

67. Pri određivanju modaliteta »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE« i »PF« članom uže obitelji smatra se i pravna osoba u kojoj taj član uže obitelji ima kvalificirani udio ili u kojoj može imati značajan utjecaj ili u kojoj je na poziciji višeg rukovodstva ili je član upravljačkog tijela (u skladu s člankom 205. stavkom 2. točkom 2. Zakona o kreditnim institucijama).

68. Osobi koja ispunjava više kriterija posebnog odnosa (modaliteti »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8«, »PG«, »PH«, »P9«, »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE« i »PF«) dodjeljuje se samo modalitet posebnog odnosa koji je prikazan u podtočki nižega rednog broja.

69. Izvješće »PO« dostavlja se mjesečno, ali izvještajna institucija za one izvještajne datume koji nisu 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca kod osnova identificiranja protustranaka opisanih modalitetima »ZZ«, »VP«, »U2«, »U4« i »U5« ponavlja vrijednosti tih modaliteta koje su dostavljene na kraju prethodnog tromjesečja.

70. U izvješću »PO« na konsolidiranoj osnovi izvještajna institucija navodi samo protustranke koje ispunjavaju kriterije opisane modalitetima »U2«, »U4« i »U5«.

Primjeri

3.1.15. Obilježje »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar«

Opis obilježja

71. Osim samih protustranaka davatelji zaštite mogu biti i treće osobe koje se identificiraju ovim obilježjem.

72. Davatelj zaštite jest davatelj kolaterala ili pružatelj nematerijalne kreditne zaštite koji ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

1) davatelj zaštite koji daje zaštitu za izloženost koja se smatra velikom izloženosti i davatelj zaštite čija zaštita pokriva ukupan iznos svih izloženosti pokrivenih kolateralom ili nematerijalnom kreditnom zaštitom u iznosu koji prelazi 10 % priznatoga kapitala kreditne institucije

2) državna jedinica davatelj zaštite, što obuhvaća sve institucionalne jedinice klasificirane u sektore 1311, 1312, 1313 i 1314, pri čemu se identificiranje državnih jedinica obavlja na osnovi popisa koji objavljuje Državni zavod za statistiku na svojoj internetskoj stranici, https://web.dzs.hr/sektorizacija.htm ili

3) rezident koji je davatelj zaštite za obveze izvještajne institucije prema inozemstvu.

73. Ako je dionica izvještajne institucije instrument osiguranja, potrebno je izvještavati o založnom ili fiducijarnom vjerovniku dioničara (fiducijarnom dioničaru) te o dioničarima čije su dionice uzete u zalog ili fiducijarno vlasništvo.

Vrijednost obilježja

74. Izvještajna institucija, ovisno o davatelju zaštite ili fiducijarnom dioničaru, rabi jedan od sljedećih modaliteta:

1) rezidenti – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, rabi matične brojeve za pravne osobe, odnosno samostalno određuje jedinstvene identifikatore fizičkih osoba

2) nerezidenti koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – rabi se vrijednost polja RIAD_CODE

3) nerezidenti koji ne pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u – izvještajna institucija rabi OIB, a ako njime ne raspolaže, samostalno određuje jedinstvene identifikatore nerezidenata navedenih u grupi izvješća popisa.

3.1.16. Obilježje »Kupac plasmana«

Opis obilježja

75. Praćenje kreditnog rizika u bankovnom sustavu zahtijeva identifikaciju osoba koje od kreditnih institucija kupuju plasmane.

Vrijednost obilježja

76. Za potrebe ovog obilježja kupcem plasmana smatra se osoba koja je u izvještajnom razdoblju od izvještajne institucije kupila plasman.

77. Izvještajna institucija rabi jedan od sljedećih modaliteta:

1) ako je riječ o rezidentnoj pravnoj osobi ili rezidentnom investicijskom ili mirovinskom fondu čijim OIB-om izvještajna institucija raspolaže, potrebno je upisati oznaku »OI« i u nastavku OIB kupca plasmana

2) ako je riječ o rezidentu pravnoj osobi ili rezidentnomu investicijskom ili mirovinskom fondu čijim OIB-om izvještajna institucija ne raspolaže, potrebno je upisati oznaku »MB« i u nastavku matični broj te osobe koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku

3) ako je riječ o nerezidentima koji pripadaju sektoru MFI-ja u EU-u, potrebno je upisati oznaku »MF« i u nastavku jedinstveni identifikator za svakoga takvog nerezidenta (RIAD_CODE)

4) ako je riječ o ostalim osobama, za koje izvještajna institucija samostalno određuje jedinstvene identifikatore, potrebno je upisati oznaku »OS« i u nastavku jedinstveni identifikator.

3.1.17. Obilježje »Detalji protustranke«

Opis obilježja

78. U ovom se obilježju navode naziv pravne osobe ili prezime i ime fizičke osobe te grad i adresa sjedišta ili prebivališta te osobe.

79. Iznimno, u sljedećim slučajevima navode se:

1) oznaka »ZGRX« te mjesto i adresa, ako protustranku čine skupno stanari stambene zgrade ili

2) oznaka »OPGX« zajedno s prezimenom i imenom nositelja gospodarstva te mjesto i adresa, ako je protustranka obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Vrijednost obilježja

80. Vrijednost ovog obilježja upisuje se u skladu s Prilogom 10. ove Upute.

Primjeri:

3.2. Skupina obilježja B

81. Pravilno određivanje instrumenata i njihovih značajki omogućuje kreiranje makroekonomske monetarne statistike i analizu financijskog stanja pojedinog MFI-ja na razini skupina protustranaka definiranih skupinom obilježja A.

3.2.1. Obilježje »Instrument«

Opis obilježja

82. Definicije kategorija aktive, pasive, izvanbilančnih stavki, stavki zaštite, ostalih informacija i stavki računa dobiti i gubitka koje se uključuju u izvješća uzimaju u obzir značajke različitih stavki bilance stanja, računa dobiti i gubitka i ostalih financijskih izvješća koja se generiraju iz dostavljenih podataka. Poman izbor instrumenta i utvrđivanje njegovih značajki kod ostalih obilježja ključni su pri kasnijem razvrstavanju instrumenta u odgovarajuće stavke agregiranih izvješća koja se zasnivaju na podacima koje su dostavile izvještajne institucije.

83. Sredstva (uključujući i novčana sredstva) i obveze koji se odnose na mandatne poslove ne uključuju se u bilancu izvještajne institucije.

Vrijednost obilježja

84. Izbor instrumenta samo u iznimnim slučajevima ovisi o protustranci: 1) u nazivu samog instrumenta identificirana je i protustranka (primjerice, depoziti kod HNB-a moraju za protustranku imati HNB) ili je 2) posebnim popisom definirana upotreba određene protustranke (primjerice, za određene instrumente navedene u Prilogu 9. ove Upute obvezno je navođenje same izvještajne institucije kao protustranke). U svim ostalim slučajevima ne postoji ograničenje izbora instrumenta i protustranke.

85. Pri izboru instrumenta za kredite odobrene protustrankama najprije je potrebno odrediti je li riječ o specifičnom kreditu ili o kreditu s poznatom namjenom, a tek onda rasporediti kredite bez namjene prema vrsti zaloga, u skladu s Prilogom 5. ove Upute.

Stavke aktive

Stavke pasive

Izvanbilančne stavke

Stavke zaštite

Stavke ostalih informacija

Stavke računa dobiti i gubitka

3.2.2. Obilježje »ISIN«

Opis obilježja

86. Međunarodni identifikacijski broj vrijednosnice (ISIN) oznaka je vrijednosnog papira određena u skladu s odredbama Međunarodne organizacije za standarde (ISO) koje se upotrebljavaju u međunarodnom trgovanju vrijednosnim papirima. ISO propisuje jedinstven način označavanja različitih vrsta vrijednosnih papira kako bi međunarodno trgovanje tim papirima bilo transparentno.

Vrijednost obilježja

87. Podaci o vlasniku dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala izvještajna institucija (opisuju se u dijelu A izvještajnog sloga, kod obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« i »Županija« za rezidente, odnosno »Država sjedišta ili međunarodna institucija« i »Sektor nerezidenta« za nerezidente) moraju biti ažurni i u skladu s posljednjim raspoloživim podacima (primjerice s podacima s kraja izvještajnog razdoblja u depozitoriju vrijednosnih papira, tj. u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu u RH) ili, ako ne postoje podaci s kraja izvještajnog razdoblja, a poznati su podaci o kupcima pri emisiji, odnosno distribucija vlasništva nad obveznicom, koji su upotrijebljeni pri posljednjoj isplati kupona, potrebno je pri utvrđivanju protustranaka poslužiti se tim podacima kao posljednjim raspoloživim podacima. Napominjemo da izvještajna institucija ne smije upisivati sebe kao protustranku ako ne raspolaže odgovarajućim podacima o stvarnim protustrankama.

88. Iznimno, ako je izvještajna institucija kupila svoje dužničke vrijednosne papire, upisuje sebe kao protustranku.

89. Protustranke za aktivne pozicije dužničkih instrumenata jesu izdavatelji vrijednosnih papira kojima raspolaže izvještajna institucija.

90. Za vrijednosne papire koje izvještajna institucija ima u svojem portfelju, a koji nemaju ISIN (primjerice specifične obveznice RH kao što su obveznice za sanaciju, zamjenske obveznice, ostale obveznice i sl.), potrebno je upisati skupnu identifikacijsku oznaku za tu grupu vrijednosnih papira. Nije dopušteno agregiranje tih vrijednosnih papira s vrijednosnim papirima u bilo kojoj drugoj skupini te su takvim vrijednosnim papirima dodijeljene sljedeće identifikacijske oznake:

91. Na prva dva mjesta u modalitetima određenima u redcima od 5. do 8. u tablici u točki 90. ove Upute upisuje se dvoslovna oznaka države iz koje je izdavatelj dotičnog instrumenta, odnosno oznaka međunarodne institucije. Dvoslovne oznake država nalaze se u Prilogu 3. ove Upute.

3.2.3. Obilježje »Valuta«

Opis obilježja

92. Raščlamba instrumenata po valutama u kojima su oni nominirani potrebna je kako bi se omogućio izračun statistike toka monetarnih agregata i protustavki usklađenih za tečajne promjene kad su ti agregati određeni tako da uključuju sve valute.

Vrijednost obilježja

93. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve instrumente.

94. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se nekom od troslovnih oznaka valuta iz popisa valuta.

3.2.4. Obilježje »Izvorno dospijeće«

Opis obilježja

95. Izvorno dospijeće odnosi se na točno određen životni vijek financijskog instrumenta. Prije isteka tog razdoblja financijski instrument nije moguće otkupiti (primjerice većinu dužničkih vrijednosnih papira) ili ga je moguće otkupiti samo uz neku vrstu kazne (primjerice određene vrste depozita).

96. Za kredite, pod ugovorenim (izvornim) dospijećem podrazumijeva se razdoblje od datuma puštanja kredita u tečaj do datuma dospijeća obveze vraćanja cijeloga kredita kod kredita s jednokratnim dospijećem, odnosno datum dospijeća posljednje rate kod kredita koji se otplaćuju u ratama.

97. Poček je razdoblje od datuma puštanja kredita u tečaj do prijenosa kredita u otplatu i ne obuhvaća razdoblje za koje se obračunavaju interkalarne kamate. Poček se može pojaviti samo na početku trajanja ugovora o kreditu i unaprijed je ugovoren. Kod kredita s jednokratnim dospijećem poček je uvijek nula. Ako je u trenutku sklapanja ugovora o kreditu bio ugovoren poček, a u međuvremenu je dogovoren moratorij i/ili prolongat, informacija o počeku u obilježju »Izvorno dospijeće« ostaje nepromijenjena tijekom cijeloga životnog vijeka kredita.

98. Moratorij (odgoda otplate) jest razdoblje ugovoreno između obveznika izvješćivanja i korisnika kredita, a uključuje odgodu plaćanja anuiteta/rate i/ili kamata koje dospijevaju u tom razdoblju. Moratorij može i ne mora utjecati na izvorno dospijeće kredita.

Vrijednost obilježja

99. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

100. Unesena vrijednost izvornog dospijeća utvrđuje se u trenutku sklapanja posla i ostaje nepromijenjena tijekom cijeloga životnog vijeka financijskog instrumenta. Iznimno, u slučaju produljenja roka otplate (npr. moratorija), kao novo izvorno dospijeće prikazuje se inicijalno izvorno dospijeće uvećano za broj mjeseci dogovorenog produljenja roka otplate. U slučaju ugovaranja moratorija kod kojeg ne dolazi do produljenja konačnog roka otplate, izvorno dospijeće ostaje isto kao kod prvotnog sklapanja ugovora o kreditu. Također, u slučaju skraćivanja roka otplate (npr. djelomičnih prijevremenih otplata), kao novo izvorno dospijeće prikazuje se inicijalno izvorno dospijeće umanjeno za broj mjeseci dogovorenog skraćenja roka otplate.

101. Vrijednost obilježja sastoji se od dva dijela, pri čemu se prve tri znamenke odnose na razdoblje počeka (ako je ugovoreno), a iduće se tri znamenke odnose na izvorno dospijeće (ukupan životni vijek, trajanje počeka i otplate toga financijskog instrumenta).

102. Pri izboru modaliteta potrebno je svaki započeti mjesec uključiti u vrijednost ovog obilježja kao da je protekao cijeli mjesec.

103. Vrijednost obilježja izražava se u mjesecima, pri čemu svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Drugim riječima, broj dana koji će činiti jedan mjesec ovisi o konkretnom slučaju.

104. Primjerice kratkoročni kredit koji je odobren na 29 dana:

1) kredit je odobren 12. 2. 2007. – veljača ima 28 dana; izvorno je dospijeće duže od kalendarskog broja dana u veljači (29/28 > 1), pa se upisuje modalitet »002«

2) kredit je odobren 12. 2. 2008. – veljača ima 29 dana; izvorno je dospijeće isto kao i kalendarski broj dana u veljači (29/29 = 1), pa se upisuje modalitet »001«

3) svi ostali mjeseci – izvorno je dospijeće kraće od kalendarskog broja dana (29/30 < 1 i 29/31 < 1), pa se upisuje modalitet »001«.

105. Za instrumente u otkaznom roku (vidi obilježje »Otkazni rok«) vrijednost obilježja »Izvorno dospijeće« jednaka je vrijednosti ugovorenoga otkaznog roka.

106. U prvom, troznamenkastom, dijelu vrijednost »000« označuje nepostojanje razdoblja počeka.

107. U drugom, troznamenkastom, dijelu vrijednost obilježja mora sadržavati jedan od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »000« (nula) – depoziti koji se mogu pretvoriti u gotov novac i/ili koji su prenosivi na zahtjev s pomoću čeka, bankarskog naloga, terećenjem računa ili na sličan način. Ovaj modalitet obuhvaća sljedeće:

a) stanja (bez obzira na to nose li kamate ili ne) koja su prenosiva putem čeka, bankarskog naloga, terećenjem računa ili na sličan način

b) stanja (bez obzira na to nose li kamate ili ne) koja se na zahtjev mogu pretvoriti u gotovinu odmah ili do kraja radnog dana koji slijedi dan kad su sredstva deponirana

c) stanja (bez obzira na to nose li kamate ili ne) koja su unaprijed plaćeni iznosi u kontekstu elektroničkog novca, npr. kartice s unaprijed uplaćenim iznosom

d) krediti čija se otplata mora izvršiti do kraja radnog dana koji slijedi onaj na koji je kredit odobren i

e) depoziti čije je izvorno dospijeće do kraja radnog dana koji slijedi onaj na koji je depozit ugovoren

2) modalitet »001« – instrumenti s dospijećem od jednog dana (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) jednog mjeseca

3) ostali modaliteti – instrumenti s dospijećem dužim od jednog mjeseca (nije uključen kao donja granica). Svaki započeti mjesec mora se uključiti u vrijednost ovog obilježja kao da je protekao cijeli mjesec.

108. Pri određivanju izvornog dospijeća za instrument »A0220«, zbog specifičnosti tog posla, vrijede posebna pravila:

− ako na temelju raspoloživih informacija o ugovornom odnosu može odrediti da se takav kredit (ili dio kredita) mora otplatiti najkasnije do kraja radnog dana koji slijedi onaj na koji je kredit odobren, izvještajna institucija upotrebljava modalitet izvornog dospijeća »000« i

− ako nije ispunjen uvjet za dodjeljivanje modaliteta »000«, dodjeljuje se modalitet izvornog dospijeća »001«.

109. Iznimno, isključivo u izvješću »AK« – Mogućnost promjene kamatne stope, izvješću »AD« – Bilančne i izvanbilančne stavke po preostalom dospijeću, izvješću »IZ« – Instrumenti zaštite i fiducijarni dioničari i izvješću »RA« – Račun dobiti i gubitka, u obilježju »Izvorno dospijeće« potrebno je upotrijebiti sljedeće modalitete:

1) modalitet »000000« – trenutačno izvorno dospijeće, odnosno izvorno dospijeće do (uključujući) jednog dana

2) modalitet »000012« – [1, 12], za sva izvorna dospijeća od uključivo jednog mjeseca do uključivo 12 mjeseci; ovaj modalitet odnosi se na sva izvorna dospijeća do uključivo 12 mjeseci, isključujući izvorno dospijeće opisano modalitetom »000000«

3) modalitet »000024« – (12, 24], za sva izvorna dospijeća od 12 mjeseci (nije uključen kao donja granica) do uključivo 24 mjeseca

4) modalitet »000025« – (24,...), za sva izvorna dospijeća duža od 24 mjeseca (nije uključen kao donja granica).

110. Iznimno, isključivo u izvješću »KS« – Kamatne stope, kod prikazivanja novih poslova u smislu kredita i pripadajućih kamatnih stopa, u ovom se obilježju navodi ugovoreno razdoblje izvornog dospijeća (ukupan životni vijek, trajanje počeka i otplate toga financijskog instrumenta) navedeno u ugovoru između klijenta i izvještajne institucije. Dakle, kod kredita u tranšama obuhvaća i ugovoreno razdoblje povlačenja tranša.

Primjeri

3.2.5. Obilježje »Otkazni rok«

Opis obilježja

111. Otkazni rok jest ugovoreno razdoblje između davanja zahtjeva za raspolaganje depozitom i trenutka u kojemu su sredstva depozita stvarno raspoloživa.

112. Pod otkaznim rokom smatra se i razdoblje koje nije ugovoreno, ali koje de facto mora proteći prije mogućnosti raspolaganja depozitom.

113. Depoziti raspoloživi unutar jednoga radnog dana, odnosno do kraja radnog dana koji slijedi dan kada je podnesen zahtjev za raspolaganje sredstvima nemaju otkazni rok.

Vrijednost obilježja

114. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

115. Pri izboru modaliteta potrebno je svaki započeti mjesec uključiti u vrijednost ovog obilježja kao da je protekao cijeli mjesec.

116. Vrijednost ovog obilježja izražava se u mjesecima, pri čemu svaki mjesec ima kalendarski broj dana. Vrijednost obilježja određuje se kao kod obilježja »Izvorno dospijeće«.

117. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »000« – depoziti bez otkaznog roka

2) modalitet »001« – depoziti s otkaznim rokom od jednog dana (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) jednog mjeseca

3) modalitet »002« – depoziti s otkaznim rokom od jednog mjeseca (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) dva mjeseca

4) modalitet »003« ili veći – depoziti s otkaznim rokom dužim od dva mjeseca (nije uključen kao donja granica).

118. Pri upisivanju vrijednosti ovog obilježja potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Štedni depoziti i oročeni depoziti bez otkaznog roka – vrijednost obilježja »Izvorno dospijeće« upisuje se u skladu s pravilima za upisivanje vrijednosti tog obilježja. Za vrijednost obilježja »Otkazni rok« upisuje se modalitet »000«.

2) Štedni depoziti i oročeni depoziti s otkaznim rokom kod kojih nije podnesen zahtjev za raspolaganje depozitom – vrijednost obilježja »Izvorno dospijeće« upisuje se u skladu s pravilima za upisivanje tog obilježja. Za vrijednost obilježja »Otkazni rok« upisuje se odgovarajući modalitet različit od »000«, a u skladu s pravilima izbora modaliteta za to obilježje.

3) Štedni depoziti i oročeni depoziti s otkaznim rokom kod kojih je podnesen zahtjev za raspolaganje depozitom – ovakvi se depoziti reklasificiraju u novi instrument, depoziti u otkaznom roku. Za taj se instrument kod obilježja »Izvorno dospijeće« upisuje vrijednost otkaznog roka (koja je bila navedena kod obilježja »Otkazni rok« odgovarajućeg depozita prije njegove reklasifikacije), dok se vrijednost obilježja »Otkazni rok« ne upisuje.

Primjeri

3.2.6. Obilježje »Indeksacija«

Opis obilježja

119. Ovo obilježje imaju instrumenti nominirani u jednoj valuti, a plativi u nekoj drugoj valuti.

Vrijednost obilježja

120. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

121. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »N000« – za sve instrumente koji nisu indeksirani

2) modalitet »V***«, pri čemu je »***« troslovna oznaka valute iz popisa valuta – za sve instrumente koji su indeksirani uz neku valutu s dvosmjernom valutnom klauzulom

3) modalitet »J***«, pri čemu je »***« troslovna oznaka valute iz popisa valuta – za sve instrumente koji su indeksirani uz neku valutu s jednosmjernom valutnom klauzulom.

Primjeri

3.2.7. Obilježje »Portfelj«

Opis obilježja

122. Obilježje »Portfelj« ne odnosi se samo na portfelje financijske imovine, odnosno financijskih obveza u skladu s MSFI-jevima nego općenito na povezivanje specifičnih instrumenata prema određenim zajedničkim kriterijima.

Vrijednost obilježja

123. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za sve instrumente.

124. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »ATR« – portfelj financijskih instrumenata koji se mjere po amortiziranom trošku (MSFI 9, točke 4.1.2. i 4.2.1.)

2) modalitet »DIP« – portfelj dugotrajne imovine namijenjene prodaji (MSFI 5)

3) modalitet »FOB« – portfelj financijske imovine koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (MSFI 9, točka 4.1.4.); ostali financijski instrumenti koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka raspoređuju se u portfelj »FOP«

4) modalitet »FOP« – portfelj financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (MSFI 9, točke 4.1.5. i 4.2.2.); financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, jer ne ispunjava uvjet da pripadajući novčani tokovi čine samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice, raspoređuje se u portfelj »FOB«

5) modalitet »FOS« – portfelj financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (MSFI 9, točka 4.1.2.A)

6) modalitet »GOP« – portfelj grupa imovine za otuđivanje razvrstanih kao »imovina namijenjena prodaji« (MSFI 5)

7) modalitet »NPO« – portfelj ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu (MRS 16)

8) modalitet »TRG« – portfelj financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja (MSFI 9, Dodatak A, Definicije pojmova)

9) modalitet »UPD« – portfelj ulaganja u pridružene subjekte (MRS 28)

10) modalitet »UPO« – portfelj ulaganja u ovisne subjekte (MRS 27 i 10)

11) modalitet »UUN« – portfelj ulaganja u nekretnine (MRS 40)

12) modalitet »UZP« – portfelj ulaganja u zajedničke pothvate (MSFI 11 i MRS 28)

13) modalitet »ZFM« – portfelj za zaštitu fer vrijednosti – makrozaštita (MSFI 9)

14) modalitet »ZFV« – portfelj za zaštitu fer vrijednosti (MSFI 9)

15) modalitet »ZNT« – portfelj za zaštitu novčanog toka (MSFI 9)

16) modalitet »ZUI« – portfelj za zaštitu neto ulaganja u inozemni subjekt (MSFI 9)

17) modalitet »XXX« – nije primjenjivo; odnosi se na one instrumente koji nisu razvrstani ni u jedan od prethodno navedenih portfelja.

3.2.8. Obilježje »Utrživost kredita«

Opis obilježja

125. Krediti kojima se trguje samo povremeno, odnosno na osnovi kojih se izdaju dužnički vrijednosni papiri, moraju se posebno utvrditi.

126. Identificiranjem ovih kredita omogućuje se njihov pravilan tretman u makroekonomskoj statistici u smislu funkcionalne podjele ulaganja izvještajnih institucija.

Vrijednost obilježja

127. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

128. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »N« – krediti koje su izvještajne institucije odobrile protustrankama i koji nisu utrživi, a koji ili nisu evidentirani u dokumentima ili su evidentirani u nekom jedinstvenom dokumentu

2) modalitet »U« – krediti koji su de facto postali utrživi (kupljeni ili djelomično prodani krediti), a koji se nadalje evidentiraju u nekom jedinstvenom dokumentu i kojima se, u skladu s općenitim pravilom, trguje samo povremeno

3) modalitet »P« – krediti obuhvaćeni tradicionalnom sekuritizacijom, kako je definirana Uredbom (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402) i Uredbom (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (ESB/2013/40)

4) modalitet »R« – krediti obuhvaćeni sintetskom sekuritizacijom, kako je definirana Uredbom (EU) 2017/2402.

3.2.9. Obilježje »Značajke kapitala«

Opis obilježja

129. Podređeni dužnički instrumenti jesu vrsta financijskih instrumenata koji se mogu realizirati tek nakon što su namirena sva potraživanja višega naplatnog reda (primjerice depoziti odnosno krediti), što im daje određene značajke dionica i ostaloga vlasničkoga kapitala.

130. U izvještajne svrhe podređeni dug tretira se prema prirodi financijskog instrumenta, odnosno vodi se u depozitima, kreditima ili vrijednosnim papirima osim dionica, a njegov se status određuje upisivanjem vrijednosti ovog obilježja.

Vrijednost obilježja

131. Pojedini dužnički instrumenti mogu poprimiti značajke podređenih dužničkih instrumenata (podređeni ili hibridni instrumenti). Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za takve instrumente.

132. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »N« – instrument nema navedene značajke

2) modalitet »P« – samo za instrumente na strani pasive koji imaju značajke dopunskoga kapitala u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013

3) modalitet »A« – samo za instrumente na strani aktive koji čine potraživanja izvještajne institucije od institucije izdavatelja koja se mogu realizirati tek nakon što su namirena sva potraživanja višega naplatnog reda (primjerice depoziti, odnosno krediti), što im daje određene značajke dionica i ostaloga vlasničkoga kapitala

4) modalitet »D« – ako izvještajna institucija u pasivi posjeduje instrument koji ima značajke kapitala u skladu s opisom modaliteta »A«, a koji nije priznat u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013

5) modalitet »E« – samo za instrumente na strani pasive koji nemaju dospijeće, perpetualne obveznice i/ili slične instrumente, a koji imaju karakteristike dodatnoga osnovnoga kapitala u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013; instrumenti s ovim modalitetom iskazuju se u portfelju »XXX«

6) modalitet »M« – samo za instrumente na strani pasive koji služe ispunjavanju minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (članak 12.c ili članak 12.g stavak 2. točka (a) Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 u vezi s člankom 72.b stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013). Ako instrument uz ovaj modalitet istodobno ispunjava i značajke opisane modalitetima »P« ili »D«, potrebno je upotrijebiti modalitet »P« ili »D«.

3.2.10. Obilježje »Rizična skupina«

Opis obilježja

133. U postupku procjene očekivanih gubitaka izvještajna institucija raspoređuje svoje izloženosti s osnove kojih je izložena kreditnom riziku u odgovarajuće rizične skupine, ovisno o procijenjenom stupnju rizika, u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine.

Vrijednost obilježja

134. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

135. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta, ovisno o tome u koju je rizičnu skupinu instrument raspoređen u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine:

1) modalitet »00« – nije primjenjivo; ovaj se modalitet primjenjuje ako se pojedini instrument ne raspoređuje u rizičnu skupinu, ali definirano je Prilogom 6. ove Upute da se za taj instrument obvezno upisuje modalitet obilježja »Rizična skupina« (primjerice, za instrument »A0301« obvezno je upisati modalitet »Rizična skupina«, ali moguće je da se pojedini instrument vodi u portfelju financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja (»TRG«); u tom se slučaju kao rizična skupina upisuje »00«)

2) modalitet »A1« – instrument je raspoređen u rizičnu skupinu A-1

3) modalitet »A2« – instrument je raspoređen u rizičnu skupinu A-2

4) modalitet »B1« – instrument je raspoređen u rizičnu podskupinu B-1

5) modalitet »B2« – instrument je raspoređen u rizičnu podskupinu B-2

6) modalitet »B3« – instrument je raspoređen u rizičnu podskupinu B-3

7) modalitet »CC« – instrument je raspoređen u rizičnu skupinu C.

3.2.11. Obilježje »Ugrađeni derivat«

Opis obilježja

136. Ugrađeni derivat neodvojiva je komponenta financijskog instrumenta, u skladu s MSFI-jem 9.

137. Izvedenica povezana s financijskim instrumentom koja se ugovorno može odvojiti od tog instrumenta ili koja ima različitu ugovornu stranu nego taj instrument, nije ugrađeni derivat, nego zaseban financijski instrument.

Vrijednost obilježja

138. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

139. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »0« – instrument nema ugrađeni derivat

2) modalitet »1« – instrument ima ugrađeni derivat.

3.2.12. Obilježje »Odnosna varijabla«

Opis obilježja

140. Odnosna (engl. underlying) varijabla jest varijabla na osnovi čije se promjene vrijednosti mijenja vrijednost izvedenice ili financijskog instrumenta s ugrađenim derivatom.

141. Ovim se obilježjem označavaju različite vrste izvedenih financijskih instrumenata, uključujući i ugrađene derivate, ali i transakcije short selling.

Vrijednost obilježja

142. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

143. Ovo je obilježje u uskoj vezi s obilježjem »Ugrađeni derivat«. Ako instrument nema ugrađeni derivat, tada se odnosna varijabla odnosi na izvedene financijske instrumente ili transakcije short selling. Ako pak instrument ima ugrađeni derivat, tada se odnosna varijabla odnosi na taj ugrađeni derivat. Ove dvije mogućnosti međusobno se isključuju jer izvedenica, odnosno transakcija short selling, nikako ne može sadržavati ugrađeni derivat.

144. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »01« – kamatna stopa

2) modalitet »02« – tečaj

3) modalitet »03« – tečaj i kamatna stopa; ovaj modalitet vrijednosti obilježja upisuje se kod valutno-kamatnih ugovora o razmjeni (engl. cross-currency interest rate swaps)

4) modalitet »04« – cijena vlasničkih vrijednosnih papira

5) modalitet »05« – kredit

6) modalitet »06« – roba

7) modalitet »07« – indeks; ovaj modalitet obuhvaća burzovne indekse ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih instrumenata

8) modalitet »08« – kratkoročni dužnički vrijednosni papir (instrument novčanog tržišta); ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling

9) modalitet »09« – dugoročni dužnički vrijednosni papir; ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling

10) modalitet »10« – vlasnički vrijednosni papir; ovaj modalitet odabire se samo za transakcije short selling

11) modalitet »99« – ostale odnosne varijable ili kombinacije varijabla.

Primjeri

3.2.13. Obilježje »Vremenski razred«

Opis obilježja

145. Osim po izvornom dospijeću, pojedini instrumenti mogu se pratiti i po ostalim vremenskim osnovama (kao što su preostalo dospijeće, mogućnost promjene kamatne stope ili dospjelost).

146. Ovim obilježjem definiraju se razdoblja u kojima se nalaze iznosi pojedinih instrumenata koji su predmet izvještavanja.

Vrijednost obilježja

147. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

148. Unesena vrijednost vremenskog razreda utvrđuje se za svako izvještajno razdoblje i u pravilu se mijenja tijekom životnog vijeka financijskog instrumenta.

149. Vremenski se razred definira graničnim vrijednostima, pri čemu donja granica nije uključena u određeni vremenski razred, a gornja se granica u pravilu uključuje.

150. Pri razvrstavanju instrumenata u pojedine vremenske razrede potrebno je primijeniti pravilo izračunavanja stvarnog broja kalendarskih dana i utvrđivanja broja mjeseci opisano kod obilježja »Izvorno dospijeće«.

151. Vrijednost ovog obilježja mora sadržavati jedan od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »V1000« – [0, 15]; vremenski razred do (uključujući) 15. kalendarskog dana

2) modalitet »V1001« – (15, 1]; vremenski razred od 15. kalendarskog dana (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) jednog mjeseca

3) modalitet »V1002« – (1, 2]; vremenski razred od 1 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 2 mjeseca

4) modalitet »V1003« – (2, 3]; vremenski razred od 2 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 3 mjeseca

5) modalitet »V1004« – (3, 6]; vremenski razred od 3 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 6 mjeseci

6) modalitet »V1005« – (6, 12]; vremenski razred od 6 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 12 mjeseci

7) modalitet »V1006« – (12, 18]; vremenski razred od 12 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 18 mjeseci

8) modalitet »V1007« – (18, 24]; vremenski razred od 18 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 24 mjeseca

9) modalitet »V1008« – (24, 36]; vremenski razred od 24 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 36 mjeseci

10) modalitet »V1009« – (36, 60]; vremenski razred od 36 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 60 mjeseci

11) modalitet »V1010« – (60, 120]; vremenski razred od 60 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 120 mjeseci

12) modalitet »V1011« – (120, 240]; vremenski razred od 120 (nije uključen kao donja granica) do (uključujući) 240 mjeseci

13) modalitet »V1012« – (240,...); vremenski razred veći od 240 mjeseci (nije uključen kao donja granica).

Primjeri

3.2.14. Obilježje »Broj dana«

Opis obilježja

152. Ovim se obilježjem pokazuje broj kalendarskih dana koji je protekao od događaja koji je bitan za izvješće do izvještajnog datuma.

Vrijednost obilježja

153. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

154. Vrijednost ovog obilježja sadržava broj kalendarskih dana koji je protekao od dana stjecanja ili prodaje promatranog instrumenta do izvještajnog datuma.

155. Pri upotrebi ovog obilježja potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) U slogovima kod kojih je u obilježju »Izvješće« naveden modalitet »AU« vrijednost ovog obilježja upisuje se samo ako je u obilježju »Stjecanje vrijednosnih papira« naveden modalitet »01« – Preuzete dionice ili vlasnički udjeli u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Vrijednost obilježja odnosi se na broj kalendarskih dana koji je protekao od dana stjecanja promatranog instrumenta do izvještajnog datuma.

2) U slogovima kod kojih je u obilježju »Izvješće« naveden modalitet »AM« vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za instrumente čija oznaka počinje s »A08*« ili »A09*«. Pritom se za instrumente čija oznaka počinje s »A09*« ovo obilježje popunjava samo ako taj instrument nosi modalitet »07« u obilježju »Stjecanje imovine«. Vrijednost obilježja odnosi se na broj kalendarskih dana koji je protekao od dana stjecanja promatranog instrumenta do izvještajnog datuma.

3) U slogovima kod kojih je u obilježju »Izvješće« naveden modalitet »AH« vrijednost ovog obilježja odnosi se na broj kalendarskih dana koji je protekao od dana prodaje promatranog instrumenta do izvještajnog datuma.

Primjer

3.2.15. Obilježje »Stjecanje imovine«

Opis obilježja

156. Ovim se obilježjem pojašnjava način stjecanja imovine.

Vrijednost obilježja

157. Vrijednost ovog obilježja mora sadržavati jedan od sljedećih modaliteta:

1) Modalitet »01« – preuzete dionice ili vlasnički udjeli u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Ova se stavka odnosi na kvalificirane udjele izvan financijskog sektora koje je kreditna institucija stekla u zamjenu za svoje tražbine. Kod ovog modaliteta kao protustranka navodi se osoba koja je izdavatelj dionica ili osoba u kojoj je izvještajna institucija stekla vlasničke udjele. Ova se stavka uključuje u izračun ograničenja ulaganja kreditne institucije u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora.

2) Modalitet »02« – dionice ili udjeli proizašli iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koji se drže najviše pet radnih dana, u skladu s člankom 91. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013. Ova se stavka ne uključuje u izračun ograničenja ulaganja kreditne institucije u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora.

3) Modalitet »03« – dionice ili udjeli koji se drže u ime institucije, a za račun drugih. Ova se stavka ne uključuje u izračun ograničenja ulaganja kreditne institucije u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora.

4) Modalitet »04« – dionice ili udjeli koji nisu dugotrajna financijska imovina u skladu s člankom 91. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Ova se stavka ne uključuje u izračun ograničenja ulaganja kreditne institucije u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora.

5) Modalitet »05« – ostali vlasnički vrijednosni papiri koji nisu stečeni na jedan od prethodno opisanih načina. Ova stavka ne obuhvaća udjele u UCITS-ima.

6) Modalitet »06« – dionice ili udjeli društava koja nisu navedena u članku 89. stavku 1. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji se privremeno drže za vrijeme postupka financijske pomoći kako je navedeno u članku 79. te Uredbe.

7) Modalitet »07« – materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, neovisno o tome iskazuje li kreditna institucija tu vrstu imovine kao materijalnu imovinu ili preuzetu imovinu.

8) Modalitet »08« – materijalna imovina koja nije stečena na način opisan u modalitetu »07«.

Primjer

3.2.16. Obilježje »Vrsta kamatne stope«

Opis obilježja

158. Ovim se obilježjem identificira vrsta kamatne stope za svaki instrument.

Vrijednost obilježja

159. Vrijednost ovog obilježja mora sadržavati jedan od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »01« – promjenjiva kamatna stopa; ovaj modalitet obuhvaća sve kamatne stope koje se mijenjaju kontinuirano (primjerice dnevno), odnosno ovisno o referentnoj kamatnoj stopi na koju izvještajna institucija nema utjecaja

2) modalitet »02« – administrativna promjenjiva kamatna stopa; ovaj modalitet obuhvaća sve kamatne stope koje se mijenjaju odlukama izvještajne institucije

3) modalitet »03« – fiksna kamatna stopa; kamatna stopa koja ne zadovoljava definicije modaliteta »01« i »02«.

160. Ako se za promatrani instrument vrsta kamatne stope promijeni iz promjenjive u fiksnu ili obratno, izvještajna institucija mora ažurirati vrijednost ovog obilježja za razdoblje u kojemu se dogodila promjena.

Primjeri

3.2.17. Obilježje »Korištenje imovine«

Opis obilježja

161. Ovim se obilježjem identificira status korištenja materijalne imovine.

Vrijednost obilježja

162. Vrijednost ovog obilježja mora sadržavati jedan od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »01« – u pripremi

2) modalitet »02« – u upotrebi (ali ne na osnovi najma)

3) modalitet »03« – u najmu (u skladu s MSFI-jem 16).

Primjer

3.2.18. Obilježje »Razred iznosa kredita«

Opis obilježja

163. Ovo obilježje omogućuje razvrstavanje novoodobrenih kredita prema iznosu. Razvrstavanje se provodi na osnovi iznosa svakoga novoodobrenoga kredita, a ne za ukupan iznos novoodobrenih kredita u izvještajnom razdoblju.

164. Ovo obilježje popunjava se za sve pravne osobe rezidente RH te nerezidente koji se odnose na nefinancijska društva (sektor 1100).

Vrijednost obilježja

165. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

166. Razred iznosa kredita definira se graničnim vrijednostima, pri čemu donja granica nije uključena u određeni razred iznosa kredita, a gornja se granica uključuje.

167. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »1« – iznos pojedinoga novoodobrenoga kredita do (uključujući) 0,25 milijuna eura

2) modalitet »2« – iznos pojedinoga novoodobrenoga kredita od 0,25 (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 1 milijun eura

3) modalitet »3« – iznos pojedinoga novoodobrenoga kredita većega od 1 milijun eura (nije uključeno kao donja granica)

4) modalitet »X« – nije primjenjivo; popunjava se za: stanja kredita svih komitenata, novoodobrene kredite fizičkih osoba i obrtnika rezidenata te novoodobrene kredite nerezidenata osim sektora 1100.

Primjeri

3.2.19. Obilježje »Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope«

Opis obilježja

168. Ovo obilježje omogućuje razvrstavanje kredita prema razdoblju početnog fiksiranja kamatne stope.

169. Početno razdoblje fiksiranja kamatne stope definirano je kao unaprijed određeno razdoblje (određeno ugovorom) tijekom kojeg se vrijednost kamatne stope ne može mijenjati.

Vrijednost obilježja

170. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

171. Ovo obilježje popunjava se za novoodobrene kredite koji su ugovoreni u izvještajnom mjesecu te za stanja kredita na kraju izvještajnog razdoblja. Definicija novih poslova dana je u Prilogu 1. ove Upute. Za novoodobrene kredite ovo obilježje odnosi se na ugovoreno razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope. Za stanja kredita ovo obilježje odnosi se na preostalo razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope (prikazuje se preostali broj mjeseci od izvještajnog razdoblja do isteka razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope).

172. Krediti s fiksnom kamatnom stopom jesu krediti za koje su u trenutku ugovaranja unaprijed definirane vrijednosti svih kamatnih stopa (primjerice 5 % godišnje za cijelo razdoblje izvornog dospijeća kredita ili 2 % godišnje prve tri godine, a 7 % godišnje u ostatku izvornog dospijeća kredita).

173. Krediti s administrativno promjenjivim kamatnim stopama jesu krediti za koje se u trenutku ugovaranja unaprijed definira samo početna vrijednost kamatne stope (primjerice kamatna stopa od 5 % godišnje) koja se može promijeniti odlukama izvještajne institucije u bilo kojem trenutku.

174. Krediti s promjenjivim kamatnim stopama jesu krediti kod kojih se kamatne stope mijenjaju kontinuirano (primjerice dnevno), odnosno obuhvaćaju kamatne stope kod kojih je u vrijeme sklapanja ugovora definiran način njihova izračuna, ali nisu unaprijed poznate njihove vrijednosti (vezane su uz neku referentnu kamatnu stopu ili indeks, primjerice kao šestomjesečni EURIBOR plus dva postotna boda). Krediti s promjenjivim kamatnim stopama nisu krediti s administrativno promjenjivim kamatnim stopama u smislu ovog obilježja.

175. Krediti s administrativnim promjenjivim kamatnim stopama i promjenjivim kamatnim stopama mogu imati ugovoreno razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope, pri čemu je ono kraće od izvornog dospijeća kredita. Krediti s fiksnim kamatnim stopama nemaju ugovoreno razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope.

176. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope definira se graničnim vrijednostima, pri čemu donja granica nije uključena u određeno razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope, a gornja se granica uključuje.

177. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »F1000« – [0]; popunjava se za novoodobrene kredite i stanja kredita s promjenjivim kamatnim stopama i administrativnim promjenjivim kamatnim stopama

2) modalitet »F1001« – (0, 3]; popunjava se za novoodobrene kredite s ugovorenim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope do (uključujući) tri mjeseca te za stanja kredita s preostalim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope do (uključujući) tri mjeseca

3) modalitet »F1002« – (3, 12]; popunjava se za novoodobrene kredite s ugovorenim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od tri mjeseca (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 12 mjeseci te za stanja kredita s preostalim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od tri mjeseca (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 12 mjeseci

4) modalitet »F1003« – (12, 36]; popunjava se za novoodobrene kredite s ugovorenim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od 12 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 36 mjeseci te za stanja kredita s preostalim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od 12 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 36 mjeseci

5) modalitet »F1004« – (36, 60]; popunjava se za novoodobrene kredite s ugovorenim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od 36 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 60 mjeseci te za stanja kredita s preostalim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od 36 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 60 mjeseci

6) modalitet »F1005« – (60, 120]; popunjava se za novoodobrene kredite s ugovorenim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od 60 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 120 mjeseci te za stanja kredita s preostalim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope od 60 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) do (uključujući) 120 mjeseci

7) modalitet »F1006« – (120,...); popunjava se za novoodobrene kredite s ugovorenim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope duljim od 120 mjeseci (nije uključeno kao donja granica) te za stanja kredita s preostalim razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope duljim od 120 mjeseci (nije uključeno kao donja granica)

8) modalitet »F1007« – popunjava se za novoodobrene kredite i stanja kredita s fiksnom kamatnom stopom.

Primjeri

3.2.20. Obilježje »Kolateral/jamstva«

Opis obilježja

178. Ovo obilježje omogućuje razvrstavanje novoodobrenih kredita prema tome jesu li osigurani kolateralima i/ili jamstvima.

179. Smatra se da je novoodobreni kredit osiguran kolateralom i/ili jamstvom onda kada se u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 taj kolateral i/ili jamstvo priznaju kao materijalna kreditna zaštita odnosno nematerijalna kreditna zaštita, a na način da je vrijednost kolaterala i/ili jamstva jednaka ugovorenoj vrijednosti novoodobrenoga kredita ili veća od nje. Vrijednost kolaterala odgovara iznosu njegove tržišne vrijednosti (gdje je primjenjivo) ili nominalne vrijednosti, a vrijednost jamstva iznosu ugovorene vrijednosti. Ako se jedan kolateral/jamstvo odnosi na više kredita ili dužnika, njegova vrijednost dijeli se na pojedine kredite ili dužnike, a prema procjeni izvještajne institucije.

Vrijednost obilježja

180. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

181. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »0« – novoodobreni kredit nije osiguran kolateralom i/ili jamstvima

2) modalitet »1« – novoodobreni kredit osiguran je kolateralom i/ili jamstvima, čija je vrijednost manja od ugovorene vrijednosti novoodobrenoga kredita

3) modalitet »2« – novoodobreni kredit osiguran je kolateralom i/ili jamstvima, čija je vrijednost jednaka ugovorenoj vrijednosti novoodobrenoga kredita ili je veća od nje

4) modalitet »X« – nije primjenjivo; popunjava se za stanja kredita.

3.2.21. Obilježje »Novi posao«

Opis obilježja

182. Ovo obilježje omogućuje razvrstavanje novih poslova na financijske ugovore kojima se prvi put utvrđuje kamatna stopa na depozit ili kredit (stvarni novi poslovi) i na ponovne sporazume o uvjetima postojećih ugovora o depozitima i kreditima.

183. Ponovni sporazumi odnose se na aktivno sudjelovanje protustranke u usklađivanju uvjeta postojećeg ugovora o depozitu ili kreditu, uključujući i kamatnu stopu. Produljenja i druga usklađenja postojećih uvjeta koja se obavljaju automatski, tj. bez aktivnog sudjelovanja kućanstva ili nefinancijskog društva, ne smatraju se ponovnim sporazumima.

184. Stvarni su novi poslovi »čisti novi krediti/depoziti« u smislu »svježeg novca« koji dolazi na kreditno/depozitno tržište, te se razlikuju od ponovnih sporazuma, koji ne donose »svježi novac« na tržište. Drugim riječima, ponovnim sporazumom smatra se promjena uvjeta postojećih ugovora, bez obzira na to je li riječ o dodatku originalnom ugovoru (aneks), pri čemu identifikator ugovora ostaje isti, ili o zatvaranju postojećeg i otvaranju novoga kredita, pri čemu novi kredit dobiva novi identifikator.

185. U specifičnim slučajevima, pri pregovaranju o uvjetima postojećih ugovora o kreditu u smislu povećanja iznosa kredita, preostali neotplaćeni iznos iz originalnog ugovora prikazuje se u okviru ponovnih sporazuma, dok je povećanje iznosa kredita stvarni novi posao. Ako pregovaranje uključuje djelomično smanjenje kredita, stvarni novi poslovi ne nastaju, a u okviru ponovnih sporazuma prikazuje se samo preostali neotplaćeni iznos iz originalnog ugovora. U slučaju smanjenja iznosa kredita zbog djelomične prijevremene otplate, o ponovnom sporazumu potrebno je izvijestiti samo kada promjena uvjeta (primjerice kraće izvorno dospijeće) nije predviđena osnovnim ugovorom, već se uvjeti mijenjaju na zahtjev klijenta tijekom otplate (aktivno sudjelovanje klijenta). Ako se djelomična prijevremena otplata provodi po uvjetima prethodno predviđenima osnovnim ugovorom, promjena je vidljiva samo na stanju kredita.

186. Ako kreditna institucija prodaje ili prenosi kredite drugoj kreditnoj instituciji bez aktivnog sudjelovanja klijenta, ni kod jedne kreditne institucije ne nastaje novi posao (ni stvarni novi posao ni ponovni sporazum), već se kupnja/prodaja odražava na promjenu stanja. S druge strane, ako klijent odluči ili pristaje prenijeti kredit iz jedne kreditne institucije u drugu (aktivno sudjelovanje klijenta), kreditna institucija koja ga preuzima dužna ga je prijaviti unutar ponovnih sporazuma. Ako kreditna institucija kupuje ili preuzima kredite od institucija izvan sektora kreditnih institucija, tada nastaje novi posao (stvarni novi posao) jer je riječ o potpuno novim kreditima pristiglima u sektor kreditnih institucija.

187. U slučaju promjene protustranke, pri čemu su kreditna institucija i nova protustranka (preuzimatelj) suglasni s tom promjenom, ako nije došlo i do promjene uvjeta preuzetog ugovora, takvi se krediti/depoziti ne prikazuju kao novi posao, već su te promjene vidljive samo u stanjima. Ako je uz promjenu protustranke došlo i do promjene uvjeta preuzetog ugovora, tada se to smatra ponovnim sporazumom (aktivno sudjelovanje klijenta).

188. U slučaju spajanja više manjih kredita u jedan veći, taj veći kredit potrebno je prijaviti kao ponovni sporazum. Isto pravilo vrijedi i u obratnom smjeru, ako se jedan veći kredit dijeli na više manjih, ti manji krediti trebaju se prijaviti kao ponovni sporazumi.

189. Valutne konverzije postojećih kredita smatraju se ponovnim sporazumima ako je potrebna suglasnost i kreditne institucije i klijenta za konverziju valute kredita. Ako je, međutim, konverzija dogovorena u originalnom ugovoru kredita, ona se odvija automatski nakon unaprijed određenog događaja te se ne prijavljuju ni ponovni sporazum ni stvarni novi posao.

190. Ako je klijentu odobren moratorij i izmijenjeni su uvjeti ugovora, pri čemu je klijent aktivno sudjelovao, takav ugovor o kreditu treba prijaviti kao ponovni sporazum.

Vrijednost obilježja

191. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

192. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »01« – ponovni sporazum

2) modalitet »02« – stvarni novi posao

3) modalitet »03« – nije primjenjivo.

3.2.22. Obilježje »Vrsta referentne kamatne stope«

Opis obilježja

193. Ovo obilježje omogućuje razvrstavanje kredita prema vrsti referentne kamatne stope.

194. Referentnim kamatnim stopama smatraju se:

1) jedinstvene, javno objavljene tržišne kamatne stope za pojedine valute i rokove, utvrđene na međunarodnom ili hrvatskom (međubankovnom) tržištu novca: EURIBOR, LIBOR, ZIBOR itd.

2) nacionalne referentne stope (NRS) koje predstavljaju jedinstvene javno objavljene prosječne troškove financiranja hrvatskoga bankarskog sektora s obzirom na određeno proteklo razdoblje, vrstu izvora i relevantnu valutu i

3) ostali parametri (primjerice prinos na trezorske zapise Ministarstva financija, prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti, indeks potrošačkih cijena na malo, indeks cijena dionica/obveznica i sl.).

Vrijednost obilježja

195. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

196. Vrijednost ovog obilježja upisuje se za novoodobrene kredite uz koje su prikazani modaliteti »F1000« do »F1006« obilježja »Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope« te za stanja svih kredita neovisno o statusu razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope (nije ugovoreno, u tijeku ili je isteklo). Za novoodobrene kredite uz koje je prikazan modalitet »F1007« obilježja »Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope« popunjava se modalitet »FIKSN« ovog obilježja.

197. Kod kredita s razdobljem početnog fiksiranja kamatne stope (i u novim poslovima i u stanjima) upisuju se one referentne kamatne stope uz koje će kredit biti vezan nakon isteka tog razdoblja (ako su poznate u trenutku izvješćivanja).

198. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »EURIB« – EURIBOR (engl. Euro Interbank Offered Rate); referentna kamatna stopa koja se određuje na europskom međubankovnom tržištu

2) modalitet »LIBOR« – LIBOR (engl. London Interbank Offered Rate); londonska međubankovna ponudbena kamatna stopa koja se obračunava na međusobne kredite banaka koje posluju na londonskom tržištu kapitala

3) modalitet »NRS01« – NRS1; za depozite fizičkih osoba

4) modalitet »NRS02« – NRS2; za depozite fizičkih osoba i nefinancijskog sektora

5) modalitet »NRS03« – NRS3; za sve glavne izvore sredstava od svih fizičkih i pravnih osoba, uključujući i one iz nefinancijskog sektora

6) modalitet »ZIBOR« – ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered Rate); jedinstvena referentna kamatna stopa na hrvatskom međubankovnom tržištu

7) modalitet »TRZMF« – prinos na trezorske zapise Ministarstva financija

8) modalitet »DEPOZ« – prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti

9) modalitet »OSTAL« – ostale referentne kamatne stope; odnosi se na ostale referentne kamatne stope kao što su STIBOR za švedske krune (SEK), BUBOR za forinte (HUF) i sl., indeks potrošačkih cijena na malo, indeks cijena dionica/obveznica i sl.

10) modalitet »FIKSN« – fiksna kamatna stopa; kamatna stopa koja je definirana kao nepromjenjiva tijekom cijeloga životnog vijeka instrumenta

11) modalitet »ADMIN« – administrativna kamatna stopa; kamatna stopa koja se mijenja odlukama izvještajne institucije

12) modalitet »XXXXX« – nije primjenjivo; primjerice, u trenutku izvješćivanja nije poznata kamatna stopa nakon isteka razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope jer će biti ugovorena tek nakon isteka tog razdoblja

13) modalitet »SARON« – SARON (engl. Swiss Average Rate Overnight); švicarska prosječna prekonoćna stopa

14) modalitet »SOFRA« – SOFR (engl. Secured Overnight Financing Rate); prekonoćna kamatna stopa za osigurane kredite u američkim dolarima.

3.2.23. Obilježje »Ročnost referentne kamatne stope«

Opis obilježja

199. Ovim obilježjem definira se ročnost koja se odnosi na referentnu kamatnu stopu.

Vrijednost obilježja

200. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

201. Vrijednost ovog obilježja izražava se u mjesecima.

202. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »000« – ročnost do jednog mjeseca (nije uključen kao gornja granica); primjerice, ako je ugovoren kredit uz jednotjedni EURIBOR, upisuje se ovaj modalitet

2) modalitet »001« – ročnost je jedan mjesec

3) modalitet »002« i veći – ročnost duža od jednog mjeseca (nije uključen kao donja granica); primjerice, za kredit vezan uz šestomjesečni EURIBOR upisuje se modalitet »006«

4) modalitet »999« – popunjava se za modalitete »OSTAL«, »FIKSN«, »ADMIN« i »XXXXX« obilježja »Vrsta referentne kamatne stope«.

3.2.24. Obilježje »Valuta referentne kamatne stope«

Opis obilježja

203. Ovim se obilježjem identificira valuta referentne kamatne stope.

Vrijednost obilježja

204. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

205. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) vrijednost ovog obilježja iskazuje se nekom od troslovnih oznaka valuta iz popisa valuta

2) modalitet »XXX« – nije primjenjivo; popunjava se za modalitete »OSTAL«, »FIKSN«, »ADMIN« i »XXXXX« obilježja »Vrsta referentne kamatne stope«.

3.2.25. Obilježje »Učestalost promjene kamatne stope«

Opis obilježja

206. Ovim obilježjem definira se ugovorena učestalost promjene kamatne stope zbog promjene razine referentne kamatne stope uz koju je vezana.

Vrijednost obilježja

207. Vrijednost ovog obilježja upisuje se samo za određene instrumente.

208. Modalitete ovog obilježja potrebno je prijaviti prema ugovorenoj (planiranoj) učestalosti promjene kamatne stope, i za nove poslove i za stanja, neovisno o tome je li u izvještajnom razdoblju izvještajna institucija zaista promijenila kamatnu stopu zbog promjene razine referentne kamatne stope.

209. Vrijednost ovog obilježja izražava se u mjesecima.

210. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta:

1) modalitet »00« – učestalost promjene do jednog mjeseca (nije uključen kao gornja granica)

2) modalitet »01« – učestalost promjene jest jedan mjesec

3) modalitet »02« i veći – učestalost promjene duža od jednog mjeseca (nije uključen kao donja granica); primjerice, za kredit vezan uz šestomjesečni EURIBOR čija se razina mijenja svakih šest mjeseci upisuje se modalitet »06«

4) modalitet »99« – popunjava se za modalitete »OSTAL«, »FIKSN«, »ADMIN« i »XXXXX« obilježja »Vrsta referentne kamatne stope«.

3.3. Skupina obilježja C

211. Ova skupina obilježja omogućuje pravilno tumačenje dostavljenih iznosa u smislu pravilnog određivanja stanja i njihovih promjena, odnosno svih ostalih vrsta iznosa koje su karakteristične za određeni instrument određen skupinom obilježja B.

3.3.1. Obilježje »Vrsta iznosa«

Opis obilježja

212. Obilježje »Vrsta iznosa« omogućuje utvrđivanje svih elemenata koji čine podatak o stanju, odnosno o njegovim promjenama, te svih ostalih karakterističnih vrsta iznosa.

213. Svi iznosi iskazuju se u eurima i centima (odnosno u kunama i lipama za referentne datume prije uvođenja eura kao službene valute u RH), postocima ili apsolutnim brojevima. Ako kod opisa modaliteta nije izričito navedeno da se iznosi prikazuju s negativnim predznakom, svi iznosi načelno se prikazuju s pozitivnim predznakom (+). Iznimke su stavke koje već nazivom upućuju na to da se može pojaviti pozitivan ili negativan predznak (primjerice stavke koje imaju u nazivu dobit/gubitak), određene rezerve, iznosi promjene cijena i storno sloga.

214. Vrijednost svih instrumenata u stranoj valuti izračunava se konvertiranjem originalnoga valutnog iznosa u protuvrijednost u domaćoj valuti prema srednjem tečaju HNB-a na posljednji dan izvještajnog razdoblja za stanja, a za promjene cijena (samo u izvješću »AB«) i vrijednosti novih poslova (samo u izvješću »KS«) primjenjuje se mjesečni prosječni srednji tečaj HNB-a u izvještajnom razdoblju.

215. Kod instrumenata ugovorenih s valutnom klauzulom (jednosmjernom ili dvosmjernom) protuvrijednost u domaćoj valuti izračunava se primjenom ugovorenog tečaja. Iznimno, za vrijednosti novih poslova (samo u izvješću »KS«) primjenjuje se mjesečni prosječni srednji tečaj HNB-a u izvještajnom razdoblju.

Vrijednost obilježja

216. Izbor jednog od modaliteta vrijednosti ovog obilježja ovisi o kontekstu izvješća, pri čemu valja imati na umu specifično značenje koje u nekom izvješću ima kombinacija instrumenta, portfelja i vrste iznosa, u skladu s Prilogom 8. ove Upute.

217. Vrijednost ovog obilježja iskazuje se jednim od sljedećih modaliteta, a značenje pojedinog modaliteta u nekom izvješću definirano je prilozima 1. i 8.:

1) modalitet »01«

2) modalitet »02«

3) modalitet »03«

4) modalitet »04«

5) modalitet »05«

6) modalitet »06«

7) modalitet »07«

8) modalitet »08«

9) modalitet »09«

10) modalitet »10«

11) modalitet »11«

12) modalitet »12«

13) modalitet »13«

14) modalitet »14«

15) modalitet »15«

16) modalitet »18«

17) modalitet »19«

18) modalitet »20«

19) modalitet »21«

20) modalitet »22«

21) modalitet »34«

22) modalitet »37«

23) modalitet »41«

24) modalitet »42«

25) modalitet »43«

26) modalitet »44«

27) modalitet »45«

28) modalitet »50«

29) modalitet »51«

30) modalitet »52«

31) modalitet »53«

32) modalitet »54«

33) modalitet »55«

34) modalitet »56«

35) modalitet »58«

36) modalitet »59«

37) modalitet »60«

38) modalitet »63«

39) modalitet »64«

40) modalitet »65«

41) modalitet »66«

42) modalitet »67«

43) modalitet »68«

44) modalitet »69«

45) modalitet »70«

46) modalitet »72«.

4. Izrada i dostava datoteke izvješća

4.1. Standardne karakteristike datoteke

218. Pri izradi datoteke kreditna institucija dužna je pridržavati se sljedećih tehničkih svojstava:

− format ASCII

− kodna stranica 8859 – 2 (CE)

− slogovi prema tablicama iz Priloga 12.

− svaki slog završava znakom za odvajanje (delimiterom) CRLF (X«0D0A«)

− naziv datoteke glasi MOS2_MBR_XYZ.IS, gdje su MOS2 i IS fiksni dijelovi naziva datoteke, a MBR je osmeroznamenkasti matični broj izvještajne institucije; dio »xyz« nije obvezan i označuje niz znakova maksimalne dužine 20, pri čemu nije dopuštena uporaba specijalnih znakova; izvještajna institucija u tom dijelu može upisati svoju internu oznaku; ako izvještajna institucija dostavlja komprimiranu datoteku, naziv datoteke mora biti isti kao i naziv nekomprimirane datoteke (MOS2_MBR_XYZ.zip).

4.2. Sadržaj slogova

4.2.1. Opće napomene

219. Brojčana (numerička) polja (N) popunjavaju se vodećim nulama, a nulama se popunjavaju i onda kada su neobvezatna i/ili kad nemaju konkretan sadržaj. Polje predviđeno za iznos duljine je 15 znakova, uključujući dva decimalna mjesta. Oznaka predznaka »+« (plus) ili » – « (minus) potrebna je zbog jedinstvenog načina označavanja iznosa, koji je pozitivan ili negativan, a ta se oznaka nalazi u polju iza kojeg neposredno slijedi polje za iznos. Slovno-brojčana (alfanumerička) polja (AN) popunjavaju se slijeva, bez vodećih praznina.

220. Prva četiri polja u svim slogovima obvezna su i podliježu kontroli sadržaja.

221. Ako izvještajna institucija za određeno izvještajno razdoblje u određenom izvješću nema što dostaviti (drugim riječima, ako je to izvješće prazno), takvo se izvješće dostavlja na sljedeći način: uz Oznaku retka, Datum stanja i Oznaku izvješća potrebno je još samo Redni broj retka u datumu popuniti nulama (tzv. »nulti« redak) i ostalo ostaviti prazno.

222. Identifikacija protustranke mora biti konzistentna u svim izvješćima. U poljima Komitent MBR, Komitent PBR i Komitent nerezident za istu protustranku moraju se dostaviti isti identifikatori.

223. Sva izvješća moraju biti usklađena s kontrolama iz Priloga 11.

4.2.2. Izvješće »AA«

224. Svako polje sloga izvješća »AA« ima ugrađenu kontrolu obvezne popunjenosti polja te kontrolu je li popunjeno vrijednošću s popisa dopuštenih vrijednosti u određenim kombinacijama instrumenata i protustranaka. Shema kontrola dana je u Prilogu 6.

225. Sadržaj polja (Prilog 12.1.):

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava oznaku »AA«, koja se ponavlja u svim slogovima izvješća »AA«.

− U polje 2 (Datum stanja) upisuje se datum izvješća (kalendarski kraj mjeseca) na koji se slog odnosi, u formi »ggggmmdd«. Napomena: pri ispravljanju ovaj se podatak može razlikovati od onoga u slogu zaglavlja.

− Polje 3 (Oznaka izvješća) sadržava kombiniranu oznaku izvješća sloga s obzirom na konsolidiranost («N« ili »K«) i revidiranost («P« ili »R«), odnosno »D1« ili »D2«, u skladu s obilježjima »Konsolidirano ili nekonsolidirano izvješće« i »Nerevidirano ili revidirano izvješće«. To znači da su dopuštene vrijednosti u polju 3 samo »NP«, »NR«, »KP«, »KR«, »D1« ili »D2«. Polje 2 i polje 3 kao »datum/oznaka izvješća« jedinstveno određuju izvještajnu datoteku za pojedinu izvještajnu instituciju i obvezno se popunjavaju.

− U polje 4 (Redni broj retka u datumu) upisuje se redni broj retka u datumu/oznaci izvješća. To je broj veći od nule i mora biti prijavljen. Neće se kontrolirati neprekinutost slijeda, tj. dopušteni su preskoci u nizu rednih brojeva, ali je taj podatak od ključne važnosti pri ispravljanju jer se preko njega jedinstveno identificira redak u datumu/oznaci izvješća izvještajne institucije.

− Polje 5 (Oznaka komitenta) obvezno se popunjava, a sadržava oznaku komitenta, koja može biti »MB«, »OB«, »FZ«, »MF« ili »ND«. Ovisno o vrsti komitenta, kontrolira se njegov matični broj: ako polje 5 sadržava »MB«, sadržaj polja 6 (Komitent MBR) kontrolira se prema popisu DZS-a. Polje 6 mora biti popunjeno vodećim nulama, tj. stari matični brojevi duljine 6 i 7 znakova moraju biti dopunjeni vodećim nulama do 8. mjesta. Ako polje 5 sadržava »OB« (domaći obrtnici), »FZ« (domaće fizičke osobe), »MF« (popis ESB-a) ili »ND« (nerezidenti koji nisu na popisu ESB-a), polje 6 smije sadržavati samo nule. Ako je u polje 5 upisano »MF«, polje 7 (Komitent nerezident) kontrolira se prema popisu ESB-a. Ako je u polje 5 upisano »ND«, polje 7 treba ostaviti praznim (blank). Ako je u polje 1 upisano »AA« ili »RA« i u polje 3 »K«, tada je dopušteno u polje 5 upisati »MB«, a u polje 6 upisati osam nula (00000000).

− Polje 8 (Redovno/storno/ispravak) obvezno se popunjava, a dopušteni sadržaj je »R« (redovni slog), »S« (storno) ili »P« (ispravak). Ovo je bitno pri ispravljanju prihvaćenih podataka jer samo korektno storniran slog može biti prijavljen s novim vrijednostima, tj. ispravljen.

− Polje 9 (Županija) nije obvezno popuniti, a popunjava se samo za domaće fizičke osobe ili obrtnike (ako polje 5 sadržava »OB« ili »FZ«) jednom od šifara od 01 do 21 s popisa županija prema Prilogu 2. Za ostale komitente ovo polje ostaje prazno (00).

− Polje 10 (Država) obvezno se popunjava i ovisno o sadržaju polja 5 sadržava oznaku međunarodne institucije ili dvoslovnu oznaku države sjedišta, u skladu s Prilogom 3.

− Polje 11 (Sektor nerezidenta) popunjava se u skladu s Prilogom 10. samo za komitente nerezidente (ako polje 5 sadržava »MF« ili »ND«) jednom od vrijednosti navedenih u obilježju »Sektor nerezidenta«. Za međunarodne institucije i ostale komitente ovo polje ostaje prazno (0000). U kontroli popunjavanja vodi se računa o sadržaju polja 10 (Država).

− Polje 12 (Vrsta povezanosti) obvezno se popunjava i može sadržavati samo vrijednosti »N«, »P«, »S« ili »B«, a zajedno s poljem 13 (Udjeli povezanosti/vlasništva) definira vezu izvještajne institucije i protustranke. Polje 13 je različito od nule samo ako polje 12 sadržava »P«, tj. samo ako je riječ o primarnoj povezanosti. Polje 13 je skupno polje koje se sastoji od 4 iznosa, svaki duljine pet mjesta (tri cijela i dva decimalna mjesta) i ne veći od 100,00 s obzirom na to da je riječ o udjelima. Način prijave udjela i ulaganja objašnjen je u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke«.

− Polje 14 (Instrument) obvezno se popunjava i nosi podatak o instrumentu transakcije, a popunjava se prema obilježju »Instrument«.

− Polje 15 (ISIN) nije obvezno popuniti jer se popunjava samo za određene instrumente, a prema Prilogu 6. Ako nije prazan (blank), podatak o ISIN-u ima u nekim slučajevima ugrađenu kontrolu na prva dva znaka, koji moraju sadržavati dvoslovnu oznaku države izdavatelja instrumenta ili oznaku međunarodne institucije, i to u skladu s tekstom navedenim u obilježju »Država sjedišta ili međunarodna institucija«.

− Polje 16 (Valuta) obvezno se popunjava i sadržava troslovnu oznaku valute, i to u skladu s popisom valuta.

− Polje 17 (Izvorno dospijeće) nije obvezno popuniti, osim za određene instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Polje 17 sastoji se od dva cjelobrojna dijela (broj mjeseci), pri čemu se prve tri znamenke odnose na razdoblje počeka, dok se sljedeće tri znamenke odnose na izvorno dospijeće. S obzirom na to da nule u sadržaju nose informaciju, u slučaju kad se ne popunjava, ovo polje treba ostaviti praznim (blank).

− Polje 18 (Otkazni rok) nije obvezno popuniti, osim za određene instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Cjelobrojni podatak u ovom polju odnosi se na broj mjeseci, a u slučaju kad se ne popunjava, treba ga ostaviti praznim (blank).

− Polje 19 (Vrsta indeksacije) i polje 20 (Valuta indeksacije) prema obilježju »Indeksacija« nije obvezno popuniti, osim za određene instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Ako se prijavljuje, vrsta indeksacije može biti »N«, »V« ili »J« i o tome direktno ovisi kontrola polja 20: ako je u polju 19 sadržaj »N«, polje 20 smije sadržavati samo »000«, a inače sadržava troslovnu oznaku valute, i to u skladu s popisom valuta. U slučaju kad se ne popunjavaju, oba polja treba ostaviti praznima (blank).

− Polje 21 (Portfelj) obvezno se popunjava i nosi podatak o portfelju, a popunjava se prema obilježju »Portfelj«.

− Polje 22 (Utrživost kredita) nije obvezno popuniti, osim za neke instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Ako se prijavljuje, utrživost kredita može biti »N«, »U, »P« ili »R«.

− Polje 23 (Značajke kapitala) nije obvezno popuniti, osim za neke instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Ako se prijavljuje, značajka kapitala može biti »N«, »P«, »A«, »D«, »E« ili »M«.

− Polje 24 (Rizična skupina) nije obvezno popuniti, osim za određene instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Ako se prijavljuje, rizična skupina može biti »00«, »A1«, »A2«, »B1«, »B2«, »B3« ili »CC«.

− Polje 25 (Ugrađeni derivat) nije obvezno popuniti, osim za neke instrumente, i to u skladu s Prilogom 6. Ako se prijavljuje, ugrađeni derivat može biti »0« ili »1«. S obzirom na to da nula u sadržaju nosi informaciju, u slučaju kad se ne popunjava, ovo polje treba ostaviti praznim (blank).

− Polje 26 (Odnosna varijabla) nije obvezno popuniti, osim za neke instrumente prema Prilogu 6. Ako se prijavljuje, prema obilježju »Odnosna varijabla«, odnosna varijabla može sadržavati dvoznamenkasti broj između »01« i »10« ili »99«. Ako se ne popunjava, ovo polje treba ostaviti praznim (blank).

− Polje 27 (Predznak) obvezno se popunjava jer nosi podatak o predznaku iznosa transakcije, a može sadržavati samo znak »+« ili » – «.

− Polje 28 (Iznos) obvezno se popunjava i sadržava podatak o iznosu transakcije. Polje je duljine 15 znamenaka, uključujući dva decimalna mjesta.

− Polje 29 (Vrsta iznosa) obvezno se popunjava i nosi podatak o značajkama iznosa, a popunjava se prema obilježju »Vrsta iznosa«.

− Polje 30 (Komitent PBR) popunjava se za rezidente pravne osobe te rezidentne investicijske i mirovinske fondove ako izvještajna institucija raspolaže OIB-om tih protustranaka, inače ostaje prazno (blank).

226. Uz ove osnovne logičke kontrole sadržaj pojedinih polja unutar sloga kontrolira se i s obzirom na ispravnu kombinaciju prijavljenih vrijednosti. To znači da će slog, iako s dopuštenim vrijednostima u pojedinim poljima, biti odbijen kao neispravan ako sadržaj nije u ispravnoj kombinaciji prema prilozima 6., 8. i 9.

4.2.3. Zbirni slog (zaglavlje)

227. Zbirni slog nalazi se na početku datoteke.

228. Sadržaj polja (Prilog 12.2.):

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava oznaku »ZZ« i postoji samo jedan takav slog u datoteci.

− U polje 2 (Datum stanja) upisuje se datum stanja (kalendarski kraj mjeseca) za koji je datoteka poslana, u formi »ggggmmdd«.

− Polje 3 (Oznaka izvješća) sadržava kombiniranu oznaku izvješća sloga s obzirom na konsolidiranost («N« ili »K«) i revidiranost («P« ili »R«), odnosno »D1« ili »D2«, u skladu s obilježjima »Konsolidirano ili nekonsolidirano izvješće« i »Nerevidirano ili revidirano izvješće«. To znači da su dopuštene vrijednosti u polju 3 samo »NP«, »NR«, »KP«, »KR«, »D1« ili »D2«. Polje 2 i polje 3 kao »datum/oznaka izvješća« jedinstveno određuju izvještajnu datoteku za pojedinu izvještajnu instituciju i obvezno se popunjavaju.

− U polje 4 (Broj redaka u datoteci) upisuje se ukupni broj redaka u poslanoj datoteci. To je broj veći od nule i mora biti prijavljen. Napomena: ovo je brojač datoteke koja sadržava dotični slog zaglavlja, a ne brojač slogova za datum/oznaku stanja, dakle broj koji obuhvaća sve slogove koji su poslani u datoteci, bez obzira na datume/oznake izvješća.

− Polje 5 (Banka/štedionica/fond MBR) obvezno se popunjava i sadržava matični broj izvještajne institucije koji se provjerava prema popisu DZS-a. Polje 5 mora biti popunjeno vodećim nulama, tj. stari matični brojevi duljine 6 i 7 moraju biti dopunjeni vodećim nulama do 8. mjesta.

− Polje 6 (Ime osobe), polje 7 (Telefon) i polje 8 (Elektronička pošta) nose podatke o osobi odgovornoj za poslanu datoteku i detaljima za kontakt telefonom i/ili elektroničkom poštom.

− Polje 7 (Banka/štedionica/fond PBR) popunjava se ako izvještajna institucija raspolaže svojim OIB-om, inače ostaje prazno (blank).

− Polje 8 (Napomena) nije obvezno popuniti, a upotrebljava se kad izvještajna institucija želi pojasniti nešto vezano uz poslanu datoteku. Prvih 20 znakova Napomene bit će prikazano u povratnim datotekama ERR i ER2 (na početku prvog retka), što se može iskoristiti za upis Interne oznake datoteke kod izvještajne institucije (poglavlje 4.4. ove Upute).

4.2.4. Napomena

229. Slog napomene je neobvezan, promjenjive je duljine, a upotrebljava se kad izvještajna institucija želi pojasniti ili dokumentirati nešto vezano uz pojedini slog ulazne datoteke. Za svaki slog izvješća »AA« smije se kreirati samo jedan slog napomene.

230. Ako se dostavlja napomena, tada slog napomene mora biti dostavljen zajedno sa slogom na koji se odnosi, u protivnom neće biti obrađen. Ako već dostavljenom i prihvaćenom slogu nedostaje Napomena, a trebala je biti dostavljena, taj slog treba stornirati i ponovo ga dostaviti zajedno s pripadajućim slogom A1 (postupak storno/popravak kao pri popravku bilo kojega drugog obilježja sloga).

231. Sadržaj polja (Prilog 12.3.):

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava oznaku »A1«.

− U polje 2 (Datum stanja) upisuje se datum stanja (kalendarski kraj mjeseca odnosno 10. ili 20. dan u mjesecu) sloga na koji se napomena odnosi, u formi »ggggmmdd«.

− Polje 3 (Oznaka izvješća) sadržava kombiniranu oznaku izvješća sloga s obzirom na konsolidiranost (»N« ili »K«) i revidiranost (»P« ili »R«), odnosno »D1« ili »D2«, kakvu sadržava i slog na koji se napomena odnosi.

− Polje 4 (Redni broj retka u datumu/oznaci izvješća) sadržava redni broj retka sloga na koji se napomena odnosi. Dakle, polja 2, 3 i 4 ista su kod napomene i sloga na koji se napomena odnosi.

− U polje 5 (Napomena) upisuje se tekst po želji, do 2000 znakova. Tekst se povezuje sa slogom prema sadržaju polja 2, 3 i 4. Tekst se povezuje i sa slogom ostalih izvješća ako ima slijednu sekvencu u Polju 4, tj. jedinstveni Redni broj retka na razini oznake sloga, datuma stanja i oznake izvješća).

4.2.5. Izvješće »PO«

232. Sadržaj polja (Prilog 12.4.):

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava oznaku »PO«.

− Polja od 2 do 11 popunjavaju se kao kod sloga izvješća »AA«.

− Obilježje »Protustranke pojedinačno« upisuje se u polje 6 (Komitent MBR) ako polje 5 sadržava »MB« (matični broj prema DZS-u), odnosno u polje 7 (Komitent nerezident) ako polje 5 sadržava »’MF«, inače u polje 12 (Komitent PBR). Mora biti popunjeno bar jedno od polja 6, polja 7 i polja 12.

− Obilježje »Osnova identificiranja« složeno je od 14 skupina po dva znaka, skupine od pet znakova i četiri polja Grupa. Prvih pet skupina kriteriji su s međusobno isključivim modalitetima i upisuju se u polja 13 – 17 (Osnova ID1 – Osnova ID5), dok ostalih deset kriterija ima pojedine vrijednosti i upisuje se u polja 18 – 25 (Osnova ID6 – Osnova ID13). Za pripadnost grupi povezanih osoba predviđena su četiri polja za pojedinu protustranku, a upisuju se redom u polja 28 – 31 u formi »G****«, gdje je »****« jedinstvena identifikacija grupe u evidencijama izvještajne institucije.

o U polje 13 (Osnova ID1) upisuju se modaliteti »N1« ili »N2«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 14 (Osnova ID2) upisuju se modaliteti »H1« ili »H2«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 15 (Osnova ID3) upisuju se modaliteti »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »PH«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE« ili »PF«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 16 (Osnova ID4) upisuju se modaliteti »D1«, »D2« ili »PA«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 17 (Osnova ID5) upisuju se modaliteti »S1« ili »S2«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 18 (Osnova ID6) upisuju se modaliteti »P5«, »P6«, »P7«, »P8« ili »PG«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 19 (Osnova ID7) upisuje se modalitet »P9«; ako se na protustranku ne odnosi ta osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 20 (Osnova ID8) upisuje se modalitet »IZ«; ako se na protustranku ne odnosi ta osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 21 (Osnova ID9) upisuje se modalitet »ZZ«; ako se na protustranku ne odnosi ta osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 22 (Osnova ID10) upisuje se modalitet »DZ«; ako se na protustranku ne odnosi ta osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 23 (Osnova ID11) upisuje se modalitet »FD«; ako se na protustranku ne odnosi ta osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 24 (Osnova ID12) upisuje se modalitet »VP«; ako se na protustranku ne odnosi ta osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 25 (Osnova ID13) upisuju se modaliteti »U2«, »U4« ili »U5«; ako se na protustranku ne odnosi nijedna od tih osnova identificiranja, upisuje se »00«.

o U polje 26 (Osnova ID14) i polje 27 (Osnova ID15) upisuje se »00«. U polje 32 (Osnova ID16) upisuje se »00000«.

− Obilježje »Detalji protustranke« upisuje se u polje 33 na način da se podaci »Naziv pravne osobe ili prezime i ime fizičke osobe« te »Grad sjedišta ili prebivališta« i »Adresa« odvoje separatorom »;« i popune do duljine 200 znakova.

4.2.6. Izvješće »AH«

233. Sadržaj polja (Prilog 12.5.):

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava oznaku »AH«.

− Polja od 2 do 8, od 10 do 14 te od 16 do 30 popunjavaju se kao kod sloga izvješća »AA«.

− Obilježje »Broj dana« upisuje se u polje 15 (Dani stjecanja).

− Obilježje »Kupac plasmana« složeno je od dvije skupine, koje se obvezno popunjavaju. Prvu skupinu čine dva znaka i njome se određuje vrsta identifikatora kojim se prepoznaje kupac plasmana, a upisuje se u polje 31 (Vrsta kupca plasmana). Drugu skupinu čini identifikator kupca plasmana i upisuje se u polje 32 (Kupac plasmana). Ako je u polju 31 naveden modalitet »OI«, polje 32 mora sadržavati OIB; ako je u polju 31 naveden modalitet »MB«, polje 32 mora sadržavati matični broj i taj se sadržaj kontrolira prema popisu DZS-a; ako je u polju 31 naveden modalitet »MF«, polje 32 mora sadržavati identifikator MFI-ja iz EU-a i taj se sadržaj kontrolira prema popisu ESB-a; ako je u polju 31 naveden modalitet »OS«, polje 32 mora sadržavati samostalno određeni jedinstveni identifikator.

4.2.7. Izvješće »KS«

234. Sadržaj polja (Prilog 12.6.):

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava oznaku »KS«.

− Ostala polja popunjavaju se prema Prilogu 10.

− Polja od 2 do 8, 10, 11, 14, od 16 do 21, 24 te od 27 do 30 popunjavaju se kao kod sloga izvješća »AA«.

− Iznimke su od sloga izvješća »AA« sljedeće:

o U polje 28 (Iznos) upisuje se decimalni podatak s 5 decimala za Vrste iznosa = »42«, »43«, »44«, »45«, »67« i »68«.

o Obilježje »Razred iznosa kredita« upisuje se u polje 22 (Razred iznosa kredita).

o Obilježje »Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope« upisuje se u polje 15 (Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope).

o Obilježje »Kolateral/jamstva« upisuje se u polje 25 (Kolateral/jamstva).

o Obilježje »Novi posao« upisuje se u polje 26 (Novi posao).

− Obilježje »Vrsta referentne kamatne stope« upisuje se u polje 31 (Vrsta referentne kamatne stope).

− Obilježje »Ročnost referentne kamatne stope« upisuje se u polje 32 (Ročnost referentne kamatne stope).

− Obilježje »Valuta referentne kamatne stope« upisuje se u polje 33 (Valuta referentne kamatne stope).

− Obilježje »Učestalost promjene kamatne stope« upisuje se u polje 34 (Učestalost promjene kamatne stope).

4.2.8. Ostala izvješća (osim »AA«, »PO«, »AH« i »KS«)

235. Strukturom je ovaj slog (Prilog 12.7.) identičan slogu izvješća »AA«, uz varijacije sadržaja u pojedinim poljima:

− Polje 1 (Oznaka retka) sadržava jednu od sljedećih oznaka: »AB«, »AF«, »AN«, »AE«, »AK«, »AD«, »AU«, »AM«, »IZ«, »OI«, »RA«.

− Ostala polja popunjavaju se ovisno o polju 1 (Oznaci retka), prema Prilogu 10.

− Pravila popunjavanja svih polja ista su kao za popunjavanje sloga izvješća »AA«, ali ovisno o sadržaju Priloga 10.

− Iznimke su od prethodnog sljedeće:

o Obilježje »Protustranke pojedinačno« popunjava se za oznake »AF«, »AN«, »AU«, »AM« i »IZ«, a upisuje se u polje 6 (Komitent MBR) ako polje 5 sadržava »MB« (matični broj prema DZS-u), odnosno u polje 7 (Komitent nerezident), ako polje 5 sadržava »’MF«, inače u polje 30 (Komitent PBR). Za rezidente mora biti popunjeno bar jedno od polja 6 i polja 30, a za nerezidente bar jedno od polja 7 i polja 30.

o Obilježje »Vremenski razred« popunjava se za oznake »AE«, »AK« i »AD«, a upisuje se u polje 15 (ISIN / Vremenski razred).

o Obilježje »Broj dana« popunjava se za oznake »AU« i »AM«, a upisuje se u polje 17 (Izvorno dospijeće / Dani stjecanja). Ovo obilježje popunjava se u oznaci izvješća »AM« obvezno za instrumente »A08*«, a za instrumente »A09*« samo pod uvjetom da je pod obilježjem »Stjecanje imovine« naveden modalitet »07«.

o Obilježje »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar« popunjava se samo za oznaku »IZ«, a upisuje se u polje 13 (Udjeli povezanosti / DZ, FD).

o Obilježje »Stjecanje imovine« popunjava se samo za oznake »AU« i »AM«, a upisuje se u polje 26 (Odnosna varijabla / Stjecanje imovine / Vrsta kamatne stope).

o Obilježje »Vrsta kamatne stope« popunjava se samo za oznaku »AK«, a upisuje se u polje 26 (Odnosna varijabla / Stjecanje imovine / Vrsta kamatne stope).

o Obilježje »Korištenje imovine« popunjava se samo za oznaku »AM«, a upisuje se u polje 24 (Rizična skupina / Korištenje imovine).

o U polje 28 (Iznos) upisuje se cjelobrojni podatak s dvije decimale (decimale = 00) za instrumente »D0001«, »D0002«, »D0003«, »D0005«, »D0006«, »D0007«, »D0010«, »D0011«, »D0012« i »D0013«.

4.3. Ispravljanje dostavljenih podataka

236. Razlikuje se ispravljanje neispravnih slogova (ponovljeno slanje nakon ispravljanja pogrešaka) i slogova koji su prihvaćeni kao ispravni (složeniji postupak storniranjem prethodnoga). Složenijim postupkom, storniranjem, ispravljaju se samo već prihvaćeni podaci, dakle oni koji su prošli kontrolu, a da nisu pronađene pogreške ili su eventualno sadržavali samo pogreške tipa upozorenja (W – warning). Neispravni slogovi, koji su odbijeni zbog formalnih i/ili logičkih pogrešaka, ne ispravljaju se na ovaj način, nego se jednostavno pošalju novi u sljedećoj datoteci.

237. Ispravak se obavlja tako da se stornira prihvaćeni slog (jedinstveno određen rednim brojem u datumu stanja / oznaci izvještaja) i dostavi ispravan novi slog.

238. Redovni slog, storno i popravci razlikuju se po sadržaju polja 8 sloga:

− Prva prijava sloga u nekom datumu/oznaci izvješća ide sa sadržajem »R« u polju 8. Ako slog sadržava pogreške, tj. ako je neispravan, u sljedećoj dostavi podataka šalje se ispravljen slog s oznakom »R« i tako dok god ne bude prihvaćen kao ispravan.

− Ako je utvrđeno da treba promijeniti neke podatke u slogu koji je prihvaćen kao ispravan, ispravljanje se provodi u dva koraka:

o storniranje: uzme se slog koji treba stornirati, u polje 8 upiše se »S«, a u polju 27 promijeni se predznak u suprotan od originala; dakle, kod kontrole sloga s oznakom »S« u polju 8 traži se u povijesti isti datum, oznaka i redni broj retka, ostalo sve mora biti isto, osim što predznak mora biti suprotan (inače se odbija)

o ispravak: s istim sadržajem polja 1, 2, 3 i 4 kao slog koji se ispravlja i sadržajem »P« u polju 8, u ostala polja unosi se novi sadržaj i na taj se način ispravlja slog. Slog koji u polju 8 ima upisano »P« prolazi iste kontrole kao i ostali, redovni slogovi s oznakom »R«.

− Samo ispravnim parom slogova »S« i »P« može se popraviti »stari« ispravan slog:

o odbija se »S« ako nema »P« koji ga slijedi u paru (iznimno, u opravdanim okolnostima, primjerice, pri storniranju kamatnih stopa, nije potrebno dostaviti slog »P«)

o odbija se »S« ako nije istovjetan originalu koji se ispravlja, uz iznimku predznaka

o odbija se »P« ako nema ispravan »S«

o odbija se »P« ako nije formalno i logički ispravan kao i pripadni »S« i

o ispravan par »S« i »P« rezultiraju zamjenjivanjem »staroga« ispravnog sloga iz prihvaćenih i spremanjem novoga u bazu za daljnje procesiranje ispravnih.

− U slučaju ponovljenog ispravljanja ovako popravljenog sloga, ponavlja se postupak storno/ispravak kao i u prethodnom krugu, s istim pravilima.

4.4. Izlazne datoteke obrade

239. Nakon svake obrade kreiraju se sljedeće datoteke s povratnim informacijama o rezultatima:

− BAD – format datoteke s ekstenzijom BAD, odbijeni slogovi koji ne ulaze u bazu podataka, isti je kao ulazni slog, tj. to je onaj dio ulazne datoteke koji nije prošao formalnu provjeru (npr. pogrešan datum).

− ERR – datoteka ERR, pregled pogrešaka, formata je izvještajnog sloga napomene (dakle »ključ prepoznavanja« jesu: oznaka retka, datum stanja, oznaka izvještaja i redni broj retka u datumu) s nizom šifara i tipova pogrešaka odvojenih separatorima (npr. #305E#315W#) u polju 5 – Napomena, po jedan redak za svaki pogrešan slog; datoteka sadržava prvih 20 znakova polja ‘Napomena’ iz sloga zaglavlja (poglavlje 4.2.3. ove Upute), kao i informaciju o vremenu zaprimanja i obrade poslanih podataka.

− ER2 – datoteka ER2, pregled detalja pogrešaka, formata je izvještajnog sloga napomene (dakle »ključ prepoznavanja« jesu: oznaka retka, datum stanja, oznaka izvještaja i redni broj retka u datumu) s oznakom R/S/P i detaljima svake pogreške odvojenima separatorima u Polju 5 – Napomena, uz detaljan opis pogreške, po jedan redak za svaku pogrešku; datoteka sadržava prvih 20 znakova polja ‘Napomena’ iz sloga zaglavlja (poglavlje 4.2.3. ove Upute), informaciju o vremenu zaprimanja i obrade poslanih podataka, kao i ukupnu aktivu i ukupnu pasivu izračunatu na osnovi svih primljenih slogova izvještajne institucije za taj datum/oznaku izvješća te broj obrađenih slogova (bez A1).

Napomena: formule za izračun ukupne aktive i pasive

A = sum (A*)

A* = 01 + 02 + 03 + 04 – 05 – 06 – 07 + 08 + 10 + 12 + 72 (vrsta iznosa)

P = sum (P*) + I*

P* = 01 + 02 + 03 + 04 – 05 – 06 – 07 + 08 + 10 + 12 + 72 (vrsta iznosa)

I* = 05 (vrsta iznosa)

Tolerancija uravnoteženosti bilance iznosi 1,50 eura (odnosno deset kuna za referentne datume prije uvođenja eura kao službene valute u RH), a veće odstupanje rezultira pogreškom 525 (E) Bilanca nije uravnotežena, Aktiva <> pasiva. Obveznici izvješćivanja dužni su dostaviti slogove kojima se ispravlja ova pogreška.

− STR – datoteka STR, slogovi za storniranje, kreira se iz slogova koji imaju samo pogreške tipa warning (W) pa su prihvaćeni kao ispravni, sadržajem je ista kao ulazni slog sa separatorima polja (#), a na kraju je sloga šifra pogreške; datoteka sadržava informaciju o vremenu zaprimanja i obrade poslanih podataka.

Napomena: to je predložak u kojemu treba promijeniti sadržaj polja 8 u »S« i predznak u suprotni od originala i usto kreirati novi, ispravni slog s oznakom »P«.

− STP – datoteka STP, pregled stavki koje se ponavljaju (sva polja identična u više slogova na jedan datum/oznaku izvješća, s iznosom različitim od nule), kreira se nakon svake obrade; datoteka sadržava informaciju o vremenu zaprimanja i obrade poslanih podataka, na početku je broj ponavljanja i u nastavku polja koja se ponavljaju odvojena separatorom (#).

− ER3 – datoteka ER3, pregled pogrešaka iz vertikalnih kontrola (za sva polja identična u više slogova na jedan datum/oznaku izvješća osim Vrste iznosa i Iznosa), kreira se nakon svake obrade; datoteka sadržava prvih 20 znakova polja Napomena iz sloga zaglavlja (poglavlje 4.2.3. ove Upute), kao i informaciju o vremenu zaprimanja i obrade poslanih podataka, redak promptova (naziva pojedinih obilježja) te retke s pogreškama: na početku je šifra pogreške s iznosima koji nisu prošli kontrolu kao ispravni, a u nastavku polja koja se ponavljaju odvojena separatorom (#).

4.5. Način dostave datoteka

240. Podaci se dostavljaju elektronički (SWIFT, WEB).

241. Datoteka može biti u izvornom formatu ili komprimirana (ZIP).

242. Način dostavljanja podataka putem sigurnoga internetskog sučelja definiran je posebnom uputom.

243. Iznimno, HNB može tražiti od izvještajne institucije da podatke dostavi na disku (CDROM). Na jednom disku može biti samo jedna datoteka. Pritom naljepnica mora sadržavati:

− naziv izvještajne institucije

− naziv datoteke

− datum stanja na koji se podaci odnose (dd.mm.gggg) i

− oznaku izvješća (XY).

Neobvezno, ako izvještajna institucija želi, može napisati i broj diska (interni broj kod izvještajne institucije).

Prilog 1. Pojašnjenja uz izvještajne slogove

244. U ovom se prilogu pojašnjavaju pojedini izvještajni slogovi definirani modalitetima obilježja »Izvješće«.

245. Kod izvješća »AA« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Za modalitete obilježja »Instrument« koji počinju s »A08« i »A09«, u obilježju »P matični broj« navodi se matični broj izvještajne institucije, odnosno u obilježju »P porezni broj« potrebno je navesti OIB izvještajne institucije.

2) Vrsta iznosa »20« ne varira po instrumentima, već se traže samo podaci na razini protustranke; stoga se sva otpisana potraživanja dostavljaju upotrebom predefinirane kombinacije instrumenta »A9999«, valute »EUR«, izvornog dospijeća »000000«, indeksacije »N000«, portfelja »XXX«, rizične skupine »00« i ugrađenog derivata »0«, koja obuhvaća sve financijske instrumente i sve portfelje; ova vrsta iznosa dostavlja se samo za izvještajne datume 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca i samo na nekonsolidiranoj osnovi. Za referentne datume prije uvođenja eura kao službene valute u RH u predefiniranoj se kombinaciji kao valuta upotrebljava »HRK«.

3) U vezi s količinom vrijednosnih papira (vrsta iznosa »63«) vrijede sljedeća pravila:

3.1) vrsta iznosa dostavlja se samo na mjesečnoj osnovi, i to za nekonsolidirana i nerevidirana izvješća

3.2) ovisno o vrsti vrijednosnog papira, ovaj modalitet odnosi se na broj kupljenih i/ili izdanih dionica, broj kupljenih i/ili izdanih udjela u investicijskom fondu ili količinu kupljenih i/ili izdanih dužničkih vrijednosnih papira

3.3) količina dužničkih vrijednosnih papira iskazuje se kao nominalna vrijednost dužničkoga vrijednosnog papira u originalnoj valuti izdanja vrijednosnog papira

3.4) količina dužničkih vrijednosnih papira ne mijenja se u kontekstu amortizacije vrijednosnog papira, odnosno količina ulaganja ne mijenja se ako je nominalna i tržišna vrijednost ulaganja smanjena zbog otplate dijela glavnice dužničkoga vrijednosnog papira

3.5) količina dužničkih vrijednosnih papira mijenja se u slučaju kupovanja ili prodaja dužničkih vrijednosnih papira te

3.6) količinu vrijednosnog papira potrebno je prijaviti i kad je neto knjigovodstvena vrijednost tog instrumenta jednaka nuli.

4) Vrstom iznosa »72« iskazuje se uvećanje ili umanjenje vrijednosti pojedinačnog instrumenta kojem se štiti fer vrijednost, tj. iskazuje se kumulativni iznos (stanje) promjene fer vrijednosti zaštićene stavke.

5) Negativne kamate na financijsku imovinu u izvješću »AA« prijavljuju se na instrumentu »P9999« i na vrstama iznosa »03« i »04«. Negativne kamate na financijske obveze u izvješću »AA« prijavljuju se upotrebom instrumenta »A9999« i vrste iznosa »03« i »04«. Iznimno, negativna potraživanja odnosno negativne obveze po kamatama za izvedenice kojima se ostvaruje računovodstvo zaštite (instrumenti od »A0501« do »A0506« u imovini odnosno instrumenti od »P0701« do »P0706« u obvezama, koji se iskazuju u portfeljima »ZFV«, »ZNT«, »ZUI« i »ZFM«) prijavljuju se kao umanjenje na vrsti iznosa »10« pripadajućeg instrumenta zaštite.

6) Sredstva koja je izvještajna institucija prikupila od ulagatelja za kupnju vrijednosnih papira i koja čekaju konačno ulaganje (primjerice, sredstva koja čekaju ulaganje u državne obveznice, nalozi za svrhu kupnje vrijednosnih papira putem brokerskih poslova koji još nisu izvršeni i sl.) prijavljuju se na instrumentu »P9997«. Kao protustranka navodi se izvještajna institucija.

246. Kod izvješća »AB« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Pri upotrebi pojedinih modaliteta obilježja »Vrsta iznosa« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1.1) Modalitet »13« – isknjižavanje (otpis) glavnice na teret ispravaka vrijednosti i otpisi na teret ostalih rashoda; iznosi vezani uz ovaj modalitet uvijek imaju negativan predznak.

1.2) Modalitet »14« – isknjižavanje (otpis) kamata na teret ispravaka vrijednosti i otpisi na teret ostalih rashoda; iznosi vezani uz ovaj modalitet uvijek imaju negativan predznak.

1.3) Modalitet »15« – prilagodbe (promjene) cijene koja se odnosi na razliku tržišne vrijednosti utrživih instrumenata (koje u slučaju izvedenih financijskih instrumenata mogu biti rezultat modela vrednovanja), a koja je proizašla samo iz promjene tržišnih cijena (nisu obuhvaćene promjene tečaja, kupnje ili prodaje instrumenata). Ova vrsta iznosa obuhvaća i nerealizirane i realizirane dobitke ili gubitke koji su rezultat promjene cijena, odnosno:

a) nerealizirane dobitke ili gubitke od instrumenata kojima izvještajna institucija raspolaže na kraju prethodnog i na kraju tekućega izvještajnog mjeseca, odnosno onih koje je izvještajna institucija stekla tijekom izvještajnog mjeseca, ali ih nije imala na kraju prethodnog mjeseca i

b) realizirane dobitke ili gubitke od instrumenata za koje ne postoje stanja na kraju prethodnoga i na kraju tekućega izvještajnog mjeseca, odnosno koji su kupljeni i prodani tijekom izvještajnog mjeseca te dio realiziranih dobitaka ili gubitaka od instrumenata kojima je izvještajna institucija raspolagala na kraju prethodnog mjeseca, ali ih je prodala ili su dospjeli tijekom izvještajnog mjeseca.

Iznosi vezani uz ovaj modalitet imaju:

a) negativan predznak – u slučaju pada cijene ili

b) pozitivan predznak – u slučaju rasta cijene.

2) Izvješća »AB« i »AH« imaju obuhvate koji se djelomično preklapaju. Ako je riječ o prodaji kredita za koji je izvještajna institucija bila formirala ispravke vrijednosti, taj će se iznos prikazati i u izvješću »AB« (otpis glavnice na teret ispravaka vrijednosti i otpis kamata na teret ispravaka vrijednosti) i u izvješću »AH« (iznos glavnice plasmana koji je prodan i iznos kamata po plasmanu koji je prodan, zajedno s pripadajućim ispravcima vrijednosti), pa ti iznosi moraju biti usklađeni.

247. Kod izvješća »AD« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) U izvješću »AD« dostavljaju se samo oni instrumenti za koje se ispunjava obilježje »Izvorno dospijeće«. Izvještajni iznosi prikazani modalitetima »05«, »06«, »18«, »19« i »37« obilježja »Vrsta iznosa« prikazuju se u obilježju »Vremenski razred« raspoređeni u različite vremenske razrede, a u skladu s preostalim dospijećem.

2) Izvješćem »AD« prikupljaju se u okviru vrste iznosa »37« podaci koji odgovaraju aktualnim planovima naplate plasmana, odnosno otplate obveza u dijelu koji se odnosi na kamate. Ovom vrstom iznosa navodi se bruto ukupna vrijednost kamata koje prema planu otplate (obveze) ili naplate (imovina) treba platiti ili naplatiti u određenom budućem vremenskom razredu. Dakle, potrebno je prikazati kamate koje još nisu obračunate, a očekuje se da će biti obračunate i naplaćene ili otplaćene u budućem razdoblju prema trenutačno važećem planu otplate ili naplate. Drugim riječima, ovom se vrstom iznosa za sve aktivne instrumente obuhvaćene ovim izvješćem navode iznosi kamata koji se planiraju naplatiti u određenim vremenskim razredima, odnosno za sve pasivne instrumente iznosi kamata koji se trebaju platiti u određenim vremenskim razredima. Ova vrsta iznosa dostavlja se samo na nekonsolidiranoj osnovi.

3) Vrstom iznosa »72« iskazuje se uvećanje ili umanjenje vrijednosti pojedinačnog instrumenta kojemu se štiti fer vrijednost, tj. iskazuje se kumulativni iznos (stanje) promjene fer vrijednosti zaštićene stavke.

248. Kod izvješća »AE« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) U izvješću »AE« dostavljaju se samo oni instrumenti po kojima su u izvješću »AA« dostavljene vrste iznosa »02« i/ili »04«. Izvještajni iznosi prikazani modalitetima »18« i »19« obilježja »Vrsta iznosa« prikazuju se u obilježju »Vremenski razred« u potpunosti u vremenskom razredu u koji pripada dospjeli dio potraživanja s najduljim brojem dana kašnjenja, dok se izvještajni iznosi prikazani modalitetima »02« i »04« obilježja »Vrsta iznosa« u obilježju »Vremenski razred« prikazuju u različitim vremenskim razredima, a u skladu sa stvarnim brojem dana kašnjenja. Stoga, na razini pojedinog plasmana (što nužno ne podrazumijeva jedan izvještajni slog) moguće je postaviti relaciju da je suma vrijednosti vrste iznosa »01« i »02« iz izvješća po izvornom dospijeću (primjerice izvješće »AA«) jednaka vrijednosti prijavljenoj modalitetom »18«, dok je suma vrijednosti vrste iznosa »02« razvrstana po vremenskim razredima u izvješću »AE« jednaka vrijednosti prijavljenoj vrstom iznosa »02« iz istog izvješća po izvornom dospijeću (primjerice izvješća »AA«).

2) U izvješću »AE« vrsta iznosa »34« dostavlja se na razini pojedine protustranke uz predefiniranu kombinaciju instrumenta »A9999«, valute »EUR«, indeksacije »N000«, portfelja »XXX« i vremenskog razreda »V1000«. Tom se vrstom iznosa prikuplja bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti s mjerama restrukturiranja, u skladu s definicijom restrukturiranih izloženosti iz Priloga V. dijela 2. poglavlja 18. uputa za primjenu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/3117, pri čemu su obuhvaćene i prihodonosne i neprihodonosne izloženosti. Za referentne datume prije uvođenja eura kao službene valute u RH u predefiniranoj se kombinaciji kao valuta upotrebljava »HRK«.

3) Vrsta iznosa »34« dostavlja se samo na nekonsolidiranoj osnovi.

249. Kod izvješća »AH« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Na vrstama iznosa »18«, »19«, »05« i »06« prikazuju se relevantni iznosi potraživanja i ispravaka vrijednosti potraživanja koji su zbog prodaje plasmana isknjiženi iz poslovnih knjiga u izvještajnom mjesecu.

2) Na vrstama iznosa »64« i »65« prikazuju se relevantni iznosi potraživanja koji su zbog prodaje plasmana isknjiženi iz izvanbilančne evidencije u izvještajnom mjesecu; ako u izvanbilančnoj evidenciji izvještajna institucija vodi i neiskorišteni dio kredita (iznos kredita koji je izvještajna institucija odobrila, ali koji nije realiziran), taj se iznos za potrebe ovoga izvješća ne smatra potraživanjem i nije predmet izvješćivanja.

3) Izvješća »AB« i »AH« imaju obuhvate koji se djelomično preklapaju. Ako je riječ o prodaji kredita za koji je izvještajna institucija bila formirala ispravke vrijednosti, taj će se iznos prikazati i u izvješću »AB« (otpis glavnice na teret ispravaka vrijednosti i otpis kamata na teret ispravaka vrijednosti) i u izvješću »AH« (iznos glavnice plasmana koji je prodan i iznos kamata po plasmanu koji je prodan, zajedno s pripadajućim ispravcima vrijednosti), pa ti iznosi moraju biti usklađeni.

4) U izvješću se prikupljaju iznosi u vezi s plasmanima koji su prodani u izvještajnom mjesecu.

5) Dio plasmana koji nije prodan ne uključuje se u vrste iznosa u izvješću.

6) Iznosi u izvješću prijavljuju se u visini koja je vrijedila na dan prodaje plasmana.

7) U vezi s vrstom iznosa »66«, ako je ugovorena jedinstvena cijena za skup plasmana i ako iz ugovornih odredbi nije moguće odrediti cijenu pojedinačnog plasmana, ukupnu je cijenu potrebno podijeliti po svim pripadajućim plasmanima u skupu, prema procjeni izvještajne institucije. Ako je u sklopu transakcije izvještajna institucija snosila i određene troškove transakcije, cijena se umanjuje za te troškove.

250. Kod izvješća »AK« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) U izvješću »AK« dostavljaju se oni instrumenti po kojima su u izvješću »AA« dostavljene vrste iznosa »03« ili »04« i instrumenti za koje nisu dostavljene vrste iznosa »03« ili »04« u izvješću »AA«, ali su za te instrumente predviđene te vrste iznosa u skladu s Prilogom 8. ove Upute. Izvještajni iznosi prikazani modalitetima »18« i »05« obilježja »Vrsta iznosa« prikazuju se u obilježju »Vremenski razred« u potpunosti u vremenskom razredu u kojemu postoji mogućnost promjene kamatne stope. Kod ugovorene fiksne kamatne stope svi se iznosi označavaju modalitetom »V1000«.

2) Pri utvrđivanju obilježja »Vrsta kamatne stope« za određene modalitete obilježja »Instrument« vrijede sljedeća pravila:

2.1) instrumenti kod kojih se obračunavaju samo zatezne kamate u slučaju zakašnjenja opisuju se modalitetom »03« obilježja »Vrsta kamatne stope«

2.2) instrumentima kod kojih se osim zatezne kamate obračunavaju i ugovorene kamate dodjeljuje se modalitet obilježja »Vrsta kamatne stope« u skladu s obilježjima ugovorene kamatne stope i

2.3) instrumenti po kojima se uobičajeno obračunavaju kamate, ali koji imaju ugovorenu kamatnu stopu od 0 % također su predmet izvješćivanja.

251. Kod izvješća »AM« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Za instrumente preuzete imovine (instrumenti koji počinju s »A08«) te za one instrumente materijalne imovine koji su stečeni preuzimanjem u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (instrumenti koji počinju s »A09« i koji se dostavljaju uz modalitet stjecanja imovine »07«) u obilježjima »P matični broj«, »P porezni broj« i »Protustranke pojedinačno« navodi se identifikator protustranke od koje je imovina preuzeta. Ako je preuzeta imovina bila u vlasništvu više osoba, navodi se matični broj samo jedne osobe u skladu s odlukom izvještajne institucije. Dodatno, ako je jedan od vlasnika preuzete imovine ujedno bio i izvorni dužnik, tada se navodi matični broj izvornog dužnika. Iznimno, pri izvješćivanju na konsolidiranoj osnovi izvještajna institucija može u svim slogovima kao protustranku iskazati svoje identifikatore.

2) Predefinirana kombinacija instrumenta »A9999« i portfelja »XXX« obuhvaća materijalnu imovinu kojom se kreditna institucija koristi na osnovi ugovora o pravu korištenja odnosno najmu ili zakupu, a izvan djelokruga odredbi MSFI-ja 16, i koja podliježe ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu.

252. Kod izvješća »IZ« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Izvješće »IZ« uz instrumente zaštite propisuje obvezno popunjavanje obilježja »Izvorno dospijeće«. Pritom se ne traži izvorno dospijeće instrumenata kojima se jamči za stavke inozemnih obveza, već je potrebno navesti razred izvornog dospijeća instrumenta koji se štiti (pri čemu su ti instrumenti grupirani u stavke obveza na razini vrste instrumenta zaštite).

2) Izvješće »IZ« ne obuhvaća obratne repo kredite koji su osigurani vrijednosnim papirima, osim ako bi izloženost prema protustranci ispunjavala kriterije modaliteta »DZ«, »ZZ«, »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4« ili »P5« obilježja »Osnova identificiranja«.

3) Ako je davatelj zaštite ujedno i protustranka, tada će matični broj u obilježju »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar« biti jednak matičnom broju navedenom u obilježjima »P matični broj«, »P porezni broj« odnosno »Protustranke pojedinačno«.

4) Pri utvrđivanju iznosa za pojedine modalitete obilježja »Vrsta iznosa« potrebno je voditi računa o sljedećem:

4.1) vrsta iznosa »20« dostavlja se za potrebe izvješćivanja o davateljima zaštite u predefiniranoj kombinaciji s instrumentima »B0000« odnosno »C0000« te portfeljem »XXX«. Ovaj modalitet čini poveznicu između obilježja »P matični broj« (odnosno »P porezni broj«) i obilježja »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar« jer nosi podatak o bruto ukupnom iznosu izloženosti (prije umanjenja za ispravke vrijednosti) izvještajne institucije prema protustranci koju u bilo kojem dijelu štiti davatelj zaštite, odnosno o iznosu obveze izvještajne institucije prema protustranci koju u bilo kojem dijelu štiti davatelj zaštite. U slučaju izvješćivanja o zaštićenoj izloženosti pod ovim se modalitetom navodi ukupan iznos potraživanja po zaštićenom plasmanu, što obuhvaća cijelu izloženost kreditnom riziku, a u slučaju izvješćivanja o zaštićenoj obvezi navodi se iznos obveze za koju je vjerovniku izvještajne institucije dana zaštita. Ako više davatelja zaštite štiti jednu izloženost ili jednu obvezu, izloženost ili obvezu potrebno je raspodijeliti na sve davatelje zaštite, prema procjeni izvještajne institucije.

4.2) vrsta iznosa »20« dostavlja se također za potrebe izvješćivanja o fiducijarnim dioničarima u predefiniranoj kombinaciji s instrumentima »P1101« i »P1102« odnosno »P1104« i »P1126« te portfeljem »XXX«; ovaj modalitet čini poveznicu između obilježja »P matični broj« (odnosno »P porezni broj«) i obilježja »Davatelj zaštite ili fiducijarni dioničar« jer se odnosi na iznos dionica izvještajne institucije koje je protustranka – dioničar dala u zalog ili fiducijarno vlasništvo fiducijarnom dioničaru

4.3) vrsta iznosa »21« dostavlja se za potrebe izvješćivanja o davateljima zaštite u predefiniranoj kombinaciji s instrumentom »B0000« i portfeljem »XXX«; ovaj modalitet odnosi se na eventualni ispravak vrijednosti izloženosti dostavljene u vrsti iznosa »20« i

4.4) vrsta iznosa »22« dostavlja se za potrebe izvješćivanja o davateljima zaštite, a odnosi se na tržišnu vrijednost (gdje je primjenjivo), nominalnu vrijednost materijalne kreditne zaštite ili ugovorenu vrijednost materijalne kreditne zaštite (neovisno o iznosu vrijednosti koja se štiti) pri zaštiti izloženosti ili obveze. Kod nominalnoga ili ugovorenog iznosa zaštite vrijednost zaštite ostaje nepromijenjenom do kraja ugovorenog roka te zaštite, osim u sljedećim slučajevima:

− vrijednost zaštite može se povećavati ako je uz nominalni iznos zaštite ugovorom definirano da davatelj zaštite jamči i za iznos pripadajućih kamata, naknada i ostalih troškova ili

− vrijednost zaštite može se smanjivati ako je riječ o specifičnim jamstvima kod kojih se iznos jamstva izražava u postotnom iznosu od glavnice. Pod ovom vrstom iznosa prikazuje se iznos glavnice (dospjele odnosno nedospjele) pomnožen s postotkom jamstva u skladu s odredbama ugovora, zbog čega se taj iznos mijenja s vremenom, ovisno o dinamici otplate potraživanja.

U slučaju da se jedan instrument zaštite odnosi na više dužnika, vrijednost zaštite potrebno je podijeliti po dužnicima ili vjerovnicima, prema procjeni izvještajne institucije.

5) Poslovni udjeli, mjenice i zadužnice smatraju se ostalom materijalnom kreditnom zaštitom, a police osiguranja potraživanja smatraju se ostalom nematerijalnom kreditnom zaštitom. U skladu s tim potrebno ih je uključiti u odgovarajuće instrumente.

253. Kod izvješća »KS« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Izvještajne institucije dužne su dostaviti podatke o:

1.1) iznosima novih poslova u izvještajnom mjesecu (vrsta iznosa »41«)

1.2) prosječnim ponderiranim nominalnim kamatnim stopama na nove poslove (vrsta iznosa »42«), pri čemu se iznosi vezani uz ovaj modalitet izračunavaju primjenom ukupnog iznosa novih poslova u izvještajnom mjesecu kao pondera

1.3) prosječnim ponderiranim efektivnim kamatnim stopama na nove poslove (vrsta iznosa »43«), pri čemu se iznosi vezani uz ovaj modalitet izračunavaju primjenom ukupnog iznosa novih poslova u izvještajnom mjesecu kao pondera

1.4) prosječnim ponderiranim nominalnim kamatnim stopama na stanja (vrsta iznosa »44«), pri čemu se iznosi vezani uz ovaj modalitet izračunavaju primjenom stanja na kraju mjeseca (iz izvješća »AA«) kao pondera

1.5) prosječnim ponderiranim efektivnim kamatnim stopama na stanja (vrsta iznosa »45«), pri čemu se iznosi vezani uz ovaj modalitet izračunavaju primjenom stanja na kraju mjeseca (iz izvješća »AA«) kao pondera

1.6) stanjima (vrsta iznosa »18« ili »69«)

1.7) prosječnim ponderiranim ugovorenim fiksnim maržama na nove poslove (vrsta iznosa »67«), pri čemu se iznosi vezani uz ovaj modalitet izračunavaju primjenom ukupnog iznosa novih poslova u izvještajnom mjesecu kao pondera te

1.8) prosječnim ponderiranim primijenjenim fiksnim maržama na stanja (vrsta iznosa »68«), pri čemu se iznosi vezani uz ovaj modalitet izračunavaju primjenom stanja na kraju mjeseca kao pondera.

2) Novi poslovi, u smislu kredita i depozita, definiraju se kao svaki novi ili redefinirani ugovor između klijenta i izvještajne institucije:

2.1) obuhvaćaju sve financijske ugovore koji prvi put definiraju kamatne stope na depozite ili kredite i sve novodefinirane uvjete postojećih depozita i kredita; novodefiniranim uvjetima smatra se bilo koja promjena uvjeta iz ugovora, primjerice promjena ugovorene kamatne stope, iznosa kredita/depozita, izvornog dospijeća, otkaznog roka, valute, indeksacije, razdoblja početnog fiksiranja kamatne stope, vrste/valute/ročnosti referentne kamatne stope, uvjeta povlačenja kredita/depozita, naknada, jamstava i kolaterala te ostalih ugovorenih klauzula; promjene u formalnim elementima ugovora, kao što je adresa kreditne institucije ili adresa klijenta, ne smatraju se ponovnim sporazumima

2.2) za nove poslove nužno je aktivno sudjelovanje klijenta i izvještajne institucije (primjerice potpis ugovora, potvrda putem internetskog servisa i sl.); sve automatske promjene uvjeta postojećih kredita i depozita od strane izvještajne institucije ne smatraju se novim poslovima i

2.3) kod novih poslova potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

2.3.1) izvještajni iznos je ugovoreni iznos novog posla; kod ugovora s novodefiniranim uvjetima izvještajni je iznos onaj na koji se novi uvjeti odnose

2.3.2) izvještajno razdoblje za nove poslove u smislu kredita jest mjesec u kojemu je kredit ugovoren, neovisno o tome kad je pušten u tečaj

2.3.3) za kredite kojima se koristi u tranšama, pod novim poslovima prikazuje se ukupan iznos kredita u trenutku kada je ugovoren; povlačenje tranša kredita ne smatra se novim poslom

2.3.4) novi poslovi u smislu depozita s više uplata odnose se na: a) iznos novougovorenog depozita u izvještajnom razdoblju u kojem je ugovoren ako izvještajna institucija sa sigurnošću može utvrditi da će ugovoreni iznos biti uplaćen u cijelosti ili b) iznos prve uplate u izvještajnom razdoblju u kojem je uplata izvršena ako izvještajna institucija ne može sa sigurnošću utvrditi da će ugovoreni iznos biti uplaćen u cijelosti (primjerice stambena štednja) i

2.3.5) u obilježju »Instrument« kod identificiranja novih poslova modalitetom »A0206« potrebno je obuhvatiti samo depozite koji u obilježju »Izvorno dospijeće« imaju modalitete različite od nule (drugim riječima, obuhvaćaju se samo oročeni depoziti).

3) Stanja su definirana stanjima iz bilance: podatke o stanjima izvještajne institucije dužne su dostavljati u izvješću »KS« koristeći se vrstom iznosa »18 – bruto ukupna potraživanja (obveze) s osnove glavnice« jer ona odgovara izrazu »01« + »02« – »07« + »08« + »10« + »12«.

4) Nominalne kamatne stope jesu kamatne stope koje je izvještajna institucija ugovorila s protustrankama.

5) Prilagođene nominalne kamatne stope za nove poslove i stanja zasnivaju se na nominalnim kamatnim stopama:

5.1) za potrebe izvješćivanja računaju se kao:

pri čemu je:

5.2) prilagođene nominalne kamatne stope (AAR) računaju se samo pri upotrebi proporcionalne metode obračuna kamata, dok je pri upotrebi konformne metode obračuna kamata prilagođena nominalna kamatna stopa (AAR) jednaka ugovorenoj kamatnoj stopi (r)

5.3) iznimno, za nove poslove, ako je ugovoreno više različitih kamatnih stopa r čije su vrijednosti unaprijed poznate u trenutku ugovaranja (primjerice 1 % godišnje u prvoj godini, 2 % godišnje u drugoj i 3 % godišnje u preostalom razdoblju), potrebno je izračunati prosječnu prilagođenu nominalnu kamatnu stopu (AAR) prema sljedećim izrazima:

5.3.1) kod proporcionalne metode obračuna kamata:

pri čemu je:

5.3.2) kod konformne metode obračuna kamata:

pri čemu je:

5.4) kod prilagođenih nominalnih kamatnih stopa za nove poslove i stanja potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

5.4.1) ako se kamatne stope na dospjele iznose razlikuju od kamatnih stopa na nedospjele iznose stanja, potrebno ih je odvojeno tretirati pri izračunu AAR (drugim riječima, za svaku od ovih vrsta iznosa potrebno je pripremiti odgovarajući AAR); u slučaju korištenja zatezne kamatne stope pri izračunu odgovarajućeg AAR primjenjuje se n = 1

5.4.2) interkalarne kamatne stope ne uključuju se u izračun AAR za nove poslove; kod stanja interkalarne kamatne stope na korištene iznose koji još nisu stavljeni u otplatu obuhvaćaju se izvješćem »KS«

5.4.3) u slučaju subvencioniranih kamatnih stopa za plasmane nije dopuštena korekcija kamatnih stopa za iznos subvencije, već je potrebno prikazivati ukupno ugovorenu kamatnu stopu

5.4.4) u slučaju subvencioniranih kamatnih stopa za obveze potrebno je korigirati kamatne stope za iznos subvencije i prikazivati samo one kamatne stope koje terete izvještajnu instituciju

5.4.5) potrebno je obuhvatiti i povlaštene stope koje izvještajne jedinice odobravaju svojim zaposlenicima

5.4.6) potrebno je obuhvatiti i stope koje iznose 0 %

5.4.7) ne smiju se obuhvatiti kamatne stope na nove poslove i stanja za kredite koji zadovoljavaju uvjete modaliteta »P« obilježja »Utrživost kredita«

5.4.8) ako je ugovorena kamatna stopa na nižoj ili višoj razini od godišnje (primjerice na mjesečnoj razini, dvogodišnjoj razini itd.) te se primjenjuje proporcionalna metoda obračuna kamata, nakon izračunavanja godišnje kamatne stope (r) potrebno je izračunati prilagođenu nominalnu kamatnu stopu (AAR); ako se primjenjuje konformna metoda obračuna kamata, potrebno je izračunati samo godišnju kamatnu stopu (r) i

5.4.9) kod kredita s nedospjelom i dospjelom glavnicom, ako se vrsta referentne kamatne stope na dospjele iznose razlikuje od vrste referentne kamatne stope na nedospjele iznose kredita, cijeli kredit potrebno je prikazati s onom vrstom referentne kamatne stope koja se odnosi na nedospjele iznose; ako kredit ima samo dospjelu glavnicu, u obilježju »Vrsta referentne kamatne stope« upotrebljava se modalitet »XXXXX«.

6) O efektivnim kamatnim stopama za kredite potrebno je izvijestiti samo za rezidentne fizičke osobe (modaliteti »FZ« i »OB«) i nerezidente fizičke osobe (modalitet »ND« uz sektor nerezidenta »1400«). Za kredite odobrene potrošačima, izračun efektivnih kamatnih stopa definiran je Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi. Za kredite odobrene ostalim protustrankama za koje se izvješćuje o efektivnim kamatnim stopama, za statističke svrhe potrebno je primijeniti izračun kao i za potrošače ili ih iskazati u skladu s MSFI-jem 9.

7) Izvještajne kamatne stope jesu kamatne stope obuhvaćene modalitetima »42«, »43«, »44« i »45« obilježja »Vrsta iznosa«:

7.1) izvještajne kamatne stope za nove poslove i stanja mogu biti nominalne ili efektivne kamatne stope; u oba slučaja izvještajna institucija dostavlja ponderirane prosječne veličine za svaku od kombinacija modaliteta obilježja koja su obuhvaćena izvješćem »KS«

7.2) izvještajne prosječne ponderirane nominalne kamatne stope računaju se kao:

pri čemu je:

7.3) izvještajne prosječne ponderirane efektivne kamatne stope računaju se kao:

pri čemu je:

7.4) pri pripremi pondera za nove poslove i stanja potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

7.4.1) ponderi za nove poslove i stanja ne smiju obuhvatiti kredite koji zadovoljavaju uvjete modaliteta »P« obilježja »Utrživost kredita«

7.4.2) ponderi za stanja obuhvaćaju i dospjele i nedospjele iznose i

7.4.3) efektivna kamatna stopa na dospjele iznose jednaka je nominalnoj

8) Instrument »A0235« dostavlja se isključivo u izvješću »KS«. Iznos koji se dostavlja odnosi se na stanje kredita (vrsta iznosa »18«), a ne na ugovoreni iznos revolving kredita. U skladu s tim o kamatnim stopama za ovaj instrument izvješćuje se vrstama iznosa »44« i »45«. Drugim riječima, ako neki krediti iz izvješća »AA« odgovaraju definiciji revolving kredita (osim instrumenata »A0218«, »A0219«, »A0220« i »A0221«, koji se prikazuju zasebno), za izvješće »KS« te je kredite potrebno dodatno prikazati u instrumentu »A0235«. Revolving krediti koji ne udovoljavaju definiciji instrumenta »A0235« u potpunosti (primjerice, za korištenje sredstava potrebna je prethodna obavijest izvještajnoj instituciji ili postoji obveza redovitoga minimalnog vraćanja sredstava) prikazuju se unutar pripadajućih instrumenata s pomoću iznosa koji je iskorišten u izvještajnom mjesecu kao iznos novog posla (vrsta iznosa »41«). O kamatnim stopama izvješćuje se vrstama iznosa »42« i »43« (odnose se na kamatne stope na dan korištenja kredita u izvještajnom mjesecu). U slučaju više korištenja unutar izvještajnog mjeseca prikazuje se prosječna ponderirana prilagođena kamatna stopa.

9) Pri popunjavanju obilježja »Portfelj« modalitet »XXX« obuhvaća sve portfelje (»XXX«, »ATR«, »TRG«, »FOB« itd.).

10) Instrumenti »A0236«, »A0237«, »A0238« i »A0239« dostavljaju se isključivo u izvješću »KS«. Iznosi koji se dostavljaju za ove instrumente odnose se na stanje (vrsta iznosa »18«). U skladu s tim za navedene instrumente dostavlja se ponderirana prosječna vrijednost definirana modalitetom »44« obilježja »Vrsta iznosa«. Stanje ovih instrumenata jednako je vrijednosti koja bi odgovarala sumi vrijednosti vrsta iznosa »01« + »02« – »07« + »10« + »12« u izvješću »AA«. U izračun ovih pokazatelja potrebno je uključiti sljedeće instrumente: od »A0207« do »A0230«, »A0232«, »A0233«, »A0305«, »A0306« i »A0701«.

11) Fiksne marže odnose se na fiksne marže koje je izvještajna institucija ugovorila s protustrankama:

11.1) fiksna marža je fiksni dio promjenjive kamatne stope koji ne smije rasti tijekom otplate kredita i mora se ugovoriti zajedno s referentnom kamatnom stopom

11.2) izvještajne institucije dužne su dostaviti fiksne marže za novoodobrene kredite koji su ugovoreni u izvještajnom mjesecu te za stanja kredita na kraju izvještajnog razdoblja. Fiksne marže dostavljaju se za one kamatne stope kod kojih je u obilježju »Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope« popunjen modalitet »F1000«, »F1001«, »F1002«, »F1003«, »F1004«, »F1005« ili »F1006«, a u obilježju »Vrsta referentne kamatne stope« popunjen jedan od sljedećih modaliteta: »EURIB«, »LIBOR«, »NRS01«, »NRS02«, »NRS03«, »ZIBOR«, »TRZMF«, »DEPOZ«, »SARON« ili »SOFRA« i

11.3) ako su ugovorene određene pogodnosti poput statusa klijenta, potrebno ih je uzeti u obzir pri izračunu fiksnih marži; primjerice, ako je ugovorena fiksna marža od 5 % te korisnik kredita ima umanjenje od 0,15 postotnih bodova jer je klijent banke, izvještajna fiksna marža iznosi 4,85 %; ako korisnik kredita nema status klijenta, izvještajna fiksna marža iznosi 5 %.

12) Izvještajne fiksne marže obuhvaćene su modalitetima »67« i »68« obilježja »Vrsta iznosa«:

12.1) izvještajne institucije dužne su dostaviti prosječne ponderirane fiksne marže za svaku od kombinacija modaliteta obilježja koja su obuhvaćena izvješćem »KS«

12.2) izvještajne prosječne ponderirane fiksne marže računaju se kao:

pri čemu je:

12.3) pri pripremi pondera za fiksne marže na nove poslove i stanja potrebno je obratiti pozornost da ponderi za nove poslove i stanja ne smiju obuhvatiti kredite koji zadovoljavaju uvjete modaliteta »P« obilježja »Utrživost kredita«.

13) Instrumenti »A0240«, »A0241«, »A0242« i »A0243« dostavljaju se isključivo u izvješću »KS«. Iznosi koji se dostavljaju za ove instrumente odnose se na stanje (vrsta iznosa »69«) koje bi odgovaralo sumi vrijednosti vrsta iznosa »01« + »02« + »10« + »12« u izvješću »AA«. U skladu s tim za navedene instrumente izvješćuje se o nominalnim kamatnim stopama (vrsta iznosa »44«). U izračun ovih pokazatelja potrebno je uključiti sljedeće instrumente: od »A0207« do »A0230«, »A0232«, »A0233«, »A0305«, »A0306« i »A0701«. Promjenjive kamatne stope u smislu ovih instrumenata definirane su kao one kamatne stope koje su obuhvaćene modalitetom »F1000« obilježja »Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope«.

14) Nije dopušteno dostavljati višestruke slogove s istim opisom, odnosno slogove kod kojih su modaliteti svih obilježja isti osim iznosa i kamatne stope.

254. Kod izvješća »OI« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Kod instrumenta »D0004« izvještajna institucija mora upotrijebiti skupnu oznaku »OB00000000« ako je riječ o rezidentima fizičkim osobama obrtnicima. Ako je riječ o rezidentima fizičkim osobama koje nisu obrtnici, upisuje se jedinstvena skupna oznaka »FZ00000000«. Ako je riječ o svim ostalim rezidentima i nerezidentima, izvještajna institucija upisuje sebe kao protustranku.

2) Za sve instrumente u ovom izvješću upisuje se portfelj »XXX« i valuta »EUR«, a za referentne datume prije uvođenja eura kao službene valute u RH upotrebljava se valuta »HRK«. Iznimno, za instrumente »D0024« i »D0025« upisuje se portfelj »XXX« i valuta u kojoj su ti instrumenti nominirani.

3) Instrument »D0013« izračunava se na sljedeći način:

D0013 = broj odrađenih sati plaćenih zaposlenika / broj mogućih sati rada po plaćenom zaposleniku.

U broj odrađenih sati plaćenih zaposlenika uključuju se ostvareni efektivni sati rada za redovitoga radnog vremena, prekovremeni sati, sati čekanja, zastoja i prekida u radu za koje nisu odgovorni zaposleni i slično. Ne iskazuju se plaćeni ili neplaćeni sati koji nisu stvarno odrađeni kao što su godišnji odmor, državni blagdani, plaćeni i neplaćeni dopusti, bolovanja (do 42 dana i više od 42 dana), dnevne pauze za jelo i slično. U broju mogućih sati rada po plaćenom zaposleniku iskazuje se zbroj mogućih sati rada po zaposleniku u tijeku godine. Polazište su mogući sati rada po mjesecima (za uobičajeni radni tjedan koji ima 5 dana po 8 sati). Broj zaposlenika je cjelobrojni podatak dobiven zaokruživanjem.

Primjer

D0013 = 8840/2080 = 4,25

Broj koji se upisuje za instrument »D0013« jest 4,00.

4) U vezi s količinom vrijednosnih papira (instrumenti »D0017« i »D0018«) vrijede sljedeća pravila:

4.1) količina dužničkih vrijednosnih papira ne mijenja se u kontekstu amortizacije vrijednosnog papira, odnosno količina ulaganja ne mijenja se ako je nominalna i tržišna vrijednost ulaganja smanjena zbog otplate dijela glavnice dužničkoga vrijednosnog papira

4.2) količina dužničkih vrijednosnih papira mijenja se u slučaju kupovanja ili prodaja dužničkih vrijednosnih papira

4.3) količinu vrijednosnog papira potrebno je prijaviti i kad je neto knjigovodstvena vrijednost tog instrumenta jednaka nuli i

4.4) kao protustranku treba navesti protustranku s kojom je transakcija ugovorena, a ne izdavatelja vrijednosnog papira.

255. Kod izvješća »RA« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Iznosi na pojedinim vrstama iznosa u izvješću »RA« dostavljaju se uz pripadajuće instrumente za određeno izvještajno razdoblje neovisno o tome je li izvještajna institucija za te instrumente dostavila vrste iznosa koje se odnose na stanje na posljednji dan tog izvještajnog razdoblja u drugim izvješćima.

2) Raščlambu prihoda i troškova (odnosno dobitaka i gubitaka) na poslovne aktivnosti, aktivnosti ulaganja i aktivnosti financiranja izvještajna institucija provodi vodeći se načelima za izradu računa dobiti i gubitka u skladu s uputama za primjenu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2024/3117. U tom smislu, ako u opisu iznosa nije specificirano da je riječ o aktivnosti ulaganja ili aktivnosti financiranja, takav se efekt načelno raspoređuje u poslovnu aktivnost.

3) Negativne kamate od poslovnih aktivnosti na instrumentima pasive (kamatni prihodi kao negativni kamatni troškovi na obveze) dostavljaju se na odgovarajućem instrumentu pasive i vrsti iznosa »51«; analogno, negativne kamate od poslovnih aktivnosti na instrumentima aktive (kamatni troškovi kao negativni kamatni prihodi na imovinu) dostavljaju se na odgovarajućem instrumentu aktive i vrsti iznosa »53«. Iznimno, u slučaju računovodstva zaštite (portfelji »ZFV«, »ZNT«, »ZUI« i »ZFM«), ako zaštićena stavka generira kamatne prihode (troškove), ti se iznosi iskazuju kao kamatni prihodi (troškovi) čak i ako je iznos negativan.

4) Pri upotrebi pojedinih modaliteta obilježja »Vrsta iznosa« u izvješću »RA« potrebno je voditi računa o njihovu značenju:

− na vrsti iznosa »50« iskazuje se kumulativni iznos stavke računa dobiti i gubitka od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »51« iskazuje se kumulativni kamatni prihod po kamatonosnom instrumentu koji nije u obuhvatu podzakonskog propisa HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine ili kumulativni kamatni prihod po plasmanu koji je raspoređen u rizičnu skupinu A u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine, od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »52« iskazuje se kumulativni prihod od vlasničkih udjela u kapitalu (ulaganja u ovisne subjekte, pridružene subjekte i zajedničke pothvate) od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma, ako se vlasnički udjeli iskazuju po trošku prema MRS-u 27 i 28 u odvojenim (nekonsolidiranim) financijskim izvješćima (ne uključuje umanjenje vrijednosti u skladu s MRS-om 36)

− na vrsti iznosa »53« iskazuje se kumulativni kamatni trošak po kamatonosnom instrumentu od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »54« iskazuje se kumulativni trošak amortizacije materijalne i nematerijalne imovine od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »55« iskazuje se kumulativni dobitak ili gubitak od prodaje imovine, od vrijednosnog usklađivanja po instrumentima, odnosno od promjene fer vrijednosti imovine od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »56« iskazuje se kumulativni kamatni prihod po plasmanu koji je raspoređen u rizičnu skupinu B ili C u skladu s podzakonskim propisom HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine, od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »58« iskazuje se kumulativni trošak vrijednosnog usklađivanja plasmana za identificirane gubitke na pojedinačnoj i skupnoj osnovi ili kumulativni trošak rezerviranja od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »59« iskazuje se kumulativni trošak vrijednosnog usklađivanja potraživanja po kamatnim prihodima od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »60« iskazuje se kumulativni kamatni prihod po kamatonosnom instrumentu od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma, koji se odnosi na aktivnosti ulaganja

− na vrsti iznosa »63« iskazuje se kumulativni kamatni trošak po kamatonosnom instrumentu od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma, koji se odnosi na aktivnosti ulaganja

− na vrsti iznosa »64« iskazuje se kumulativni kamatni trošak po kamatonosnom instrumentu od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma, koji se odnosi na aktivnosti financiranja

− na vrsti iznosa »70« iskazuje se dobitak ili gubitak zbog promjene ugovornih novčanih tokova od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma

− na vrsti iznosa »72« iskazuje se dobitak ili gubitak od promjene fer vrijednosti zaštićene stavke od 1. siječnja tekuće godine do izvještajnog datuma.

5) Kod instrumenata »R1032« i »R1045« potrebno je razlikovati troškove na osnovi gotovinskih uplata i troškove na osnovi obveza plaćanja (engl. payment commitment). Na vrsti iznosa »50« prijavljuje se iznos troškova na osnovi gotovinskih uplata u sustav osiguranja depozita odnosno u sanacijski fond. Na vrsti iznosa »58« prijavljuje se iznos na osnovi obveza plaćanja u sustav osiguranja depozita odnosno u sanacijski fond.

6) Dobici ili gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva iskazuju se na sljedeći način:

6.1) ako su se ta ulaganja prestala priznavati, a da prethodno nisu bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i nisu se smatrala poslovanjem koje se neće nastaviti u skladu s MSFI-jem 5, iskazuju se na pripadajućem instrumentu vlasničkog ulaganja (»A04*«), portfelju u koji su bila raspoređena prije prestanka priznavanja (»UPO«, »UPD« ili »UZP«) i na vrsti iznosa »55«

6.2) ako su se ta ulaganja prestala priznavati, a da su prethodno bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i nisu se smatrala poslovanjem koje se neće nastaviti u skladu s MSFI-jem 5, iskazuju se na pripadajućem instrumentu vlasničkog ulaganja (»A04*«), portfelju u koji su bila raspoređena prije prestanka priznavanja (»DIP« ili »GOP«) i na vrsti iznosa »55«

6.3) ako su se ta ulaganja prestala priznavati, a da su se prethodno smatrala poslovanjem koje se neće nastaviti u skladu s MSFI-jem 5, iskazuju se na instrumentu »R1029«.

256. Pri upotrebi pojedinih modaliteta obilježja »Vrsta iznosa« potrebno je voditi računa o sljedećem:

1) Vrsta iznosa »05«: iznosi vezani uz ovaj modalitet imaju pozitivan predznak, osim u slučaju negativnih promjena kumulativnih umanjenja vrijednosti (smanjenja gubitaka) u odnosu na inicijalno priznavanje kod kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke, kada se upotrebljava negativan predznak.

2) Vrsta iznosa »10«: ako se na vrsti iznosa »10« u skladu s Prilogom 8. prijavljuje fer vrijednost, ta fer vrijednost ne obuhvaća podatke o pripadajućim dospjelim ili nedospjelim kamatama ili dividendama te pripadajućim ispravcima vrijednosti.

3) Vrsta iznosa »18«: na ovoj se vrsti iznosa prijavljuju bruto ukupna potraživanja (obveze) s osnove glavnice; ovisno o vrsti izvješća, suma vrste iznosa »18« po vremenskim razredima jednaka je vrijednosti koja odgovara (ili bi odgovarala) izrazu (»01« + »02« – »07« + »08« + »12«), odnosno (»10« + »02« – »07« + »08« + »12«).

4) Vrsta iznosa »19«: na ovoj se vrsti iznosa prijavljuju bruto ukupna potraživanja (obveze) s osnove kamata; ovisno o vrsti izvješća suma vrste iznosa »19« po vremenskim razredima jednaka je sumi koja odgovara (ili bi odgovarala) modalitetima »03« i »04«.

257. Za vrijednosne papire za koje nije proveden preračun u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, u skladu s odredbama članaka 64. i 65. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, u svim je izvješćima iznose i količine potrebno iskazivati u eurima te kao valutu instrumenta navesti »EUR«.

PRILOG 2.

Popis županija u RH

258. Identifikacija naselja, općina i gradova koji pripadaju određenoj županiji obavlja se na osnovi popisa koji objavljuje Hrvatska pošta d.d. na svojoj internetskoj stranici http://www.posta.hr.

259. Izvještajna institucija mora se koristiti popisom naselja, općina i gradova koji pripadaju određenoj županiji koji je utvrđen na posljednji dan izvještajnog razdoblja.

PRILOG 3.

Popis oznaka država i međunarodnih institucija

260. U ovom prilogu definiraju se oznake država i oznake međunarodnih institucija za potrebe geografske distribucije protustranaka nerezidenata.

261. Za potrebe izvješćivanja izvještajne se institucije služe popisom država. Iznimno, za potrebe ove Upute, Republika Kosovo identificira se dvoslovnom oznakom »XK«.

PRILOG 4.

Matični brojevi protustranaka za koje ne postoji identifikator

262. Identificiranje protustranaka za koje ne postoji identifikator (matični broj, osobni identifikacijski broj) obavlja se s pomoću jedinstvenih brojčanih oznaka koje im dodjeljuje HNB.

PRILOG 5.

Razvrstavanje odobrenih kredita

263. U ovom prilogu opisano je razvrstavanje odobrenih kredita u određene izvještajne instrumente aktive, a za potrebe izvješćivanja.

264. Ako je postupkom restrukturiranja obuhvaćena samo jedna vrsta kredita, restrukturirani se kredit iskazuje na istoj vrsti instrumenta kao i prvotno odobreni kredit. Primjerice, ako se restrukturira kredit za investicije (ili tri kredita za investicije), kredit nastao restrukturiranjem također se prijavljuje kao kredit za investicije. No, ako su restrukturiranjem obuhvaćene različite vrste kredita, restrukturirani se kredit iskazuje upotrebom modaliteta koji najbolje odražava ekonomsku suštinu novoga kredita.

265. Ako zbog aktivnosti kreditne institucije s ciljem naplate potraživanja po kreditu (npr. preuzimanjem instrumenta osiguranja) kredit prestane ispunjavati definiciju inicijalno određenog instrumenta (instrumenti »A0216«, »A0223« i »A0233«), potrebno ga je premjestiti na drugi, odgovarajući instrument. Primjerice, ako je kreditna institucija odobrila gotovinski nenamjenski kredit uz zalog (»A0233«), ali je naknadno taj zalog preuzela, pa nakon toga taj kredit više nema zalog, taj je kredit potrebno rasporediti u gotovinske nenamjenske kredite bez zaloga (»A0232«). Ako instrument osiguranja nije iskorišten u postupku naplate kredita, ali je procijenjena vrijednost instrumenta osiguranja svedena na nulu, kredit je potrebno i nadalje iskazivati na inicijalnom instrumentu.

266. Ako kreditna institucija odobri kredit koji ne zadovoljava u cijelosti nijednu od definicija specificiranih kredita iz ove Upute zato što sadržava svojstva više definiranih instrumenata kredita, takav je kredit potrebno prijaviti kao onu vrstu kredita na koju se odnosi prevladavajući dio financiranja. Za ovu svrhu prevladavajućim dijelom smatra se najmanje 80% odobrenog iznosa kredita. Primjerice, ako odobreni kredit pretežno jest stambeni kredit (jer se odobrava za kupnju stambene nekretnine), ali djelomično ima svojstva drugih vrsta kreditiranja (financiranje opremanja nekretnine bez kontrole namjene ili pak zatvaranje druge dužnikove obveze), izvještajna institucija svaki je takav kredit dužna analizirati i utvrditi njegova svojstva. Ako u takvom specifičnom kreditu prevladavajući dio ima namjena financiranja opisana instrumentom stambenoga kredita (»A0215«), on se prijavljuje na instrumentu stambenih kredita. Analogno, ako u takvom specifičnom kreditu prevladavajući dio čini nenamjensko kreditiranje (opisano instrumentima »A0232« ili »A0233«), on se prijavljuje na odgovarajućem instrumentu gotovinskoga nenamjenskoga kredita. Naposljetku, ako u takvom specifičnom kreditu prevladavajući dio imaju druge svrhe (primjerice zatvaranje druge kreditne obveze), takav se kredit prijavljuje na instrumentu ostalih kredita (»A0230«).