NN 100/2026 (9.9.2026.), Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

1204

Na temelju članka 11. stavka 8. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 13/26.), ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donosi

PRAVILNIK

O OTOČNIM RAZVOJNIM POKAZATELJIMA I POSTUPKU VREDNOVANJA RAZVIJENOSTI OTOKA

Članak 1.

Predmet Pravilnika

Ovim se Pravilnikom propisuju tematske skupine otočnih razvojnih pokazatelja te postupak vrednovanja i praćenja razvijenosti nastanjenih otoka i poluotoka Pelješca (dalje u tekstu: otoci).

Članak 2.

Značenje pojmova

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. otoci – nastanjeni otoci u Republici Hrvatskoj, uključujući poluotok Pelješac koji ima status otoka

2. Ministarstvo – ministarstvo nadležno za regionalni razvoj

3. pokazatelji ishoda – pokazatelji kojima se mjere vjerojatni ili ostvareni kratkoročni i srednjoročni učinci razvojnih procesa na području otoka

4. pokazatelj učinka – pokazatelji kojima se mjere dugoročni i kumulativni učinci razvojnih procesa na otocima.

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

Otočni razvojni pokazatelji

(1) Otočni razvojni pokazatelji predstavljaju skup podataka kojima se utvrđuje, prati i vrednuje razvijenost pojedinoga otoka te čine osnovu za vođenje otočne razvojne politike.

(2) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka jest utvrđivanje stanja i smjera razvoja te razvojnih potreba svakoga pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja, uz uvažavanje otočnosti.

Članak 5.

Tematske skupine pokazatelja

(1) Otočni razvojni pokazatelji obuhvaćaju sljedeće tematske skupine:

– pokazatelji zdravstvenog sektora

– pokazatelji socijalnih usluga

– pokazatelji odgoja i obrazovanja

– gospodarski i socio-ekonomski pokazatelji

– pokazatelji kulturnog sektora

– pokazatelji energetske infrastrukture i opskrbljenosti energijom

– pokazatelji vodopskrbe i odvodnje

– pokazatelji zaštite okoliša

– pokazatelji digitalne povezivosti

– pokazatelji prometa i mobilnosti.

(2) Pokazatelji zdravstvenog sektora mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, kvalitetu i učinkovitost zdravstvene zaštite te razvijenost zdravstvene infrastrukture i kadrovskih kapaciteta.

(3) Pokazatelji socijalnih usluga mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, kvalitetu i obuhvat socijalnih usluga te razinu socijalne uključenosti.

(4) Pokazatelji odgoja i obrazovanja mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, kvalitetu i učinkovitost sustava odgoja i obrazovanja, razvijenost obrazovne infrastrukture i ljudskih resursa te obrazovne ishode.

(5) Gospodarski i socio-ekonomski pokazatelji mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere stanje poduzetničke infrastrukture i prate ključne trendove razvoja gospodarstva, tržišta rada, poduzetništva te opća socio-ekonomska kretanja na svakom pojedinom otoku.

(6) Pokazatelji kulturnog sektora mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost i kvalitetu kulturnih sadržaja i infrastrukture, očuvanje kulturne baštine te sudjelovanje stanovništva u kulturnom životu.

(7) Pokazatelji energetske infrastrukture i opskrbljenosti energijom mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, sigurnost i održivost opskrbe energijom, razvijenost energetske infrastrukture, energetsku učinkovitost te korištenje obnovljivih izvora energije.

(8) Pokazatelji vodoopskrbe i odvodnje mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, kvalitetu i pouzdanost sustava vodoopskrbe i odvodnje.

(9) Pokazatelji zaštite okoliša mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost i učinkovitost sustava gospodarenja otpadom, razinu pritisaka na okoliš i prirodne resurse, stanje pojedinih sastavnica okoliša te način korištenja zemljišta.

(10) Pokazatelji digitalne povezivosti mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, kvalitetu i brzinu digitalne infrastrukture i usluga te razinu digitalne uključenosti.

(11) Pokazatelji prometa i mobilnosti mogu obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, povezanost i učinkovitost prometne infrastrukture i usluga, mobilnost stanovništva te dostupnost otoka u odnosu na kopno i međusobno.

Članak 6.

Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja

(1) Podaci o vrijednostima otočnih razvojnih pokazatelja evidentiraju se i obrađuju na razini svakog pojedinog otoka kao jedinstvene prostorne cjeline u Integriranom informacijskom sustavu otočnih pokazatelja koji ustrojava i vodi Ministarstvo u sklopu Registra otoka.

(2) Integriranim informacijskim sustavom iz stavka 1. ovog članka pruža se pregled, omogućuje izbor i korištenje podataka o otočnim razvojnim pokazateljima sukladno različitim potrebama.

(3) Podaci koji se koriste za izračun vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja preuzimaju se iz službenih evidencija putem državne informacijske infrastrukture, kad god je to tehnički moguće i dostup­no na razini otoka.

(4) Ako podaci potrebni za izračun otočnih razvojnih pokazatelja nisu uključeni u državnu informacijsku infrastrukturu, ili ih nije moguće preuzeti u traženoj prostornoj razini (na razini otoka, naselja ili drugoj odgovarajućoj razini), nadležna tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su, na zahtjev Ministarstva, dostaviti tražene podatke u obliku i u rokovima koje Ministarstvo odredi.

Članak 7.

Postupak vrednovanja i praćenja razvijenosti otoka

(1) Vrednovanje razvijenosti otoka predstavlja sustavni analitički postupak prikupljanja, obrade i interpretacije pokazatelja s ciljem utvrđivanja stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka, identifikacije razvojnih potreba te osiguravanja podloge za planiranje i provedbu politika razvoja otoka.

(2) Vrednovanje razvijenosti otoka se temelji na pokazateljima ishoda.

(3) Za svaku tematsku skupinu iz članka 5. ovoga Pravilnika Ministarstvo određuje najmanje jedan pokazatelj ishoda.

(4) Ministarstvo pokazatelje ishoda određuje u odnosu na njihovu relevantnost unutar tematske skupine iz članka 5. ovoga Pravilnika te dostupnost i kvalitetu ulaznih podataka potrebnih za njihov izračun.

(5) Pokazatelji ishoda mogu se mijenjati i dopunjavati.

(6) Vrednovanje iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo najmanje jednom u tri godine.

Članak 8.

Vrednovanje učinaka razvojnih procesa na otocima

(1) Ministarstvo prati i vrednuje dugoročne učinke razvojnih procesa na otocima pomoću pokazatelja učinka.

(2) Pokazatelji učinka iz stavka 1. ovoga članka mogu obuhvaćati demografske pokazatelje te pokazatelje zadovoljstva kvalitetom života stanovnika na otocima.

(3) Demografski pokazatelji iz stavka 2. ovoga članka mogu obuhvaćati pokazatelje kretanja broja stanovnika, prirodnog prirasta, migracijskih kretanja, dobne strukture stanovništva, gustoće naseljenosti te druge pokazatelje demografskih promjena na području otoka.

(4) Pokazatelji zadovoljstva kvalitetom života iz stavka 2. ovoga članka mogu obuhvaćati pokazatelje percepcije dostupnosti i kvalitete javnih usluga, osjećaja sigurnosti, pripadnosti zajednici, osobne dobrobiti, razine sreće te druge pokazatelje subjektivne procjene kvalitete života stanovnika na otocima.

(5) Za potrebe praćenja i vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo određuje najmanje jedan pokazatelj učinka.

(6) Ministarstvo prikuplja, obrađuje i interpretira pokazatelje učinka najmanje jednom u deset godina.

Članak 9.

Rezultati vrednovanja

Rezultati vrednovanja iskazuju se kroz izvješća o stanju i razvijenosti otoka, stručne podloge za pripremu propisa, strategija, planova i programa te preporuke za razvojne mjere.

Članak 10.

Objavljivanje podataka

Ministarstvo podatke o vrednovanju razvijenosti otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Članak 11.

Stupanje na snagu

Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

Klasa: 304-01/26-04/14

Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-14

Zagreb, 3. rujna 2026.

Ministrica
Nataša Mikuš Žigman, v. r.