NN 93/2026 (24.8.2026.), Pravilnik o letenju zrakoplova

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

1141

Na temelju članaka 146. i 149. stavak 2. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, br. 69/09, 84/11, 54/13 i 127/13 i 92/14) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/19) ministar mora, prometa i infrastrukture, uz suglasnost ministra obrane i uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova, donosi

PRAVILNIK

O LETENJU ZRAKOPLOVA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način, pravila i postupci letenja zrakoplova radi sigurnog odvijanja zračnog prometa.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju na hrvatske i inozemne državne zrakoplove kada izvode letačke operacije po postupcima i pravilima za opći zračni promet (GAT) unutar zračnog prostora Republike Hrvatske i zračnog prostora koji je međunarodnim ugovorom dodijeljen u nadležnost Republici Hrvatskoj (Područje letnih informacija Zagreb).

(3) Letačke operacije vojnih zrakoplova kada lete po postupcima i pravilima za operativni zračni promet (OAT) uređuju se posebnim propisom.

(4) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuje jedinica nadležna za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu kada u granicama svojih prava, dužnosti i odgovornosti, obavlja svoje poslove u zračnom prostoru Republike Hrvatske i u zračnom prostoru iznad Jadranskoga mora, izvan vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, u skladu sa međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(5) Uvjete, načine, pravila i postupke letenja zrakoplova, utvrđene odredbama ovoga Pravilnika, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi objavljuje putem proizvoda zrakoplovnih informacija.

Članak 2.

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Ovim se Pravilnikom osigurava provedba Provedbene uredbe Europske komisije br. 923/2012 od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi, kako je zadnje izmijenjena i dopunjena (SL L 281, 13. 10. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 923/2012).

Članak 3.

Pojmovi i kratice

Pojedini pojmovi i kratice u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1) akrobatski let (aerobatic flight): namjerno izveden manevar zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu položaja zrakoplova, neuobičajen položaj zrakoplova ili neuobičajenu promjenu brzine leta, koja nije neophodna za normalan let ili za osposobljavanje u svrhu stjecanja dozvola, certifikata ili ovlaštenja osim za ovlaštenje za akrobatsko letenje

2) baza oblaka (ceiling): visina donje granice najnižeg sloja oblaka iznad zemlje ili vode ispod 6000 m (20 000 stopa) koji pokriva više od polovine neba, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

3) dječji balon (toy balloon): obojani balon od lateksa ili folije punjen helijem, uobičajene visine od 25 do 30 centimetara, koji se obično koristi kao dječja igračka ili dekoracija

4) granica valjanosti odobrenja (clearance limit): točka do koje je zrakoplovu izdano odobrenje kontrole zračnog prometa, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

5) IFR (instrument flight rules): oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila instrumentalnog letenja, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

6) IFR let (IFR flight): let koji se obavlja u skladu s pravilima instrumentalnog letenja, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

7) IMC (instrument meteorological conditions): oznaka koja se upotrebljava za označivanje instrumentalnih meteoroloških uvjeta, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

8) instrumentalni meteorološki uvjeti (IMC): meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

9) jedrilica (sailplane): zrakoplov teži od zraka koji uzgon u letu dobiva zbog aerodinamičkih reakcija na nepokretnim podiznim površinama, a čiji slobodan let ne ovisi o motoru, uključujući i ovjesne jedrilice, parajedrilice i ostale slične letjelice, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

10) kontrolirana zona (control zone CTR): kontrolirani zračni prostor koji se prostire od zemljine površine do određene gornje granice, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

11) kontrolirani aerodrom (controlled aerodrome): aerodrom na kojem se za aerodromski promet pružaju usluge kontrole zračnog prometa, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

12) kontrolirani let (controlled flight): svaki let za koji se izdaje odobrenje kontrole zračnog prometa, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

13) kontrolirano područje (control area CTA): kontrolirani zračni prostor koji se prostire iznad utvrđene granice iznad zemlje, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

14) kontrolirani zračni prostor (controlled airspace): zračni prostor određenih dimenzija unutar kojega se usluga kontrole zračnog prometa provodi u skladu sa klasifikacijom zračnog prostora, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

15) leteći lampion (sky lantern): mali balon punjen vrućim zrakom, uobičajene visine 100 centimetara i uobičajenog promjera od 60 centimetara, koji se koristi prilikom raznih svečanosti. Napravljen je od papira i sadrži otvoreni plamen pričvršćen uz otvor na dnu balona

16) manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, ne uključujući stajanku, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

17) motorna jedrilica (powered sailplane): jedrilica opremljena s jednim ili više motora koja, kad motori ne rade, ima sve karakteristike jedrilice

18) naseljeno područje: grad, mjesto, naselje, odnosno bilo koje područje koje se sadržajno koristi za stanovanje, javne ili rekreacijske svrhe

19) očekivano vrijeme prilaženja (expected approach time; EAT): vrijeme u kojem jedinica kontrole zračnog prometa očekuje da će zrakoplov koji kasni u dolasku napustiti preletište čekanja (holding fix) radi završetka prilaženja za slijetanje. Stvarno vrijeme napuštanja petlje čekanja ovisit će o odobrenju za prilaz (approach clearance), kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

20) opasno područje (danger area) znači dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija u kojem se tijekom određenog vremenskog razdoblja odvijaju djelatnosti ili postoje okolnosti opasne za let zrakoplova, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

21) operativna površina (movement area): dio aerodroma predviđen za uzlijetanje, slijetanje i vožnju zrakoplova, a sastoji se od manevarske površine i stajanke (stajanki), kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

22) osoblje koje obavlja sigurnosno osjetljive zadatke (safety-sensitive personnel): osobe koje mogu ugroziti zrakoplovnu sigurnost ako nepravilno obavljaju svoje dužnosti i funkcije, uključujući članove letačke posade i članove kabinske posade, osoblje za održavanje zrakoplova i kontrolore zračnog prometa

23) plan leta (flight plan): skup određenih informacija koje se dostavljaju jedinicama za pružanje usluga zračnog prometa o planiranom letu ili dijelu leta zrakoplova, kako je definirano Uredbom (EU) 923/201224) posebno regulirani zrakoplov je:

a) posebno regulirani avion: avion projektiran da nosi samo pilota, kojim se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojem MTOM nije veći od:

– 300 kg

– 315 kg za avion opremljen sustavom spašavanja padobranom

– 330 kg za avion namijenjen za letenje s vodenih površina ili

– 390 kg za amaterski građeni avion uz uvjet da omjer njegovog MTOM-a i:

1. ukupna snaga pogonske grupe iznosi više od 5 kg/kW ili

2. potisak iznosi više od 0,26 kg/N,

b) posebno regulirani balon: balon projektiran da nosi samo pilota, kojim se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojem najveći projektirani volumen nije veći od:

– 1200 m³ za balon uzgonjen vrućim zrakom ili

– 400 m³ za balon uzgonjen plinom,

c) posebno regulirani helikopter: helikopter projektiran da nosi samo pilota, kojim se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojem MTOM nije veći od:

– 300 kg

– 315 kg za helikopter opremljen sustavom spašavanja padobranom

– 330 kg za helikopter namijenjen za letenje s vodenih površina ili

– 390 kg za amaterski građeni helikopter uz uvjet da omjer njegovog MTOM-a i ukupne snage pogonske grupe iznosi više od 3 kg/kW,

d) posebno regulirana jedrilica: jedrilica projektirana da nosi samo pilota, kojom se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojoj MTOM nije veći od:

– 250 kg

– 265 kg za jedrilicu opremljenu sustavom spašavanja padobranom ili

– 275 kg za jedrilicu namijenjenu za letenje s vodenih površina,

e) posebno regulirana motorna jedrilica: motorna jedrilica projektirana da nosi samo pilota, kojom se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojoj MTOM nije veći od:

– 300 kg

– 315 kg za motornu jedrilicu opremljenu sustavom spašavanja padobranom

– 330 kg za motornu jedrilicu namijenjenu za letenje s vodenih površina ili

– 390 kg za amaterski građenu jedrilicu s pomoćnim motorom uz uvjet da omjer njenog MTOM-a i:

1. ukupne snage pogonske grupe iznosi više od 5 kg/kW ili

2. potiska iznosi više od 0,26 kg/N

f) posebno regulirani zračni brod: zračni brod projektiran da nosi samo pilota, kojim se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojem najveći projektirani volumen ne prelazi:

– 1200 m³ za zračni brod uzgonjen vrućim zrakom ili

– 400 m³ za zračni brod uzgonjen plinom

g) posebno regulirani žiroplan: žiroplan projektiran da nosi samo pilota, kojim se izvode nekomercijalne letačke operacije i kojem MTOM nije veći od:

– 300 kg

– 315 kg za žiroplan opremljen sustavom spašavanja padobranom

– 330 kg za žiroplan namijenjen za letenje s vodenih površina ili

– 390 kg za amaterski građeni žiroplan uz uvjet da omjer njegovog MTOM-a i:

1. ukupne snage pogonske grupe iznosi više od 5 kg/kW ili

2. potiska iznosi više od 0,26 kg/N.

24) pozicija za čekanje (runway holding position): označena pozicija namijenjena za zaštitu uzletno-sletne staze, površine s ograničenjem prepreka ili kritične/osjetljive zone ILS/MLS, na kojoj se zrakoplovi u vožnji po tlu i vozila moraju zaustaviti i čekati, osim ako im nadležna jedinica kontrole zračnog prometa ne izda drukčije odobrenje, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

25) predviđeno trajanje leta (estimated elapsed time; EET): predviđeno vrijeme potrebno za let između dvije značajne točke, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

26) prijelazna razina (transition level): prva najniža razina leta iznad prijelazne apsolutne visine koja se može koristiti, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

27) Privremeno rezervirano područje za izvođenje operacija bespilotnim zrakoplovima (UAS Temporary Reserved Area – UTR): zračni prostor utvrđenih dimenzija koji je privremeno rezerviran isključivo za letenje bespilotnih zrakoplova

28) proračunato vrijeme uzlijetanja (Calculated Take off Time; CTOT): vrijeme uzlijetanja zrakoplova koje je dodijeljeno od Upravitelja mreže (Network Manager-a)

29) psihoaktivne tvari (psychoactive substances): alkohol, opijati, kanabinoidi, sedativi i hipnotici, kokain, ostali psihostimulansi, halucinogene tvari i hlapiva otapala, osim kofeina i duhana, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

30) razina (level): opći pojam koji se odnosi na vertikalnu poziciju zrakoplova u letu, a označuje visinu, apsolutnu visinu ili razinu leta, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

31) slobodni balon bez posade (unmanned free balloon): zrakoplov lakši od zraka, bez motornog pogona, bez posade, u slobodnom letu, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

32) sustav bespilotnog zrakoplova (Unmanned Aircraft System – UAS): sustav bespilotnih zrakoplova u smislu Provedbene uredbe komisije (EU) 2019/947 od 24. svibnja 2019. o pravilima i postupcima za rad bespilotnih zrakoplova (SL L 152, 11. 6. 2019.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba komisije (EU) 2019/947). Pojam bespilotni zrakoplov u ovom Pravilniku obuhvaća sve bespilotne zrakoplove koji se ne smatraju igračkama u smislu Direktive 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30. 6. 2009.)

33) tehnika neprekinutog snižavanja (CDO – Continuous Descent Operations): operacija, omogućena dizajnom zračnog prostora, dizajnom instrumentalnog letačkog postupka (ILP) i ATC-om, u kojoj dolazeći zrakoplov kontinuirano snižava, u najvećoj mogućoj mjeri, koristeći minimalni potisak motora, idealno u konfiguraciji s malim otporom, prije konačne točke prilaza

34) točka javljanja (reporting point): određena geografska lokacija u odnosu na koju se može javiti pozicija zrakoplova, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

35) udaljeni pilot (remote pilot): fizička osoba odgovorna za sigurno upravljanje letom bespilotnog zrakoplova koja upravlja njegovim komandama leta, bilo ručno ili, kada bespilotni zrakoplov leti na automatiziran način, praćenjem njegova pravca letenja uz mogućnost intervencije i promjene pravca u svakom trenutku. Udaljeni pilot smatra se zapovjednikom zrakoplova kako je definiran odredbama Zakona o zračnom prometu

36) U-zračni prostor (U-space): zemljopisno područje namijenjeno za operacije sustava bespilotnih zrakoplova koje su odredile države članice u kojoj su te operacije dopuštene samo uz potporu usluga u U-zračnom prostoru

37) uvjetno zabranjeno područje (restricted area): zračni prostor koji je smješten iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda Republike Hrvatske unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s unaprijed utvrđenim uvjetima, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

38) VFR (visual flight rules): oznaka koja se upotrebljava za označivanje pravila vizualnog letenja, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

39) VFR let (VFR flight): let koji se obavlja u skladu s pravilima vizualnog letenja, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

40) VFR priručnik: katalog zrakoplovnih informacija čija je namjena pružanje odgovarajućeg pregleda temeljnih pravila, uvjeta i načina provedbe usluga sukladno pravilima vizualnog letenja (VFR) u Republici Hrvatskoj, uključujući pružanje podataka za aerodrome na kojima se provode vizualne operacije u vrijeme kad su nekontrolirani

41) vidljivost pri tlu (ground visibility): vidljivost na aerodromu koju bilježi ovlašteni motritelj ili automatski sustav, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

42) vidljivost u letu (flight visibility): vidljivost iz pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova u letu, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

43) vidljivost (visibility): vidljivost u zrakoplovstvu, koja je veća od:

a) najveće udaljenosti na kojoj se crni objekt odgovarajućih dimenzija, smješten blizu tla, može vidjeti i prepoznati u odnosu na svijetlu pozadinu

b) najveće udaljenosti na kojoj se svjetla jakosti oko 1000 kandela mogu vidjeti i raspoznati u odnosu na neosvijetljenu pozadinu, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

44) vizualni meteorološki uvjeti (VMC): meteorološki uvjeti izraženi u smislu vidljivosti, udaljenosti od oblaka i baze oblaka, jednaki utvrđenim minimumima ili veći od njih, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

45) VMC (visual meteorological conditions): oznaka koja se upotrebljava za označivanje vizualnih meteoroloških uvjeta, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

46) zabranjeno područje (prohibited area): dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija iznad zemlje i teritorijalnih voda Republike Hrvatske u kojemu je letenje zrakoplova zabranjeno, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

47) Zmaj: leteća, aerodinamički oblikovana naprava vezana uzicom koju u zraku održava strujanje zraka

48) zračni prostori usluga u zračnom prometu (air traffic services airspaces): zračni prostori određenih dimenzija, označeni abecedno, u kojima se mogu obavljati određene vrste letova, za koje su navedene usluge zračnog prometa i pravila rada, kako je definirano Uredbom (EU) 923/2012

49) zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka koja nije reakcija zraka u odnosu na zemljinu površinu.

Članak 4.

Nadležna tijela

(1) U smislu provedbe članka 4. Uredbe (EU) 923/2012, postupak izuzeća za posebne operacije provodi Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija).

(2) U smislu provedbe članka 5. Uredbe (EU) 923/2012, nadležno je ministarstvo nadležno za civilni zračni promet.

(3) U smislu provedbe članka 9. Uredbe (EU) 923/2012, nadležna je Agencija.

II. PRAVILA LETENJA

Članak 5.

Priprema leta

Tijekom pripreme leta zapovjednik zrakoplova mora se upoznati sa svom dokumentacijom i informacijama značajnim za sigurnu provedbu planiranog leta, te provjeriti:

a) sposobnost i pripremljenost zrakoplova i posade zrakoplova

b) nalazi li se teret kojega prevozi u sigurnom stanju

c) hoće li se prekoračiti najveće dopuštene mase zrakoplova

d) je li centar težišta zrakoplova unutar dopuštenih vrijednosti

e) nalaze li se u zrakoplovu propisane isprave i knjige i

f) jesu li potrebni podaci o letu uneseni u dnevnik zrakoplova (Journey Log Book), ako je njegovo vođenje propisano.

Članak 6.

Odgovornost za obavljanje leta

(1) Pilot zrakoplova, udaljeni pilot ili rukovatelj drugog letećeg objekta odgovorni su za obavljanje leta u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i Uredbe (EU) 923/2012.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka, ne primjenjuje se na udaljenog pilota kada obavlja let u otvorenoj kategoriji sukladno odredbama Provedbene uredbe komisije (EU) 2019/947.

Članak 7.

Zapovjednik zrakoplova

(1) Zapovjednikom zrakoplova smatra se pilot koji sjedi na sjedalu zapovjednika zrakoplova, ukoliko operator ili vlasnik zrakoplova nije odredio drukčije.

(2) Sjedalo zapovjednika zrakoplova, ukoliko nije određeno uputstvom za uporabu zrakoplova, smatra se:

a) kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica ako su sjedala smještena jedno pored drugoga – lijevo sjedalo

b) kod aviona, motornih jedrilica i jedrilica kod kojih su sjedala smještena jedno iza drugoga – sjedalo namijenjeno za samostalno letenje pilota

c) kod rotokoptera – desno sjedalo.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, zapovjednikom zrakoplova smatra se:

a) nastavnik/instruktor letenja koji sjedi na sjedalu s kojeg je dostupna oprema, instrumenti i komande leta, a koje nije sjedalo zapovjednika zrakoplova, kada provodi letove u svrhu osposobljavanja ili nadgledanja učenika/pilota ili prijevoza putnika,

b) ispitivač letenja koji sjedi na sjedalu s kojeg je dostupna oprema, instrumenti i komande leta, a koje nije sjedalo zapovjednika zrakoplova kada provodi letove u svrhu stjecanja, produžavanja ili obnavljanja ovlaštenja i/ili dozvola letačkog osoblja.

Članak 8.

Pravila jedrenja jedrilicom

(1) Ako dvije ili više jedrilica lete u istom zračnom stupu, smjer zaokreta određuje se prema smjeru zaokreta koji je odabrao pilot jedrilice koji je prvi započeo kruženje.

(2) Prilikom leta dvije ili više jedrilica iznad iste padine, prednost ima jedrilica kojoj je padina s desne strane.

(3) Prilikom pretjecanja, prednost ima jedrilica koju se pretječe.

Članak 9.

Posebna ograničenja prilikom letenja posebno reguliranim zrakoplovom

Pilot ne smije obavljati letove posebno reguliranim zrakoplovom:

a) iznad naseljenih područja

b) iznad skupina ljudi na otvorenom ili

c) na visinama koje ne osiguravaju:

1. da u bilo kojoj fazi leta neće doći do ugrožavanja osoba ili imovine na tlu i

2. prelijetanje prepreka na siguran način, bez ugrožavanja osoba ili imovine na tlu.

Članak 10.

Postavljanje visinomjera

(1) Kod obavljanja letova u kontroliranom zračnom prostoru na i ispod prijelazne apsolutne visine/razine pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH po instrukciji nadležne kontrole zračnog prometa.

(2) Kod obavljanja letova iznad prijelazne apsolutne visine/razine pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na 1013,2 hPa (standardno postavljanje visinomjera – QNE).

(3) Razine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Članak 11.

Zlouporaba psihoaktivnih tvari

(1) Član posade zrakoplova koji obavlja dužnosti kritične za zrakoplovnu sigurnost ne smije obavljati takve dužnosti pod utjecajem jedne ili više psihoaktivnih tvari koje:

a) predstavljaju neposrednu opasnost za korisnika ili ugrožavaju život, zdravlje ili dobrobit drugih osoba i/ili

b) uzrokuju, odnosno pogoršavaju profesionalni, socijalni, mentalni ili fizički problem ili poremećaj.

(2) U smislu ovoga Pravilnika, smatrat će se da je pod utjecajem alkohola član posade zrakoplova dok obavlja svoje dužnosti ako mu se utvrdi koncentracija alkohola u organizmu veća od 0,2 g/kg (gram alkohola po kilogramu krvi) odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(3) Članu posade zrakoplova koji odbije surađivati tijekom alkotestiranja ili za kojeg je pozitivnim alkotestom utvrđeno da je pod utjecajem alkohola, nije dopušteno obavljanje dužnosti.

Članak 12.

Letenje ispod minimalnih visina za pilote balona, jedrilica i aviona

(1) Pilot balona smije letjeti ispod minimalnih visina propisanih za VFR letove kada letove obavlja izvan naseljenih područja na visinama koje osiguravaju:

a) da u bilo kojoj fazi leta neće doći do ugrožavanja osoba ili imovine na tlu i

b) prelijetanje prepreka na siguran način, bez ugrožavanja osoba ili imovine na tlu.

(2) Pilot jedrilice ili motorne jedrilice smije letjeti ispod minimalnih visina propisanih za VFR letove kada jedri na padini izvan naseljenih područja na visinama koje osiguravaju:

a) da u bilo kojoj fazi leta neće doći do ugrožavanja osoba ili imovine na tlu i

b) prelijetanje prepreka na siguran način, bez ugrožavanja osoba ili imovine na tlu.

(3) Pilot aviona ili motorne jedrilice smije letjeti ispod minimalnih visina propisanih za VFR letove kada vuče jedrilicu na padinu izvan naseljenih područja na visinama koje osiguravaju:

a) da u bilo kojoj fazi leta neće doći do ugrožavanja osoba ili imovine na tlu i

b) prelijetanje prepreka na siguran način, bez ugrožavanja osoba ili imovine na tlu.

Članak 13.

Izbacivanje ili raspršivanje u smislu provedbe odredbe SERA.3115

(1) Operator zrakoplova treće zemlje ili operator koji operira zrakoplovom na koji se ne primjenjuje Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22. 8. 2018.) može obavljati izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta samo uz odobrenje Agencije pod uvjetom da:

a) posjeduje certifikat izdan od strane zrakoplovnih vlasti države operatora zrakoplova ili drugi jednakovrijedan dokument ili

b) izradi analizu rizika i odgovarajuće standardne operativne postupke.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka odobrenje nije potrebno kada se iz zrakoplova u letu izbacuju ili raspršuju balasti u obliku neškodljive tekućine ili finog pijeska, gorivo, užad za vuču, reklame te slični predmeti ako je to:

a) u interesu sigurnosti zrakoplova ili zaštite života i zdravlja osoba u zrakoplovu i

b) na mjestima gdje ne prijeti opasnost po osobe ili stvari na tlu.

(3) Izbacivanje goriva iz zrakoplova u letu ne smije se obavljati na visinama manjim od 5000 stopa u slučaju izbacivanja kerozina, odnosno 2000 stopa u slučaju izbacivanja benzina.

(4) Raspršivanje tvari za potrebe suzbijanja komaraca i sličnih štetnika smije se obavljati iznad naseljenih područja ili iznad skupina ljudi u skladu s odredbama ovoga Pravilnika te ostalim primjenjivim propisima.

(5) Izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta obavlja se na unaprijed određenim površinama te prema utvrđenome planu. Zrakoplov mora biti opremljen u skladu s propisima kojima se uređuje oprema za izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta.

Članak 14.

Vuča (Aerozaprega) u smislu provedbe odredbe SERA.3120

(1) Zrakoplov može vući drugi zrakoplov ili drugi predmet ako je zrakoplov certificiran za vuču, te ukoliko su za vuču drugog zrakoplova zadovoljeni uvjeti za grupno letenje kako je propisano Uredbom (EU) 923/2012 i člankom 16. ovog Pravilnika.

(2) Pilot zrakoplova koji obavlja vuču mora odraditi odgovarajuće pripreme prije uzlijetanja i utvrditi postupke i signale za sve faze leta, od uzlijetanja do otkačivanja drugog zrakoplova ili drugog predmeta, a posebice postupke za slučaj opasnosti.

Članak 15.

Akrobatski letovi u smislu provedbe odredbe SERA.3130

(1) Akrobatski letovi smiju se obavljati samo u vizualnim meteorološkim uvjetima.

(2) Akrobatski letovi iznad gusto naseljenih područja i skupova ljudi, te u kontroliranim zonama (CTR) zabranjeni su.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka akrobatski letovi smiju se obavljati:

a) iznad gusto naseljenih područja i skupova ljudi pod uvjetom da Agencija odobri obavljanje takvog leta sukladno primjenjivim propisima.

b) u kontroliranim zonama (CTR) samo uz prethodnu suglasnost nadležne kontrole zračnog prometa.

Članak 16.

Grupni let u smislu provedbe odredbe SERA.3135

(1) Prije započinjanja grupnog leta svi piloti su dužni usuglasiti sve postupke i radnje potrebne za sigurno obavljanje leta.

(2) Prilikom izdavanja odobrenja kontrole zračnog prometa i primjene razdvajanja, nadležna kontrola zračnog prometa smatrat će zrakoplove koji sudjeluju u grupnim letovima jednim zrakoplovom. Vođa grupe i piloti koji sudjeluju u grupnim letovima odgovorni su za održavanje potrebnog sigurnog međusobnog razmaka unutar grupe, te tijekom manevriranja u svrhu stvaranja i razdvajanja grupe.

(3) Prilikom obavljanja grupnih letova u kontroliranom zračnom prostoru, piloti svih zrakoplova u grupi moraju održavati horizontalni razmak do najviše 0,5 NM i vertikalni razmak do najviše 100 stopa od zrakoplova vođe grupe. Ako se namjerava letjeti na većim razmacima, mora se od nadležne kontrole zračnog prometa zatražiti odobrenje za razdvajanje grupe i primjenu pojedinačnog razdvajanja.

(4) Zone aerodromskog prometa i kontrolirane zone moraju se tijekom obavljanja grupnih letova izbjegavati ako se unutar njih ne namjerava sletjeti.

(5) Svi zrakoplovi u grupi moraju biti opremljeni propisanom komunikacijskom i navigacijskom opremom. Tijekom grupnog letenja radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa obavlja vođa grupe, a ostali zrakoplovi u grupi moraju biti na slušanju (stalnom prijamu) na istoj frekvenciji. Samo vođa grupe postavlja SSR transponder na odgovarajući dodijeljeni ili propisani kod.

(6) Ako tijekom grupnog leta vođa grupe izgubi orijentaciju, postupa se u skladu s odredbama članka 49. ovoga Pravilnika.

Članak 17.

Slobodni baloni bez posade

U smislu provedbe odredbe SERA.3140, te točke 2.1., 2.2 i 2.3 Dodatka 2 Uredbe (EU) 923/2012, odobrenje za puštanje slobodnih balona bez posade izdaje Agencija.

Članak 18.

Područja i strukture s ograničenjem letenja

(1) U smislu provedbe odredbe SERA.3145, područja sa zabranom ili ograničenjem letenja su:

a) Zabranjeno područje (Prohibited Area P) kroz koje prolazak nije dozvoljen

b) Uvjetno zabranjeno područje (Restricted Area R) kroz koje je prolazak dozvoljen uz prethodno odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa

c) Opasno područje (Danger Area D) kroz koje prolazak nije dozvoljen IFR letovima, a piloti zrakoplova trebaju izbjegavati VFR letenje kroz opasna područja, ulazak u opasno područje obavljaju na osobnu odgovornost i uz prethodnu obavijest nadležnoj kontroli zračnog prometa o namjeri prolaska kroz aktivno opasno područje

d) Privremeno izdvojeno područje (Temporary Segregated Area – TSA) kroz koje prolazak nije dozvoljen

e) Privremeno rezervirano područje (Temporary Reserved Area – TRA) kroz koje je prolazak dozvoljen uz prethodno odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

(2) Prolazak zrakoplova s posadom nije dozvoljen kroz područje definirano u kontekstu integracije sustava bespilotnih zrakoplova u zračni prostor i privremeno rezervirano za izvođenje operacija bespilotnim zrakoplovima (UAS Temporary Reserved Area – UTR), te ga kao takvo piloti moraju izbjegavati.

(3) Prolazak zrakoplova s posadom (VFR/IFR) kroz objavljeni U-zračni prostor smije se provoditi samo u sljedećim slučajevima:

a) Izvan objavljenog radnog vremena U-zračnog prostora vidljivog unutar zajedničkih usluga informiranja (CIS – Common Information Service),

b) Ukoliko je nadležna jedinica uvela odgovarajuću privremenu restrikciju u dio U-zračnog prostora namijenjenu isključivo za letenje zrakoplova s posadom provedbom postupka za dinamičku rekonfiguraciju U-zračnog prostora ili uvođenjem dinamičke restrikcije za UAS-e u U-zračnom prostoru.

(4) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, nadležna kontrola zračnog prometa može izdati odobrenje za prolazak kroz bilo koju strukturu ili područje iz stavaka 1. i 2., osim područja iz stavka 1. točke c, ako je zaprimila potvrdu od strane tijela koje je odgovorno za djelovanje u tom području o prestanku aktivnosti koje utječu na sigurnost letenja u tom području, a u kojem slučaju se navedeno područje ne smatra aktivnim.

Članak 19.

Aerodromski prometni krug i operativne površine

(1) Pozicije zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu i na operativnim površinama, kako je prikazano na Slici 1, su točke na kojima piloti emitiraju u slijepo, izvješćuju i/ili traže te ovisno o prometnoj situaciji dobivaju informacije, odobrenja i/ili upute.

Slika 1. Pozicije zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu i na operativnim površinama

Pozicija 1. Pozicija na kojoj se inicira poziv za pokretanje motora, podatke za odlazak i voženje, kako je primjenjivo.

Pozicija 2. Pozicija na kojoj se vrši provjera ispravnosti rada sustava zrakoplova, da na USS nema vidljivih prepreka, da nema prometa s konfliktnom putanjom. Na ovoj poziciji se, nakon izvršenih provjera, inicira poziv za izlazak na USS i/ili uzlijetanje.

Pozicija 3. Pozicija na kojoj se inicira poziv za uzlijetanje, ako nije izvršen na poziciji 2.

Pozicija 4. Pozicija obveznog javljanja. (niz vjetar)

Pozicija 5. Pozicija obveznog javljanja ukoliko nije javljena pozicija 4. (osnovni krak)

Pozicija 6. Pozicija obveznog javljanja ukoliko prethodno nije primljeno odobrenje za slijetanje. (final)

Pozicija 7. Pozicija na kojoj pilot javlja da je napustio USS.

(2) Javljanje pozicije na nekontroliranom aerodromu, sukladno članku 37. stavak 2. inicira se uvijek kada je to potrebno, neovisno o trenutnoj poziciji, a u interesu sigurnosti svih učesnika u zoni aerodromskog prometa.

Članak 20.

Letenje na nekontroliranom aerodromu

(1) Pilot koji namjerava operirati na nekontroliranom aerodromu, dužan je postupati sukladno podacima, postupcima, uvjetima i pripadajućim kartama objavljenim u VFR priručniku za taj aerodrom.

(2) Pilot koji namjerava sletjeti na nekontrolirani aerodrom, prije ulaska u zonu aerodromskog prometa dužan je:

a) pet minuta prije ulaska, na utvrđenoj frekvenciji emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

1. ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi

2. registracijsku oznaku i tip zrakoplova

3. trenutnu poziciju i visinu i

4. svoju namjeru

5. tijekom leta u zoni aerodromskog prometa stalno biti na prijemu na utvrđenoj frekvenciji

b) uključiti se u aerodromski prometni krug

c) slijetati i uzlijetati u skladu s pokazivačem smjera slijetanja (T), ako je isti postavljen

d) postupati u skladu sa svjetlosnim i zemaljskim signalima, kao i u skladu sa znakovima i oznakama

e) na propisanim obveznim točkama javljanja na slijepo prosljeđivati izvještaj o poziciji koji mora sadržavati pojedinosti iz članka 37. stavak 2. ovoga Pravilnika

(3) Pilot koji namjerava uzletjeti s nekontroliranog aerodroma, na stajanci prije uzlijetanja, na utvrđenoj frekvenciji dužan je emitirati u slijepo poruku sljedećeg sadržaja:

a) ime aerodroma na kojeg se poruka odnosi

b) registracijsku oznaku i tip zrakoplova

c) naznaku vožnje

d) planiranu uzletnu stazu i

e) namjeru odnosno odredište.

(4) Iznimno od stavka 2. točke a) ovoga članka u slučaju da se na aerodromu pružaju usluge letnih informacija, pilot zrakoplova dužan je pet minuta prije ulaska u zonu aerodromskog prometa na utvrđenoj frekvenciji najaviti svoj dolazak pružatelju usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS).

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka u slučaju da se na aerodromu pružaju usluge letnih informacija, pilot zrakoplova ili operator zrakoplova dužan je o planiranim aktivnostima obavijestiti pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS).

(6) U slučaju da pilot nema namjeru slijetati na određeni aerodrom, dužan je izbjegavati zonu aerodromskog prometa tog aerodroma (aerodrome traffic zone: ATZ).

(7) Ako je to potrebno iz razloga sigurnosti zračnog prometa, pilot može u pojedinom slučaju odstupiti od odredaba ovoga članka, ako pritom ne ugrožava sigurnost ostalog zračnog prometa, o čemu mora izvijestiti operatora nekontroliranog aerodroma ili pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija (AFIS) na aerodromu na kojem se te usluge pružaju.

(8) Zapovjednik zrakoplova dužan je prilagoditi i provoditi letačke operacije obzirom na stanje aerodroma, prisutnost predmeta, životinja, osoba ili vozila te primjenjivati procedure nadvisivanja prepreka i održavanja pravca prilaza i odlaska tako da ne ugrožava sigurnost leta, ljudi i imovine na tlu.

Članak 21.

Letenje na registriranim površinama

Zapovjednik zrakoplova dužan je prilagoditi i provoditi letačke operacije obzirom na stanje registrirane površine, prisutnost predmeta, životinja, osoba ili vozila te primjenjivati procedure nadvisivanja prepreka i održavanja pravca prilaza i odlaska tako da ne ugrožava sigurnost leta, ljudi i imovine na tlu.

Članak 22.

Letenje na kontroliranom aerodromu

(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom u CTR-u dužan je:

a) biti stalno na prijamu na predviđenoj radiofrekvenciji nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa. Ako obavljanje radiotelefonske komunikacije nije moguće, pilot zrakoplova mora postupati u skladu s odobrenjima, uputama i informacijama proslijeđenima svjetlosnim i zemaljskim signalima te znakovima,

b) putem radiotelefonske komunikacije ili pomoću znakova, pribaviti prethodno odobrenje za sva kretanja koja su uvod u vožnju, uzlijetanje i slijetanje ili za kretanja u svezi s tim djelovanjima,

c) slijediti signale i znakove operatora aerodroma za kretanja na stajanci i aerodromskim površinama za parkiranje zrakoplova.

(2) U slučaju da pilot nema namjeru sletjeti na kontrolirani aerodrom ili koristiti CTR, dužan je izbjegavati CTR.

(3) Iznimno od stavka (2), ukoliko to prometna situacija dozvoljava, nadležna aerodromska kontrola zračnog prometa može odobriti prolazak kroz CTR.

Članak 23.

Operacije na vodi

U smislu provedbe odredbe SERA.3230 b), operator zrakoplova na vodi dužan je koristiti svjetla na zrakoplovu u skladu s primjenjivim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru.

Članak 24.

Predavanje plana leta

(1) Pojedinačni plan leta (individual flight plan – FPL) mora se predati za svaki pojedini let za koji je predavanje plana leta propisano odredbom SERA.4001.

(2) Pojedinim letom u smislu ovoga Pravilnika smatra se i grupni let više zrakoplova, kao i svaki dio leta kad se radi o letu koji uključuje međuslijetanja.

Članak 25.

Sadržaj plana leta

(1) U smislu provedbe odredbe SERA.4005, plan leta mora sadržavati informacije kako je propisano navedenom odredbom, a objavljuje se putem proizvoda zrakoplovnih informacija.

(2) Za prolazak kroz kontrolirani zračni prostor može se iznimno od stavka 1. ovog članka predati skraćeni plan leta (abbreviated flight plan) koristeći radiokomunikaciju, a u svrhu pribavljanja odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa. Skraćeni plan leta mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

a) pozivni znak zrakoplova

b) tip zrakoplova

c) točku ulaska u kontrolirani zračni prostor (ako je primjenjivo)

d) točku izlaska u nekontrolirani zračni prostor (ako je primjenjivo)

e) razina (ako je primjenjivo) i

f) namjeru planiranog leta.

(3) Radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnog prometa mora se uspostaviti u skladu s odredbama članka 34. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 26.

Zaključivanje (zatvaranje) plana leta

(1) U smislu provedbe odredbe SERA.4020(a) pod drugim sredstvima zaključivanja (zatvaranja) plana leta smatra se najbrže raspoloživo sredstvo komuniciranja (npr. mobilni telefon).

(2) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi utvrđuje postupak zatvaranja plana leta i isto objavljuje putem proizvoda zrakoplovnih informacija.

Članak 27.

Vidljivost VMC i minimalna udaljenost od oblaka

(1) U smislu provedbe odredbe SERA.5001 u zračnom prostoru klase G za VFR letove minimalna dozvoljena vidljivost u letu je 1 500 m za letove:

a) koji lete pri brzinama od najviše 140 čvorova indicirane brzine (IAS), kako bi se omogućilo pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara ili

b) koji se odvijaju u okolnostima u kojima je vjerojatnost susretanja s drugim prometom sredstvom, npr. u područjima s manjim opsegom prometa i u područjima obavljanja radova iz zraka, na niskim razinama.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka minimalna dozvoljena vidljivost u letu za helikoptere može biti manja od 1 500 m ali ne manja od 800 m, ako manevriraju brzinom koja će omogućiti pravodobno uočavanje ostalog prometa ili mogućih prepreka radi izbjegavanja sudara.

Članak 28.

VFR letovi noću

U smislu provedbe odredbe SERA.5005(c) VFR letovi noću moraju se izvoditi sukladno uvjetima propisanim navedenom odredbom Uredbe (EU) 923/2012.

Članak 29.

Zahtjevi za komunikaciju i SSR transponder u smislu provedbe odredbe SERA.6005

(1) Područja obvezne uporabe radioopreme (RMZ) i područja obvezne uporabe transpondera (TMZ) utvrđuju se Odlukom Nacionalnog povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Područja utvrđena u skladu sa stavkom (1) objavljuju se putem proizvoda zrakoplovnih informacija.

Članak 30.

Letovi u RMZ i TMZ

(1) Zapovjednik zrakoplova koji planira obaviti let u zračnom prostoru gdje je propisana obaveza uporaba radio opreme i/ili transpondera, dužan je prije leta utvrditi da ista postoji u zrakoplovu i da je u uporabnom stanju.

(2) Ako se prije početka leta utvrdi da oprema iz stavka 1. ovog članka ne postoji ili nije u uporabnom stanju, pilot zrakoplova smije započeti let i ući u zračni prostor iz stavka 1. ovog članka, pod uvjetom:

a) da je operator zrakoplova prethodno ishodio odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa za obavljanje takvog leta u kontroliranom zračnom prostoru i/ili

b) da je operator zrakoplova prethodno ishodio suglasnost operatora nekontroliranog aerodroma za ulazak u zonu aerodromskog prometa sa svrhom slijetanja.

Članak 31.

Pravila prednosti

(1) Kontrola zračnog prometa pruža prednost letovima prema sljedećem redoslijedu:

a) letovi kod kojih je pilot objavio stanje nužde ili je stanje nužde očigledno, uključujući letove koji su predmetom nezakonitog ometanja ili im nezakonito ometanje neposredno prijeti (Emergency flights)

b) letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske

c) letovi kojima se prevoze oboljele ili ozlijeđene osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, uključujući letove u svrhu pružanja hitne medicinske pomoći oboljelim ili ozlijeđenim osobama, kao i letovi kojima se prevoze transplantati, krv i lijekovi uključujući letove koji se obavljaju kako bi se u mjestu odredišta zrakoplova ukrcali pacijenti, lijekovi, transplantati ili krv (STS/HOSP)

d) letovi u svrhu potrage i spašavanja, te u humanitarne svrhe (STS/SAR/HUM)

e) letovi kojima se prevoze poglavari država (STS/HEAD) i letovi kojima se prevoze predsjednici vlada i drugi državni dužnosnici koji imaju utvrđen takav povlašteni status (STS/STATE)

f) promatrački letovi temeljem međunarodnih sporazuma koji obvezuju Republiku Hrvatsku

g) letovi koji podliježu mjerama za upravljanje protokom zračnog prometa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u specifičnim okolnostima kontrola zračnog prometa može odrediti drugačiji redoslijed.

(3) Vježbovni letovi hrvatskih vojnih zrakoplova u svrhu presretanja imaju prednost kao i letovi iz stavka 1. točke e) ovoga članka.

(4) Letovi mlaznih zrakoplova hrvatske vojske imaju prednost pred ostalim letovima zrakoplova hrvatske vojske.

Članak 32.

Slijed za slijetanje

Slijed za slijetanje mora se uspostaviti na način koji omogućuje dolazak najvećeg broja zrakoplova uz najmanje prosječno kašnjenje, dajući pritom prednost zrakoplovima na način utvrđen odredbama članka 31. ovoga Pravilnika.

Članak 33.

Odobrenje za održavanje vlastitog razdvajanja

(1) U smislu provedbe odredbe SERA.8005(b) nadležna kontrola zračnog prometa može izdati odobrenje za održavanje vlastitog razdvajanja između dvaju zrakoplova, samo na zahtjev pilota zrakoplova, uz suglasnost pilota drugog zrakoplova, pod sljedećim uvjetima:

a) postupak je primjenjiv samo danju u vizualnim meteorološkim uvjetima i

b) postupak je primjenjiv samo ispod 3050 m (10000 ft), u zračnom prostoru klase D tijekom penjanja ili snižavanja.

(2) Ako piloti koji se međusobno razdvajaju uoče da se meteorološki uvjeti pogoršavaju i smatraju da uskoro neće biti moguće nastaviti let u vizualnim meteorološkim uvjetima, moraju prije nastupanja instrumentalnih meteoroloških uvjeta o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i postupiti prema alternativnoj uputi nadležne kontrole zračnog prometa.

Članak 34.

VFR letovi u kontroliranom zračnom prostoru

(1) Odobrenje za obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru izdat će se kada prometna situacija i kapacitet kontrole zračnog prometa to dozvoljavaju.

(2) Odobrenje za ulazak u kontrolirani zračni prostor za lokalne letove (npr. letove jedrilica, balona itd.) s nekontroliranih aerodroma koji se nalaze ispod kontroliranog zračnog prostora dodjeljuje se u skladu s operativnim uputama nadležne kontrole zračnog prometa.

(3) VFR letovi od javnog interesa (npr. letovi u svrhu umjeravanja, snimanja iz zraka i oralno cijepljenje lisica protiv bjesnoće) te probni, ispitni i slični letovi moraju se unaprijed najaviti i usuglasiti s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(4) Radiokomunikacija s nadležnom kontrolom zračnog prometa mora se uspostaviti kako slijedi:

a) najkasnije 5 minuta prije ulaska u kontrolirani zračni prostor, ako je predan plan leta ili

b) najkasnije 10 min prije ulaska u kontrolirani zračni prostor ako za predmetni VFR let nije predan plan leta u skladu s odredbom SERA.4001(d), a informacije će se proslijediti u skladu s člankom 25. ovoga Pravilnika

c) kod odlaska s nekontroliranog aerodroma, što je prije moguće nakon uzlijetanja, a prije ulaska u kontrolirani zračni prostor.

(5) Ako se pilot zrakoplova uslijed meteoroloških ili drugih razloga ne može pridržavati odobrenja kontrole zračnog prometa, mora pravodobno pribaviti izmijenjeno odobrenje.

(6) U interesu nesmetanog obavljanja zračnog prometa, nadležna kontrola zračnog prometa može odobriti rutu odnosno razinu koja je različita od zatražene. Zatražena, dodijeljena odnosno javljena promijenjena razina može odstupati od polukružnog sustava putnih razina.

(7) Za VFR letove iz stavka 2. ovoga članka za koji je predan »Z« – plan leta sa IFR komponentom, pilot zrakoplova se prije uzlijetanja mora uvjeriti da taj let nije zahvaćen nekom od ATFM restrikcija, odnosno da li je istome dodijeljen slot (CTOT) po kojemu je tada dužan postupiti, odnosno poletjeti.

(8) Postupke za VFR letove iz stavka 7. ovoga članka, utvrđuje i objavljuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Članak 35.

Vizualni odlasci IFR letova u VMC uvjetima

(1) Nadležna kontrola zračnog prometa može, na vlastiti prijedlog ili na zahtjev pilota zrakoplova, izdati odobrenje za provedbu modificiranoga objavljenog IFR postupka u vizualnim meteorološkim uvjetima (visual climb-outs in VMC), ako je udovoljeno svim sljedećim zahtjevima:

a) baza oblaka se nalazi iznad minimalne apsolutne visine za radarsko vektoriranje

b) vidljivost pri tlu iznosi 5 km ili više

c) postupak se primjenjuje samo danju

d) neće se povrijediti nekontrolirani zračni prostor

e) postupak je ograničen samo do prolaska određene visine (npr. min. IFR putne razine) i

f) neće doći do neprimjerenog ugrožavanja stanovništva bukom.

(2) Odobrenje za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima izdaje se IFR letu zajedno s rutnim odobrenjem, a samo izuzetno neposredno nakon uzlijetanja.

(3) Kad zatraži ili potvrdi primitak odobrenja za vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima, pilot zrakoplova preuzima odgovornost za nadvisivanje prepreka sve do prelaska visine određene u skladu s odredbom stavka 1. točke e) ovoga članka.

(4) Nadležna kontrola zračnog prometa razdvaja zrakoplov kojem je odobren vizualni odlazak u vizualnim meteorološkim uvjetima od drugih zrakoplova u odlasku i dolasku.

Članak 36.

Zabrana VFR letova

(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi može u prostorno i vremensko ograničenom opsegu, u potpunosti ili djelomično, zabraniti obavljanje VFR letova u kontroliranom zračnom prostoru kada to zahtijeva prometna situacija i intenzitet letova koji podliježu kontroli zračnog prometa.

(2) Ako to zahtijeva sigurnost zračnog prometa, pojedinačno ili ukupno VFR letenje u kontroliranom zračnom prostoru mogu privremeno zabraniti:

a) nadležni kontrolor zračnog prometa,

b) pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Članak 37.

Izvještaj o poziciji zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu

(1) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na kontroliranom aerodromu mora, osim pozicija obveznog javljanja, na zahtjev nadležne kontrole zračnog prometa javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

a) pozivni znak zrakoplova i

b) pozicija.

(2) Pilot zrakoplova u aerodromskom prometnom krugu na nekontroliranom aerodromu mora javiti svoju poziciju prosljeđivanjem izvještaja o poziciji, koji sadrži sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

a) naziv aerodroma

b) pozivni znak zrakoplova

c) poziciju za smjer slijetanja i

d) planiranu uzletno-sletnu stazu.

Članak 38.

Dužnosti pilota zrakoplova u pogledu pružanja pomoći zrakoplovu ili plovilu u nevolji

(1) Ako pilot zrakoplova u letu opazi da se neki zrakoplov ili plovilo nalazi u nevolji, dužan je o tome neodložno izvijestiti nadležnu kontrolu zračnoga prometa i nastojati uspostaviti radiokomunikaciju s posadom zrakoplova, odnosno posadom plovila u nevolji.

(2) Ako se radiokomunikacija sa zrakoplovom u nevolji nije mogla uspostaviti pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka dužan je usmjeriti zrakoplov prema mjestu na kojemu se nalazi zrakoplov u nevolji ako takvu instrukciju izda nadležna kontrola zračnoga prometa i priopćiti joj podatke o poziciji i tipu zrakoplova, vrsti nevolje, odnosno nesreći zrakoplova i druge podatke do kojih dođe.

(3) Pilot zrakoplova iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj kontroli zračnoga prometa priopćiti sljedeće podatke:

a) vrstu zrakoplova ili plovila u nevolji, registracijsku oznaku te njegovo stanje

b) poziciju zrakoplova odnosno plovila izraženu zemljopisnim koordinatama, ili udaljenost i magnetski kurs od neke poznate točke na zemlji ili u odnosu na neko radionavigacijsko sredstvo

c) točno vrijeme prema UTC-u, izraženo u satima i minutama i

d) broj uočenih osoba i njihovo procijenjeno fizičko stanje.

(4) Pilot zrakoplova u letu dužan je signale primljene od zrakoplova ili plovila u nevolji neodložno proslijediti nadležnoj kontroli zračnoga prometa.

Članak 39.

Radiotelefonska komunikacija

(1) Radi obavljanja jednoobrazne, brze i nedvosmislene radiotelefonske komunikacije tijekom letenja po pravilima vizualnog letenja, pilot zrakoplova, nadležni kontrolor zračnog prometa i rukovatelj zrakoplovne stanice na zemlji moraju upotrebljavati propisane normirane međunarodne izraze i kratice na engleskom ili njihove propisane inačice na hrvatskom jeziku.

(2) Tijekom letenja po pravilima instrumentalnog letenja moraju se upotrebljavati propisani normirani međunarodni izrazi i kratice na engleskom jeziku.

(3) U slučajevima kada se zrakoplov nalazi u nuždi, pilot zrakoplova bez obzira na pravila letenja može upotrebljavati engleski ili hrvatski jezik.

(4) Pilot zrakoplova mora u slučajevima utvrđenim u Dodatku 4. Uredbe (EU) 923/2012 biti na stalnom prijamu na radiofrekvenciji nadležne kontrole zračnog prometa te u slučaju potrebe uspostaviti radiotelefonsku komunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

Članak 40.

Načini obavljanja radiokomunikacije

(1) Radiokomunikacija putem zrakoplovne pokretne komunikacije obavlja se kao radiotelefonska komunikacija.

(2) U zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji upotrebljavaju se i radiopostaje za slučaj nužde (survival craft station) te radiofarovi za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency position indicating beacon), na utvrđenim radiofrekvencijama:

a) frekvenciji 406,025 MHz koja je obavezna i primarna frekvencija međunarodnog sustava za potragu i spašavanje (Cospas-Sarsat System)

b) frekvencijama 121,5 MHz i 243,0 MHz koje se pored primarne frekvencije dodatno moraju koristiti.

(3) Lažne poruke nevolje mogu biti emitirane uslijed akrobatskih manevara, neprimjerenog rukovanja, nepažnje pilota, pretvrdog slijetanja, premještanja zrakoplova tijekom prihvata i otpreme te radova na održavanju zrakoplova. Piloti zrakoplova opremljenih odašiljačem za lociranje pozicije u slučaju nužde (emergency location transmitter – ELT) odnosno druge ovlaštene osobe, dužni su poradi izbjegavanja lažnih poruka nevolje slušati frekvencije 121,5 MHz i/ili 243,0 MHz u sljedećim slučajevima:

a) tijekom leta, ako je moguće

b) nakon leta, prije gašenja motora

c) tijekom ugradnje ili održavanja ELT-a

d) tijekom radova na održavanju u blizini ELT-a i

e) tijekom premještanja zrakoplova na zemlji.

(4) Ukoliko pilot ili druga ovlaštena osoba iz stavka 3. ovoga članka čuje ELT signal te isključivanjem uređaja utvrdi da signal potječe iz njihovog zrakoplova dužan je o lažnoj poruci nevolje obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa te ako je potrebno servisirati uređaj.

Članak 41.

Uspostava radiotelefonske komunikacije

(1) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji može istodobno pozvati više radiopostaja (višestruki poziv; multiple call), pri čemu pozvane radiopostaje moraju potvrditi prijam poruke istim redoslijedom.

(2) Radiopostaja u zrakoplovnoj pokretnoj komunikaciji može, istodobno pozvati sve radiopostaje koje su na slušanju na istoj frekvenciji (opći poziv; general call). Opći poziv počinje frazom SVIM POSTAJAMA (ALL STATIONS), a nastavlja se pozivnim znakom radiopostaje koja poziva, pri čemu se prijam općeg poziva ne potvrđuje.

Članak 42.

Opći postupci za obavljanje radiotelefonske komunikacije

(1) Za svako obavljanje radiotelefonske komunikacije između radiopostaja u zrakoplovu potrebno je zatražiti dozvolu zemaljske radiopostaje, osim ako se radi o kratkoj razmjeni poruka.

(2) Zemaljska radiopostaja ne smije emitirati i prosljeđivati poruke radiopostajama u zrakoplovu tijekom uzlijetanja, posljednjeg dijela završnog prilaženja i zaustavljanja nakon slijetanja.

(3) Svaka emisija mora biti jasna, nedvojbena i jednoznačna, uz uporabu propisane normirane frazeologije. Govor mora biti jasan, normalne jačine i jednolike brzine (do sto riječi u minuti). Nebitne i neprikladne izjave su zabranjene.

(4) Uporaba kratica u radiotelefonskoj komunikaciji je zabranjena, osim ako se ne radi o kraticama koje su definirane ICAO Doc 8400 kao što su npr. ATC, FIR, IFR, VFR, VMC, VOR, NDB, IMC, ACAS, kao i kratice iz Q-skupine QNH, QFE, QNE, QDM, QDR i QTE.

(5) Pilot zrakoplova smije napustiti frekvenciju nadležne kontrole zračnoga prometa samo uz njezino odobrenje ili, nakon što stigne na parkirališnu poziciju.

Članak 43.

Informacije u odlasku i dolasku

(1) Ako automatsko emitiranje informacija za slijetanje i uzlijetanje nije na raspolaganju kontrolor zračnog prometa prosljeđuje:

a) za zrakoplov u dolasku nakon uspostave prve komunikacije informacije sljedećim redoslijedom:

1. vrstu prilaza i uzletno-sletnu stazu u uporabi,

2. trenutni smjer i brzinu vjetra pri tlu, uključujući značajna odstupanja

3. postavka visinomjera QNH i, redovito u skladu s lokalnim dogovorima ili ako zrakoplov to zatraži, postavka visinomjera QFE

4. promjene u opaženim vrijednostima RVR-a, u skladu s prijavljenom skalom koja se koristi, ili promjene u vidljivosti koje predstavljaju smjer prilaza i slijetanja

5. raspoložive informacije o značajnim meteorološkim pojavama u području prilaza

6. stanje površine staze u upotrebi prilikom pojave oborine ili drugih trenutnih hazarda.

b) Za zrakoplov prije voženja za uzlijetanje slijedeće informacije s izuzetkom onih za koje je poznato da su već proslijeđene:

1. staza koja će se koristiti

2. trenutni smjer i brzinu vjetra pri tlu, uključujući značajna odstupanja

3. QNH postavljanje visinomjera ili QFE na zahtjev

4. temperaturu zraka i točku rosišta za zrakoplove s turbinskim motorima

5. trenutnu vidljivost u smjeru uzlijetanja i početnog penjanja ako je manja od 10 km i, ukoliko je primjenjivo, trenutnu vidljivost uzduž uzletno-sletne staze u uporabi (RVR)

6. točno vrijeme.

c) Za zrakoplov prije uzlijetanja informacije o:

1. značajnim promjenama u trenutnom smjeru i brzini vjetra pri tlu, temperaturi zraka, vidljivosti ili RVR vrijednostima

2. značajnim meteorološkim uvjetima u području uzlijetanja i penjanja osim ukoliko je poznato da su navedene informacije proslijeđene zrakoplovu.

(2) Ako je potrebno, prije uzlijetanja kontrolor zračnog prometa obavještava pilota zrakoplova o:

a) promjenama bitnih informacija o stanju aerodroma

b) svim značajnim promjenama smjera i brzine vjetra pri tlu, temperature zraka, vidljivosti ili vidljivosti uzduž staze, te promjeni QNH vrijednosti tlaka zraka ako promjena iznosi 1 hPa (0,03 incha Hg) ili više

c) značajnim meteorološkim uvjetima (kumulonimbus ili oluja, umjerena ili jaka turbulencija, smicanje vjetra, tuča, umjereno ili jako zaleđivanje, jaka linija grmljavinskih oluja, oborina koja se ledi, jaki planinski valovi, pješčana oluja, prašinska oluja, snježna vijavica, tornado ili pijavica) u području uzlijetanja i penjanja, ako informacija već nije proslijeđena putem automatskog emitiranja informacija za slijetanje i uzlijetanje.

(3) Pilotu zrakoplova koji leti prema pravilima vizualnog letenja (VFR) kontrola zračnog prometa može odobriti ulazak u kontroliranu zonu odnosno ulazak u aerodromski prometni krug ako meteorološki uvjeti i prometna situacija to dozvoljavaju. Odobrenje za ulazak uključuje i sljedeće podatke navedenim redoslijedom:

a) VFR rutu dolaska, uključujući smjer prometnog kruga ako se radi o odobrenju za ulazak u aerodromski prometni krug

b) uzletno-sletnu stazu u uporabi ili smjer slijetanja

c) trenutni smjer i brzinu vjetra

d) QNH vrijednost tlaka zraka a ako je potrebno prosljeđuju se i sljedeći podaci:

1. apsolutna visina leta

2. bitni lokalni promet

3. bitne aerodromske informacije

4. posebne upute.

(4) Ako pilotu prije početka voženja za uzlijetanje nije osigurana informacija o točnom vremenu od strane Aerodromskog kontrolnog tornja i nije je pribavio iz drugih izvora, pilot bi trebao zatražiti točno vrijeme od operativnih službi kontrole zračnog prometa.

Članak 44.

Dodjela radiotelefonskih oznaka

(1) Operatori zrakoplova kojima je izdana svjedodžba zračnog prijevoznika (air operator certificate; AOC) od strane Agencije mogu podnijeti zahtjev za dodjelu radiotelefonske oznake radiopostaje zrakoplova za uporabu u međunarodnoj zrakoplovnoj telekomunikacijskoj vezi.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji koja isti prosljeđuje Organizaciji međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO), koja dodjeljuje radiotelefonsku oznaku.

Članak 45.

Letačke operacije za koje su potrebna odobrenja

(1) Sljedeće letačke operacije smiju se izvoditi samo uz odobrenje Agencije :

a) izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje zrakoplova u skladu s odredbama članka 19. Zakona o zračnom prometu i propisima donesenim na temelju tog Zakona

b) letovi ispod minimalne visine ako je to potrebno radi obavljanja letačkih operacija i ako se pritom ne ugrožavaju osobe i stvari na tlu

c) letovi ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena u skladu s odredbom članka 46. ovoga Pravilnika

d) izbacivanje ili raspršivanje predmeta ili drugih tvari u skladu s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika

e) letenje neupravljivih letećih objekata s vlastitim pogonom (raketni modeli i ispaljivanje pirotehničkih objekata)

f) zrakoplovne priredbe u skladu s odredbama članka 21. Zakona o zračnom prometu i propisima donesenim na temelju tog Zakona

g) korištenje vezanih balona bez posade u skladu s odredbama članka 22. Zakona o zračnom prometu i propisima donesenim na temelju tog Zakona

h) puštanje slobodnih balona bez posade u skladu s odredbom članka 17. ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od stavka 1. točaka a) i e) ovoga članka odobrenje Agencije nije potrebno za izvanaerodromsko uzlijetanje balona s posadom i ispaljivanje pirotehničkih objekata kod kojih goriva masa (pogonsko i efektivno punjenje) iznosi 20g ili manje ako pritom sigurnost zračnog prometa nije očito ugrožena.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se izdati za pojedinačni slučaj ili kao opće odobrenje, na zahtjev operatoru ili organizatoru koji dokaže da se takvim letačkim operacijama ne ugrožava sigurnost zračnoga prometa te sigurnost osoba u zrakoplovu i na tlu.

(4) Opće odobrenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje se u sljedećim slučajevima:

a) kada se mjesto obavljanja letova ili djelovanja ne može unaprijed odrediti ili predvidjeti

b) ako bi pribavljanje odobrenja u pojedinom slučaju, nakon određivanja mjesta obavljanja letova ili djelovanja, uzrokovalo neočekivana ili nepotrebna kašnjenja u obavljanju letačkih operacija, odnosno ako bi takav postupak na drugi način mogao otežati ili ugroziti njihovo obavljanje ili

c) ako se mjesto obavljanja letačkih operacija često mijenja te bi pribavljanje posebnog odobrenja u pojedinom slučaju za svako pojedino mjesto uzrokovalo neprimjerene troškove.

(5) Zahtjev za odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu i sukladno uvjetima koje utvrđuje Agencija.

Članak 46.

Dodatni uvjeti za obavljanje letova ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena

Letove ispod mostova i sličnih građevina, dalekovoda i antena smiju obavljati piloti zrakoplova koji imaju valjanu dozvolu i najmanje 400 sati ukupnog naleta od čega 100 sati na tipu/klasi zrakoplova kojim će se izvoditi operacija.

Članak 47.

Korištenje zmajeva, vučenih padobrana i vezanih balona, reflektora i signalnih uređaja, puštanje letećih lampiona, dječjih balona i ispaljivanje raketa i pirotehničkih objekata

(1) Unutar zračnog prostora kontroliranog aerodroma, omeđenog udaljenošću do 1500 metara od zaštitne ograde aerodroma te 500 metara bočno uzduž osi prilazne ravni, do udaljenosti od 3500 metara od praga uzletno-sletne staze (USS) te unutar zračnog prostora u blizini nekontroliranog aerodroma, omeđenog udaljenošću od 1500 metara od rubova aerodroma te 500 metara bočno uzduž osi prilazne ravni, do udaljenosti od 2500 metara od praga uzletno-sletne staze (USS) zabranjeno je:

a) puštanje letećih lampiona ili dječjih balona

b) puštanje zmajeva

c) letenje neupravljivih letećih objekata s vlastitim pogonom, uključujući ispaljivanje raketa i pirotehničkih objekata

d) korištenje reflektora i

e) puštanje vezanih balona.

(2) Aktivnosti korištenja signalnih uređaja (lasera) zabranjene su u zračnom prostoru:

a) kružnice radijusa 3,7 km od referentne točke aerodroma i

b) pravokutnog oblika koji se prostire od 9,3 km ispred pragova uzletno-sletne staze (USS) u smjeru produžene središnje osi uzletno-sletne staze (USS) te bočno po 750 m sa svake strane produžene središnje osi uzletno sletne-staze (USS).

(3) Sljedeće aktivnosti u kontroliranom zračnom prostoru smiju se izvoditi uz suglasnost nadležne kontrole zračnog prometa:

a) puštanje zmajeva

b) letenje neupravljivih letećih objekata s vlastitim pogonom (ispaljivanje raketa i pirotehničkih objekata) ako objekti dosežu visinu veću od 50 m iznad razine terena

c) korištenje vezanih balona sa užetom dužim od 30 m

d) grupno i masovno puštanje dječjih balona i letećih lampiona i

e) vuča padobrana užetom dužim od 100 m.

(4) Uže zmajeva, vezanih balona i vučenih padobrana iz stavka 1. ovoga članka mora biti uočljivo.

(5) Svjetleći predmeti (lampioni) i dječji baloni iz stavka 3. točke d) ovoga članka ne smiju biti međusobno ni na bilo koji drugi način vezani.

(6) Grupnim i masovnim puštanjem iz stavka 3. točke d) ovoga članka ne smatra se puštanje do 100 dječjih balona istovremeno i puštanje do 20 letećih lampiona istovremeno.

(7) Uvjete za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i objavljuje putem proizvoda zrakoplovnih informacija.

Članak 48.

Letenje u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje

(1) Letenjem u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje smatra se:

a) ulazak zrakoplova u zračni prostor u kojemu prevladavaju instrumentalni meteorološki uvjeti, a zrakoplov nije opremljen ili posada zrakoplova nije osposobljena za takvo letenje

b) nailazak na zračni prostor s olujnom aktivnosti kumulonimbusnih oblaka

c) letenje zrakoplova u zračnom prostoru u kojemu dolazi do zaleđivanja vanjskih površina zrakoplova, koje se ne može spriječiti, odnosno ukloniti

d) pojava smicanja vjetra, turbulencija te planinskih valova u slučaju da te pojave ugrožavaju sigurnost letenja.

(2) Ako se zrakoplov nađe u zračnom prostoru nepovoljnom za letenje, pilot zrakoplova je obvezan odgovarajućim postupkom nastojati izvesti zrakoplov iz tog prostora. Ako to nije moguće, pilot zrakoplova je obvezan vratiti se na aerodrom odlaska ili letjeti prema alternativnom aerodromu ili drugom aerodromu za kojeg pretpostavlja da bi mogao sigurno sletjeti.

Članak 49.

Gubitak orijentacije

(1) Ako tijekom leta pilot zrakoplova nije u stanju utvrditi poziciju zrakoplova u odnosu na zemlju ili prostor (gubitak orijentacije), mora zatražiti pomoć od nadležne kontrole zračnoga prometa i utvrditi preostalu količinu goriva. Ako i pored pomoći nadležne kontrole zračnoga prometa i provjerama navigacijskih pojedinosti pomoću instrumenata nije utvrđena pozicija zrakoplova, pilot zrakoplova mora utvrditi pravila letenja prema kojima može letjeti, obzirom na okolnosti i predviđeno trajanje leta te pristupiti uspostavi orijentacije pomoću značajnih orijentira na zemlji ili letenjem prema nekom radionavigacijskom sredstvu.

(2) Ako prilikom grupnog leta vođa grupe izgubi orijentaciju, vođenje grupom preuzima pilot drugoga zrakoplova, određen prije početka leta, koji nije izgubio orijentaciju. Vođa grupe može ponovno preuzeti vodstvo samo ako je u potpunosti utvrdio poziciju zrakoplova. Ako cijela grupa zrakoplova izgubi orijentaciju, vođa grupe ne smije napustiti vodstvo već mora poduzeti mjere za uspostavu orijentacije u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako i pored svih poduzetih mjera orijentacija ne bude uspostavljena, a pričuva goriva se nalazi na izmaku, mora se pristupiti postupku za prisilno slijetanje.

Članak 50.

Prilaženje s neprekinutim snižavanjem

(1) Postupak prilaženja s neprekinutim snižavanjem (continuous descentoperation; CDO) primjenjuje se tijekom segmenta prilaženja u cilju uštede goriva i smanjenja buke. CDO postupkom izbjegavaju se nepotrebni intervali horizontalnog leta ako to prometna situacija dopušta, a na zahtjev pilota ili prijedlog kontrolora zračnog prometa. CDO postupak se ne smije primjenjivati ako se njime ugrožava sigurnost leta zrakoplova.

(2) Ovisno o lokalnim uvjetima postupci prilaženja s neprekinutim snižavanjem (CDO) mogu biti sljedeći:

a) standardne dolazne rute (STARs) uključujući i tranzicijske rute, koje mogu biti oblikovane s vertikalnim profilima i informacijom o udaljenosti od točke dodira (distance to go – DTG)

b) postupci radarskog vektoriranja s informacijom o udaljenosti od točke dodira (DTG) i

c) kombinacija prethodna dva oblika. Pri tome se standardne dolazne rute koriste tijekom niske frekvencije prometa, a radarsko vektoriranje s informacijom o udaljenosti (DTG) tijekom veće frekvencije prometa.

(3) Prilikom primjene postupka iz stavka 1. ovoga članka, prilazna kontrola vodi zrakoplove primjenom postupaka radarskog vektoriranja i odobrava neprekinuto snižavanje do razine međuprilaženja, tako da se razina dostigne na smjeru usmjerivača na udaljenosti od oko 10 NM od točke dodira radi osiguranja prilaženja u stabilnoj konfiguraciji. Neprekinuto snižavanje do odobrene razine provodi se brzinom snižavanja od 300 stopa/NM (kut snižavanja oko 3°).

(4) Ako se tijekom snižavanja iz posebnih razloga (npr. razdvajanje, struktura zračnog prostora, prepreke) odobre početne razine koje su veće od razine međuprilaženja, nadležna kontrola zračnog prometa treba pravodobno ukinuti to ograničenje, tako da bude osigurano neprekinuto snižavanje od 300 stopa/NM.

(5) Nakon postizanja visine međuprilaženja, zrakoplov se mora nalaziti u horizontalnom letu tijekom kratkog vremenskog perioda prije uključivanja u putanju poniranja. Taj segment međuprilaženja služi za smanjenje brzine. Tijekom radarskog vektoriranja informacije o udaljenosti od točke dodira (DTG) prosljeđuju se pilotu zrakoplova zajedno s odobrenjem za snižavanje u vremenskim intervalima koje odredi nadležna kontrola zračnog prometa.

(6) Ako prometna situacija ne dopušta primjenu CDO (npr. prilaženje zrakoplova s različitom letnim sposobnostima), nadležna kontrola zračnog prometa obavještava o tome pilota zrakoplova odgovarajućom propisanom frazom. U tom se slučaju prilaženje provodi prema objavljenim postupcima.

(7) Pilot zrakoplova tijekom CDO prilaženja mora koristiti tehniku prilaženja propisanu za smanjenje buke.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o letenju zrakoplova (»Narodne novine«, br. 32/18 i 10/21).

Članak 52.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/25-02/42
Urbroj: 530-07-1-1-26-10
Zagreb, 16. lipnja 2026.

Ministar
Oleg Butković, v. r.