NN 88/2026 (12.8.2026.), Pravilnik o programu i načinu provedbe osposobljavanja za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
1105
Na temelju članka 40. stavka 5. Zakona o kritičnoj infrastrukturi (»Narodne novine«, br. 89/25.), ministar unutarnjih poslova donosi
PRAVILNIK
O PROGRAMU I NAČINU PROVEDBE OSPOSOBLJAVANJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA SIGURNOSNOG KOORDINATORA ZA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se program i način provedbe osposobljavanja za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu u nadležnom tijelu i kritičnom subjektu (u daljnjem tekstu: sigurnosni koordinator).
Članak 2.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenje utvrđeno Zakonom o kritičnoj infrastrukturi (»Narodne novine«, br. 89/25).
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. NAČIN PROVEDBE OSPOSOBLJAVANJA
Članak 3.
Osposobljavanje za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu (u daljnjem tekstu: osposobljavanje) provodi se za sigurnosne koordinatore i njihove zamjenike, prema Programu osposobljavanja za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora (u daljnjem tekstu: Program osposobljavanja) koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio (Prilog 1.).
Članak 4.
(1) Osposobljavanje provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Koordinativno tijelo), u suradnji s predavačima i stručnjacima iz znanstvenih i stručnih institucija.
(2) Osobe koje provode osposobljavanje moraju imati:
– najmanje pet godina iskustva u provedbi programa ili kolegija (u dijelu studijskih programa ili programa cjeloživotnog obrazovanja koje provode u okviru svoje redovne djelatnosti) u području zaštite kritične infrastrukture ili
– najmanje pet godina stručnog iskustva u najmanje jednom od područja:
– upravljanje sigurnošću
– krizno upravljanje
– nacionalna sigurnost i
– civilna zaštita ili druga srodna područja.
Članak 5.
(1) Osoba koja namjerava pristupiti osposobljavanju podnosi zahtjev za osposobljavanje putem nadležnog tijela odnosno kritičnog subjekta u kojem je zaposlena.
(2) Obrazac Zahtjeva za osposobljavanje tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio (Prilog 2.).
(3) Uz zahtjev za osposobljavanje, podnositelj zahtjeva je dužan priložiti potvrdu nadležnog tijela odnosno kritičnog subjekta da je određen za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora.
(4) Po zaprimanju zahtjeva za osposobljavanje, Koordinativno tijelo utvrđuje ispunjava li kandidat za osposobljavanje propisane uvjete. Kandidat koji ne ispunjava sve uvjete, ne može pristupiti osposobljavanju iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(5) Koordinativno tijelo je dužno najkasnije 30 dana prije početka osposobljavanja na mrežnoj stranici objaviti sve potrebne informacije za sudjelovanje na osposobljavanju.
III. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA
Članak 6.
(1) Program osposobljavanja sastoji se od općeg i posebnog dijela.
(2) Opći dio Programa osposobljavanja zajednički je za sve sigurnosne koordinatore i provodi se u trajanju od 10 nastavnih sati.
(3) Posebni dio Programa osposobljavanja obuhvaća osposobljavanje za sigurnosne koordinatore u nadležnom tijelu (Posebni dio I.) odnosno sigurnosne koordinatore kritičnog subjekta (Posebni dio II.), a provodi se u trajanju od 20 nastavnih sati.
Članak 7.
(1) Polaznik osposobljavanja obvezan je sudjelovati na osposobljavanju tijekom cijelog trajanja osposobljavanja.
(2) Koordinativno tijelo vodi evidenciju o nazočnosti polaznika na osposobljavanju.
(3) Nakon završetka osposobljavanja, Koordinativno tijelo sastavlja zapisnik u kojem se navode podaci o polaznicima iz obrasca Zahtjeva za osposobljavanje.
IV. STRUČNI ISPIT
Članak 8.
(1) Nakon završetka osposobljavanja, polaznik osposobljavanja polaže stručni ispit za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora (u daljnjem tekstu: stručni ispit).
(2) Stručni ispit polaže se u pisanom obliku pred ispitnim povjerenstvom (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) kojeg odlukom osniva čelnik Koordinativnog tijela, a koje se sastoji od predsjednika, dva člana te njihovih zamjenika.
(3) Sve osobe iz stavka 2. ovoga članka moraju biti zaposlenici Koordinativnog tijela.
Članak 9.
(1) Rezultat stručnog ispita ocjenjuje se ocjenom »položio« ili »nije položio«.
(2) Stručni ispit se smatra položenim ako je polaznik osposobljavanja točno odgovorio na najmanje 75 % postavljenih pitanja.
(3) Povjerenstvo utvrđuje rezultat stručnog ispita o čemu obavještava polaznika osposobljavanja.
(4) Nakon završetka stručnog ispita, Koordinativno tijelo sastavlja zapisnik u kojem se navode podaci o polaznicima osposobljavanja i njihovom uspjehu (položio/nije položio). Zapisnik se dostavlja nadležnom tijelu odnosno kritičnom subjektu u kojem je sigurnosni koordinator zaposlen putem elektroničke pošte najkasnije sedam dana nakon polaganja stručnog ispita.
Članak 10.
(1) Polazniku osposobljavanja koji položi stručni ispit, Koordinativno tijelo izdaje Potvrdu o osposobljenosti za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu (u daljnjem tekstu: Potvrda), koja vrijedi za razdoblje od četiri godine.
(2) Obrazac Potvrde tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio (Prilog 3.).
Članak 11.
(1) Polaznik osposobljavanja koji nije položio stručni ispit može ponovo pristupiti polaganju stručnog ispita, bez obveze ponovnog osposobljavanja, ako podnese zamolbu Povjerenstvu, u roku koji ne može biti kraći od jednog niti duži od tri mjeseca od dana polaganja stručnog ispita.
(2) Obavijest o datumu i mjestu polaganja ponovnog ispita iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvo je dužno dostaviti polazniku osposobljavanja putem elektroničke pošte, u roku od 10 dana od dana zaprimanja zamolbe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 12.
(1) Sigurnosni koordinator odnosno zamjenik sigurnosnog koordinatora u obvezi je, najranije tri mjeseca prije isteka valjanosti Potvrde, Koordinativnom tijelu podnijeti zahtjev za sudjelovanje na osposobljavanju za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora, radi obnove Potvrde.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, sigurnosni koordinator prilaže potvrdu kritičnog subjekta da je određen za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora u nadležnom tijelu ili kritičnom subjektu.
(3) Osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema Programu osposobljavanja, iz članka 3. ovoga Pravilnika, u trajanju od osam sati.
(4) Sigurnosnom koordinatoru odnosno zamjeniku sigurnosnog koordinatora, nakon provedenog osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka, Koordinativno tijelo izdaje Potvrdu koja vrijedi za razdoblje od četiri godine.
(5) Koordinativno tijelo obavještava polaznike o datumu i mjestu održavanja osposobljavanja putem elektroničke pošte, najkasnije 15 dana prije početka osposobljavanja.
Članak 13.
Nadležna tijela dužna su jednom godišnje Koordinativnom tijelu dostavljati ažurirane podatke o sigurnosnim koordinatorima i njihovim zamjenicima u okviru svoje nadležnosti, što uključuje i sigurnosne koordinatore u kritičnim subjektima.
V. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/25-01/222
Urbroj: 511-01-152-26-10
Zagreb, 21. srpnja 2026.
Ministar
dr. sc. Davor Božinović, v. r.
PRILOG 1.
PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA SIGURNOSNOG KOORDINATORA
| OPĆE INFORMACIJE O PROGRAMU OSPOSOBLJAVANJA | ||
| Područje | Zaštita i otpornost kritičnih subjekata | |
| Naziv programa | Program osposobljavanja za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora | |
| Vrsta programa | Osposobljavanje | |
| Predlagatelj/izvođač osposobljavanja | Naziv tijela | Ministarstvo unutarnjih poslova |
| Ravnateljstvo civilne zaštite | ||
| Razina ishoda učenja |
1. Poznavanje i primjena propisa koji obuhvaćaju zaštitu i jačanje otpornosti kritičnih infrastruktura. 2. Razumijevanje organizacije teorije i sustava sigurnosti. 3. Primjena metoda za izradu procjene rizika i sigurnosnog plana kritičnog subjekta 4. Pravilna primjena preventivnih radnji i postupaka radi sprječavanja štetnog događaja na kritičnoj infrastrukturi. |
|
| Dokumenti na temelju kojih je izrađen program osposobljavanja | |
| Popis propisa, standarda, pravila struke (navest će se pojedinačno za pojedine tematske cjeline) |
Zakoni Pravilnici Priručnici Stručna literatura |
| Tematske cjeline |
Tematske cjeline će se rasporediti u 3 grupe: 1. Opći dio programa Upoznavanje polaznika s odredbama zakonodavnog okvira zaštite kritične infrastrukture na nacionalnoj i EU razini, prikaz teorije sustava i sigurnosti te primjena osnovnih elementa upravljanja u kriznim situacijama. |
|
2. Posebni dio programa I. Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora u nadležnom tijelu. 3. Posebni dio programa II. Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora kritičnog subjekta. |
|
| Načini izvođenja nastave |
Predavanja će se izvoditi uz primjenu stručnih prezentacija te videomaterijala. Pedagoški pristup mora biti naglašeno interaktivan, osposobljavanje je prilika za dodatnu motivaciju polaznika za budući rad. Nastavni sat može trajati najviše 45 minuta uz minimalno 5 minuta pauze. Napomena: u skladu s odlukom Koordinativnog tijela program osposobljavanja se može provesti i hibridnim putem. |
| Trajanje |
Ukupan program osposobljavanja prema tematskim cjelinama: TC1: 10 sati TC2: 20 sati TC3: 20 sati Ukupno 30 sati. (TC1 + TC2 ili TC1 + TC3) |
| Materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za održavanje programa osposobljavanja |
Materijalni uvjeti: standardna učionica s računalom i osiguranim pristupom internetu te projektor i zaslon Oprema: računala, projektor, prezentacijski daljinski upravljač, nastavna literatura, tiskani programski materijali, tematski nastavni filmovi i dr. |
| Kompetencije koje se stječu programom osposobljavanja |
|
1. Kompetencije upravljanja timom: • Planiranje, organizacija i nadzor rada sigurnosnog stručnog tima. • Upravljanje resursima i procesima u redovnim i kriznim okolnostima. • Primjena principa timskog vođenja u kontekstu sigurnosti i zaštite infrastrukture. 2. Kompetencije iz područja procjene i upravljanja rizicima: • Primjena metodologija za procjenu rizika i ranjivosti kritične infrastrukture. • Donošenje mjera za smanjenje rizika i povećanje otpornosti kritičnih subjekata. • Interpretacija i analiza sigurnosnih prijetnji te definiranje prioriteta zaštite. 3. Kompetencije u identifikaciji i utvrđivanju kritičnih subjekata: • Primjena mjerila za identifikaciju kritičnih subjekata u skladu s propisima. • Sastavljanje dokumentacije i obrazloženja za prijedlog utvrđivanja kritičnih subjekata. |
|
• Koordinacija procesa identifikacije između nadležnih tijela i kritičnih subjekata. 4. Kompetencije u planiranju i provedbi osposobljavanja: • Izrada i izvođenje programa osposobljavanja za sigurnosni tim i kritične subjekte. • Prilagodba sadržaja osposobljavanja potrebama pojedinih sektora kritične infrastrukture. • Evaluacija učinka osposobljavanja i kontinuirano unaprjeđenje znanja dionika. 5. Kompetencije u suradnji i komunikaciji s kritičnim subjektima: • Vještine stručne komunikacije u kriznim situacijama. • Posredovanje i koordinacija informacija između nadležnog tijela, kritičnog subjekta i Koordinativnog tijela. 6. Kompetencije u izradi nacionalne procjene rizika: • Sudjelovanje u multidisciplinarnim timovima za izradu procjena rizika. • Analiza podataka i izvještaja te doprinos u postupku strateškog planiranja. • Poznavanje zakonodavnog i operativnog okvira za izradu procjena rizika. 7. Kompetencije za provedbu stručnog nadzora: • Praćenje implementacije zaštitnih mjera i mjera otpornosti kod kritičnih subjekata. • Provjera usklađenosti s propisanim provedbenim dokumentima. • Pisanje izvješća i preporuka za unapređenje sigurnosnih mjera. |
1. MODULI I SKUPOVI ISHODA UČENJA
|
|
NAZIV
OSPOSOBLJAVANJA |
POPIS SKUPOVA ISHODA UČENJA | Broj sati |
| Nastava | |||
| 1. | Osposobljavanje sigurnosnih koordinatora za kritičnu infrastrukturu |
Tematska cjelina 1. Opći dio programa |
10 |
|
Tematska cjelina 2. Poseban dio programa I. |
20 | ||
|
Tematska cjelina 3. Poseban dio programa II. |
20 | ||
| Stručni ispit | 1 | ||
| Ukupno | 31 | ||
2. RAZRADA MODULA I SKUPOVA ISHODA UČENJA
| NAZIV MODULA | Tematska cjelina 1. |
| Cilj (opis) modula | Razviti razumijevanje zakonskih, podzakonskih i strateških dokumenata koji reguliraju zaštitu kritične infrastrukture na nacionalnoj i europskoj razini, te osposobiti polaznike za primjenu tih okvira u svakodnevnom radu. |
|
Uvesti polaznike u temeljne principe teorije sustava i sigurnosti, s ciljem razumijevanja kompleksnih međuodnosa unutar sustava kritične infrastrukture i važnosti sustavnog pristupa u planiranju njihove zaštite. Upoznati polaznike s ulogom i zadacima privatne zaštite u kontekstu zaštite kritičnih subjekata, uključujući koordinaciju s institucijama i provedbu sigurnosnih mjera. Osposobiti polaznike za učinkovito upravljanje kriznim situacijama koje zahvaćaju kritičnu infrastrukturu, kroz razvijanje vještina donošenja odluka, komunikacije, koordinacije i aktiviranja odgovarajućih mjera i resursa. |
|
| Ključni
pojmovi |
kritična infrastruktura, kritični subjekt, rizik, privatna zaštita, požar, eksploziv, oružje, podatak, velika nesreća, katastrofa, donošenje odluka, koordinacija, identifikacija |
| Literatura i specifična nastavna sredstva potrebna za realizaciju modula |
Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25) Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) Zakon o privatnoj zaštiti (NN 16/20, 114/22) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10, 114/22) Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (NN 70/17, 141/20, 114/22) Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10) Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07, 14/24) Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/24) Međunarodni primjeri iz prakse zaštite kritične infrastrukture |
| Razrada predavanja po satima: | |
| 1. Zakonodavno-planski okvir zaštite kritične infrastrukture | |
| 2. Ugroženost kritične infrastrukture: izvori, rizici, posljedice i međuovisnost | |
| 3. Osnove tjelesne zaštite, ovlasti i primjene u kritičnoj infrastrukturi | |
| 4. Osnove tehničke zaštite, primjena u kritičnoj infrastrukturi | |
| 5. Osnove zaštite od požara i eksploziva | |
| 6. Zaštita osobnih, poslovnih, službenih podataka i pristup klasificiranim podacima | |
| 7. Važnost međusobne komunikacije i koordinacije | |
| 8. Upravljanje u kriznim situacijama | |
| 9. Sustav za rano upozoravanje i uloga Operativnog centra civilne zaštite | |
| 10. Primjena mjera civilne zaštite, procedure kod katastrofa i velikih nesreća | |
| Načini vrednovanja skupa ishoda učenja: | |
| Stručni ispit | |
| NAZIV MODULA | Tematska cjelina 2. |
| Cilj (opis) modula |
Osposobiti polaznike za učinkovito obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora u nadležnim tijelima zaduženim za zaštitu kritične infrastrukture, uključujući razumijevanje zakonskih okvira, koordinaciju između dionika i upravljanje sigurnosnim rizicima. Razviti sposobnosti polaznika za provođenje sektorske analize rizika s fokusom na identifikaciju prijetnji, ranjivosti i potencijalnih posljedica za kritične subjekte u nadležnim tijelima. Osigurati znanja i vještine za strateško i operativno planiranje te učinkovitu organizaciju poslovanja u sustavu zaštite kritične infrastrukture. |
| Ključni pojmovi | kritična infrastruktura, kritični subjekt, analiza, sektorska i međusektorska mjerila, incident, metodologija |
| Literatura i specifična nastavna sredstva potrebna za realizaciju modula |
Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25) Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) Zakon o privatnoj zaštiti (NN 16/20, 114/22) Zakon o tajnosti podataka (NN 92/10, 114/22) Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14) Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 66/21) Pravilnik o metodologiji za izradu analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura (NN 47/16, 93/17) |
|
Državni plan djelovanja civilne zaštite (NN 107/23) Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku Smjernice za izradu Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku ISO/IEC 31010: Upravljanje rizikom – Metode procjene rizika ISO/IEC TR 31004: Upravljanje rizicima – Smjernice za primjenu ISO 31000 ISO 31000: Upravljanje rizicima – Principi i smjernice ISO 22301: Sustavi upravljanja neprekidnošću poslovanja – Zahtjevi ISO/IEC 27001: Sustavi upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 22320: Upravljanje u kriznim situacijama – Smjernice za odgovor na incidente |
|
| Razrada predavanja po satima: | |
| 1. Nacionalni okvir za otpornost kritičnih subjekata (uloge i odgovornosti nadležnih tijela i kritičnih subjekata | |
| 2. Koordinacija s regulatornim tijelima i strukovnim udruženjima kod donošenja sektorskih mjerila za analizu rizika i organizacija osposobljavanja tima vezano uz procese procjene rizika | |
| 3. Primjena međusektorskih i sektorskih mjerila u analizi rizika iz svoje sektorske nadležnosti | |
| 4. Ugovaranje poslova privatne zaštite kritičnih subjekata | |
| 5. Provođenje stručnog nadzora uspostave mjera zaštite kritičnih subjekata u sektoru | |
| 6. Obavještavanje o incidentima | |
| 7. Uvod u upravljanju rizicima | |
| 8. Značaj i uloga standarda Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) | |
| 9. Metodologija za izradu analiza i procjenjivanje rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku | |
| 10. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku i Planovi djelovanja civilne zaštite | |
| 11. Vrste prijetnje: antropogene, tehničko-tehnološke i prirodne | |
| 12. Procjena rizika: izrada scenarija i analiza prijetnji; identifikacija i analiza rizika | |
| 13. Procjena rizika: obrada, metode, analiza ranjivosti i vrednovanje rizika | |
| 14. Obveze kritičnih subjekata u izradi procjene rizika i sigurnosnog plana kritičnog subjekta | |
| 15. Zaštita informacijskih sustava | |
| 16. Vanjski planovi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) za područja postrojenja koja obavljaju djelatnosti s opasnim tvarima | |
| 17. Identifikacija i potvrđivanje kritičnih subjekata | |
| 18. Praktične vježbe – primjena teorije | |
| 19. Praktične vježbe – primjena teorije | |
| 20. Praktične vježbe – primjena teorije | |
| Načini vrednovanja skupa ishoda učenja: | |
| Stručni ispit | |
| NAZIV MODULA | Tematska cjelina 3. |
| Cilj (opis) modula |
Osposobiti polaznike za uspješno obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora kritičnog subjekta, uz razumijevanje uloge, odgovornosti i međuresorne suradnje u zaštiti i otpornosti sustava. Osigurati razumijevanje metodologija analize rizika i prepoznavanja različitih vrsta prijetnji koje mogu ugroziti funkcioniranje kritične infrastrukture. Osmisliti, izraditi i ažurirati procjene rizika i sigurnosne planove u skladu sa zakonskim propisima i operativnim potrebama kritičnih subjekata. |
| Ključni
pojmovi |
kritična infrastruktura, kritični subjekt, sigurnosni plan, privatna zaštita, procjena rizika, izvješćivanje |
| Literatura i specifična nastavna sredstva potrebna za realizaciju modula |
Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (Tekst značajan za EGP) (SL L 333, 27. 12. 2022.) Zakon o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25) Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) Zakon o privatnoj zaštiti (NN 16/20, 114/22) Zakon o tajnosti podataka (NN 92/10, 114/22) Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14) Pravilnik o metodologiji za izradu analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura (NN 47/16, 93/17) Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 66/21) Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku Smjernice za izradu Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku ISO/IEC 31010: Upravljanje rizikom – Metode procjene rizika ISO/IEC TR 31004: Upravljanje rizicima – Smjernice za primjenu ISO 31000 ISO 31000: Upravljanje rizicima – Principi i smjernice |
|
ISO 22301: Sustavi upravljanja neprekidnošću poslovanja – Zahtjevi ISO/IEC 27001: Sustavi upravljanja informacijskom sigurnošću ISO 22320: Upravljanje u kriznim situacijama – Smjernice za odgovor na incidente |
|
| Razrada predavanja po satima: | |
| 1. Upravljanje, rukovođenje i nadzor rada sigurnosnog tima | |
| 2. Izrada i nadzor provedbe sigurnosnih dokumenata | |
| 3. Koordinacija sigurnosnih aktivnosti s nadležnim tijelom i stručnim službama | |
| 4. Izrada procjene rizika u suradnji s nadležnim i regulatornim tijelima | |
| 5. Nadzor svih oblika zaštite kritičnog subjekta | |
| 6. Primjena sektorskih i međusektorskih mjerila u analizi rizika kritičnog subjekta | |
| 7. Značaj i uloga standarda Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) | |
| 8. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku i Planovi djelovanja civilne zaštite | |
| 9. Uvod u upravljanje rizicima i prijetnjama | |
| 10. Obavještavanje o incidentima | |
| 11. Procjena rizika: izrada scenarija i analiza prijetnji; identifikacija i analiza rizika | |
| 12. Procjena rizika: obrada, metode, analiza ranjivosti i vrednovanje rizika | |
| 13. Ugovaranje poslova i usluga privatne zaštite | |
| 14. Obveze pravne osobe i obrta i njihovih zaposlenika koji provode privatnu zaštitu kritične infrastrukture | |
| 15. Izrada sigurnosnog plana kritičnog subjekta; osnove za izradu u korelaciji s procjenom rizika | |
| 16. Sadržaj sigurnosnog plana | |
| 17. Vanjski planovi jedinica lokalne i područne (regionalne) (JLP(R)S) za područja postrojenja koja obavljaju djelatnosti s opasnim tvarima | |
| 18. Praktične vježbe – primjena teorije | |
| 19. Praktične vježbe – primjena teorije | |
| Načini vrednovanja skupa ishoda učenja: | |
| Stručni ispit | |
PRILOG 2.
ZAHTJEV ZA OSPOSOBLJAVANJE
| Redni broj | Podaci o polazniku programa osposobljavanja |
| 1. | Naziv nadležnog tijela/kritičnog subjekta: |
| 2. | Ime i prezime polaznika osposobljavanja: |
| 3. | OIB: |
| 4. | Datum, mjesto i država rođenja: |
| 5. | Mjesto prebivališta i adresa stanovanja: |
| 6. | Vrsta i razina obrazovanja: |
| 7. |
Određen za: ☐ Sigurnosnog koordinatora ☐ Zamjenika sigurnosnog koordinatora |
Potpis polaznika programa osposobljavanja
_____________________________________
Suglasan/a sam da se moji podaci iz ovog zahtjeva koriste za potrebe vođenja evidencije o sudjelovanju na programu osposobljavanja i izdavanje Potvrde o osposobljenosti za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora:
Da ☐
Ne ☐
Prilog 1.: preslika diplome
Prilog 2.: potvrda poslodavca
PRILOG 3.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
RAVNATELJSTVO CIVILNE ZAŠTITE
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
Na temelju članka 40. stavka 3. Zakona o kritičnoj infrastrukturi (»Narodne novine«, br. 89/25) i provedenog programa osposobljavanja i stručnog ispita u skladu s Pravilnikom o programu i načinu provedbe osposobljavanja za obavljanje poslova sigurnosnog koordinatora za kritičnu infrastrukturu (»Narodne novine«, br. _____) koje je dana »datum« održalo Povjerenstvo, utvrđuje se da je
___________________, OIB:______________________
zadovoljila/o je sve Pravilnikom propisane uvjete te joj/mu se, izdaje
POTVRDA
O OSPOSOBLJENOSTI ZA OBAVLJANJE POSLOVA SIGURNOSNOG KOORDINATORA ZA KRITIČNU INFRASTRUKTURU
Ova Potvrda služi za rad na poslovima sigurnosnog koordinatora u nadležnom tijelu/kritičnom subjektu i vrijedi do _______ godine.
RAVNATELJ
Potpis
| Dio NN: Službeni |
| Vrsta dokumenta: Pravilnik |
| Izdanje: NN 88/2026 |
| Broj dokumenta u izdanju: 1105 |
| Stranica tiskanog izdanja: 2 |
| Donositelj:Ministarstvo unutarnjih poslova |
| Datum tiskanog izdanja: 12.8.2026. |
| ELI: /eli/sluzbeni/2026/88/1105 |