Objavljeno u NN 81/05 od 05.07.2005.:

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 16. stavka 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narod­ne novine« broj 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA STATIČKA BROJILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE RAZREDA TOČNOSTI 0,2 S I 0,5 S

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljiti statička (elektronička) brojila djelatne električne energije izmjenične struje razreda točnosti 0,2 S i 0,5 S za prik­ljučak preko mjernih transformatora (u daljnjem tekstu: brojila).

Članak 2.

Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na:

1) djelatna brojila električne energije kod kojih je referencijski napon veći od 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave);

2) prijenosna brojila;

3) međusklopove za prijenos podataka do registra brojila;

4) etalonska brojila.

Članak 3.

Pod brojilima, prema ovom pravilniku, podrazumijevaju se bro­jila:

1) za priključak preko strujnih mjernih transformatora;

2) za priključak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora;

3) koja su namijenjena mjerenju energije u jednom smjeru;

4) koja su namijenjena mjerenju energije u oba smjera;

5) koja se priključuju na referencijski napon manji od 600 V (kod trofaznih brojila to je napon između faznih vodiča).

Članak 4.

Brojila mogu davati podatke o energiji:

1) preko brojčanika ili digitalnog prikaza

2) preko impulsnog davača

3) preko impulsnog davača za daljinsko mjerenje.

Impulsni davač iz točke 2) i 3), stavka 1. ovog članka koji se ne može regulirati mora biti priključen iza integratora.

II. MJERITELJSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI

Članak 5.

Naziva struja brojila I_n može biti 1 A, 2 A ili 5 A, a određena je nazivnom sekundarnom strujom strujnoga mjernog transformatora.

Najveća struja brojila I_max u pravilu je 1,20 I_n.

Iznimno od odredbe iz stavka 2., brojila mogu imati specificirane vrijednosti najveće struje I_max od 1,5 I_n ili 2,0 I_n.

Članak 6.

Brojila mogu imati vrijednost referencijskog napona U_n od 3 × 100/3 V i 3 x 100 V.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, brojila mogu imati i druge vrijednosti referencijskog napona do 600 V.

Članak 7.

Pri ispitivanju brojila moraju biti zadovoljeni ovi zahtjevi:

1) za referencijsku frekvenciju 50 Hz

2) za referencijsku temperaturu 23 °C.

Članak 8.

Pri nazivnoj struji, referencijskom naponu, referencijskoj frek­venciji (učestalosti) i referencijskoj temperaturi, vlastita potrošnja sljedećih dijelova brojila mora biti takva da ne premašuje vrijednosti u tablici 1.

Tablica 1.

Članak 9.

Pri referencijskim uvjetima izolacijsko gradivo brojila ne smije tijekom vremena mijenjati svoja dielektrična svojstva u takvom opsegu koji bi bitno utjecao na mjeriteljske osobine brojila.

Članak 10.

Dielektričina čvrstoća brojila ispituje se pri ovim radnim uvjetima brojila:

1) temperatura okoline mora iznositi od 15 °C do 25 °C

2) relativna vlažnost zraka mora biti od 45% do 75%

3) atmosferski tlak mora biti od 86 kPa do 106 kPa (860 mbar do 1000 mbar).

Članak 11.

Izolacijsko gradivo brojila mora izdržati dielektrično ispitivanje tijekom 1 minute sinusnim naponom frekvencije 50 Hz, iz izvora snage najmanje 500 VA, prema tablici 2.

Ispitivanje se provodi na brojilu sa zatvorenim kućištem i s postavljenim poklopcem i poklopcem priključnice.

Tablica 2.

Članak 12.

Pri ispitivanju dielektrične čvrstoće brojila moraju biti zadovoljeni ovi zahtjevi:

1) brojilo s kovinskim kućištem mora biti postavljeno na ravnu kovinsku ploču;

2) brojilo s kućištem od izolacijskog gradiva mora biti omotano kovinskom folijom i postavljeno na ravnu kovinsku ploču s kojom su spojeni svi kovinski dijelovi kućišta, pristupačni na zatvorenom brojilu;

3) strujni i naponski krugovi te nosač mjernih sistema moraju biti međusobno spojeni;

4) ispitni sinusni napon mora biti priključen između stezaljki i kovinske folije, odnosno kovinske ploče, a razmak između stezaljki i kovinske folije, odnosno kovinske ploče mora iznositi najmanje 2 cm.

Članak 13.

Dielektrična čvrstoća između vijka priključnice i njezinog poklop­ca ispituje se prema zahtjevu propisanome u članku 11. ovog pravilnika, pri čemu vijci moraju biti toliko odvinuti da otvor stezaljki bude slobodan, a poklopac priključnice pričvršćen na priključnicu.

Članak 14.

Ako se ispitivanje dielektrične čvrstoće brojila ponavlja, brojilo mora izdržati ispitni sinusni napon koji iznosi 80% od propisanoga ispitnog napona u članku 11. ovoga pravilnika.

Članak 15.

Ispitivanje izolacije provodi se udarnim naponom oblika 1,2/50 ms, tjemene vrijednosti 7 kV s deset impulsa jednog polariteta i deset impulsa obrnutog polariteta.

Članak 16.

Pod ispitivanjem brojila, prema ovom pravilniku, podrazumijevaju se ispitivanje tipa brojila i ispitivanje brojila.

Ispitivanje iz stavka 1. ovog članka mora se obavljati pri ovim uvjetima:

1) kućište brojila mora biti zatvoreno

2) redoslijed faza koji je označen u shemi spoja

3) naponi i struje moraju biti ujednačeni:

– nijedan fazni ni linijski napon ne smije prelaziti vrijednost odgovarajućega srednjeg napona za ± 1%

– nijedna struja ne smije prelaziti vrijednost odgovarajuće sred­nje struje za ± 1%

– fazna razlika između struje i odgovarajućega faznog napona ni pri kojem faktoru snage ne smije biti veća od 2°

4) naponski i pomoćni krugovi brojila razreda točnosti 0,2 S moraju biti priključeni na referencijski napon brojila najmanje dva sata prije početka ispitivanja

5) naponski i pomoćni krugovi brojila razreda točnosti 0,5 S moraju biti priključeni na referencijski napon brojila najmanje jedan sat prije početka ispitivanja

6) utjecajne veličine moraju imati referencijsku vrijednost s odstupanjima navedenima u tablici 3.

Tablica 3.

1) Ako se ispitivanja provode pri temperaturi različitoj od referencijske temperature, uključivo dopuštene tolerancije, rezultat treba ispraviti primjenom odgovarajućega temperaturnog koeficijenta brojila.

2) Ispitivanje se sastoji:

a) kod jednofaznih brojila, od određivanja pogreški, i to najprije s brojilom normalno priključenim na glavne priključne vodiče, a onda s obrnutim priključenjem na strujne i naponske krugove. Pola razlike između dviju pogrešaka vrijednost je promjene pogreške. Budući da je nepoznata faza vanjskog polja, ispitivanje treba provesti pri 0,05 In uz faktor snage cos φ = 1, te 0,1 In uz faktor snage cos φ = 0,5;

b) kod trofaznih brojila provode se tri mjerenja pri 0,05 In uz faktor snage cos φ = 1, s tim da se pri svakom od tih mjerenja priključci strujnih i naponskih krugove tako promijene da se fazni pomak promijeni za 120°, a da se pritom ne promijeni redoslijed faza. Vrijednost promjene pogreške je najveća razlika svake od tako određenih pogrešaka i njihove prosječne vrijednosti.

Članak 17.

Brojila ne smiju davati izlazne impulse, odnosno ne smiju registrirati energiju, pri otvorenim strujnim krugovima (stanje bez opterećenja) i pri naponskim krugovima priključenim na 115% referencijskog napona.

Najmanje trajanje ispitivanja Δt treba biti:

                900 x 10⁶

Δt  ≥ ------------------- (min) za brojila razreda točnosti 0,2 S

              k m U_n I_max

                600 x 10⁶

Δt ≥ ------------------- (min) za brojila razreda točnosti 0,5 S

                k m U_n I_max

gdje je:

k – stalnica brojila (imp./kWh)

m – broj mjernih elemenata brojila

U_n – referencijski napon (V)

I_max – najveća struja brojila (A)

Za vrijeme ovog ispitivanja ispitni izlazni uređaj brojila smije dati samo jedan impuls.

Članak 18.

Brojila moraju početi davati izlazne impulse (polazak) i neprekidno bilježiti energiju pri uravnoteženom opterećenju i struji koja ne smije prelaziti vrijednost od 0,001 I_n i faktor snage cos φ = 1.

Ako je brojilo konstruirano za mjerenje energije u dva smjera, ispitivanje polaska navedeno u stavku 1. treba provesti za svaki smjer.

Članak 19.

Pri ispitivanju brojila prema uvjetima propisanima u članku 16. ovog pravilnika, dopuštene pogreške su:

1) za jednofazna i trofazna brojila pri ujednačenom opterećenju, vrijednosti dopuštenih pogrešaka navedene su u tablici 4.

2) za trofazna brojila opterećena jednofazno, pri simetričnim trofaznim naponima, vrijednosti dopuštenih pogrešaka navedene su u tablici 5.

Tablica 4.

Tablica 5.

Članak 20.

Pri ispitivanju stalnice brojila provjerava se odnos pokazivanja energije na digitalnom prikazu (brojčaniku) i impulsa koje daje impulsni davač.

Članak 21.

Ispitivanje tipa brojila obavlja se prema normama IEC 62052-11 i IEC 62053-22, hrvatskoj normi HRN EN 60687 i prema odredbama ovog pravilnika.

Članak 22.

Pri određivanju promjene postotne pogreške uzrokovane promjenom jedne od utjecajnih veličina, vrijednosti svih ostalih utjecajnih veličina moraju zadovoljavati zahtjeve propisane u članku 16. ovog pravilnika.

Utjecajne veličine koje se uzimaju u obzir za određivanje referencijskih uvjeta prema kojima se obavlja ispitivanje brojila i za određivanje promjene postotne pogreške uzrokovane njihovom promjenom su okolna temperatura, napon pomoćnih krugova, napon mjernih krugova, frekvencija, oblik vala, magnetska indukcija stranog podrijetla i redoslijed faza.

Promjene postotne pogreške uzrokovane promjenom utjecajnih veličina iz stavka 2. ovog članka određuju se samo pri ispitivanju tipa brojila.

Članak 23.

Srednji temperaturni koeficijent mora se određivati za temperaturni opseg od 20 K, pri čemu se pogreške brojila moraju određivati za temperaturu 10 K višu i 10 K nižu od temperature za koju se određuje srednji temperaturni koeficijent.

Temperaturni opseg od 20 K mora se nalaziti u granicama od 0 °C do 40 °C.

Vrijednosti srednjega temperaturnog koeficijenta navedene su u tablici 6.

Tablica 6.

Članak 24.

Promjene postotne pogreške uzrokovane promjenom nekih od utjecajnih veličina navedene su u tablici 7.

Tablica 7.

1) Za naponska područja od – 20% do – 10% i od + 10% do + 15% granice promjene postotne pogreške su trostruke vrijednosti navedene u tablici. Za naponsko područje ispod 0,8 Un pogreška brojila može se kretati izmedu + 10% i – 100%.

2) Preporučena ispitna točka za promjenu naponske pogreške i promjenu frekvencijske pogreške je In.

3) Trofazno brojilo s tri mjerna sustava mora mjeriti i registrirati u granicama promjene utjecajne veličine prema tablici 7. i u slučaju ispada faza

– kod trofaznog, četverovodnog sustava jedne ili dvije faze;

– kod trofaznog, trovodnog sustava jedne od tri faze.

4) Stalna magnetska indukcija može se postići uporabom elektromagneta napajanog istosmjernom strujom. To se magnetsko polje primjenjuje na sve dostupne površine na brojilu, koje je postavljeno u normalni radni položaj. Vrijednost magnetomotorne sile koju treba primijeniti je 100 amperzavoja.

5) Magnetska indukcija vanjskoga podrijetla od 0,5 mT stvorena strujom čija je frekvencija jednaka frekvenciji napona ispitivanog brojila, a pri najnepovoljnijim uvjetima glede faze i smjera, ne smije izazvati promjenu postotne pogreške brojila koja bi prelazila vrijednosti navedene u tablici. Magnetska se indukcija dobiva stavljanjem brojila u središte kružnog svitka srednjega promjera 1 m, kvadratnoga presjeka i male radijalne debljine u odnosu na promjer te s 400 amperzavoja.

6) Kad je u kućištu brojila takav se pribor napaja povremeno, npr. elektromagnet višetarifnog registra.

Članak 25.

Utjecaj kratkotrajnih strujnih preopterećenja (kratki spoj) ispituje se na ovaj način:

1) ispitni krug za ispitivanje kratkog spoja je praktički bez induktiviteta;

2) brojila mora izdržati struju kratkog spoja od 20 I_max u trajanju od 0,5 s;

3) brojila se moraju vratiti na početnu temperaturu s naponskim krugovima napajanima jedan sat referencijskim naponom, nakon što su bila izložena ispitivanju opisanom u točki 2. ovog članka.

4) nakon ispitivanja promjena postotne pogreške pri nazivnoj struji In i faktoru snage cos φ = 1 ne smije biti veća od 0,05 %.

Članak 26.

Utjecaj vlastitog zagrijavanja ispituje se ovako:

1) pri otvorenim strujnim krugovima, naponski krugovi moraju biti priključeni na referencijski napon najmanje dva sata prije početka ispitivanja;

2) brojila se moraju opteretiti najvećom strujom I_max pri faktoru snage cos φ = 1, pri čemu se, neposredno nakon opterećenja, odredi pogreška brojila;

3) ispitivanje mora trajati najmanje jedan sat, ali toliko dugo da promjena postotne pogreške u 20 minuta ne bude manja od 0,05%.

Isto se ispitivanje provodi uz faktor snage cos φ = 0,5 ind.

Promjena pogreške uzrokovana vlastitim grijanjem ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u tablici 8.

Tablica 8.

Članak 27.

Kad se pri ispitivanju tipa brojila utvrdi da se pojedini ili svi mjerni rezultati nalaze izvan granica dopuštenih pogrešaka navedenih u tablicama 4. i 5. iz članka 19. ovog pravilnika, vrši se pomak apscisne osi paralelno samoj sebi za vrijednost:

a) 0,1% za brojila razreda točnosti 0,2 S

b) 0,2% za brojila razreda točnosti 0,5 S.

Ako svi mjerni rezultati pritom ostanu u granicama dopuštenih pogrešaka, navedenim u tablicama 4. i 5. iz članka 19. ovog pravilnika, brojilo je ispravno.

Članak 28.

Brojilo mora imati na vidljivom mjestu natpisnu pločicu na kojoj su ispisani podaci, oznake i simboli.

Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku, trajno i lako čitljivi u normalnim uvjetima rada brojila.

Članak 29.

Na natpisnoj pločici moraju biti navedeni sljedeći podaci:

1) ime i naziv ili znak proizvođača i mjesto proizvodnje;

2) tvornička oznaka tipa brojila;

3) oznaka vrste brojila (oznaka broja faza i vodiča ili odgovarajući grafički simbol);

4) serijski broj brojila i godina proizvodnje; ako je serijski broj označen na pločici pričvršćenoj na poklopac; taj broj će biti označen i na kućištu brojila ili upisan u neizbrisivu memoriju brojila;

5) referencijski napon U_n u V (npr. 3 × 100/Ö3 V);

6) podaci o sekundarnoj nazivnoj struji strujnoga mjernog transformatora, na koji se brojilo priključuje (npr. 5 (5) A ili /5 A). Podaci o nazivnoj i najvećoj struji brojila mogu se nalaziti u oznaci tipa brojila;

7) referencijska frekvencija u Hz (npr. 50 Hz);

8) stalnica brojila u imp./kWh, odnosno imp./MWh;

9) razred točnosti (npr. »0,2 S« ili »r.t. 0,2 S«);

10) službena oznaka mjerila;

11) oznake mjerne jedinice »kWh« ili »MWh« na pločici brojčanika ili među osnovnim podacima brojila;

12) znak »kvadrat u kvadratu« za brojila s izolacijskim kućištem razreda zaštite II

13) shema spoja ili broj sheme spoja

14) stalnica impulsnog davača za daljinsko mjerenje (Wh/imp., kWh/imp.)

15) podaci impulsa impulsnog davača za daljinsko mjerenje:

– trajanje impulsa i trajanje pauze impulsa

– napon impulsa

– snage kruga kojim impulsni davač izravno upravlja (npr. 80 ms, 100 V, 1 A)

16) podaci o naponu pomoćnih krugova, ako ti krugovi nisu povezani s naponskim krugovima brojila (npr. U_p = 3 × 100 V, U_p = 100 V)

17) natpis »Suprotno registriranje spriječeno« ili odgovarajući simbol za brojilo s napravom za sprječavanje suprotnog registriranja

18) oznaka za brojilo namijenjeno mjerenju energije u oba smjera.

Stezaljke u priključnici brojila moraju biti označene brojevima na priključnici prema normiranim shemama spajanja.

Članak 30.

Transformatorsko brojilo sa sekundarnim brojčanikom mora imati posebnu natpisnu pločicu na kojoj će se naknadno moći upisati podaci o mjernim transformatorima i o stalnici transformacije kojom treba množiti pokazivanje brojača da bi se dobila energija na primarnoj strani mjernih transformatora.

Članak 31.

Podaci o impulsima impulsnog davača za daljinsko mjerenje mogu se naznačiti na posebnoj natpisnoj pločici, koja se može postaviti na poklopac kućišta brojila.

Članak 32.

Moguće povećanje kapaciteta brojača mora biti označeno na pločici brojčanika dekadnim množiteljem (npr. × 100, × 1000 itd.).

Članak 33.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za statička brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,2 S i 0,5 S (»Narodne novine« br. 47/05).

Članak 34.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:  011-02/05-07/17

Urbroj: 558-03/10-05-3

Zagreb, 31. svibnja 2005.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.