Objavljeno u NN 53/05 od 25.04.2005.:

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj 163/03.), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA MANOMETRE, VAKUUMOMETRE I MANOVAKUUMOMETRE TE ELEKTRONSKE MJERNE PRETVORNIKE TLAKA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi koje moraju zadovoljavati manometri, vakuumometri i manovakuumometri te elektronski mjerni pretvornici tlaka koji su namijenjeni za mjerenje tlaka, pretlaka i podtlaka tekućina, para i plinova (u daljnjem tekstu: mjerila tlaka).

Članak 2.

Mjerila tlaka, u smislu odredaba ovog pravilnika, su:

1. mehanička mjerila tlaka s elastičnim mjernim elementima i s izravnim pokazivanjem koja se upotrebljavaju bez pomoćnih naprava, tako da se pomicanje pokretnog mehanizma zbog tlaka upotrebljava za neposredno očitanje pokazivanja

2. elektronska mjerila tlaka kod kojih se tlak u mjernoj ćeliji pomoću pretvornika pretvara u strujni (naponski) signal te kao mjerena vrijednost tlaka prikazuje na pokaznom uređaju.

Članak 3.

Izrazi u ovom pravilniku znače:

1. Elastični mjerni element mehaničkog mjerila tlaka je element mjerila (npr. manometarska cijev, membrana, mijeh) koji se pod utjecajem mjerenog tlaka elastično deformira, a deformacija preko pokretne naprave uzrokuje pomicanje kazaljke ispred ljestvice.

2. Mjerna ćelija elektronskog mjerila tlaka je osnovni dio koji mjereni tlak piezoelektričnim efektom pretvara u slabi naponski signal, linearno ovisan o mjerenom tlaku.

3. Pretvornik elektronskog mjerila tlaka signal mjerne ćelije pretvara u strujni (naponski) signal lako mjerljiv na pokaznom uređaju, a može biti ugrađen u tijelo mjerila zajedno s mjernom ćelijom ili u pokaznom uređaju.

4. Pokazni uređaj elektronskog mjerila tlaka je sklop koji signal iz pretvornika pretvara u vrijednost mjerenog tlaka.

5. Referencijski tlak je barometarski tlak (apsolutni atmosferski tlak) na mjestu mjerenja.

6. Pretlak je tlak veći od referencijskog tlaka, s upotrebom referencijskog tlaka kao početne točke mjerenja.

7. Podtlak (vakuumski tlak) je tlak manji od referencijskog tlaka, s upotrebom referencijskog tlaka kao početne točke mjerenja.

8. Stalni tlak je tlak koji se ne mijenja ili koji se neprekidno mijenja brzinom koja ne premašuje 1% od zbroja granica mjernog područja mjerila u sekundi, pri čemu ukupna promjena tlaka u minuti ne premašuje 5% od zbroja granica mjernog područja.

9. Promjenjivi tlak je tlak koji se povećava ili smanjuje, po bilo kojem zakonu periodičnosti ili neperiodičnosti, brzinom čija je vrijednost između 1% i 10% od mjernog područja mjerila u sekundi.

10. Normalni uvjeti jesu uvjeti kojima moraju udovoljavati mjerila tlaka pri uporabi, i to:

a. da se brojčanik mehaničkog mjerila postavi vertikalno

b. da lagana i neprekidna promjena tlaka isključuje utjecaj sile inercije

c. da temperatura mjerila i okoline bude 20±1 °C, odnosno 20 °C s razlikom koja ne uzrokuje promjenu u pokazivanju veću od 1/5 najveće dopuštene pogrješke

d. da ne postoje vibracije ili potresi.

Ako postoje lakše vibracije ili potresi, oni ne smiju izazvati amplitude u oscilaciji kazaljke mehaničkog mjerila koje premašuju 1/10 podjeljka.

e. da bude isključen utjecaj statičkog tlaka stupca tekućine (ako tlak prenosi neka tekućina) na mjerilo

f. kod mjerila tlaka čiji je mjerni dio udaljen od mjesta mjerenja i povezuju se prijenosnikom s mjestom mjerenja, prijenosno sredstvo mora biti:

– neutralni (neagresivni) plin za mjerila čija gornja granica mjerenja ne premašuje 0,25 Mpa

– tekućina za mjerila čija gornja granica mjerenja premašuje 0,25 Mpa.

11. Nazivni uvjeti su uvjeti uporabe mjerila tlaka koji se mogu razlikovati od normalnih uvjeta navedenih u prethodnoj točki, a odnose se na:

a. radni položaj mehaničkog mjerila u kojem brojčanik nije vertikalan

b. temperaturu mjerila i okoline koja se razlikuje od 20°Ct

c. statički tlak stupca tekućine koji je uzet u obzir pri pregledu mjerila

d. sredstvo za prijenos tlaka u prijenosniku koje se razlikuje od sredstva navedenog u prethodnoj točki za normalne uvjete.

12. Najveća dopuštena pogrješka pri uporabi mjerila tlaka je najveća dopuštena pogrješka pokazivanja mjerila u uporabi uz nazivne uvjete.

13. Najveća dopuštena pogrješka pri prvom ovjeravanju je najveća dopuštena pogrješka pri ovjeravanju novih i popravljenih mjerila tlaka u normalnim uvjetima.

14. Oznaka razreda točnosti mjerila tlaka (K) je broj koji označava apsolutnu vrijednost najveće dopuštene pogrješke pri uporabi mjerila, izražene u postocima mjernog područja.

15. Mjerni odmak je srednja vrijednost pokazivanja mjerila tlaka pri opadanju tlaka i pri povećanju tlaka za određeni izmjereni tlak i pripadajuće očitane vrijednosti koju pokazuje etalon (Mod = Psr–pe).

16. Varijacija pokazivanja mjerila tlaka je apsolutna vrijednost razlike u pokazivanju mjerila pri opadanju tlaka i pri povećanju tlaka za određeni izmjereni tlak (V=|P1-P2|).

II. KONSTRUKCIJSKA SVOJSTVA

Članak 4.

Mjerila tlaka mjere razliku tlakova na »višoj« i »nižoj« strani. Prema svojoj konstrukciji i tipu mjerenja, razlikuju se tri osnovne skupine:

1. mjerila relativnog tlaka – »niža« strana je otvorena prema okolnom atmosferskom tlaku

a. manometri za mjerenje pretlaka

b. vakuumometri za mjerenje podtlaka

c. manovakuumometri za mjerenje i podtlaka i pretlaka

2. mjerila relativnog tlaka – diferencijalni manometri, na »nižoj« strani se uspostavlja tlak prema kojem se mjeri razlika tlakova

3. mjerila apsolutnog tlaka – kod mehaničkih mjerila »niža« strana je vakumirana i zatvorena.

Članak 5.

Vrijednost gornje granice mjernog područja (za mjerila podtlaka vrijednost se umanjuje za 0,1 MPa – 1 bar) mora biti izabrana iz jednog od ovih redova veličina: 1×10n; 2×10n; 1,6×10n; 2,5×10n; 4×10n; 5×10n; 6×10n, gdje je n cijeli broj, osim kod mjerila namijenjenih za posebna područja (npr. mjerila atmosferskog tlaka – barometri).

Članak 6.

Mjerila tlaka svrstavaju se u ove razrede točnosti: 0,1; 0,2; 0,25; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6; 1; 1,6; 2; 2,5; 4 i 5.

Članak 7.

Stabilnost mjeriteljskih svojstava mjerila tlaka pri uporabi osigurava se udovoljavanjem ovim uvjetima:

1. mjerila tlaka moraju u trajanju od šest sati izdržati djelovanje pretlaka koji je jednak gornjoj granici mjerenja

2. mjerila tlaka moraju u trajanju od 15 minuta izdržati djelovanje pretlaka koji premašuje gornju granicu mjerenja za vrijednosti navedene u tablici 1.

Tablica 1:

Nakon vraćanja tlaka na ništicu i držanja mjerila bez tlaka u trajanju od jednog sata, najveće dopuštene pogrješke mjerenja i varijacije mjerila ne smiju premašivati vrijednosti navedene u članku 15. ovog pravilnika.

3. Mjerila moraju izdržati tlak koji se lagano mijenja od 20% – 40% do 60% – 80% u odnosu prema gornjoj granici mjerenja s učestalošću koja ne premašuje 60 oscilacija u minuti prema tablici 2.

Tablica 2:

Nakon držanja mjerila bez tlaka u trajanju od jednog sata najveće dopuštene pogreške mjerenja i varijacije pokazivanja mjerila ne smiju premašivati vrijednosti propisane člankom 15. ovog pravilnika.

Članak 8.

U normalnim uvjetima, sukladno članku 3. točki 10. ovog pravilnika, mjerila tlaka se ne smiju upotrebljavati:

1. pri mjerenju pretlaka:

a. iznad 3/4 gornje granice mjerenja, ako je tlak stalan i ne premašuje 1000 bara

b. iznad 2/3 gornje granice mjerenja, ako je tlak promjenjiv i ne premašuje 1000 bara

c. iznad 2/3 gornje graice mjerenja, ako je tlak stalan, a jednak je ili veći od 1000 bara

d. iznad 1/2 gornje granice mjerenja, ako je tlak promjenjiv, a jednak je ili veći od 1000 bara.

2. pri mjerenju vakuumskog tlaka na gornjoj granici mjerenja.

Članak 9.

Mjeriteljska svojstva mjerila tlaka ne smiju se mijenjati pri transportu mjerila. Pri transportu, zapakirana mjerila moraju izdržati:

1. temperaturu okoline od – 20 ^oC do + 50 ^oC u trajanju od šest sati, mjereno na svakoj od tih temperatura

2. potresanje s ubrzanjem od 30 m/s2 i frekvencije od 80 do 120 udaraca u minuti, u trajanju od dva sata.

Nakon izlaganja mjerila uvjetima transporta (temperaturama i potresanjima) iz stavka 1. ovoga članka, najveće dopuštene pogreške mjerenja i varijacije pokazivanja mjerila ne smiju prelaziti vrijednosti propisane člankom 15. ovoga pravilnika.

Članak 10.

Mjerila tlaka moraju zadržati svoja tehnička i mjeriteljska svojstva u ovim uvjetima uporabe:

1. kad su postavljena u zatvorenim prostorijama koje se zagrijavaju i u kojima nema prašine

2. pri mjerenju tlaka neagresivnog sredstva

3. ako je temperatura okoline u kojoj se nalazi sredstvo za prijenos tlaka između 0 ^oC i 60 ^oC

4. pri djelovanju vlage do 80% relativne vlažnosti

5. pri vibracijama i potresanjima koji ne dovode kazaljku mehaničkog mjerila tlaka ili pokaznog uređaja mjernog pretvornika u oscilaciju iznad 1/10 apsolutne vrijednosti najveće dopuštene pogreške.

Ako se nazivni uvjeti (prema članku 3. točka 11.) razlikuju od gore navedenih, mjerila tlaka moraju zadržati tehnička i mjeriteljska svojstva u nazivnim uvjetima.

Članak 11.

Kućište mjerila tlaka, pri uvjetima uporabe mjerila, mora zaštiti mjerni mehanizam i ljestvicu od prodiranja prašine i vlage te od udaraca i oštećenja.

Članak 12.

Kod mehaničkih mjerila tlaka i pokaznih uređaja s kazaljkom mjernih pretvornika, vrh kazaljke mora pokrivati od 1/10 do 9/10 duljine najkraćih podjelnih crta brojčanika.

Vrh kazaljke mora imati oblik koji osigurava točnost očitavanja koja odgovara pogrešci koja ne premašuje 1/5 granice najveće dopuštene mjerne pogreške.

Mjerila tlaka mogu imati mehanizam za korekciju pokazivanja preko promjene položaja kazaljke u odnosu prema brojčaniku.

Članak 13.

Vrijednost svakog podjeljka mora biti predstavljena u obliku 1×10ⁿ ili 2×10ⁿ ili 5×10ⁿ, pri čemu ona mora biti što je moguće bliža vrijednosti najveće dopuštene pogreške pri uporabi mjerila, gdje je n cijeli broj – pozitivan, negativan ili nula.

Širina podjeljka ne smije biti manja od 1 mm. Širine podjeljka linearne ljestvice ne smiju se međusobno razlikovati više od 1/5 širine najmanjeg podjeljka. Širina podjelne crte ne smije biti veća od 1/5 širine podjeljka.

Najmanje četiri podjelne crte moraju biti obilježene brojevima, s tim što se obilježava najmanje svaka deseta podjelna crta, osim ako svaka deseta podjelna crta nije osobito istaknuta svojom duljinom.

Brojevi kojima su obilježene podjelne crte moraju neposredno izražavati veličinu izmjerenog tlaka bez primjene faktora množenja.

III. GRANICE DOPUŠTENIH POGREŠAKA

Članak 14.

1. Pri prvom ovjeravanju odnosno ovjeravanju novih i popravljenih mjerila tlaka (prva ovjera), granice dopuštenih pogrešaka iznose ±0,8×K, gdje je K razred točnosti mjerila tlaka i izražava relativnu pogrešku mjerenja izraženu u postotcima mjernog područja.

2. Pri redovitoj ovjeri mjerila tlaka u uporabi, granice dopuštenih pogrešaka iznose: ±K.

3. Varijacije pokazivanja mjerila tlaka ne smiju premašivati apsolutnu vrijednost najvećih dopuštenih pogrešaka.

4. Najveća dopuštena pogreška jednaka je za sve tlakove mjernog područja.

IV. NATPISI I OZNAKE

Članak 15.

Natpisi i oznake moraju biti napisani na hrvatskome jeziku, latiničnim pismom.

Mjerila tlaka moraju imati natpise i oznake, jasno vidljive, čitljive i neizbrisive u uobičajenim uvjetima uporabe.

Na brojčaniku mjerila ili na kućištu mjernog pretvornika potrebno je obvezno napisati sljedeće podatke:

1. oznaku mjerne jedinice

2. oznaku razreda točnosti

3. znak »manje« (»–«) na vakuumometrima i na vakuumskom dijelu manovakuumometara

4. naziv ili znak proizvođača

5. tvornički ili serijski broj

6. godina proizvodnje

7. službena oznaka tipa mjerila

8. nazivne uvjete uporabe, ako se razlikuju od normalnih uvjeta.

Na brojčaniku mjerila ili na kućištu mjernog pretvornika, koji su namijenjeni za mjerenje tlaka tekućina, para ili plinova čija svojstva zahtijevaju osobitu pozornost, mora biti naznačeno sredstvo za prijenos tlaka čija je uporaba zabranjena.

Članak 16.

Na brojčaniku mjerila tlaka mogu se ispisati i dopunske podjele i znakovi koji prelaze širinu podjelnih crta predviđenih ovim prilogom, i to:

1. zbog obilježavanja intervala dopuštenog otklona vrha kazaljke od podjelne crte ništice

2. zbog obilježavanja radnoga mjernog područja

3. zbog utjecaja dodatnog tlaka koji uzrokuje stupac tekućine što ih prenosi tlak na mjerilo

4. zbog mogućeg daljinskog očitavanja.

V. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 17.

Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju važiti odredbe Priloga br. 1 (Tehnički i mjeriteljski zahtjevi i postupak ispitivanja i ovjeravanja manometara, vakuumometara, manovakuumometara i mjernih pretvornika i tlaka) Pravilnika o uvjetima ovlašćivanja pravnih osoba i servisa, o postupku ispitivanja i ovjeravanja, o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima za manometre, vakuumometre i manovakuumometre, mjerne pretvornike tlaka, uređaje za mjerenje krvnog tlaka i tlakomjere za gume (»Narodne novine« br. 142/04.).

Članak 18.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-07/16

Urbroj: 558-03/11-05-1

Zagreb, 14. travnja 2005.

Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.