NN 84/2013 (3.7.2013.), Odluka o izmjeni i dopuni Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1871

Na temelju članka 100. stavka 1., a u vezi s člankom 346. stavcima 1. i 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011, 50/2012 i 55/2012) i točke V. Odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 76/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. lipnja 2013. godine donijela

ODLUKU

O IZMJENI I DOPUNI PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE

I.

U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 50/99), u točki 3.1.1. Cestovni promet podtočka (3-2) mijenja se i glasi:

»Prioriteti do 2015. (2020.) godine utvrđeni su s gledišta globalnih ciljeva i aktualnosti stanja. Dopune i promjene prioriteta utvrdit će se u sklopu Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske. Prioriteti su:

• poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama,

• izgradnja obilaznica svih mjesta kroz koje prolaze državne ceste kod kojih je prometno opterećenje kritično,

• povezivanje prometno izoliranih područja Republike Hrvatske,

• dovršenje započetih i izgradnja novih dionica cesta visoke razine uslužnosti kod kojih postoji odgovarajuća prognoza rasta prometa i potražnje.

Autoceste:

Rupe – Rijeka – Križišće (Crikvenica) – Žuta Lokva

Dragonja – Pula – Pazin – Matulji

Osijek – Ploče (dionice: B.Manastir – Osijek – granica Republike Hrvatske i Metković – Ploče)

Metković – Opuzen – Dubrovnik

Brze ceste:

Karlovac – Slunj – Plitvice – Udbina – Sv. Rok

(kritične dionice)

Solin – Klis – Sinj

Trogir – Split – Omiš

Vrbovec – Bjelovar – Novigrad Podravski

Virovitica – Slatina

Virovitica – Daruvar – Kutina

Osijek – Vukovar – Vinkovci – Županja

Šibenik – Drniš – Knin – granica Bosne i Hercegovine

Zagorska brza cesta: Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Krapina

Ostale dionice Podravske brze ceste su prioriteti do 2015. godine.«.

II.

U točki 3.1.2. Željeznički promet, podtočka (3-5) mijenja se i glasi:

»Prioriteti do 2015. (2020.) godine odnose se na:

• izvođenje radova obnove postojećih željezničkih pruga unutar pružnoga pojasa na prioritetnim dionicama prema programu obnove željezničkih pruga,

• uvođenje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prijevoza na izgrađenoj i rekonstruiranoj željezničkoj mreži i u postojećim koridorima,

• korištenje, gdje je moguće, postojeće željezničke mreže za javni gradski i prigradski prijevoz putnika,

• priprema i početak radova na modernizaciji željezničkih pruga (obnova, rekonstrukcija otvorene pruge, kolodvora i stajališta, ugradnja suvremenih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, elektrifikacija) na dionicama Novska – Slavonski Brod – Vinkovci, Zaprešić – Zabok – Krapina, Gradec – Sveti Ivan Žabno – Bjelovar, Koprivnica – Varaždin – Čakovec, Beli Manastir – Osijek – Đakovo – Strizivojna / Vrpolje, Vinkovci – Osijek, Vinkovci – Vukovar, Oštarije / Ogulin – Gospić – Knin – Zadar / Šibenik / Split,

• pripreme i početak radova na rekonstrukciji i izgradnji drugog kolosijeka uz postojeći na postojećim željezničkim prugama odnosno izgradnji novih dvokolosiječnih željezničkih pruga visoke učinkovitosti na dionicama Državna granica – Botovo – Dugo Selo, Hrvatski Leskovac – Horvati – Goljak / Karlovac – Skradnik (Ogulin), Škrljevo – Rijeka – Šapjane, Zagreb – Sisak, Dugo Selo – Novska te na izgradnji novih jednokolosiječnih željezničkih pruga za prigradski prijevoz putnika Podsused – Samobor i Sveti Ivan Žabno – Gradec, rekonstrukcija kolodvora Rijeka i Rijeka Brajdica u funkciji kontejnerskog prijevoza istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojeće željezničke mreže te izgradnju novih željezničkih pruga, rekonstrukciju i izgradnju željezničkih kolodvora i željezničkih stajališta, zajedničkih željezničko-autobusnih terminala u funkciji prigradskog prijevoza putnika, prije svega u željezničkim čvorovima na području velikih gradova i okolnih regionalnih središta, na širem području Zagreba (izgradnja dvokolosiječne željezničke pruge za prigradski promet Savski Marof – Zagreb – Dugo Selo i Zagreb – Zračna luka Pleso – Velika Gorica), Rijeke (izgradnja drugog kolosijeka i stajališta za prigradski promet), Splita (izgradnja drugog kolosijeka i nove željezničke pruge na dionici Split – Solin – Kaštel Stari – Trogir), Osijeka i Varaždina,

• istraživanje mogućnosti i prostornih uvjeta za preuređenje i proširenje postojećih kolodvora u funkciji prijevoza tereta te izgradnje logističkih centara (LC) i kontejnerskih terminala (KT), prije svega u željezničkim čvorovima na širem području velikih gradova i međunarodnih luka, Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Vukovara, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Zadra i Ploča,

• istraživanje prostornih uvjeta i mogućnosti za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih željezničkih pruga te određivanje novih potencijalnih željezničkih trasa na dionicama Kupjak – Delnice – Škrljevo, Skradnik – Krasica, Krasica – Omišalj, nova trasa obilazne pruge oko Rijeke i spoj prema Istri i Sloveniji, nova trasa (Skradnik / Drežnica) – Gospić – Perković – Dugopolje – Metković s priključcima prema Zadru, Šibeniku i Splitu, obilazna pruga za teretni promet Zaprešić – Horvati – Rugvica – Brckovljani, nova pruga Koprivnica – Kotoriba – državna granica, nova pruga Virovitica – Barcs, i drugo.«.

III.

U točki 3.1.3. Pomorski promet, podtočki (3-6), iza pododlomka 3. dodaju se pododlomci 4. i 5. koji glase:

»• Luke posebne namjene – industrijske luke moguće je planirati uz odgovarajuće gospodarsko – proizvodne sadržaje (naftna i kemijska industrija, terminali tekućih i rasutih tereta i sl.).

• Luke posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku koje se gospodarski koriste temeljem dodijeljene koncesije, zadržavaju se u prostoru u okviru odobrenih koncesija. Iznimno se koncesije mogu proširiti u morskom dijelu radi tehničko-tehnološkog unaprjeđenja i uspostave funkcionalne cjeline.«.

IV.

U točki 3.1.6. Telekomunikacijski promet, podtočka (3-15) mijenja se i glasi:

»Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Treba dovršiti magistralnu mrežu svjetlovodnih komunikacija, povećati broj međunarodnih priključaka sa susjednim državama, te istražiti i izgraditi mrežu RTV odašiljača za pokrivanje cijelog područja Republike Hrvatske.«.

V.

U točki 3.2.1. Proizvodni energetski sustavi, podtočki (3-17), pododlomci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»• poboljšanje tehnologije i u tom smislu mogućnost zamjene energenata gdje je to opravdano i moguće,

• zadržavanje energetskih objekata i prijenosnih sustava koji su nas povezivali sa susjednim zemljama (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Srbija i Crna Gora).«.

U podtočki (3-18) u odlomku 2. dodaje se pododlomak 7. koji glasi:

»• izgraditi plinski transportni sustav: Slobodnica – Vukovar – Sotin – Negotin, Donji Miholjac – Osijek – Vukovar – Negoslavci, Donji Miholjac – Novigrad Podravski – Mursko Središte, Kozarac – Novigrad Podravski – Gola, Lička Jasenica – Senj – Zlobin, Omišalj (Rijeka) – Zlobin – Bosiljevo – Karlovac – Lučko – Zabok, Bosiljevo – Sisak, Kozarac – Slobodnica – tranzitna količina i smjer tranzita ovisi o izgradnji terminala ukapljenog prirodnog plina LNG-a.«.

U podtočki (3-18) odlomak 3. mijenja se i glasi:

»Posebnu pažnju treba posvetiti izboru energenata. Hidropotencijali će se ispitati i koristiti (uz postojeće) na rijekama Sava, Drava i Lika. Treba računati na korištenje plina gdje god je moguće bilo kao domaći ili uvozni energent.«.

U podtočki (3-19) odlomku 1. pododlomak 4. mijenja se i glasi:

»• istraživanje ugljikovodika, koje je moguće obaviti na području potencijalnih nalazišta nafte i plina bez prethodno planiranih lokacija na čitavom teritoriju Republike Hrvatske što uključuje i Jadransko more sa epikontinentalnim pojasom.«.

U podtočki (3-19) odlomku 3. pododlomci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»• završiti započete gradnje (termoelektrana TE Plomin III/C na uvozni ugljen, hidroelektrana HE Dubrovnik – postojeće i planirano),

• istražiti i na temelju rezultata istražnih radova odrediti najpovoljniju lokaciju za energetske objekte na obalnom području (Ombla) i u Istočnoj Slavoniji (Vukovar),«.

U podtočki (3-19) odlomak 4. mijenja se i glasi:

»Prioriteti izgradnje novih proizvodnih jedinica predloženi su u okviru Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske i stručnim podlogama nadležnih ministarstava i institucija, a moraju biti utemeljeni na gospodarskoj, sigurnosnoj i ekološkoj opravdanosti.«.

U podtočki (3-20) odlomku 1. pododlomak 1. mijenja se i glasi:

»• svaki objekt mora zadovoljavati gospodarsko-ekološke kriterije,«.

U podtočki (3-20) odlomku 4. pododlomak 2. mijenja se i glasi:

»• moguće korištenje ekološki povoljnijih energenata (plin, obnovljivi izvori i drugi izvori),«.

U podtočki (3-21) odlomku 1. pododlomku 2. riječ: »(PLINCRO)« zamjenjuje se riječju: »(PLINACRO)«, .

U podtočki (3-21) odlomku 1. iza pododlomka 2. dodaje se pododlomak 3. koji glasi:

»• odrediti potencijalne lokacije za podzemno skladištenje plina temeljem obavljenih istražnih radova i izrađenih projekata (Okoli, Grubišno polje, Beničanci i dr.).«.

U podtočki (3-21) odlomak 2. mijenja se i glasi:

»S gledišta prostornog uređenja i osiguranja uvjeta u prostoru, smjernice za uspostavu sustava kao vjetroelektrana, sunčanih energana, malih hidroelektrana i drugih energana manjih snaga za lokalne potrebe treba ugraditi u županijske prostorne planove uz uvažavanje očuvanja prostora i krajolika te osiguranja potrebnog biološkog minimuma vode i protoka za druge svrhe.«.

VI.

U točki 3.2.2. Prijenosni energetski sustavi podtočka (3-22) mijenja se i glasi:

»Intervencije na postojećim energetskim prijenosnim sustavima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena sustava, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava, ugradnja zamjenskih stupova za prihvat više sistema vodiča, kako ne bi trebalo proširivati koridor i drugo).

Treba zadržati sve koridore koji se koriste u povezivanju sa susjednim državama (Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora / odnosi se na magistralne elektroenergetske i plinske mreže).«.

U podtočki (3-23) odlomak 1. mijenja se i glasi:

»Planiranje novih energetskih prijenosnih sustava temeljiti na ispitivanju mogućnosti primjene najbolje dostupne tehnologije i to ako je moguće da se tehnološkom zamjenom u postojećim koridorima postigne traženi efekt povećanja prijenosnih kapaciteta sustava, odnosno u novim energetskim koridorima, paralelnim postojećim ili u novim zasebnim koridorima kada to uvjetuju razlozi tehničke, ekonomske i prostorne naravi, uz provođenje mjera:

• izgraditi i pojačati magistralnu mrežu/vezu prema Mađarskoj, Republici Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori,

• modernizirati i pojačati magistralne naftovodne sustave pretvaranjem u reverzibilne sa 1 (jednom) ili sa 2 (dvije) cijevi, zamjenom pumpa ili drugim optimalnim tehnološkim rješenjima,

• u fazama izgraditi novu i/ili dograditi postojeće dijelove 400 kV mreže na potezu Istra – Kvarner – Lika – Zagreb (Plomin – Melina – Brinje – Velesevec – Tumbri),

• u fazama izgraditi novu i/ili dograditi postojeće dijelove 400 kV mreže na potezu Dalmacija – Lika – Kvarner (Konjsko – Obrovac – Lički Osik – Brinje – Melina) i TS Zlodi i povezanih dalekovoda,

• izgraditi novu 400 kV mrežu od reverzibilne hidroelektrane RHE Obrovac, rasklopnog postrojenja RP Sisak i termoelektrane TE Plomin-Meline (zamjena za planirani 220 kV) kao i novi elektroenergetski koridor,

• u fazama izgraditi novu i/ili dograditi postojeće dijelove 400 kV mreže na potezu središnja Hrvatska – Slavonija,

• izgraditi nove dijelove ili dograditi postojeće dijelove 220 kV i 110 kV prijenosne mreže, usklađeno s periodičkim indikativnim planovima razvoja operatora prijenosne mreže potvrđenim od strane državnog regulatornog tijela iz područja energetike,

• dograditi dijelove postojeće prijenosne elektroenergetske mreže kada je to povezano s priključenjem novih korisnika mreže iz reda proizvođača ili kupaca usklađeno s posebnim regulatornim propisima iz područja elektroenergetike,

• proširiti plinsku mrežu u Republici Hrvatskoj, te u suradnji sa županijama osigurati na županijskoj razini vođenje pojedinih trasa energetskih sustava (osobito plinske mreže koje se predviđaju izgrađivati u plinom još neopskrbljenim područjima / Istra, Lika, Dalmacija),

• izgraditi novi 2 x 400 kV dalekovod Slavonski Brod – Kutjevo i Slavonski Brod – Đakovo – Ernestinovo – Osijek, s lomom zapadno od Đakova prema rasklopnom postrojenju RP Razbojište,

• izgraditi/obnoviti luke posebne namjene – industrijske, koje će se razvijati uz odgovarajuće gospodarstvo,

• izgraditi plinovod DN 300/75 od čvora Međimurje do centralne plinske stanice (CPS) Molve, koji će većim dijelom koristiti koridor postojećeg magistralnog naftovoda JANAF-a. Plinovodom će se omogućiti privođenje eksploataciji plinskih polja Međimurja, a po okončanju eksploatacije, izgrađeni plinovod može biti u funkciji alternativno dobivenog pravca zbog svojih karakteristika, kapaciteta i povoljnog prometnog položaja.«.

VII.

U točki 6.3. Mjere i prioriteti za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, iza podtočke (6-28) dodaje se podtočka (6-29) koja glasi:

»Lokacije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, centara za gospodarenje otpadom i drugih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku određenih posebnim propisom, zadržati iz strateških prostornih planova užih područja.«.

VIII.

Kartografski prikazi 06 – Cestovni promet, 07 – Željeznički promet, 08 – Pomorski i riječni promet, 11 – Cjevni promet: plinovodi i naftovodi i 13 – Termoenergetski objekti i hidroelektrane koji su sastavni dio Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske zamjenjuju se kartografskim prikazima 06 – Cestovni promet, 07 – Željeznički promet, 08 – Pomorski i riječni promet, 11 – Cjevni promet: plinovodi i naftovodi/ produktovodi i 13 – Termoenergetski objekti i hidroelektrane koji se nalaze u privitku ove Odluke, a čine prilog i sastavni dio ove izmjene i dopune Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

IX.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-04/288

Urbroj: 50301-05/20-13-2

Zagreb, 26. lipnja 2013.

Predsjednik

Zoran Milanović, v. r.