NN 61/2026 (12.6.2026.), Izmjene Metodologije ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti

Državno sudbeno vijeće

770

Na temelju članka 98. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20, 21/22., 60/22., 16/23., 155/23., 36/24. i 136/25.), uz prethodno mišljenje Vijeća predsjednika svih sudačkih vijeća u Republici Hrvatskoj broj: Sv-1/26 od 22. svibnja 2026. i Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-151/2026-2 od 8. svibnja 2026. Državno sudbeno vijeće na 64. sjednici održanoj 11. lipnja 2026. donosi

IZMJENE METODOLOGIJE

OCJENJIVANJA OBNAŠANJA SUDAČKE DUŽNOSTI

Članak 1.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Osnova za izračun bodova prema mjerilu iz članka 6. stavka 1. točke 1. Metodologije su Okvirna mjerila za rad sudaca koja vrijede za svaku pojedinu kalendarsku godinu koja ulazi u ocjenjivano razdoblje, pri čemu se za potrebe primjene Metodologije pod kalendarskom godinom podrazumijeva 220 radnih dana, stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu u ocjenjivanom razdoblju i količinski učinak suca u cjelokupnom ocjenjivanom razdoblju.

(2) U stvarno provedeno vrijeme suca na radu u sudu tijekom ocjenjivanog razdoblja ne uzimaju se bolovanja, rodiljni dopust, plaćeni odnosno neplaćeni dopust i svako izbivanje s rada po nalogu suda ili ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Ako je zbog okolnosti iz stavka 2. ovoga članka sudac izbivao s rada više od četiri mjeseca u kalendarskoj godini koja se uzima u ocjenjivano razdoblje, ta se godina neće uzeti u ocjenjivano razdoblje.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, u ocjenjivano se razdoblje uzima prva prethodna kalendarska godina.

(5) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio 100 % odluka kojima se dovršava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, boduje se sa 64 (šestdesetčetiri) boda.

(6) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio iznad 100 % do 106 % odluka kojima se završava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, boduje se sa 65 (šestdesetpet) bodova.

– za ostvareni postotak iznad 106 % do 112 % odluka kojima se dovršava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, boduje se sa 66 (šestdesetšest) bodova.

– za ostvareni postotak iznad 112 % do 117 % odluka kojima se dovršava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca 67 (šestdesetsedam) bodova

– za ostvareni postotak iznad 117 % do 120 % kojima se dovršava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca 68 (šestdesetosam) bodova.

– za ostvareni postotak iznad 120 % i više odluka kojima se dovršava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca 70 (sedamdeset) bodova.

(7) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio manje od 100 % odluka kojima se dovršava postupak sukladno Okvirnim mjerilima za rad sudaca, umanjuje mu se po osnovu količinskog učinka rada 0,25 bodova za svaki započeti postotak ispod 100 %.

(8) Ako je sudac u sudu tijekom ocjenjivanog razdoblja, sukladno Zakonu o sudovima, Sudskom poslovniku, Okvirnim mjerilima za rad sudaca i Godišnjem rasporedu poslova, obavljao druge poslove i nije donosio odluke, smatrat će se za potrebe primjene Metodologije da je ostvario količinski učinak propisan Okvirnim mjerilima za predsjednika suda i količinski učinak propisan Okvirnim mjerilima za suce službe za praćenje i proučavanje sudske prakse.

(9) Ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja obavljao u sudu dijelom poslove iz stavka 8. ovog članka, a dijelom poslove suđenja i donosio odluke, bodovat će se zbrajanjem po obje osnove, s time da količinski učinak ne može prijeći više od 100 %, osim ako samo na poslovima suđenja i donošenja odluka ostvari količinski učinak preko 100 % koji će mu se tada računati pri čemu se ova odredba ne odnosi na predsjednika odjela, zamjenika predsjednika odjela i suce Službe za praćenje i proučavanje sudske prakse čiji se količinski učinak može zbrajati po obje osnove.

(10) Ako je sudac u ocjenjivanom razdoblju donio ispod 100 % odluka prema Okvirnim mjerilima za rad sudaca zbog nedostatnog broja predmeta u radu kod suca, smatrat će se da je za potrebe primjene Metodologije ostvario količinski učinak od 100 % za ocjenjivano razdoblje, a predsjednik suda će u utvrđenju rezultata rada suca i sudačko vijeće u ocjeni to posebno obrazložiti.

(11) Ako sudac u ocjenjivanom razdoblju nije donio broj odluka propisan Okvirnim mjerilima za rad sudaca zbog rada na posebno složenim predmetima ili nekog drugog opravdanog razloga smatrat će se da je za potrebe primjene Metodologije ostvario količinski učinak od 100 % za ocjenjivano razdoblje, a predsjednik suda će u utvrđenju rezultata rada suca i sudačko vijeće u ocjeni to posebno obrazložiti.

(12) Sucu županijskog suda koji je u ocjenjivanom razdoblju radio na prvostupanjskim kaznenim predmetima iz nadležnosti USKOK-a ili na prvostupanjskim kaznenim predmetima ratnog zločina na županijskom sudu dodaje se na ostvareni godišnji količinski učinak prema stavcima 5., 6. i 7. ovoga članka još 10 % za godine u kojima je radio na tim poslovima, time da ukupno po osnovi količinskog učinka ne može ostvariti više od 70 (sedamdeset) bodova.«.

Članak 2.

U članku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Bodovi prema članku 6. stavku 1. točki 3. Metodologije jesu:

1. ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja poštivao zakonom propisane rokove za pisanu izradu odluka u postotku iznad 90 % i ako je sudac uredno zakazivao ročišta, poštivao redoslijed rješavanja predmeta i pravodobno poduzimao radnje u predmetima u postotku iznad 90 % ostvaruje 4 boda,

2. ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja poštivao zakonom propisane rokove za pisanu izradu odluka u postotku od 75 % do 89 % i ako je sudac uredno zakazivao ročišta, ako je poštivao redoslijed rješavanja predmeta i pravodobno poduzimao radnje u predmetima u postotku od 75 % do 89 % ostvaruje 2 boda,

3. ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja poštivao zakonom propisane rokove za pisanu izradu odluka u postotku od 65 % do 75 % i ako je sudac uredno zakazivao ročišta i ako je poštivao redoslijed rješavanja predmeta i pravodobno poduzimao radnje u predmetima u postotku od 65 % do 74 % ostvaruje 1 bod.«.

Članak 3.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Bodove po osnovi kvalitete rada prvostupanjski sudac ostvaruje na temelju postotka ukinutih odluka kojim je dovršen postupak pred prvostupanjskim sudom (odlukom se u smislu ovog članka smatra odluka kojom je dovršen postupak to presude i rješenja npr. rješenje o smetanju posjeda, rješenje o povlačenju tužbe, odbačaju tužbe, obustavi postupka, prekidu postupka i nenadležnosti), a koju je povodom pravnog lijeka ispitivao viši sud, tijekom ocjenjivanog razdoblja od strane neposredno višeg suda:

1. u odnosu na ukupan broj odluka kojim je dovršen postupak pred prvostupanjskim sudom koje je sudac donio tijekom ocjenjivanog razdoblja, a u koji broj odluka se uzimaju i sudske nagodbe,

2. u odnosu na broj ispitanih i vraćenih odluka kojim je dovršen postupak pred prvostupanjskim sudom od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja,

3. u odnosu na broj ispitanih i vraćenih odluka kojim je dovršen postupak pred prvostupanjskim sudom od strane neposredno višeg suda tijekom ocjenjivanog razdoblja, a ukinute su zbog bitne postupovne povreda ili su potvrđene odnosno preinačene premda je takva povreda počinjena.

(2) Bodovi prema stavku 1. točki 1. ovoga članka jesu:

(3) Bodovi prema stavku 1. točki 2. ovoga članka jesu:

(4) Bodovi prema stavku 1. točki 3. ovoga članka jesu:

(5) Bodovi koji se oduzimaju prema stavcima 2. i 3. ovog članka, oduzimaju se samo od bodova ukupno ostvarenih po osnovi kvalitete rada suca.

(6) U odluke ukinute zbog bitnih postupovnih povreda uračunavaju se i one odluke koje su na temelju važećih odredaba procesnih zakona preinačene ili potvrđene unatoč počinjenoj bitnoj postupovnoj povredi.

(7) Pri izračunu postotka ukinutih odluka sukladno ovom članku u predmetu u kojem je odluka djelomično ukinuta, u izračunu se takav predmet računa kao pola (0,5) ukinutog predmeta. Ako je odluka djelomično potvrđena, a djelomično ukinuta ili preinačena zbog bitne povrede, u izračunu se takva povreda računa kao pola (0,5) bitne povrede.

(8) Pri izračunu bodova prema ovom članku ne uzimaju se u obzir odluke u zemljišnoknjižnim, registarskim, ovršnim, stečajnim i izvanparničnim predmetima;

– ako je sudac tijekom cijelog ocjenjivanog razdoblja donosio odluke samo u zemljišnoknjižnim, registarskim, ovršnim, stečajnim i izvanparničnim predmetima, po osnovi kvalitete priznaje mu se 60 bodova.

– ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja od pet godina donosio dijelom odluke u zemljišnoknjižnim, registarskim, ovršnim, stečajnim i izvanparničnim predmetima, a dijelom u parničnim predmetima, bodovat će se na način da će se izračunati bodovi za razdoblje u kojem je radio na ostalim predmetima sukladno broju godina u kojim je radio na tim predmetima. Potom će se izračunati bodovi za razdoblje u kojem je radio u zemljišnoknjižnim, registarskim, ovršnim, stečajnim i izvanparničnim predmetima sukladno broju godina u kojima je radio na tim predmetima. Dobiveni bodovi jednog i drugog ocjenjivanog razdoblja će se zbrojiti i potom podijeliti s dva.

– ako je sudac tijekom ocjenjivanog razdoblja od pet godina donosio odluke u zemljišnoknjižnim, registarskim, ovršnim, stečajnim i izvanparničnim predmetima a dijelom i u ostalim parničnim predmetima, bodovat će se samo na temelju odluka donesenih u parničnim predmetima, pod uvjetom da je takvih odluka izradio više od 50 % od ukupnog broja riješenih parničnih predmeta.

(9) Ako je u pojedinom području sudovanja zakonom propisano da neposredno viši sud ne smije povodom žalbe ukinuti prvostupanjsku odluku, osnova za izračun bodova po osnovi kvalitete su preinačene odluke.

(10) Sucu koji je najmanje tijekom osam mjeseci u kalendarskoj godini koja ulazi u ocjenjivano razdoblje prema rješenju predsjednika suda bio oslobođen rada na drugim predmetima zbog rada na naročito teškom i složenom predmetu za obračun po osnovi kvalitete uzima se kao da je te godine donio onaj broj odluka koji odgovara broju odluka predviđenom Okvirnim mjerilima za rad sudaca.

(11) Drugostupanjski suci i suci koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima iz nadležnosti USKOK-a ili na prvostupanjskim predmetima ratnog zločina na županijskim sudovima bodovat će se po osnovi kvalitete sa 70 bodova.

(12) Suci istrage i suci izvršenja kaznenih sankcija u kaznenim odjelima bodovat će se po osnovi kvalitete sa 60 bodova.

(13) Predsjednici sudova koji imaju oslobođenje 100 % okvirnih mjerila te ne rade poslove suđenja i donošenja odluka bodovat će se po osnovi kvalitete sa 64 boda, ako rade i poslove suđenja i donošenja odluka, bodovat će se samo po osnovi kvalitete i to na temelju donesenih odluka povodom pravnih lijekova pod uvjetom da su riješili više od 60 % parničnih predmeta sukladno Okvirnim mjerilima, a ako su donosili odluke samo u zemljišnoknjižnim, registarskim, ovršnim, stečajnim i izvanparničnim predmetima, iznad 60 % priznaje im se 60 bodova.

(14) Evidenciju podataka o kojima ovisi utvrđivanje kvalitete rada suca prikuplja, vodi i objavljuje sudac utvrđen godišnjim rasporedom poslova u sudu, koji je odgovoran za točnost podataka.«.

Članak 4.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»Bodovi na temelju članka 6. točka 5. Metodologije jesu:

1. Sudac koji je tijekom ocjenjivanog razdoblja ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti kao predavač sudjelovao u oblicima pravnog usavršavanja na seminarima, radionicama Pravosudne akademije, Državne škole za pravosudne dužnosnike, te na fakultetima, veleučilištima, visokim školama i stručnim studijima iz područja pravnih predmeta radi usavršavanja i obrazovanja pravnika ili studenata prava u Republici Hrvatskoj (sudjelovanje na okruglim stolovima, sastancima, internim sudskim edukativnim sastancima i konferencijama ne smatra se predavanjima), uz predočeni dokaz o predavanju koje će na uvid imati članovi sudačkog vijeća najmanje dvadeset pet puta ostvaruje pravo na 1 bod.

2. Sudac koji je kao autor ili suautor (od najviše tri suautora) u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti objavio:

najmanje dvanaest stručnih radova ili najmanje pet znanstvenih radova ili najmanje tri knjige iz područja pravnih znanosti radi usavršavanja i obrazovanja pravnika ili studenata prava izdane u Republici Hrvatskoj ostvaruje pravo ukupno na 1 bod uz predočeni dokaz da je članak objavljen, a koji dokaz je sudac dužan dostaviti sudačkom vijeću do dana izrade ocjene o obnašanju sudačke dužnosti.

3. Predavanje, radionica ili stručni članak na istu temu prilikom bodovanja može se uzeti u obzir samo jednom iako se izvodi pred istim ili različitim organizatorima više puta odnosno objavljuje u različitim publikacijama.

4. Sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti stekao;

– akademski stupanj magistra znanosti iz područja pravnih znanosti ili poslijediplomski specijalistički studij i stekao stupanj specijalista pravne struke ostvaruje pravo na 1 bod,

– sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja pravnih znanosti ostvaruje pravo na 2 boda.

5. Sudac koji je u ocjenjivanom razdoblju ili ranije tijekom obnašanja sudačke dužnosti bio najmanje pet godina nastavnik ili suradnik u nastavi pravnih predmeta (tzv. vježbe) na sveučilišnom diplomskom ili poslijediplomskom studiju (uključujući i veleučilišta, visoke škole i stručne studije iz područja pravnih predmeta) s održanih najmanje 30 sati izravne kontakt nastave u pet godina, ostvaruje pravo na 1 bod, što predstavlja maksimalan broj bodova po ovoj osnovi.

6. Sudac koji je bio predsjednik sudačkog vijeća ili član sudačkog vijeća najmanje deset godina ostvaruje pravo na 1 bod.

7. Na temelju točke 1. ovog članka, sudac može ostvariti najviše 3 boda. Ako sudac ostvari više od 3 boda, smatrat će se za primjenu Metodologije da je ostvario 3 boda, pri čemu se za jednu aktivnost mogu ostvariti bodovi po jednoj osnovi (npr. nije dopušteno kumuliranje bodova iz točke 1. i točke 5. ovog članka itd.).

8. Bodove iz ovog članka može ostvariti samo onaj sudac koji je prema članku 7. i 9. Metodologije ostvario najmanje 115 bodova.

9. Sukladno članku 93. stavku 3. Zakona o sudovima, Državno sudbeno vijeće će prilikom razgovora s kandidatima posebno cijeniti je li se sudac stručno usavršavao i sudjelovao u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, te drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.«.

Članak 5.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Sudac koji ima iznad četiri do dvanaest godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 1 bod.

(2) Sudac koji ima iznad dvanaest do dvadeset godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 2 boda.

(3) Sudac koji ima iznad dvadeset godina sudačkog staža od sudačkog staža koji se traži za imenovanje na sud na koji se imenuje ostvaruje pravo na 3 boda.

(4) Bodovi po osnovi stavaka 1. – 3. ovoga članka se ne zbrajaju.

(5) Bodove iz ovog članka može ostvariti samo onaj sudac koji je prema članku 7. i 9. Metodologije ostvario najmanje 115 bodova.

(6) Prilikom izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti računa se od dana stupanja na sudačku dužnost pa do dana objave oglasa za viši sud ili za predsjednika suda.

(7) Prilikom izbora predsjednika županijskih sudova ili visokih sudova prilikom izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti uzima se u obzir cjelokupni staž suca od stupanja na dužnost pa do dana objave oglasa za predsjednika suda.

Članak 6.

Danom stupanja na snagu ovih Izmjena Metodologije prestaju se primjenjivati obrasci propisani Metodologijom ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti (»Narodne novine«, br. 125/19., 131/24. i 132/24.) te se primjenjuju obrasci koji su sastavni dio ovih Izmjena Metodologije.

Članak 7.

(1) Postupci ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti započeti do stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Metodologije dovršit će se prema odredbama Metodologije ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti (»Narodne novine«, br. 125/19, 131/24, 132/24).

(2) Postupci ocjenjivanja obnašanja sudačke dužnosti iz stavka 1. ovog članka smatraju se započetim od trenutka kad sudačko vijeće zaprimi dopis Državnog sudbenog vijeća kojim se traži provedba ocjenjivanja prijavljenih kandidata.

Članak 8.

Ove Izmjene Metodologije stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/26-05/01

Urbroj: 453-01/01-26-14

Zagreb, 11. lipnja 2026.

Predsjednik
Državnog sudbenog vijeća
Darko Milković, v. r.

OBRASCI

1. Količinski učinak suca u ocjenjivanom razdoblju – rezultati rada prema Okvirnim mjerilima (članak 7.)

2. Kvaliteta odluka – na temelju postotka ukinutih odluka povodom redovitog pravnog lijeka neposredno višem sudu, tijekom ocjenjivanog razdoblja (članak 9.)

3. Uredno obnašanje sudačke dužnosti (članak 8.) – ispuniti samo jedan stupac – kao u navedenom primjeru

4. Druge aktivnosti, postupci i okolnosti za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti (članak 10.)

5. Iskustvo u obnašanju sudačke dužnosti (članak 11.)