Objavljeno u NN 26/05 od 23.02.2005.:

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO

Na temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narodne novine«, broj 163/03.), ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK  O MJERITELJSKIM ZAHTJEVIMA ZA AUTOMATSKA MJERILA RAZINE TEKUĆINE U NEPOKRETNIM SPREMNICIMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski zahtjevi kojima moraju udovoljavati automatska mjerila razine tekućine u nepokretnim spremnicima.

Članak 2.

Pod automatskim mjerilom razine tekućine (u nastavku teksta »AMR«) razumijeva se mjerilo s elementom za izravno ili neizravno otkrivanje razine tekućine koja je pod atmosferskim tlakom ili podtlakom smještena u nepokretnim nadzemnim i podzemnim vertikalnim cilindričnim spremnicima te podzemnim horizontalnim cilindričnim spremnicima s rashlađivačem ili grijalom tekućine, ili bez njih.

Članak 3.

AMR mjeri razinu tekućine u spremniku tako što se osnovna informacija o položaju razine tekućine dobiva preko duljine odmotane žice, užeta ili trake, kao električni impuls ili kao radarski odziv koji se preko prijenosnika prenosi na pokazni uređaj.

Izmjerena razina tekućine AMR u spremniku, iskazana u jedinicama duljine, uzima se kao osnovni parametar na temelju kojeg se, pomoću tablice obujma, određuje izdani, primljeni ili sadržani obujam tekućine u spremniku.

Članak 4.

AMR, u smislu ovoga pravilnika, svrstavaju se:

1) u odnosu na način otkrivanja razine tekućine na:

a) AMR s elementom za izravno otkrivanje razine tekućine

b) AMR s elementom za neizravno otkrivanje razine teku­ćine;

2) u odnosu na vrstu spremnika:

a) AMR za podzemne spremnike

b) AMR za nadzemne spremnike

3) u odnosu na vrstu krova spremnika na:

a) AMR za spremnike s nepokretnim (fiksnim) krovom

b) AMR za spremnike s pokretnim (plutajućim) krovom

3) u odnosu na mjesto pokazivanja (očitavanja) izmjerene razine tekućine na:

a) AMR s lokalnim pokazivanjem

b) AMR s daljinskim pokazivanjem

c) AMR s mogućnošću lokalnoga i daljinskog pokazivanja razine.

Članak 5.

Izrazi u ovom pravilniku imaju ova značenja:

1) razina – razdjelna površina (međupovršina) između dviju sredina s različitim fizikalno-kemijskim svojstvima (tekuća – plinska faza, gorivo – voda i sl.)

2) razina slobodne površine tekućine (u nastavku teksta »razine tekućine«) – razmak između donje referencijske ravnine i međupovršine tekuća – plinska faza – mjereno po mjernoj okomici

3) donja referencijska ravnina – horizontalna ravnina u kojoj leži gornja površina referentne ploče u odnosu na koju se mjeri razina tekućine

4) mjerna okomica – okomiti pravac koji prolazi kroz os cijevi za vođenje elemenata za otkrivanje razine tekućine

5) referencijska ploča – horizontalna ploča nerazdvojivo (fiksno) povezana s donjim dijelom plašta spremnika ili s vodilicom elementa za otkrivanje razine tekućine

6) najmanja mjerljiva visina – visina koja se pri primanju ili izdavanju tekućine može s AMR izmjeriti s pogreškom koja ne premašuje granice dopuštenih pogrešaka propisane ovim pravilnikom

7) najveća visina mjerenja – razmak između donje referencijske ravnine i najveće razine tekućine, odnosno najveće dopuštene visine punjenja spremnika

8) referencijska visina AMR – razmak između točke gdje se žica ili traka odvaja od bubnja (svitka) kod AMR s elementom za izravno otkrivanje razine tekućine i donje referencijske ploče, izmjereno uzduž odmotane žice ili trake

9) visina punjenja – visina stupa tekućine od referencijske ploče do razine tekućine, mjereno uzduž mjerne okomice

10) AMR s elementom za izravno otkrivanje razine tekućine – mjerilo opremljeno elementom za neposredno otkrivanje razine tekućine (plovak, uranjajući klip, kugla). Informacije o razini tekućine zasnivaju se na pomicanju elementa

11) AMR s elementom za indirektnu detekciju razine tekućine – sva AMR koja se ne mogu obuhvatiti točkom 10 odnosno mjerila kod kojih su ugrađeni kapacitivni, ultrazvučni ili slični neizravni elementi za otkrivanje razine tekućine

12) element za otkrivanje razine tekućine – element koji u neposrednom dodiru s tekućinom u spremniku prati vertikalno kretanje razine tekućine i preko prijenosnika daje informaciju o razini tekućine pokazanom uređaju

13) plovak – element za otkrivanje razine tekućine koji prati razinu tekućine i ima masu manju od mase istisnute tekućine

14) uronjivi klip, kugla – element za otkrivanje razine tekućine koji prati razinu tekućine i ima masu veću od mase istisnute tekućine

15) pokazni uređaj – dio AMR koji pokazuje rezultate mje­re­­nja

16) pogreška pokazivanja – razlika pokazne vrijednosti AMR i prave (etalonom izmjerene) vrijednosti mjerene razine

17) vlastita (osnovna) pogreška – pogreška AMR u referencijskim uvjetima

18) glavni otvor za mjerenje – mjerni otvor koji je najmanje izložen utjecajnim čimbenicima (sunce, vjetar i sl.) ako spremnik ima više mjernih otvora

19) tablica obujma spremnika – tablica koja prikazuje odnos razine tekućine (visine punjenja) i obujma sadržanog u spremniku na toj razini u navedenim uvjetima

20) normalni radni uvjeti – uvjeti upotrebe u kojima se daju granične vrijednosti utjecajnih veličina čijim se djelovanjem ne uzrokuju pogreške AMR veće od pogrešaka propisanih ovim pravilnikom

21) utjecajna veličina – veličina koja ne podliježe mjerenju, ali utječe na vrijednost mjerene veličine ili na pokazivanje AMR (npr. napon para, gustoća i sl.)

22) elektroničko AMR – AMR opremljeno elektroničkim uređajem koji za obavljanje određenih funkcija upotrebljava elektro­ničke komponente

23) kontrolni sustav – sustav priključen ili ugrađen u elektro­ničko AMR koji omogućuje da mjerilo otkrije i reagira na znatnije poremećaje

24) reagiranje – odgovarajući »odziv« elektroničkog AMR (svjetlosni signal, zvučni signal, zaustavljanje procesa mjerenja itd.)

25) poremećaj – razlika između pogreške pokazivanja i vlastite pogreške elektroničkog AMR. Poremećaj je brojčana vrijednost i predstavlja rezultate neželjene promjene podataka sadržanih ili koji protječu kroz elektroničko AMR

26) znatniji poremećaj – poremećaj koji uzrokuje pogreške elektroničkog AMR koje premašuju granice dopuštenih po­gre­šaka propisane ovim pravilnikom.

II. MJERITELJSKI ZAHTJEVI ZA AMR

Članak 6.

Granice dopuštenih pogrešaka (u nastavku teksta »GDP«) pri pregledu neugrađenog AMR u referencijskim uvjetima iznose     ± 0,02% od odgovarajuće visine punjenja, s tim što najmanja vrijednost GDP može iznositi najviše ± 2 mm.

GDP propisane stavkom 1. ovog članka odnose se i na razliku između dvije razine izmjerenu AMR.

Članak 7.

GDP pri pregledu ugrađenog AMR na spremnik u normalnim radnim uvjetima iznose ± 0,04% od visine punjenja, s tim što najmanja vrijednost GDP može iznositi najviše ± 4 mm.

GDP iz stavka 1. ovog članka odnose se i na razliku između dvije razine koju izmjeri AMR u jednom smjeru rada (punjenje ili pražnjenje spremnika).

Članak 8.

Pod referencijskim uvjetima razumijevaju se ovi temperaturni uvjeti:

1) 15°C za AMR naftnih proizvoda

2) 20°C za AMR ostalih tekućina.

Pod normalnim radnim uvjetima razumijeva se:

1) za temperaturu: opseg od – 25°C do + 40°C (50°C), osim tekućina čije je ledište 0°C ili niže

2) za gustoću: opseg ± 200 kg/m³ u odnosu na srednju vrijednost gustoće na referencijskoj temperaturi za tekućine s gustoćom većom od 600 kg/m³ na referencijskoj temperaturi odnosno ± 75 kg/m³ za tekućine gustoće manje od 600 kg/m³.

Za pojedine tekućine (npr.: mlijeko, vino, specijalni kemijski proizvod i sl.) opsezi iz stavka 2. točke 1) i 2) mogu biti manji.

Članak 9.

Osjetljivost AMR mora biti takva da promjena razine teku­ćine od 2 mm izazove promjenu pokazivanja AMR od najmanje 1 mm.

Članak 10.

Nepovratnost (histereza) AMR pri promjeni smjera kretanja elementa za otkrivanje razine tekućine ne smije biti veća od 1 mm.

Članak 11.

Promjena referencijske visine, djelovanjem utjecajnih veli­čina, ne smije biti veća od 0,02%.

Ako je promjena visine spremnika spuštanjem gornjeg dijela plašta potpuno napunjenog spremnika tekućinom gustoće 1000 kg/m³ veća od 0,02% od visine spremnika, AMR postavljeno na krov spremnika mora biti učvršćeno na nosivu cijev.

Nosiva cijev mora biti učvršćena tako da njezino vertikalno kretanje u odnosu na donju referencijsku ravninu bude manje od 0,02% od visine punjenja.

Relativno smanjenje visine, u slučaju potpune ispunjenosti spremnika tekućinom gustoće 1000 kg/m³, može se odrediti računski.

III. SVOJSTVA KONSTRUKCIJE

Članak 12.

Materijali koji se upotrebljavaju za izradu AMR moraju biti otporni na mehanička i toplinska naprezanja te na kemijska djelovanja što ih u normalnim radnim uvjetima može izazvati tekućina čija se razina mjeri.

Članak 13.

AMR mora imati ove dijelove:

1) element za detekciju otkrivanje razine tekućine (sonda)

2) prijenosni dio (predajnik)

3) pokazni uređaj.

Članak 14.

Osim dijelova iz članka 13. ovog pravilnika, AMR mogu imati i dodatne (pomoćne) uređaje:

1) daljinsko pokazivalo razine s prijenosnikom (transmiterom)

2) uređaj za kontrolu funkcionalnosti AMR

3) uređaj za signalizaciju graničnih stanja razine tekućine u spremniku

4) tiskaljke (štampač), računalo i sl.

Članak 15.

Element za otkrivanje razine tekućine (plovak, uranjajući klip, kugla i sl.) mora biti oblikovan i izrađen tako da djelovanje utjecajnih veličina u normalnim radnim uvjetima ne izazove promjenu položaja elementa za otkrivanje razine tekućine veću od ± 1 mm u cijelom mjernom području AMR.

Članak 16.

Element za otkrivanje razine tekućine mora biti postavljen u glavni otvor za mjerenje, koji je od plašta (omotača) spremnika udaljen najmanje 500 mm.

Element za otkrivanje razine tekućine mora biti postavljen tako da na njega ne djeluju međusobni utjecaji pri ručnom mjerenju, uzimanju uzoraka ili drugim radnjama.

Element za otkrivanje razine tekućine mora biti zaštićen tako da utjecaj vrtložnoga (turbulentnog) strujanja ili ljuljanja tekućine na njega bude zanemarljiv.

Članak 17.

Plovak može biti izrađen kao puno ili šuplje tijelo u obliku cilindrično-dvostožastog diska.

Plovak se mora kretati samo pod djelovanjem promjene razine tekućine u spremniku.

Članak 18.

Žica, uže ili traka na koju je ovješen element za otkrivanje razine tekućine mora imati koeficijent dilatacije približno jednak koeficijentu dilatacije bubnja na kojeg se namata.

Utjecaj razlike mase neodmotane i odmotane žice ili trake na različitim razinama tekućine u spremniku na promjenu položaja elementa za otkrivanje razine tekućine, u odnosu na stvarnu razinu tekućine, mora biti manji od 1 mm u normalnim radnim uvjetima.

Članak 19.

Bubanj za namatanje žice, užeta ili trake mora biti izrađen od nehrđajućeg materijala s profiliranim žlijebovima po opsegu prilagođenim promjeru žice odnosno užeta.

Odnos između promjera žice i promjera dna spiralnih žljebova mora biti tako odabran da svakom okretanju bubnja odgovara uvijek ista promjena duljine odmotanog dijela žice na koju je ovješen element za detekciju razine tekućine (npr. 1 okretaj = 500 mm).

Članak 20.

Prijenosni dio AMR, izrađen kao mehanički, električni (elektro­nički) pneumatski ili kombinirani, mora omogućiti toč­nost i pouzdanost u prijenosu informacije o položaju razine tekućine od elementa za otkrivanje razine tekućine do pokaznog uređaja (lokalnoga ili daljinskog).

Članak 21.

Pokazni uređaj AMR mora u normalnim radnim uvjetima pokazivati stalnu ili, na zahtjev, trenutačnu razinu tekućine.

Rezultati mjerenja na pokaznom uređaju moraju biti lako pristupačni i jasno čitljivi.

Pokazne vrijednosti na lokalnom i daljinskom pokaznom uređaju mogu se razlikovati najviše 1 mm.

Članak 22.

Pokazni uređaj može biti zajednički za više AMR.

Pokazni uređaj mora biti takav da se točno može odrediti s kojega se AMR očitavaju rezultati mjerenja.

Ako AMR ima više pokaznih uređaja, razlika u pokazivanju između bilo koja dva pokazna uređaja ne smije biti veća od 1 mm.

Vrijednost podjeljka na ljestvici pokaznog uređaja ne smije biti veća od 1 mm.

Članak 23.

Daljinski pokazni uređaj s prijenosnikom, ovisno o vrsti tekućine i mjestu postavljanja, može bit izrađen bez eksplozijske zaštite (običan) ili s protueksplozijskom zaštitom.

Izmjerena vrijednost razine tekućine iskazuje se na daljinskom pokaznom uređaju u milimetrima. Pokazni uređaj mora imati najmanje pet brojčanih mjesta. Visina stvarnih ili optički uvećanih brojki ne smije biti manja od 4 mm.

Daljinski pokazni uređaj s prijenosnikom može imati moguć­nost povezivanja i s drugim sistemima (daljinski prijenos podataka, štampač, računalo i sl.).

Članak 24.

Uređajem za kontrolu funkcionalnosti AMR mora se omogu­ćiti provjera rada elementa za detekciju razine tekućine i prijenosnika, tako što se aktiviranjem ručne komande odnosno pritiskom tastera mora izdignuti element za otkrivanje razine tekućine iz tekućine i ponovno vratiti u tekućinu.

Članak 25.

Uređaj za signalizaciju graničnih stanja razine tekućine u spremniku odnosno max i min položaja elementa za otkrivanje razine tekućine može biti sa svjetlosnim signalom ili zvučnim alarmom.

Uređaji za signalizaciju ne smiju stvarati dodatne pogreške koje bi utjecale na rezultat mjerenja razine tekućine.

Članak 26.

Tiskaljka (štampač) mora na tiketu bilježiti izmjerenu vrijednost razine tekućine u milimetrima, koju pokazuju pokazni uređaji AMR i broj spremnika u kojem je obavljeno mjerenje, a može bilježiti i redni broj, datum, vrijeme i mjesto mjerenja, vrstu tekućine i druge podatke.

IV. MJERITELJSKI ZAHTJEVI ZA ELEKTRONIČKA MJERILA RAZINE TEKUĆINE

Članak 27.

Elektroničko AMR (u nastavku teksta »EAMR«) mora biti konstruirano i proizvedeno tako da pogreške EAMR u normalnim radnim uvjetima ne premašuju GDP propisane u čl. 6. i 7. ovog pravilnika.

Članak 28.

Ako se pojave poremećaji u toku rada, EAMR svojom konstrukcijom mora osigurati:

1) nemogućnost nastanka znatnijih poremećaja

2) ili, ako nastanu znatniji poremećaji, mora ih otkriti i na njih reagirati pomoću kontrolnog sistema ugrađenog u EAMR.

Zahtjevima iz stavka 1. ovog članka mora biti stalno udovoljeno za sve vrijeme upotrebe EAMR.

Članak 29.

Ako se pojavi pogreška veća od pogreške propisane ovim pravilnikom, kontrolni sustav EAMR mora signalizirati vrstu pogreške preko određenog koda ili davati zvučni ili svjetlosni signal za sve vrijeme dok se uzrok ne otkloni.

Kontrolni sustav EAMR mora biti takav da se može provjeriti ispravnost njegova rada.

Članak 30.

Radi utvrđenja udovoljavanja uvjetima propisanim ovim pravilnikom, prethodno mora biti provedeno:

1) ispitivanje u temperaturnim uvjetima od –25°C do +55°C (suha toplina, hladnoća, vlažna toplina, stabilno i ciklično stanje)

2) električno ispitivanje (varijacije napajanja, električni udar, elektrostatička pražnjenja, elektromagnetni utjecaji).

Članak 31.

EAMR napajano izmjeničnom strujom mora sačuvati svoja mjeriteljska svojstva ako napajanje odstupa za –15% do +10% nazivnog napona i ± 2% nazivne frekvencije.

Članak 32.

Konstrukcija AMR odnosno EAMR mora biti takva da bude udovoljeno zahtjevima propisanim u pogledu sigurnosti što se odnose na protueksplozijsku zaštitu i zaštitu od elektromagnetnih smetnji i vibracija.

Konstrukcijom AMR odnosno EAMR moraju biti predviđe­na mjesta za utiskivanje žigova bez čijih se uništenja ne mogu izvesti radnje kojima se može utjecati na promjenu mjeriteljskih svojstava mjerila.

V. NATPISNA PLOČICA

Članak 33.

1) AMR i EAMR koja imaju rješenje o odobrenju tipa mjerila moraju imati na sebi pločicu koja se nalazi na predajniku uređaja ili posebnoj pločici pričvršćenoj za mjerilo.

2) Na pločici mora, u skladu s podacima iz rješenja o odobrenju tipa mjerila, biti ispisano:

– ime ili znak proizvođača

– serijski broj i godina proizvodnje

– tvornička oznaka tipa mjerila

– službena oznaka tipa mjerila AMR ili EAMR

– oznaka ili broj spremnika na kojem je mjerilo postavljeno

– referencijska visina AMR ili EAMR

– najveća i najmanja visina mjerenja.

AMR i EAMR ne mogu se ovjeravati ukoliko na njima nedostaje natpisna pločica s podacima u skladu s izdanim rješenjem o odobrenju tipa mjerila.

Članak 34.

Natpisi i oznake na AMR moraju biti ispisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom.

Natpisi i oznake moraju biti jasni, dobro vidljivi u radnim uvjetima i ispisani tako da se ne mogu izbrisati ni skinuti.

Članak 35.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/05-07/11

Urbroj: 558-03/5-05-1

Zagreb, 10. veljače 2005.

Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.